Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2013/2008(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0081/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0081/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 26/02/2014 - 7.1

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0132

Usvojeni tekstovi
PDF 303kWORD 81k
srijeda, 26. veljače 2014. - Strasbourg Završno izdanje
Kohezijska politika
P7_TA(2014)0132A7-0081/2014

Rezolucija Europskog parlamenta od 26. veljače 2014. o sedmom i osmom izvješću Europske komisije o napretku na području kohezijske politike EU-a i strateškom izvješću iz 2013. o provedbi programa za razdoblje 2007. – 2013. (2013/2008(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir „Sedmo izvješće Komisije o napretku na području ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije” od 24. studenog 2011. (COM(2011)0776) i prateći radni dokument službi Komisije, (SEC(2011)1372,

–  uzimajući u obzir „Osmo izvješće Komisije o napretku na području ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije – regionalna i urbana dimenzija krize” od 26. lipnja 2013. (COM(2013)0463) i prateći radni dokument službi Komisije, (SEC(2013)0232),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Kohezijska politika: Strateško izvješće iz 2013. o provedbi programa u razdoblju 2007. – 2013.” od 18. travnja 2013. (COM(2013)0210) i prateći radni dokument službi Komisije, (SEC(2013)0129),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 6. listopada 2011. o Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, obuhvaćenima Zajedničkim strateškim okvirom, o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1083/2006, COM(2011) 0615,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2009. o kohezijskoj politici: ulaganje u stvarnu ekonomiju(1) ,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. listopada 2010. o kohezijskoj i regionalnoj politici EU-a nakon 2013.,(2)

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 20. svibnja 2010. o doprinosu kohezijske politike u ostvarivanju ciljeva Lisabonske strategije i strategije EU-a do 2020.,(3)

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 6. listopada 2011. o Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju posebnih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj i cilju „Ulaganje u razvoj i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (COM(2011) 0614),

–  uzimajući u obzir četvrto izvješće Odbora regija o praćenju strategije Europa 2020., Odbor regija, listopad 2013.,

–  uzimajući u obzir zajednički dokument Glavne uprave Komisije za regionalnu i urbanu politiku i njezine Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost naslovljen „Doprinos kohezijske politike EU-a zapošljavanju i rastu u Europi”, srpanj 2013.,

–  uzimajući u obzir studiju koju je objavio Parlament naslovljenu „Kohezijska politika nakon 2013.: kritičko ocjenjivanje zakonodavnih prijedloga”, lipanj 2012.,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A7‑0081/2014),

A.  budući da empirijski dokazi pokazuju da je ekonomska, financijska i socijalna kriza zaustavila proces konvergencije ili ga čak unazadila, povećavajući tako nejednakosti među regijama i prekidajući dugo razdoblje tijekom kojega su se regionalne nejednakosti u BDP-u po glavi stanovnika i nezaposlenost unutar EU-a dosljedno smanjivali, te istodobno ozbiljnije pogađajući slabije regije u Uniji;

B.  budući da su javna sredstva na razini država članica i EU-a sve oskudnija i podložna sve većem pritisku, dok su kriza i iz nje proistekla recesija te kriza javnog duga u nekoliko država članica primorale države članice da konačno provedu potrebne važne strukturne reforme kako bi doprinijele ponovnom gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta, što je ponekad prouzročilo smanjenja u financiranju iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda;

C.  budući da su politike fiskalne konsolidacije osnažile ulogu i povećale važnost kohezijske politike kao izvora javnog ulaganja, posebno ispod nacionalne razine, budući da financijska sredstva te politike čine više od polovine svih javnih ulaganja u znatnom broju država članica i regija;

D.  budući da kriza negativno utječe na sve europske regije i gradove, čime se povećava važnost financijskih sredstava u okviru kohezijske politike u tranzicijskim i razvijenijim regijama;

E.  budući da doprinos ciljevima strategije Europa 2020. ima vrlo snažnu regionalnu dimenziju koju bi trebalo uzeti u obzir pri izradi i provedbi sljedeće generacije programa u okviru kohezijske politike i drugih investicijskih politika EU-a;

F.  budući da je naglasak kohezijske politike dosad bio na integriranju, a ne na definiranju, praćenju i ocjenjivanju ostvarivanja ciljeva, dok sustavi praćenja i ocjenjivanja ne ispunjavaju u cijelosti svoju svrhu poboljšanja definiranja različitih ciljeva u skladu s lokalnim, regionalnim i međuregionalnim obilježjima, posebnostima i potrebama;

G.  budući da je kohezijska politika i dalje glavni izvor javnog financiranja EU-a u kontekstu Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. te budući da se novim okvirom kohezijske politike naglasak stavlja na potrebu koncentriranja ulaganja na regionalnoj i lokalnoj razini na važnim područjima kao što su stvaranje radnih mjesta, MSP-i, zapošljavanje (posebno zapošljavanje mladih), mobilnost radne snage, osposobljavanje i obrazovanje, istraživanje i inovacije, IKT, održivi promet i otklanjanje uskih grla, održiva energija, okoliš, promicanje institucijskog kapaciteta javnih tijela i učinkovite javne uprave te urbani razvoj i gradovi;

H.  budući da je potreba za većim postignućima s manje resursa potaknula uvrštavanje pametne specijalizacije u novi okvir kohezijske politike (Uredba o zajedničkim odredbama(4) ) kako bi regije imale strateški i manje rascjepkan pristup gospodarskom razvoju ciljanom potporom istraživanju i inovacijama;

I.  budući da partnerstvo i upravljanje na više razina predstavljaju opća horizontalna načela u pogledu ostvarivanja strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast, u kontekstu sljedećeg zakonodavnog okvira kohezijske politike;

J.  budući da ocjenjivanja provedena tijekom programa za razdoblje 2007. – 2013. nisu obuhvatila cijeli ciklus ocjenjivanja koji uključuje učinkovitost, djelotvornost i učinak;

K.  budući da je stopa apsorpcije sredstava u državama članicama oko 50 %, a u zadnjoj godini razdoblja oko 30 %;

L.  budući da MSP-i imaju poteškoća s financiranjem iz bankarskog sektora;

Opći provedbeni problemi u tekućem programskom razdoblju

1.  pozdravlja sedmo i osmo izvješće o napretku, kao i strateško izvješće te poziva Komisiju, koja trenutno pokreće ex-post ocjenjivanje za razdoblje 2007. – 2013., i države članice da osiguraju da se praćenje i ocjenjivanje temelji na pouzdanim podacima, da prate učinkovitost, djelotvornost i učinak aktivnosti te da osiguraju dovršetak ex-post ocjenjivanja do kraja 2015., kako je utvrđeno u prijašnjoj Općoj uredbi, kako bi izvukli jasne pouke za provedbu novog programskog razdoblja;

2.  smatra da su politike konsolidacije proračuna same po sebi nedovoljne da bi se povećao rast i promicala ulaganja kojima se stvaraju kvalitetna održiva radna mjesta, za što su potrebne i mjere kojima se podržava gospodarstvo i potiče napredak ostvaren na putu ka oporavku, koji je i dalje krhak i slab;

3.  poziva Komisiju i države članice da povećaju ulaganja u poduzetništvo, pokretanje poduzeća i samozapošljavanje kao sredstvo stvaranja većeg broja radnih mjesta, posebno s obzirom na to da mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća osiguravaju više od dvije trećine radnih mjesta u privatnom sektoru EU-a; smatra da se posebno treba naglasiti regionalna i lokalna razina; također drži da ulaganje u socijalna poduzeća i socijalno poduzetništvo pruža dobre dodatne mogućnosti za ostvarenje socijalnih potreba koje nisu zadovoljene javnim dobrima i uslugama.

4.  izražava zabrinutost zbog nedostatka dovoljnih javnih financijskih sredstava, posebno ispod nacionalne razine, za adekvatnu provedbu strategije Europa 2020., što je prouzročeno ekonomskom krizom, te zbog činjenice da znatan broj slabije razvijenih država članica i regija u velikoj mjeri ovisi o financiranju iz kohezijske politike; smatra da bi prije donošenja bilo kakvih odluka povezanih s mogućim makroekonomskim sankcijama trebalo pažljivo razmotriti veliku ovisnost razvoja nekih država članica o kohezijskim sredstvima.

5.  vjeruje da osiguravanje veće učinkovitosti i sinergija između proračuna EU-a i nacionalnih proračuna može predstavljati važno uporište za politike usmjerene na jačanje rasta iako su sredstva dodijeljena kohezijskoj politici iz sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira relativno mala u usporedbi s potrebama na terenu;

6.  smatra da je za doprinos ostvarenju strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast u skladu s ciljevima ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, bez obzira na potrebu usredotočavanja na sektore s dugoročnim potencijalom za stvaranje radnih mjesta i inovacije, važno uzeti u obzir znatne potrebe mnogih manje razvijenih regija u pogledu ulaganja u infrastrukturne projekte u temeljnim sektorima kao što su promet, telekomunikacije i energija;

7.  vjeruje da se, unatoč dokazima da lokalne i regionalne vlasti sudjeluju u pripremi partnerskih sporazuma, moraju poduzeti daljnje aktivnosti za jačanje teritorijalne dimenzije upravljačkog sustava kohezijske politike, strategije Europa 2020. i Europskog semestra osiguravanjem stvarnog dijaloga i komplementarnosti između različitih razina upravljanja, s jedne strane, i dosljednosti prioriteta utvrđenih na tim razinama s potrebama i posebnostima prepoznatima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, s druge strane; u tom pogledu naglašava da je važno osigurati da su općine i regije primjereno uključene u donošenje nacionalnih strategija te definirati njihove specifične probleme i izazove, istodobno izbjegavajući svako povećanje administrativnog opterećenja;

8.  smatra da se kohezijskom politikom strategiji Europa 2020. daje nužna teritorijalna dimenzija potrebna za bavljenje pitanjem vrlo relevantnih razlika u rastu unutar Unije i država članica, osigurava da se potencijal rasta također iskorištava u najudaljenijim i najrjeđe naseljenim područjima Unije, te se bavi činjenicom da razlike u institucionalnom kapacitetu znače da različite regije ne mogu jednako primjenjivati dane ciljeve kao referentne vrijednosti;

Usredotočenost na zapošljavanje i socijalnu uključenost

9.  posebno je zabrinut zbog toga što se zbog krize znatno povećao postotak stanovnika koji su izloženi riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, koji su materijalno nezbrinuti, koji su pogođeni uništavanjem okoliša ili čiji je intenzitet rada vrlo nizak te kojima prijeti rizik od isključenosti i energetskog siromaštva, što prevladava u konvergencijskim regijama i gradovima, a posebno u područjima oko glavnih gradova koja se u skladu s pokazateljima smatraju razvijenima, dok su istodobno posebno pogođene žene, obitelji sa samohranim roditeljima, velike obitelji s četvero ili više djece, skrbnici (posebno osobe koje skrbe o članu obitelji s invaliditetom), članovi marginaliziranih zajednica ili starije osobe koje su pred umirovljenjem, a kojima je pristup jednakim mogućnostima otežan;

10.  smatra da je hitno potrebno pozabaviti se tim pitanjima, koja snažno potkopavaju koheziju među regijama i mogu ugroziti srednjoročnu i dugoročnu konkurentnost Unije, koncentriranjem na politike kojima se osiguravaju održivo i kvalitetno zapošljavanje i socijalna uključenost, posebno mladih, promicanjem ključne uloge MSP-a u tom pogledu, smanjenjem rascjepkanosti i olakšavanjem prelaženja s jednog radnog mjesta na drugo, usredotočenošću na programe ponovnog profesionalnog osposobljavanja osoba koje su dugo nezaposlene, iskorištavanjem iskustava onih koji su na kraju svoje karijere te promicanjem jednake ekonomske neovisnosti žena i muškaraca; također smatra važnim promicanje fizičke dostupnosti informacija te pristupa informacijskim i komunikacijskim medijima, čije se ostvarivanje mora mjeriti pouzdanim, objektivnim i usporedivim pokazateljima te uzimajući u obzir demografske probleme;

11.  ustraje u ulozi koju Europski socijalni fond (ESF) ima u smanjenju nejednakosti među regijama u pogledu ljudskog kapitala te u tome da pri pružanju pomoći u povećanju stope zaposlenosti, usporedno i u kombinaciji s Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR), doprinosi ostvarivanju nekih od sadašnjih prioriteta Unije, a to su poticanje zapošljavanja mladih i tržišta rada, promicanje održivog gospodarstva i rasta, smanjenje broja osoba koje prerano napuštaju školovanje te suzbijanje siromaštva, diskriminacije i socijalne isključenosti; ustraje u tome da postoji potreba za jačanjem načela dobrog financijskog upravljanja , a posebno u pogledu učinkovitosti i djelotvornosti aktivnosti ESF-a te poziva Komisiju da u potpunosti analizira sveukupni utjecaj i stvarni učinak ESF-a na stopu nezaposlenosti i na stvaranje radnih mjesta;

12.  priznaje da velik dio izdataka ESF-a odlazi na promicanje većeg broja boljih radnih mjesta, potporu integraciji i sudjelovanju zapostavljenih skupina, uključujući osobe s invaliditetom, te na razvoj uključivog društva dostupnog svima; naglašava, međutim, da bi se u doba krize više pozornosti trebalo pridavati tome da se ESF učinkovito usmjeri na suzbijanje nejednakosti na lokalnoj i regionalnoj razini te socijalnog isključenja, omogućavanje pristupa zaposlenju najranjivijim skupinama, a posebno mladima, te na pomoć u reintegraciji žena na tržište rada smanjenjem podijeljenosti utemeljene na spolu;

13.  napominje da je velik udio učenika koji napuštaju školovanje u nekim regijama znatno iznad cilja od 10 % i da se tim učenicima mora ponuditi obrazovanje, obuka ili posao koji će odgovarati njihovim potrebama; u tom kontekstu upućuje na važnost programa Jamstvo za mlade za učenike koji napuštaju školovanje; naglašava da je za smanjenje broja učenika koji napuštaju školovanje važno da obrazovni sustav bude uključiv i da nudi jednake mogućnosti svim mladim ljudima; napominje da se stoga mora pronaći rješenje za integraciju nisko kvalificiranih mladih osoba na tržište rada omogućavanjem pristupačnog, dostupnog i kvalitetnog strukovnog osposobljavanja i osposobljavanja na radnom mjestu kako bi im se pomoglo da steknu vještine, uzimajući u obzir da nedostatak kvalifikacija može povećati rizik od nezaposlenosti, što pak povećava rizik od siromaštva i obuhvaća mnoštvo socijalnih izazova koji su povezani s isključenošću, otuđenjem i neuspješnim naporima da se izgradi neovisan život; ističe da je u tom smislu ključan doprinos ESF-a koji se sastoji u pomaganju mladim ljudima da nastave školovanje i steknu odgovarajuće kvalifikacije potrebne za posao i karijeru te u osiguravanju šireg pristupa visokokvalitetnom obrazovanju s posebnim projektima za djecu iz zapostavljenih skupina i manjina, uključujući osobe s invaliditetom; poziva države članice da potaknu odgovarajuće strukovno osposobljavanje i osposobljavanje na radnom mjestu za one koji će od toga imati koristi;

14.  naglašava da nezaposlenost mladih uvelike ovisi o sveukupnoj gospodarskoj situaciji pa je uslijed toga bitna važnost potpore, usmjeravanja i praćenja mladih pri prijelazu iz obrazovanja u profesionalni život; smatra da bi Komisija stoga mogla uskladiti sve buduće prijedloge za politike na tom području s inicijativama „Mladi u pokretu” i „Mogućnosti mladih”;

15.  naglašava da je stopa zaposlenosti u nekim regijama i dalje ispod 60 %, a neke su regije u svojim nacionalnim ciljevima podbacile za 20 – 25 %, što se posebno negativno odražava na mlade, žene, starije osobe, skrbnike i osobe s invaliditetom; naglašava da su određene mjere za suočavanje s krizom imale negativan učinak na koheziju i bitno povećale nejednakosti u EU-u; naglašava da su potrebne ciljane mjere koje obuhvaćaju stvaranje radnih mjesta, mogućnosti osposobljavanja i zadržavanja radnih mjesta da bi visokorizične skupine i dalje bile zaposlene ili da bi se stvorile mogućnosti za njihovo zapošljavanje; naglašava da u određenim izoliranim zajednicama već generacijama vlada nezaposlenost, čime su posebno ugrožene marginalizirane skupine;

16.  ističe da su stope zaposlenosti ostale znatno ispod cilja strategije Europa 2020. prema kojemu bi do 2020. godine barem 75 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine trebalo biti zaposleno; primjećuje da iako ne postoje posebni ciljevi u pogledu stope zaposlenosti na regionalnoj razini, države članice EU-a pojedinačno su postavile nacionalne ciljeve koji u većini slučajeva nisu postignuti s obzirom na to da je financijska i gospodarska kriza imala snažan nerazmjeran utjecaj na regionalna tržišta rada pretežno južne Europe s iznimnim povećanjem nezaposlenosti mladih;

17.  vjeruje da su sve regije suočene s izazovom stvaranja održivog rasta i jačanja učinkovitog gospodarenja resursima; u tom pogledu naglašava potrebu za politikama koje obuhvaćaju određivanje prioriteta u potrošnji na području obrazovanja, cjeloživotnog učenja, istraživanja, inovacija i razvoja, energetske učinkovitosti i lokalnog poduzetništva, kao i za stvaranjem novih financijskih instrumenata za sve vrste poduzeća, a posebno za MSP-e;

18.  podsjeća na potencijal MSP-a u stvaranju radnih mjesta te poziva države članice da razviju politike kojima se poboljšava pristup financiranju te uvjeti financiranja MSP-a; poziva Komisiju da zajedno s državama članicama radi na povećanju transparentnosti i predvidivosti sustava poziva na dostavu ponuda te na smanjenju trajanja razdoblja od objavljivanja poziva na dostavu ponuda do dodjele ugovora, posebno za MSP-e koji se natječu u okruženju koje se brzo mijenja;

19.  poziva na posvećivanje posebne pozornosti kreativnom i kulturnom sektoru, doprinoseći tako postizanju ciljeva strategije Europa 2020., posebice stvaranju radnih mjesta; naglašava temeljni doprinos tih sektora razvoju regija i gradova; poziva na trajne mjere promicanja obrazovanja žena u tim sektorima kako bi se osiguralo učinkovito iskorištavanja njihovih kvalifikacija i stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja;

Dokazi ocjenjivanja

20.  podsjeća da, unatoč snažnim dokazima o tome da se provedba kohezijske politike ubrzala i da su programima koji su njezin rezultat dani važni doprinosi na mnogim područjima na kojima je ulaganje nužno za ekonomsku modernizaciju i konkurentnost (kao što su istraživanje i razvoj, potpora MSP-ima, ponovna industrijalizacija, socijalna uključenost te obrazovanje i osposobljavanje), neke su države članice izložene riziku da neće uspjeti provesti svoje programe prije kraja tekućeg programskog razdoblja; u tom pogledu poziva Komisiju da detaljno analizira uzroke niskih stopa apsorpcije te poziva države članice da osiguraju sufinanciranje kako bi ubrzale primjenu fondova;

21.  potiče države članice na razmatranje sinergija između financiranja iz kohezijske politike i drugih izvora financiranja EU-a (kao što su TEN-T, TEN-E, IPE, Obzor 2020., COSME i drugi programi) te sinergija s financiranjem koje osiguravaju Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj; poziva države članice da ubrzaju provedbu te da pojednostave i poboljšaju pristup raspoloživim sredstvima kako bi potaknule MSP-e, organizacije civilnog društva, lokalne općine i druge zainteresirane korisnike na njihovo korištenje;

Problemi praćenja i evaluacije

22.  smatra da ocjenjivanje ima temeljnu ulogu u političkoj debati i procesu učenja, ali je zabrinut zbog toga što, iako se osiguravanjem praćenja podataka i informacija o provedbi poboljšava kvaliteta postavljenih ciljeva, u mnogim slučajevima neujednačena kvaliteta izvještavanja o napretku dovodi do toga da je teško stvoriti potpunu i točnu sliku o napretku u ostvarivanju ciljeva na regionalnoj i lokalnoj razini naglašava da bi tijekom ocjenjivanja također trebalo procijeniti i predložiti mjere uklanjanja nepotrebnog opterećenja korisnika, uključujući MSP-e, lokalna i regionalna tijela vlasti i NVO-e; smatra da se ne smiju nametati nikakva dodatna opterećenja povezana s praćenjem;

23.  vjeruje da izvješća o napretku ne daju u potpunosti jasnu sliku o napretku u provedbi kohezijske politike i napretku prema ostvarenju utvrđenih ciljeva zbog nedostupnosti podataka na relevantnoj razini ili zbog nedovoljno jasne povezanosti danih statističkih podataka i mjere u kojoj su ostvareni ciljevi kohezijske politike koje je potrebno pratiti;

24.  poziva Komisiju i države članice da se u potpunosti koriste sredstvima za praćenje i ocjenjivanje dostupnima u kontekstu sadašnjeg zakonodavnog okvira kako bi poboljšale transparentnost izvještavanja i kvalitetu izrade i provedbe programa (jača usmjerenost na rezultate, korištenje zajedničkih pokazatelja ostvarenja, izbor određenih pokazatelja rezultata programa i jasan okvir izvršenja);

25.  smatra da ocjenjivanje programa kohezijske politike za razdoblje 2007. – 2013. koji se sufinanciraju iz ERDF-a i Kohezijskog fonda pri uspostavljanju takvih programa u državama članicama pokazuju dobro prosječno poznavanje zahtjeva za jednakost spolova (70 %(5) ), ali i da jednakost spolova nije učinkovito uključena u te programe kroz jasnu identifikaciju problema ili mjerljive ciljeve (manje od 8 %); poziva Komisiju da uvođenjem i korištenjem pokazatelja još više poboljša sustave izvješćivanja država članica kako bi bilo moguće ocijeniti potporu koju kohezijska politika osigurava za stvaran napredak na području jednakosti spolova te u kojoj je mjeri taj napredak postignut;

26.  poziva Komisiju da provjeri primjenjuju li upravljačka tijela Direktivu o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u odnosu na korisnike projekata te poduzimaju li odgovarajuće mjere za smanjenje tog kašnjenja;

27.  poziva službu Komisije za unutarnju reviziju i Europski revizorski sud da pojačaju revizije uspješnosti kohezijskih i strukturnih fondova, a posebno ESF-a;

o
o   o

28.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

(1) SL C 87 E, 1.4.2010., str. 113.
(2) SL C 371 E, 20.12.2011., str. 39.
(3) SL C 161 E, 31.5.2011., str. 120.
(4) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
(5) http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/evaluation/pdf/2009-03-16-inception-report.pdf

Posljednje ažuriranje: 11. srpnja 2017.Pravna napomena