Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2013/2178(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0121/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0121/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 26/02/2014 - 7.2

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0133

Usvojeni tekstovi
PDF 340kWORD 110k
srijeda, 26. veljače 2014. - Strasbourg Završno izdanje
Optimizacija razvoja potencijala najudaljenijih regija
P7_TA(2014)0133A7-0121/2014

Rezolucija Europskog parlamenta od 26. veljače 2014. o optimizaciji razvoja potencijala najudaljenijih regija stvaranjem sinergije između strukturnih fondova i drugih programa Europske unije (2013/2178(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 349. i 355. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) koji priznaje poseban status najudaljenijim regijama te predviđa usvajanje „posebnih mjera” omogućujući potpunu provedbu ugovora i zajedničkih politika,

–  uzimajući u obzir članak 107. stavak 3. podstavak (a) UFEU-a o državnoj potpori tim regijama,

–  uzimajući u obzir članke od 174. nadalje UFEU-a koji utvrđuju cilj gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te koji određuju strukturne financijske instrumente za ispunjenje tog cilja,

–  uzimajući u obzir komunikacije Komisije o najudaljenijim regijama, a osobito Komunikaciju od 17. listopada 2008. naslovljenu „Najudaljenije regije: prednost Europe” (COM(2008)0642),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o najudaljenijim regijama, a osobito Rezoluciju od 20. svibnja 2008. o strategiji za najudaljenije regije: postignuća i mogućnosti za budući razvoj(1) ,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije pod nazivom „Regije 2020. − procjena budućih izazova za regije Unije” (SEC(2008)2868),

–  uzimajući u obzir poruku konferencije od 7. srpnja 2008. s otoka Réuniona „Europska unija i prekomorsko područje: strategije za suočavanje s klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti” i zaključke Vijeća Europske unije od 25. lipnja 2009. o „Srednjoročnom pregledu provedbe akcijskog plana EU-a o bioraznolikosti i prema strategiji Europske unije o invazivnim stranim vrstama”,

–  uzimajući u obzir zajednički memorandum najudaljenijih regija od 14. listopada 2009. pod naslovom „Najudaljenije regije u 2020. godini”,

–  uzimajući u obzir zajedničku platformu od 6. srpnja 2010. Konferencije zastupnika u Europskom parlamentu iz najudaljenijih regija naslovljenu na predsjednika Europske komisije, Joséa Manuela Durãoa Barrosa,

–  uzimajući u obzir zajednički memorandum Španjolske, Francuske, Portugala i najudaljenijih regija od 7. svibnja 2010. naslovljen „Obnovljena vizija europske strategije za najudaljenije regije”,

–  uzimajući u obzir zajednički doprinos najudaljenijih regija od 28. siječnja 2011. petom izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji,

–  uzimajući u obzir izvješće „Najudaljenije europske regije na jedinstvenom tržištu: utjecaj EU-a u svijetu” od 12. listopada 2011. koje je članu Europske komisije g. Michelu Barnieru predstavio g. Pedro Solbes Mira,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. travnja 2012. o ulozi kohezijske politike u najudaljenijim regijama Europske unije u okviru strategije „Europa 2020.”(2) ,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. lipnja 2012.: „Najudaljenije regije Europske unije: prema partnerstvu za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2012)0287),

–  uzimajući u obzir izvješće koje vodi zastupnik Serge Letchimy u ime predsjednika Vlade Republike Francuske pod naslovom „Članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije: doprinos primjeni okvira posebnih pravila za globalni projekt razvoja najudaljenijih regija”,

–  uzimajući u obzir sve zajedničke doprinose te tehničke i političke dokumente Konferencije predsjednika najudaljenijih regija Europske unije, osobito uzimajući u obzir završnu izjavu Devetnaeste konferencije predsjednika najudaljenijih regija Europske unije od 17. i 18. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A7-0121/2014),

A.  budući da prednosti, sredstva i potencijali najudaljenijih regija, koje je Europska komisija prepoznala u svojoj strategiji iz 2008. i Komunikaciji iz 2012., pokrivaju ključna područja za Europsku uniju kao što su istraživanje, inovacija i rast i budući da ih europski fondovi i programi nedovoljno podržavaju i financiraju;

B.  budući da se najudaljenije regije kao cjelina sastoje od arhipelaga, otoka i izolirane regije u amazonskoj šumi koje karakteriziraju posebna zajednička ograničenja koja ih izdvajaju od ostalih posebnih geografskih slučajeva u Uniji (otočne, planinske i rijetko naseljene regije);

C.  budući da, govoreći o ciljevima koje je Unija postavila za izvršavanje strategije rasta Europa 2020., strategije Obzor 2020., strategije Energija 2020., programa LIFE+ i Natura 2000., transeuropskih telekomunikacijskih mreža, prijevoza i energije, najudaljenije regije čine regije izvrsnosti koje mogu značajno pridonijeti ostvarenju ovih izazova;

D.  budući da je zbog toga važno potaknuti dugotrajna ulaganja i promicati snagu inovacija najudaljenijih regija radi trajnog jačanja gospodarskog i društvenog razvoja te povećati mogućnosti uspjeha različitih strategija Unije,

E.  budući da za ostvarenje ovih strategija strukturne fondove i europske fondove za ulaganja za najudaljenije regije treba uskladiti ili dopuniti kako bi najudaljenijim regijama omogućili sudjelovanje, u razini njihovih mogućnosti i u skladu s njihovim ciljevima, u velikim izazovima s kojim se Europska unija suočava;

F.  budući da trenutni kontekst gospodarske i socijalne krize ima posebno ozbiljne posljedice na najudaljenije regije Europske unije, osobito po pitanju konkurentnosti i zapošljavanja, i budući da je, da bismo zadovoljili potrebe gospodarskog rasta i suočili se s problemom nezaposlenosti, potrebno donijeti hitne i odgovarajuće odgovore u sljedećem financijskom razdoblju i razdoblju programiranja;

G.  budući da se članak 349. treba upotrijebiti kao pravna osnova koja, posebnim mjerama, najudaljenijim regijama omogućuje da pronađu mjesto koje im pripada u programima Unije koji na konkretan način mogu razviti njihove priznate potencijale;

H.  budući da najudaljenije regije mogu postati pilot područja i područja izvrsnosti u korist cijele Unije u područjima kao što su: biološka raznolikost, okoliš, prilagodba na klimatske promjene i njihovo ublažavanje, upravljanje i promatranje ekstremnih klimatskih pojava, istraživanje, inovacija, svemir, zračni prostor, oceani, plavi rast, pomorsko prostorno planiranje i pomorsko upravljanje, seizmologija, vulkanologija, nove bolesti, obnovljivi izvori energije, promet, telekomunikacije, kapacitet za hitnu humanitarnu intervenciju u trećim zemljama i kultura;

I.  budući da su najudaljenije regije smještene u zatvorenim morima Kariba, Indijskog oceana i Atlantskog oceana, da one Europskoj uniji daju status svjetske pomorske sile, da njihov geostrateški položaj pridonosi svjetskoj dimenziji Unije i da se odlikuju iznimnim prirodnim, morskim i ribolovnim resursima koji predstavljaju više od 50 % svjetske biološke raznolikosti;

J.  budući da su najudaljenije regije jedinstvene i tvore cjelinu koja se istovremeno nalazi unutar Europske unije i izvan nje i koju Europska komisija treba promicati i podupirati osobito provedbom zajedničkih politika;

K.  budući da optimizacija potencijala najudaljenijih regija traži stvaranje maksimalnih sinergija među svim instrumentima, fondovima i programima Unije;

Nove mogućnosti za najudaljenije regije

1.  vjeruje da prednosti, potencijali, sredstva i iskustva najudaljenijih regija tvore dodatnu priliku za Uniju i države članice u rješavanju izazova s kojima su suočene u pogledu globalizacije, sposobnosti inovacije, rasta, socijalne kohezije, demografskih pritisaka, klimatskih promjena, sprečavanje većih rizika prirodnih katastrofa, energije, održivog upravljanja prirodnim resursima i očuvanja biološke raznolikosti;

2.  vjeruje da poboljšanje pristupa najudaljenijih regija različitim programima i fondovima Unije kratkoročno i dugoročno doprinosi čitavoj Uniji; izražava žaljenje zbog političkih rješenja na europskoj razini koja upotrebljavaju samo kohezijske politike u financiranju gotovo svih projekata razvoja najudaljenijih regija;

3.  podupire Europsku komisiju u njezinoj želji da provede politike koje će ojačati autonomiju, gospodarsku konsolidaciju i stvaranje trajnih radnih mjesta u najudaljenijim regijama iskorištavanjem njihovih prednosti i praktičnim i domišljatim mjerama na temelju članka 349. UFEU-a te ad hoc instrumenata osobito u područjima energije, prometa i informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) za svaki od fondova i programa kojima je cilj utvrditi prednosti najudaljenijih regija u cilju održivog rasta;

4.  također naglašava koliko je za najudaljenije regije potreban i važan doprinos europskih politika, između ostalog poreznim i carinskim instrumentima, u promicanju i diversifikaciji ekonomske osnove gospodarstava najudaljenijih regija i u otvaranju novih radnih mjesta;

5.  smatra da članak 349. UFEU-a pruža odgovarajuću pravnu osnovu za usvajanje određenih mjera za najudaljenije regije, ali istovremeno žali zbog ograničene i smanjene upotrebe te odredbe Ugovora koja uspostavlja mogućnost dodjele posebnog statusa najudaljenijim regijama;

6.  poziva Komisiju da uspostavi kontaktnu skupinu među dotičnim europskim povjerenicima, radnom skupinom među službama koja koordinira politike koje se tiču najudaljenijih regija i zastupnicima izabranim iz najudaljenijih regija u Europski parlament kako bi ocijenili predviđene i/ili već pokrenute programe za najudaljenije regije;

7.  naglašava da su najudaljenije regije, budući da su udaljene od europskog kontinenta, vektori širenja utjecaja Europske unije koja je svjesna svoje svjetske dimenzije i uloge u svijetu koji se duboko mijenja;

8.  naglašava da se određena pozornost treba posvetiti najudaljenijim regijama u slučaju prirodnih katastrofa, uzimajući u obzir njihova posebna svojstva te u skladu s člankom 349. koji uspostavlja mogućnost usvajanja određenih mjera, podsjećajući na važnost koordinacije strukturnih fondova i fondova solidarnosti Europske unije;

9.  poziva da ulaganja ostvarena uslugama od općeg gospodarskog interesa u ITK, prijevoz, vodu i energiju postanu prioritet u tim regijama i potiču veću dosljednost okvira za državne potpore u najudaljenijim regijama kako bi uspješno odgovorili na ciljeve strategije „Europa 2020.”;

10.  vjeruje u usku povezanost između svijesti o svjetskoj dimenziji koju Unija može imati i pozornosti koja se daje njezinim najudaljenijim regijama; vjeruje da Unija i države članice ne pridaju dovoljno pažnje važnosti i budućem dosegu koje predstavljaju njihovi strateški izbori ulaganja u najudaljenije regije te da je ta situacija pokazatelj nedovoljnog ulaganja u svjetsku i međunarodnu dimenziju Unije; za najudaljenije regije smatra bitnim poboljšati sinergije između instrumenata i programa kako bi se promicala međunarodna suradnja tih regija u svijetu;

11.  podsjeća da je za promicanje sinergija između strukturnih fondova i drugih programa Unije važno usvojiti makroregionalnu perspektivu i razviti strategije za makroregije koje uključuju najudaljenije regije, iskorištavanjem mogućnosti osobina i sredstava tih regija;

12.  poziva nacionalna i regionalna tijela da iskoriste pristup više fondova te da uspostave, koliko je moguće i na najučinkovitiji način, točke artikulacije između strukturnih fondova i financijskih instrumenata drugih programa Europske unije;

13.  poziva Komisiju da produbi europsku strategiju u pogledu najudaljenijih regija na način da omogući razvoj prednosti tih regija te uzme u obzir njihova strukturna i stalna ograničenja; u tom okviru poziva Komisiju da udovolji prijedlozima najudaljenijih regija koji su naročito izloženi u njihovim akcijskim planovima;

Sinergija s programom Obzor 2020.

14.  smatra da najudaljenije regije imaju mogućnost biti na čelu istraživanja i tehnologije u područjima navedenima u ciljevima programa Obzor 2020. kao što su svemir, zračni prostor, biotehnologije, praćenje prirodnih rizika, pomorsko istraživanje, bioraznolikost, obnovljive vrste energije, zdravlje, prilagodba klimatskim promjenama i pametan promet;

15.  podsjeća da je cilj kohezijske politike 2014. – 2020., između ostalog, poduprijeti istraživanje, razvoj tehnologije i inovacije;

16.  izražava žaljenje što najudaljenije regije, s obzirom da njihovi projekti zbog njihovih posebnih osobina vrlo teško ispunjavaju zahtjeve za dobivanje financiranja Zajednice, nisu bile dovoljno podržane okvirnim programom za istraživanje i razvoj u razdoblju 2007. – 2013. te stoga imaju niske stope sudjelovanja i uspjeha te su manje prisutne u europskim istraživačkim mrežama; u tom cilju poziva Komisiju da podrži istraživanje u najudaljenijim regijama i potiče postizanje kritične mase;

17.  smatra da samo EFRR najudaljenijim regijama ne može omogućiti potpunu provedbu ciljeva kohezijske politike te strategija EU 2020. i Obzor 2020.; smatra da bi u tom cilju Komisija trebala prilagoditi i jamčiti pristup najudaljenijih regija programu Obzor 2020. stvaranjem namjenskih programa koji potiču integraciju najudaljenijih regija u europske i međunarodne mreže istraživanja i inovacija; s tim u vezi podsjeća da strategija Obzor 2020. u odjeljku o programu namijenjenom širenju sudjelovanja i izvrsnosti, pokazateljima stanja inovacija u Uniji, naglašava postojanje značajnih razlika u izvedbi na području istraživanja i inovacija i određenih mjera za širenje izvrsnosti i sudjelovanja među državama članicama i regijama zaostalima po pitanju istraživanja i inovacija;

18.  poziva na vrednovanje strukturnog razvoja sveučilišta najudaljenijih regija kako bi se u sinergiji s programom Obzor 2020. pridonijelo i europskom i međunarodnom širenju utjecaja sveučilišta najudaljenijih regija, njihovih istraživačkih centara, istraživača i studenata; podsjeća da su programi koji potiču međusveučilišnu mobilnost studenata, profesora i službenika ozbiljno ugroženi u najudaljenijim regijama uzimajući u obzir dodatne troškove izolacije i udaljenosti;

19.  podsjeća da programi istraživanja i inovacija trebaju biti dovoljno fleksibilni da bi se prilagodili novim granicama i novim izazovima znanja kao što su otvorena mora koja predstavljaju veliki potencijal;

20.  skreće pozornost na rastući gospodarski interes proizašao iz bogatstva morskoga dna i ogromni biogenetski, mineralni i biotehnološki potencijal najudaljenijih regija u tim područjima te važnost njihovog uzimanja u obzir u „novoj europskoj strategiji za najudaljenije regije” kako bi se osigurao razvoj gospodarstva znanja temeljen na moru i stvaranje gospodarskih aktivnosti s visokom dodanom vrijednošću u područjima kao što su medicina, farmacija i energija;

Sinergija s unutarnjim tržištem

21.  poziva Komisiju da se nadahne različitim zaključcima izvješća Solbes u cilju podizanja razine uključivanja i razvoja najudaljenijih regija na unutarnjem tržištu;

22.  naglašava da se tržišno natjecanje u najudaljenijim regijama ne ostvaruje na jednak način kao u ostatku europskog prostora jer u tim regijama nije moguće slobodno funkcioniranje tržišta u većini područja usluga od općeg gospodarskog interesa čija aktivnost nije privlačna za privatna ulaganja; naglašava da je ponuda kvalitetnih proizvoda po konkurentnim cijenama moguća jedino uz prikladnu državnu kompenzaciju te da Komisija treba hitno ocijeniti pružanje tih usluga u najudaljenijim regijama kako bi se osigurala veća fleksibilnost i bolja prilagodba postojećeg zakonodavnog okvira Unije stvarnim okolnostima;

23.  poziva Komisiju da poboljša poštovanje odredbi tržišnoga natjecanja da bi izbjegla situacije monopola i kartela u najudaljenijim regijama;

24.  poziva Komisiju da objavi vodič za mala i srednja poduzeća u najudaljenijim regijama i o njihovom doprinos unutarnjem tržištu, uzimajući u obzir različite europske programe i fondove koji su na snazi u najudaljenijim regijama;

25.  poziva Komisiju da se posveti rješavanju problema dodatnih troškova i skupoće življenja u najudaljenijim regijama te da ih uzme u obzir prilikom izrade europskih politika;

Sinergije s programom LIFE+ i strategijom Energija 2020.

26.  smatra da je potencijal najudaljenijih regija u upravljanju, očuvanju i obnovi biološke raznolikosti, prilagodbi na klimatske promjene i razvoju obnovljivih izvora energije mogu optimizirati omogućavajući Uniji postizanje njezinih ciljeva stvaranjem sinergije i dodatnog financiranja između kohezijske politike, programa LIFE+ i strategije Energija 2020.;

27.  napominje da program LIFE+ za razdoblje od 2014. do 2020. nastoji sufinancirati inovativne projekte za očuvanje okoliša i borbe protiv klimatskih promjena; ističe da je važno razviti sinergije u skladu s ciljevima 5. i 6. kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. s obzirom na to da je u vezi s tim neophodno pojačati sudjelovanje najudaljenijih regija u programu LIFE+;

28.  izražava žaljenje zbog odbijanja preoblikovanja pripremnog djelovanja BEST u program posvećen najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima, suprotno mišljenju Europskog parlamenta i zaključcima Vijeća od 25. lipnja 2009.;

29.  žali što staništa, životinjske i biljne vrste koje treba zaštiti u francuskim najudaljenijim regijama nisu uvrštene u Prilog I. Direktive 92/43/EEZ o staništima, biljnom i životinjskom svijetu, čime je onemogućena primjena Direktive u francuskim najudaljenijim regijama i isključeno sudjelovanje najudaljenijih regija u mrežama i programima NATURA 2000.;

30.  poziva Komisiju da razradi program Natura 2000. koji je specifičan za najudaljenije regije, a zasniva se na članku 349. UFEU-a;

31.  poziva Komisiju da na temelju uspješnih primjera i rezultata postignutih na području obnovljivih izvora energije u određenim najudaljenijim regijama promiče mjere usmjerene k postizanju energetske neovisnosti i ostvarivanju ciljeva strategije Energija 2020. te podsjeća Komisiju na njezin prijedlog o stvaranju posebnog programa na području energije namijenjenog smanjenju troškova opskrbe, infrastrukture i usluga ponuđenih u najudaljenijim regijama kako bi se potaknule politike na području obnovljivih izvora energije, a na temelju programa POSEI i u vidu postizanja najviše moguće razine sinergije s novim vrstama aktivnosti EU-a;

32.  skreće pozornost na potrebu poticanja vrednovanja postojećeg potencijala na području obnovljivih izvora energije na otocima, gdje je ovisnost o fosilnim izvorima energije još i veća zbog njihove udaljenosti i zemljopisne izolacije; smatra da bi zbog toga trebalo voditi računa o potrebi uključivanja instrumenta, u okviru europske energetske politike, kojima se omogućuje primjereno suočavanje s problemima izoliranih energetskih sustava;

Sinergije s europskim programima za mlade

33.  naglašava da su ciljevi 8., 9. i 10. nove kohezijske politike zapošljavanje, socijalna uključenost, borba protiv siromaštva, obrazovanje, osposobljavanje i stručno osposobljavanje;

34.  naglašava da najudaljenije regije imaju najviši postotak nezaposlenosti, pogotovo kod mladih; ipak, skreće pozornost na poteškoće koje nastaju prilikom upotrebe sredstava namijenjenih Jamstvu za mlade na temelju sufinanciranja; izražava žaljenje zbog nepostojanja posebnih odredbi za najudaljenije regije u programima za zapošljavanje i društvene inovacije te podsjeća da je u najudaljenijim regijama već došlo do problema u korištenju mogućnosti koje im nudi program Progress; traži razvoj socijalnog pravca u vidu provedbe hitnog pilotnog plana za borbu protiv nezaposlenosti u najudaljenijim regijama; zahtjeva uspostavu posebnih radnih skupina za zapošljavanje mladih u okviru Komisije u cilju provedbe Jamstva za mlade i mobilizacije ESF-a i Inicijative za zapošljavanje mladih;

35.  poziva EIB da integrira najudaljenije regije u svoju inicijativu pod nazivom „Zapošljavanje mladih” i u svoj program pod nazivom „Ulaganje u vještine”;

36.  izražava zabrinutost zbog znatnog odljeva mozgova s kojim su suočene najudaljenije regije zbog visokih stopa nezaposlenosti i nedovoljnog broja predloženih mogućnosti osposobljavanja, posebice jer su obučeni i kvalificirani radnici neophodni za održivi razvoj, pogotovo na područjima koja su u tim regijama tradicionalna ili su im svojstvena, ali podjednako i radi poticanja razvoja novih aktivnosti i suočavanja sa svjetskom konkurentnošću;

37.  ističe da je cilj novog programa Erasmus razvoj društva znanja; naglašava da je postizanje tog cilja neophodno za provedbu strategije Europa 2020. u kojoj je znanje postavljeno kao osnovni pokretač europskog gospodarstva; ističe neophodnost stvaranja veće sinergije između programa Erasmus i ESF-a u najudaljenijim regijama na način da se potaknu ljudski resursi i lokalno stručno znanje, koji su moćni pokretači rasta;

38.  podržava razvoj sveučilišnih kapaciteta najudaljenijih regija i novih grana izvrsnosti kako bi se povećala privlačnost i širenje utjecaja sveučilišta najudaljenijih regija u Europi; podupire razvoj međusveučilišnih partnerstva između ostalog i širenjem tih partnerstava na sveučilišta trećih zemalja s kojima najudaljenije regije održavaju povlaštene odnose; također zahtijeva da programi ERASMUS+ i EURES snose prevelike troškove prijevoza povezane s ograničenjem koje predstavlja udaljen zemljopisni položaj kako bi se studentima iz najudaljenijih regija omogućilo da sudjeluju u europskim programima za studentsku razmjenu, a sveučilištima najudaljenijih regija da bolje iskoriste program Erasmus Mundus među državama članicama i ostatkom svijeta;

Sinergije s transeuropskim mrežama (promet, telekomunikacije, energija)

39.  upućuje na izvještaj Teixeira o ulozi kohezijske politike u najudaljenijim regijama Europske unije u kontekstu strategije Europa 2020. (2011/2195(INI), kojim se poziva Komisiju na uspostavu posebnog programa za područje energije, prometa te informacijskih i komunikacijskih tehnologija na temelju programa POSEI, a naročito posebnog okvira za pomoć prometu u najudaljenijim regijama, namijenjenog u prvom redu javnom prometu i razvoju pomorskog prometa između otoka;

40.  ističe potrebu razvoja sinergija među transeuropskim mrežama u najudaljenijim regijama mehanizmom međusobnog povezivanja u Europi, programom Civitas, Obzorom 2020. i ulaganjima sredstava iz EFRR-a i kohezijskih fondova, povezanima s prometom, telekomunikacijama i energijom;

41.  podsjeća da pristupačnost ima ključnu ulogu u kontekstu razvoja najudaljenijih regija, a je ona često uvjetovana postojanjem kompleksne unutarnje i vanjske mreže usluga pomorskog i zračnog prometa, čime se stvarju teški uvjeti u pogledu mobilnosti i pristupačnosti u najudaljenijim regijama, u kojima ne postoji alternativa ni zračnom ni pomorskom prometu i koje se osim toga suočavaju s porastom cijena u prometu, iz čega pak proizlaze negativne posljedice na gospodarskom i socijalnom području;

42.  pozdravlja odluku Komisije o uključivanju najudaljenijih regija u transeuropske mreže, ali izražava žaljenje zbog toga što je većina tih regija isključena iz prioritetnih koridora, a na taj način i iz financiranja iz Instrumenta za povezivanje Europe; poziva Komisiju da preispita to isključivanje u okviru svoje strategije za najudaljenija područja i da zajamči ulaganja u promet u najudaljenijim regijama kako bi se riješio problem izolacije i otočnog smještaja; poziva Komisiju da uspostavi poseban sektorski okvir za najudaljenije regije u cilju poticanja dostupnosti i povezivanja najudaljenijih regija s europskim kontinentom;

43.  izražava žaljenije zbog toga što projekti morskih autocesta nisu dalje napredovali zbog prioriteta koji je dodijeljen vezama kratke udaljenosti, čime su na diskriminirajući način najudaljenije regije isključene; poziva Komisiju da preispita spomenuto isključivanje u okviru njezine strategije za najudaljenija područja;

44.  ističe potrebu za preispitivanjem okvira za državne potpore za pomorski promet u svrhu omogućavanja dodjele državne potpore namijenjene vezama između najudaljenijih regija i trećih zemalja;

45.  naglašava važnost prilagodbe klasifikacije regionalnih zračnih luka na način da se one, u slučaju najudaljenijih regija, ne mogu ograničiti po pitanju putničkih tokova i isplativosti;

46.  smatra da, s obzirom na važnost digitalne ekonomije, problem digitalnog jaza između najudaljenijih regija i Europe predstavlja kočnicu razvoju i konkurentnosti najudaljenijih regija; primjećuje da je kašnjenje u uspostavi i modernizaciji ITK-a u najudaljenijim regijama dodatan problem, povrh geografske udaljenosti i kašnjenju u digitalnom razvoju; predlaže ubrzanje razvoja ITK-a širenjem i modernizacijom mreža, uspostavljanjem sinergija s EFRR-om te olakšanim pristupom financijskim sredstvima EIB-a za navedene projekte i naglašava potrebu dodjeljivanja prednosti pri pristupu programu GMES i GALILEO za spomenute regije;

Sinergije s pomorskom politikom Unije (ZRP, EFPR)

47.  podsjeća da najudaljenije regije doprinose statusu Europske unije kao svjetske pomorske sile;

48.  poziva Komisiju da dodatno osvijesti njezinu svjetsku pomorsku dimenziju, izazov koji more, oceani i plavi rast predstavljaju za cjelokupan prostor Unije te strateški položaj najudaljenijih regija, ulogu koju one mogu odigrati u održivom iskorištavanju mora, oceana i obalnih područja u svjetskom pomorskom upravljanju i razvoju gospodarstva znanja utemeljenoga na moru;

49.  primjećuje manjak sinergije između kohezijske politike i ZRP-a koji još uvijek ne uzima dovoljno u obzir stvarnost ovih regija; ističe važnost zadržavanja programa POSEI za ribarstvo i predlaže razvoj istraživanja i inovacija na području pomorskog gospodarstva, kao potencijalnih čimbenika rasta;

50.  naglašava da su najudaljenije regije ovisne o ribolovnim resursima svojih isključivih gospodarskih pojaseva, koji predstavljaju biološki i ekološki vrlo osjetljivu točku, te kako je potrebno primjereno i učinkovito zaštititi njihova biogeografski osjetljiva područja, osobito u vidu dodjele isključivog pristupa tim područjima lokalnim flotama koje koriste ekološku ribolovnu opremu; naglašava da je potrebno zajamčiti uravnoteženo i održivo iskorištavanje resursa održavajući pritom ribolovne aktivnosti; zahtijeva da dionici iz najudaljenijih regija budu uključeni u buduće ribarske sporazume Unije, koji će biti oblikovani s obzirom na dugotrajni interes lokalnog stanovništva, kao i da se poglavlje o najudaljenijim regijama sustavno uključi u procjene utjecaja;

51.  izražava žaljenje zbog toga što je program POSEI-Ribarstvo, kojim se uvodi sustav naknade dodatnih troškova prodaje određenih ribarstvenih proizvoda iz najudaljenijih regija proizišlih iz udaljenosti tih regija, nedavno integriran u Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i zbog toga što otad više ne predstavlja samostalno pravno uređenje oblikovano posebno i isključivo za te regije, čime se smanjuje važnost pozitivne diskriminacije, koja je prepoznata kao pravo najudaljenijih regija u skladu s člankom 349. UFEU-a;

52.  izražava žaljenje zbog toga što u okviru novog ZRP-a tim regijama zbog njihova položaja nije odobrena pomoć za obnovu flota;

Sinergije sa zajedničkom poljoprivrednom politikom

53.  primjećuje da je poljoprivreda dinamično područje koje otvara radna mjesta i sudjeluje u razvoju aktivnosti s visokom dodanom vrijednošću; podsjeća, međutim, na posebnosti poljoprivrede najudaljenijih regija koje snažno utječu na tu aktivnost, a osobito na mala gospodarstva ili na granice tržišta; podsjeća da je treći cilj nove kohezijske politike jačanje malih i srednjih poduzeća u poljoprivrednom sektoru;

54.  ukazuje na to da se poljoprivreda u najudaljenijim regijama suočava s izazovima diversifikacije i konkurentnosti kao i s novim izazovima povezanima s globalizacijom, liberalizacijom tržišta, prehrambenom autonomijom i održivim razvojem;

55.  ističe potrebu zadržavanja POSEI-a, prokušanog programa koji je prilagođen stvarnim potrebama najudaljenijih regija, koji je, međutim, obilježen stalnim manjkom financijskih sredstava, a taj se problem mora pod hitno riješiti; u tom smislu ističe potrebu da se programu POSEI dodijele potrebna sredstva kako bi se proizvođačima u najudaljenijim regijama pomoglo da prevladaju učinke liberalizacije, koja je predviđena u više sektora i povezana s europskim politikama i sklapanjem međunarodnih sporazuma, između ostalog, u sektorima mlijeka, šećera, ruma, mesa i banana; ističe gospodarsku, društvenu i okolišnu važnost sve poljoprivredne proizvodnje u najudaljenijim regijama; brani ideju zadržavanja programa POSEI u zasebnom, autonomnom okviru;

56.  potiče stvaranje sinergija između kohezijske politike i programa EFRR u jamčenju održivog upravljanja vodnim resursima u vidu modernizacije, širenja mreža za navodnjavanje, prostornog planiranja, osposobljavanja, turističkog vrednovanja održive poljoprivrede i ruralnih zajednica;

57.  poziva Komisiju da potakne unutarnju poljoprivrednu proizvodnju i stavljanje na tržište u kratkom prodajnom lancu, tj. kvalitetnu lokalnu proizvodnju koja će zamijeniti uvoz;

58.  potiče stvaranje zaštićenih oznaka izvornosti, oznaka kontroliranog podrijetla te lokalnih oznaka u najudaljenijim regijama te zahtijeva politiku usmjerenu na promicanje koja odgovara potrebama najudaljenijih regija te potrebama zaštite zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla;

Sinergije s vanjskom politikom Unije

59.  izražava žaljenje zbog postojanog manjka povezanosti između europskih fondova, ERF-a, EFRR-a i ETC-a, osobito u projektima prekogranične suradnje, koja je neophodna za ispunjenje traženih ciljeva ovih fondova; u tom smislu podsjeća na potrebu osiguranja usklađenosti programskih mehanizama ERF-a i EFRR-a;

60.  poziva Komisiju da potakne savjetovanje među državama članicama Unije, najudaljenijim regijama, prekomorskim zemljama i područjima i zemljama AKP-a radi jačanja dijaloga i poticanja integracije najudaljenijih regija u njihova geografska područja; u tu svrhu naglašava središnju ulogu koju bi ubuduće trebala imati izaslanstva Unije kako bi se olakšao dijalog između različitih dionika programiranja u najudaljenijim regijama, prekomorskim zemljama i područjima i zemljama AKP-a;

61.  poziva Komisiju da obrati veću pozornost na geostrateški položaj najudaljenijih regija zbog njihove blizine mnogim kontinentima;

62.  poziva Komisiju da dovrši akcijski plan za šire susjedstvo, na kojem radi od 1999., i da identificira prepreke i rješenja kojima bi se olakšala regionalna integracija najudaljenijih regija u njihova geografska područja; u ovom kontekstu podsjeća na povlaštene povijesno-kulturne odnose svih najudaljenijih regija s određenim trećim zemljama kao i na potencijal razvoja gospodarskih i trgovinskih odnosa te suradnje sa nekoliko regija svijeta;

63.  traži od Komisija da u većoj mjeri uzme u obzir utjecaje trgovinskih sporazuma sklopljenih s trećim zemljama na gospodarstvo najudaljenijih regija, zahtijevajući, po potrebi, prethodnu sistematičnu provedbu studije o utjecaju o zaštiti osjetljivih proizvoda te o pravednoj naknadi štete koja je prouzročena u određenim granama; također zahtijeva uspostavu mehanizma za savjetovanje s regionalnim tijelima u tim regijama; preporučuje Komisiji da za važeće međunarodne sporazume predvidi periodične studije, kojima bi omogućila procjenu i uzimanje u obzir osjetljivosti tržišta u najudaljenijim regijama;

64.  izražava žaljenje zbog toga što u sporazumima sklopljenima sa zemljama Latinske Amerike i zemljama AKP-a nisu uzeti u obzir interesi najudaljenijih regija te što nijedna studija o utjecaju nije provedena prije pregovora o navedenim sporazumima;

65.  poziva Komisiju da u pregovore o trgovinskim sporazumima sa zemljama AKP-a susjednim najudaljenijim regijama sustavno uključe specifičnu komponentu za uspostavu tržišta najudaljenije regije – zemlje AKP-a u cilju boljeg uključivanja najudaljenijih regija u njihovo geografsko okružje;

66.  podsjeća da je u interesu najudaljenijih regija da se Uniji omogući razvijanje i ostvarivanje kapaciteta humanitarne intervencije u slučaju prirodnih katastrofa; poziva stoga na stvaranje europskih civilnih snaga sigurnosti;

Sinergija s programima borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti

67.  upozorava na važne probleme, a osobito na socijalnu isključenost, s kojima se suočavaju najudaljenije regije; podsjeća da je deveti cilj nove kohezijske politike promocija socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svakog oblika diskriminacije te da program EFRR, kao prioritet ulaganja predviđa potporu najpotrebitijem stanovništvu;

68.  pozdravlja usvajanje programa FEAD i zahtijeva da njegova primjena bude osobito učinkovita u najudaljenijim regijama;

69.  ukazuje na to da su neke najudaljenije regije suočene s povećanim potrebama na području stanovanja, u prvom redu zbog snažnog demografskog rasta u nekima od tih područja; potiče uspostavljanje okvira za ulaganje u socijalno stanovanje i donošenje posebnih odredbi kako bi se omogućilo da se pomoć koja podupire ulaganja u socijalno stanovanje ne smatra državnom pomoći; primjećuje da su neke najudaljenije regije suočene s pojačanim procesom dezertifikacije, koja dovodi do degradacije staništa karakterističnih za te lokalitete, pojave kojoj se potrebno suprotstaviti u vidu pomoći za obnovu gradova i promicanja gospodarskih aktivnosti prilagođenih različitim lokalitetima na način da doprinose održavanju broja stanovništva;

Sinergije s programima COSME i mikrofinancijski instrument Progress

70.  napominje da se neke najudaljenije regije nalaze u području u kojem je industrijska konkurencija jaka, osobito zbog niskih cijena radne snage i obilja sirovina u susjednim zemljama; podsjeća kako su ciljevi 3. i 8. kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. usmjereni na jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i promicanje održivog zapošljavanja visoke kvalitete;

71.  ističe da se mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća u najudaljenijim regijama, koja se i dalje osnivaju u velikom broju unatoč krizi, ipak suočavaju s većim poteškoćama u vezi s pristupom financiranju, što ugrožava njihov razvoj i održivost;

72.  u tom smislu pozdravlja ciljeve budućeg programa COSME, osmišljenog u cilju podupiranja europskih malih i srednjih poduzeća, osobito u pogledu financiranja i osvajanja novih tržišta; pozdravlja uspostavu mikrofinancijskog instrumenta Progress; poziva Komisiju da zajamči učinkovitu provedbu tih programa u najudaljenijim regijama te pozdravlja mogućnost dijaloga s EIB-om i Europskim investicijskim fondom o mogućnosti poboljšanja pristupa financiranju malih i srednjih poduzeća u najudaljenijim regijama u cilju stvaranja lokalnih investicijskih fondova u svakoj najudaljenijoj regiji te razvoja regionalnog tržišta rizičnog kapitala;

73.  ističe nužnost prilagodbe gospodarskog razvoja svih najudaljenijih regija u skladu s potencijalom; primjećuje, na primjer, da nedostatak kapaciteta za obradu otpada otvara dovoljno prostora za napredak na području zapošljavanja i okoliša;

74.  pozdravlja nedavno otvaranje javne rasprave pod naslovom „Zeleni akcijski plan za mala i srednja poduzeća”; stoga poziva Komisiju da u svoje buduće zaključke uključi problematiku i ovlasti malih i srednjih poduzeća u najudaljenijim regijama o tom pitanju;

75.  naglašava da je turizam jedan od ključnih pokretača gospodarstva najudaljenijih regija; u tom smislu smatra da su razvoj i modernizacija hotelskih kompleksa u najudaljenijim regijama u vidu zajedničke potpore iz EFRR-a i programa COSME neophodne u poticanju diversifikacije i razvoja ponude održivog turizma najudaljenijih regija;

76.  predlaže pojednostavljivanje viznih politika ne samo za države članice Unije, nego i za određene treće zemlje, kako bi se pogodovalo turizmu i da bi se potaknuo razvoj multidestinacijskog turizma između najudaljenijih regija i susjednih zemalja;

Sinergije s programom Kreativna Europa

77.  primjećuje da najudaljenije regije odlikuje snažan multikulturalizam te da kulturna košnica najudaljenijih regija treba hraniti europsku kulturnu košnicu kao i živjeti od nje; poziva Komisiji da projektima iz najudaljenijih regija otvori pristup programu Kreativna Europa;

78.  poziva Komisiju da definira strategiju za razvoj i širenje kulturnog naslijeđa najudaljenijih regija po uzoru na program Euromed Heritage IV.;

o
o   o

79.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 279 E, 19.11.2009., str. 12.
(2)SL C 258 E, od 7.9.2013., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 11. srpnja 2017.Pravna napomena