Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskoga odbora za sistemske rizike(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo)(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje)(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala)(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1096/2010 od 17. studenog 2010. o dodjeli posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s funkcioniranjem Europskog odbora za sistemske rizike(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o izmjeni direktiva 98/26/EZ, 2002/87/EZ, 2003/6/EZ, 2003/41/EZ, 2003/71/EZ, 2004/39/EZ, 2004/109/EZ, 2005/60/EZ, 2006/48/EZ, 2006/49/EZ i 2009/65/EZ u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala)(6),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 12. rujna 2013. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) u pogledu njezine interakcije s Uredbom Vijeća (EU) br. .../... o dodjeli posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama vezanima uz bonitetni nadzor nad kreditnim institucijama(7),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 12. rujna 2013., u pogledu donošenja Uredbe Vijeća (EU) br. .../2013 o dodjeli posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama vezanima uz bonitetni nadzor nad kreditnim institucijama(8),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 3. lipnja 2010. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo(9) i svoje stajalište od 22. rujna 2010. o tom prijedlogu(10),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 3. lipnja 2010. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje(11) i svoje stajalište od 22. rujna 2010. o tom prijedlogu(12),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 3. lipnja 2010. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala(13) i svoje stajalište od 22. rujna 2010. o tom prijedlogu(14),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 18. svibnja 2010. o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 98/26/EZ, 2002/87/EZ, 2003/6/EZ, 2003/41/EZ, 2003/71/EZ, 2004/39/EZ, 2004/109/EZ, 2005/60/EZ, 2006/48/EZ, 2006/49/EZ i 2009/65/EZ u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala(15) i svoje stajalište od 22. rujna 2010. o tom prijedlogu(16),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 25. svibnja 2010. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Zajednice i osnivanju Europskoga odbora za sistemske rizike(17) i svoje stajalište od 22. rujna 2010. o tom prijedlogu(18),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 25. svibnja 2010. o prijedlogu Uredbe Vijeća o dodjeli posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s funkcioniranjem Europskog odbora za sistemske rizike(19) i svoje stajalište od 22. rujna 2010. o tom prijedlogu(20),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 1. ožujka 2013. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za financijsku godinu 2011.,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 1. ožujka 2013. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za financijsku godinu 2011.,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 1. ožujka 2013. o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala za financijsku godinu 2011.,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku od 5. rujna 2013. o općem proračunu Europske Unije za financijsku godinu 2014. – svi dijelovi,

–  uzimajući u obzir osnovna načela djelotvornog nadzora banaka koja je podupro Baselski odbor za nadzor banaka od 13. do 14. rujna 2012.(21),

–  uzimajući u obzir ključna svojstva djelotvornih sustava za sanaciju financijskih institucija Odbora za financijsku stabilnost objavljena u listopadu 2011.,

–  uzimajući u obzir načela dobre prakse o kolegijima nadzornih tijela koja je izdao Baselski odbor za nadzor banaka u listopadu 2010.(22),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 22. siječnja 2014.. u predmetu C-270/12 Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske protiv Vijeća Europske unije i Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir članke 42. i 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A7-0133/2014),

A.  budući da je financijska kriza pokazala da su neodgovarajuće upravljanje rizikom i neučinkovit, neujednačen i fragmentiran nadzor financijskih tržišta pridonijeli financijskoj nestabilnosti i izostanku zaštite potrošača kod financijskih usluga;

B.  budući da je Europski parlament snažno podupirao stvaranje Europskih nadzornih tijela (ESA) i da im je dao više ovlasti u koordinaciji i izravnom nadzoru te da ih smatra ključnim subjektima u stvaranju stabilnijih i sigurnijih financijskih tržišta i budući da je Uniji potreban snažniji i usklađeniji nadzor na razini Unije;

C.  budući da se uspostavom Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS) poboljšala kvaliteta i dosljednost financijskog nadzora na unutarnjem tržištu; budući da je to evolucijski proces u kojem bi se države članice trebale usredotočiti na vrijednosti i interese Unije;

D.  budući da se, od osnivanja ESFS-a, mikrobonitetni nadzor u Uniji razvija brže nego makrobonitetni nadzor;

E.  budući da su ovlasti za mikroekonomski i makroekonomski nadzor koncentrirane u rukama ESB-a koji mora poduzeti primjerene mjere radi izbjegavanja sukoba interesa zbog zadaća ESB-a u monetarnoj politici;

F.  budući da bi ESA-e trebali sprečavati fragmentaciju financijskih tržišta u Uniji;

G.  budući da su ESA-e između ostalog zaduženi za usklađenost i pomoć u podizanju razine kvalitete svakodnevnog nadzora i da postoji potreba razvijanja pokazatelja uspješnosti usredotočenih na regulatorne ishode ostvarene pri svakodnevnom nadzoru;

H.  budući da su ESA-e uvelike ispunile svoju zadaću pridonošenja zakonodavnim postupcima i predlaganja tehničkih normi;

I.  budući da je, iako su uredbe koje uspostavljaju ESA-e gotovo identične, opseg ESA-a vrlo različito evoluirao;

J.  budući da je s obzirom na regulatorne tehničke standarde (RTS) i provedbene tehničke standarde (PTS) Komisija odgovorna usvojiti, uz izmjenu ili bez izmjene, nacrte koje je predložila ESA i da bi trebala detaljno obrazložiti odstupanja od tih nacrta;

K.  budući da bi izravni nadzor Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) nad agencijama za kreditni rejting mogao poboljšati kvalitetu nadzora na tom području;

L.  budući da se RTS usvajaju kao delegirani akti i jamče sudjelovanje ESA-a na područjima na kojima imaju veću tehničku stručnost u izrađivanju nacrta niže razine zakonodavstva;

M.  budući da u stavku 2. Zajedničkog dogovora između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o delegiranim aktima stoji da su te tri institucije obvezne surađivati tijekom postupka koji dovodi do donošenja delegiranih akata u svrhu nesmetanog izvršavanja delegiranih ovlasti i djelotvornog nadzora nad tim ovlastima koji vrše Europski parlament i Vijeće;

N.  budući da je uspostava jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) bila važan korak naprijed prema usklađenom nadziranju banaka na području eura i u drugim državama članicama sudionicama;

O.  budući da stvaranje jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) ima vrlo važne posljedice za institucionalno uspostavljanje mikrobonitetnog i makrobonitetnog nadzora u Uniji s obzirom na ovlasti pripisane ESB-u na tim područjima;

P.  budući da je Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) pružio korisne makroekonomske preporuke za zakonodavni postupak na području fondova tržišta novca, kapitalnih zahtjeva, direktive o hipotekarnim kreditima ili simetričnih mjera dugoročnog jamstva u direktivi Solventnost II.(23) koje su Komisija i suzakonodavci samo djelomično uzeli u obzir;

Q.  budući da ESRB nema obvezujuću ulogu u zakonodavstvu, čak i kad je riječ o makroekonomskim pitanjima;

R.  budući da je Savjetodavni odbor za znanost igrao važnu i konstruktivnu ulogu u usmjeravanju dnevnog reda ESRB-a, posebno poticanjem ESRB-a da se usredotoči na kontroverzna i temeljna pitanja;

S.  budući da su neke od prijedloga ESRB-a suzakonodavci ili Komisija mogli uzeti u obzir da su samo bili predloženi u ranijoj fazi zakonodavnog procesa;

T.  budući da je tijekom financijske krize ESRB osnovan radi sprečavanja daljnje krize i očuvanja financijske stabilnosti;

U.  budući da sustavni rizik koji su predstavljale vrlo niske kamatne stope koje su pretjerano dugo održavane nikad nije spomenut u izjavi ESRB-a;

V.  budući da monetarna politika može imati značajan utjecaj na kreditne mjehure i mjehure cijena imovine, te da stoga može doći do sukoba interesa između monetarne politike ESB-a i aktivnosti ESRB-a;

W.  budući da je ESRB nakon prvog prijedloga Komisije trebao imati gotovo dvostruko više zaposlenika nego što ih doista ima i da je fluktuacija kvalificiranog osoblja štetna za njegov rad;

X.  budući da ESMA nije uzela u obzir izjave ESRB-a o Uredbi EMIR;

Y.  budući da se osnivanjem ESRB-u izvan ESB-a zbog članka 130. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (UFEU) ESRB-u ne bi dopustilo obraćanje ESB-u mišljenjima, preporukama ili upozorenjima;

Z.  budući da struktura ESRB-a i veličina njegovog tijela za donošenje odluka ometa brzo donošenje odluka;

AA.  budući da se u preporuci ESRB-a 2011/3 utvrđuje da središnje banke trebaju imati vodeću ulogu u makrobonitetnom nadzoru i u skladu s time, predstavnici središnjih banaka nužno trebaju biti članovi tijela ESRB-a za donošenje odluka;

AB.  budući da se članice ESRB-a najviše regrutiraju iz okruženja središnjih banaka koje imaju važnu ulogu, ali i slična stajališta;

AC.  budući da veći dijelovi sektorskog zakonodavstva kojima se ESA-ima daju posebne nadležnosti još uvijek nisu stupili na snagu, onemogućivši ESA-ima da isto tako ispune svoje zadaće;

AD.  budući da je zakonodavstvo koje se odnosi na financijska tržišta, financijske usluge i financijske proizvode vrlo fragmentirano i da mnoštvo pravnih tekstova uzrokuje rupe u zakonu, udvostručivanje obveza izvješćivanja,institucionalna razmimoilaženja, regulatorno preklapanje te da može prouzročiti neplanirane posljedice i negativne utjecaje na realno gospodarstvo;

AE.  budući da su Sjedinjene Američke Države osnovale savezni Ured za financijsku zaštitu potrošača s jakim ovlaštenjem;

AF.  budući da su transparentnost i nezavisnost važni sastojak dobrog upravljanja i da je važno povećati transparentnost rada ESA i njihovu neovisnost;

AG.  budući da iako ESA-e općenito rade na transparentan način davanjem obavijesti na svojim internetskim stranicama, postoji potreba za većom transparentnošću njihovog rada i napredovanja u pogledu davanja savjeta i prijedloga, kao i potreba davanja više informacija o pitanjima kao što su operativne i radne skupine;

AH.  budući da je Komisija službeno i neslužbeno uključena u rad ESA-a, takva uključenost još uvijek nije na transparentnoj osnovi i njezina se uloga treba uskladiti s ulogom Europskog parlamenta i Vijeća, tako da se neovisnost ESA-a ne dovede u pitanje;

AI.  budući da se čini da je korist od doprinosa interesnih skupina radu ESA-a bila ograničena;

AJ.  budući da je povećana transparentnost izuzetno važna za interesne skupine kod stvaranja dobro promišljenih i provedivih propisa za financijska tržišta i da bi suradnja s tržišnim sudionicima bila mnogo bolja da su te skupine transparentnije u pogledu njihovog sastava i detaljnih dužnosti koje su skupini dodijeljene;

AK.  budući da ESA-e trebaju podupirati Komisiju tako što će svoju stručnost u pružanju financijskih usluga učiniti dostupnom na transparentan način;

AL.  budući da bi ESA-e trebale pomagati Komisiji i suzakonodavcima izrađujući procjene do koje mjere zakonodavstvo ostvaruje svoje regulatorne ciljeve te bi u interesu transparentnosti te procjene trebale učiniti javno dostupnima. ESA-e trebaju dati službeno mišljenje o predloženom zakonodavstvu Unije i procijeniti snagu dokaza i analize koji su sadržani u procjenama učinka zakonodavnog prijedloga;

AM.  budući da je u predmetu C-270/12, u presudi Suda Europske unije navedeno potencijalno povećano područje djelovanja Europskog sustava financijskih nadzornika prema članku 114. UFEU-a u usporedbi s prevladavajućim tumačenjem presude u predmetu C-9/56 Meroni(24) u trenutku osnivanja ESFS-a te bi stoga Komisija trebala ocijeniti njegove potencijalne posljedice u predstojećem pregledu ESFS-a;

AN.  budući da je nadzor ESB-a nad financijskim konglomeratima koji se bave bankovnim i osiguravateljskim poslom ograničen pravnom osnovom za SSM;

AO.  budući da se se osnivanjem SSM-a mijenja temeljni nadzorni sustav ESFS-a i stvara određen stupanj asimetričnosti između različitih tijela i njihovih područja nadzora;

AP.  budući da je nakon stupanja na snagu SSM-a posebno važno izbjeći regulatornu arbitražu, zajamčiti jednaka pravila postupanja za sve, osigurati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta, spriječiti smetnje i očuvati temeljne slobode;

AQ.  budući da ESB i ESA-i koriste različite standarde i intervale izvješćivanja te da osnivanje SSM-a može predstavljati ozbiljan rizik udvostručavanja uvjeta izvješćivanja ako nacionalna tijela ne budu u dostatnoj mjeri surađivala s SSM-om ili ESA-ama;

AR.  budući da se pravo istraživanja mogućih povreda prava Unije i mogućnost obaveznog posredovanja rijetko koriste i da ESA-iimaju samo veoma ograničene mogućnosti započinjanja istraga navodnih povreda prava koja su počinila nacionalna nadležna tijela

AS.  budući da su pogledu mogućih kršenja prava Unije, odluke koje se tiču nacionalnih nadzornih tijela donose nacionalni supervizori unutar Odbora supervizora ESA-a;

AT.  budući da su zahvaljujući utjecaju obvezujućeg posredničkih ovlasti ESA-a pronađena mnoga korisna rješenja između nacionalnih nadzornih tijela;

AU.  budući da je nacionalnim predstavnicima teško razdvojiti svoju ulogu voditelja nacionalnog nadležnog tijela od donošenja odluka na europskoj razini što dovodi u pitanje njihovu sposobnost da se istinski pridržavaju obveze neovisnog i objektivnog djelovanja u isključivom interesu Unije kao cjeline u skladu s člankom 42 propisa o ESA-i;

AV.  budući da ravnopravni pritisak nije djelovao kako je predviđeno tijekom prvotnog osmišljavanja ESA-a i nužno je ESA-ama omogućiti poticanje vlastitog razvoja;

AW.  budući da se neke ESA-e i dalje teško prikupljaju informacije koje su im potrebne za rad u potrebnom obliku i budući da je EBA morala provesti ispitivanja stresa, no u nekim slučajevima nijedna od njih nije imala potrebne pravne ovlasti za prikupljanje podataka potrebnih za ispitivanja, kao ni pravne ovlasti provjere podatke koji su se činili nepreciznima;

AX.  budući da se ESA-e mogu uzdržati od određenih potrebnih zahtjeva za davanje informacija ako predviđaju njihovo odbacivanje u svojim Odborima supervizora;

AY.  budući da je nedavno dogovoreno zakonodavstvo povećalo ovlasti ESA-a koje se tiču istraživanja navodnih kršenja ili neprimjenjivanja prava Unije obvezujući nadležna tijela da relevantnim ESA-ama osiguraju sve informacije koje se smatraju nužnima, uključujući i način na koji se zakonodavstvo primjenjuje u skladu s pravom Unije;

AZ.  budući da su tijekom uspostave SSM-a postignuti neki pomaci u davanju nužnih ovlasti Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA) za izravno prikupljanje informacija, ali takvu nadležnost treba dati drugim ESA-ima;

BA.  budući da se pokazalo da su smjernice koristan i nužan alat za popunjavanje rupa u reguliranju u slučajevima u kojima ESA-ama nisu dane ovlasti u sektorskom zakonodavstvu;

BB.  budući da su ESA-e ovlaštene nadzirati provedbu prava Unije u državama članicama, ali im nedostaju sredstva za ocjenjivanje stvarne provedbe;

BC.  budući da se Direktiva o tržištima financijskih instrumenata I. (MiFID I.)(25) provodi u svim državama članicama, ali neke države članice u praksi odbijaju primijeniti i provesti pravila o zaštiti potrošača;

BD.  budući da je sudjelovanje predstavnika ESA-a na kolegijima supervizora poboljšalo funkcioniranje kolegija, ali su kolegiji pokazali ograničen napredak u poboljšanju usklađenosti nadzora;

BE.  budući da prava glasovanja u Odboru supervizora ESA-a nisu razmjerna veličini dotičnih država članica, kao što je trenutačno slučaju u ESB-u i drugim europskim agencijama;

BF.  budući da se izvornim sustavom glasovanja EBA-e dokazano osiguravalo pravedno postupanje prema državama članicama kao i nesmetani radni uvjeti za ESA-e i da su promjene toga sustava bile ustupak nekim državama članicama zbog kojih su postupci donošenja odluka u Odboru supervizora EBA-e postali nepovoljniji i zamršenij

BG.  budući da ne smije postojati dobna ili rodna diskriminacija pri imenovanju predsjednika ESA-e, položaja koji bi se uvelike trebao oglašavati diljem Unije;

BH.  budući da predsjednik, izvršni direktor i članovi Odbora supervizora i upravnih odbora trebaju biti u mogućnosti postupati neovisno i isključivo u interesu Unije;

BI.  budući da su neki nacionalni supervizori iz država članica imali teškoća u ispunjavanju obveznih doprinosa proračunu ESA-a;

BJ.  budući da se obvezni doprinosi država članica kose s neovisnošću ESA-a;

BK.  budući da su ESA-e izjavile da imaju poteškoća u zapošljavanju članova osoblja na višim položajima i da ih u u provođenju nihovog mandata ograničava nedostatak sredstava i osoblja te da su raspoloživa sredstva u nesrazmjeru sa zadacima koje trebaju izvršiti;

BL.  budući da je trenutačno financiranje ESA-a, koje podrazumijeva kombinirano financiranje, nefleksibilno, stvara administrativno opterećenje te predstavlja prijetnju neovisnosti agencija;

BM.  budući da su svoju regulatornu zadaću razvijanja provedbenih i delegiranih akata ESA-e u svojoj osnivačkoj fazi smatrale prioritetom i da je među njihovim ukupnim obavezama toj zadaći davana nesrazmjerna važnost u odnosu na njihove druge odgovornosti;

BN.  budući da ESA-e nisu bile u mogućnosti posvetiti dovoljno sredstava svojem osnovnom zadatku provođenja ekonomskih analiza financijskih tržišta (kako je propisano člankom 8. stavkom 1. točkom (g) Uredbi (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010), što je važan temelj za sastavljanje propisa visoke kvalitete;

BO.  budući da zajednički zadatak izrađivanja izvješća o potrošačkim trendovima od svih država članica zahtijeva da o tim trendovima prikupljaju informacije;

BP.  budući da EBA i dalje nema pravnu osnovu za usluge platnog prometa koja, između ostalog, ne postoji niti za Direktivu o potrošačkom kreditu(26) ;

BQ.  budući da su neki tržišni sudionici smatrali da su određene obveze koje su ESA-e predvidjele za sve tržišne sudionike nepovoljne, neprikladne i nesrazmjerne veličini i poslovnom modelu primatelja i da sektornim zakonodavstvom nije uvijek bila predviđena dovoljna fleksibilnost pri primjeni prava EU-a;

BR.  budući da ESB ima pravo sudjelovati u radnim skupinama Vijeća dok su ESA-e uvelike izuzete iz službenog postupka donošenja odluka;

BS.  budući da su se u području zaštite potrošača napori, iskorištena sredstva i rezultati ESA-a razlikovali i bili prilično niski u odnosu na EBA;

BT.  budući da su slabo korporativno upravljanje i sustavi otkrivanja bili važni faktori doprinosa trenutačnoj krizi;

BU.  budući da nova baselska nadzorna načela uključuju dva načela o korporativnom upravljanju i transparentnosti te otkrivanju;

BV.  budući da nezakonita prodaja, nepravedno tržišno natjecanje i traženje brzog profita mogu naštetiti potrošačima;

BW.  budući da Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) i EBA nisu pružili dovoljan broj izvješća o potrošačkim trendovima;

BX.  budući da se objava Izvješća o financijskoj stabilnosti ESRB-a koje je obećao predsjednik ESB-a Mario Draghi još uvijek očekuje;

BY.  budući da potreba donošenja odluka o pitanjima zaštite potrošača zahtijeva jednaku razinu stručnosti među članovima ESA-a iako neki od njih nemaju te iste ovlasti u svojoj matičnoj državi članici;

BZ.  budući da trenutačne zaštitne klauzule u članku 38. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010 ograničavaju mogućnosti posredovanja u skladu s člancima 18. i 19., a posebno u slučajevima sanacije grupacije koja posluje izvan državnih granica u okviru Direktive o oporavku i sanaciji banaka, jer konačne ovlasti odlučivanja ostaju kod države članice koja ima fiskalnu nadležnost za predmetne institucije;

1.  zahtijeva od Komisije da do 1. srpnja 2014. podnese Parlamentu zakonodavne prijedloge za reviziju Uredbi (EU) br. 1092/2010, (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010, (EU) br. 1095/2010 i (EU) br. 1096/2010, prateći iscrpne preporuke o tome u njihovom Prilogu, a koje se temelje na iskustvu stečenom od osnutka ESA-a te na podrobnoj analizi pravne osnove i raspoloživih alternativa članku 114. UFEU-a, uključujući nedavnu sudsku praksu;

2.  potvrđuje da preporuke poštuju temeljna prava i načelo supsidijarnosti;

3.  smatra da financijske implikacije traženih prijedloga treba potkrijepiti odgovarajućim dodjelama iz proračuna Unije, uzimajući u obzir mogućnost da ESA-e oduzmu pristojbe koje plaćaju subjekti pod njihovim nadzorom;

4.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju i popratne detaljne preporuke proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 331, 15.12.2010., str. 1. (2) SL L 331, 15.12.2010., str. 12. (3) SL L 331, 15.12.2010., str. 48. (4) SL L 331, 15.12.2010., str. 84. (5) SL L 331, 15.12.2010., str. 162. (6) SL L 331, 15.12.2010., str. 120. (7) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0371. (8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0372. (9) A7-0166/2010. (10) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 214. (11) A7-0170/2010. (12) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 209. (13) A7-0169/2010. (14) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 217. (15) A7-0163/2010. (16) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 212. (17) A7-0168/2010. (18) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 210. (19) A7-0167/2010. (20) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 216. (21) http://www.bis.org/publ/bcbs230.pdf. (22) http://www.bis.org/publ/bcbs177.pdf. (23) Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.). (24) Predmet 9/56 Meroni protiv Visokog predstavništva [1957 i 1958] ECR 133. (25) Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ ( SL L 145, 30.4.2004., str. 1.). (26) Direktiva 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ (SL L 133, 22.5.2008., str. 66.).

DETALJNE PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

Europski parlament smatra da zakonodavni akt ili zakonodavni akti koji se trebaju donijeti trebaju osigurati sljedeće:

Europski sustav financijskog nadzora treba se dalje prilagoditi SSM-u na sljedeći način:

–  proširenjem mandata svih ESA-a za obvezujuće i neobvezujuće posredovanje, osobito u odnosu na ESB;

–  pojašnjavanjem mandata ESA-a u vezi s izvršavanjem obvezujućeg posredovanja na područjima na kojima se zahtijeva ocjenjivanje nadzora;

–  davanjem mogućnosti ESA-ama da pokrenu obvezujuće i neobvezujuće posredovanja na inicijativu upravnog odbora kada je to predviđeno sektorskim zakonodavstvom;

–  jačanjem ovlasti svih ESA-a za provođenje stres-testova kako bi njihove mogućnosti bile braem usporedive s mogućnostima koje su dane EBA-i prilikom uspostave SSM-a;

–  osiguravanjem da ESA-e, ESRB-i, nacionalna nadzona tijela i ESB, u slučaju država članica u sastavu SSM-a, imaju pristup istim informacijama nadzora koje se trebaju pružati, ako je moguće, jednakoom učestalošću i u zajedničkom elektroničkom formatu koji trebaju odrediti ESA-e. No u zajedničkom formatu nije postavljen novi zahtjev za dostavljanje podataka u skladu s međunarodnim standardima, kao što je IFRS, te će se povrh toga omogućiti primjerena prijelazna razdoblja za obvezno uvođenje zajedničkog formata;

–  osiguravanjem daljnjeg razvijanja ESRB-a kao jake mreža, jamčeći trajno praćenje i analizu sustavnih rizika među donositeljima odluka i razvijajući kulturu dijaloga između mikrobonitetnog nadzora i makroekonomskog nadzora;

–  stvaranjem mehanizama koji jačaju neovisnost ESRB-a istovremeno osiguravajući interakciju s ESB-om;

–  osiguravanjem potrebnih operativnih promjena u ESRB-u kao posljedice osnivanja SSM-a, uključujući mogućnost da ESRB uputi upozorenja i preporuke ESB-u i SSM-u;

–  razvijanjem jedinstvene točke pihvata za svako prikupljanje podataka, a koja će biti odgovorna za odabir, potvrđivanje i prijenost nadzornih i statističkih podataka;

–  proširivanjem uloge odbora za znanost ESRB-a;

–  imenovanjem izvršnog predsjednika ESRB-a;

–  ocjenjivanjem i pojašnjavanjem mandata i zadataka ESRB-a kako bi se izbjegli sukobi interesa između mikrobonitetnog nadzora i alata za nadzor i makroekonomskog nadzora;

–  jačanjem uloge koordinatora Upravnog odbora ESRB-a i prilagođavanjem njegovog sastava;

–  proširenjem popisa mogućih primatelja upozorenja i preporuka koje izdaje ESRB u vezi s uključivanjem ESB-a (u ulogama koje je odredio SSM) i nacionalnih makrobonitetnih tijela;

–  uključivanjem preporuka ESRB-a u europski semestar uz pomoć preporuka koje se odnose na pojedinačne države i preporuke Uniji kao cjelini;

Kada se na temelju prethodnog iskustva pokaže da postoji potreba za revizijom, novi zakonodavni akti poboljšat će funkcioniranje ESFS-a, i to:

Predsjednici

–  jačanjem ovlasti predsjednika svih triju ESA-a kako bi donosili hitne, tehničke i operativne odluke ili zahtijevali informacije od drugih nadzornih tijela u skladu s mandatom odgovarajuće ESA-e i omogućavanjem delegiranja dodatnih ovlasti Odbora supervizora predsjedniku;

–  ovlašćivanjem predsjednika za izdavanje stručnih recenzija u skladu s člankom 30. uredbi o ESA-ima;

–  dodjeljivanjem prava glasa u Odboru supervizora predsjednicima i izvršnim direktorima;

–  osiguravanjem da predsjednici ESA-a budu ovlašteni imenovati predsjednike internih odbora i radnih skupina u skladu s člankom 41. uredbi o ESA-ama;

–  osiguravanjem da predsjednici ESA-a i ESRB-a budu službeno pozvani na sjednice ECOFIN-a barem dva puta godišnje kako bi izvješćivali o njihovim aktivnostima i radnom programu;

–  osiguravanjem ravnoteže među spolovima prilikom postupaka odabira predsjednika i njihovih zamjenika, transparentnosti tog postupka i njegovog planiranja na način koji Parlamentu omogućava da u takvim postupcima obnaša svoju ulogu;

–  osiguravanjem da se bez obzira na poštovanje načela iz prethodnog stavka, predsjednici ESA-a odabiru isključivo na temelju zasluga, vještina i poznavanja financijskih institucija i tržišta te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulaciju;

Upravljanje: organizacija, odlučivanje, neovisnost i transparentnost

–  izmjenom članka 45. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010 te pretvararanjem upravnih odbora triju ESA-e u neovisna tijela u kojima će raditi tri stručnjaka s europskim mandatom koje će imenovati Europski parlament, predsjednik ESA-e i izvršni direktor te dodjeljivanjem prava glasa u Odboru supervizora članovima Upravnog odbora kako bi se osigurala veća nezavisnost od nacionalnih interesa; predsjednik Upravnog odbora složit će se s predsjednikom Odbora supervizora i imati presudni glas u Upravnom odboru i Odboru supervizora;

–  izmjenom članka 40. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010 i mijenjanjem sastava Odbora supervizora koji bi se trebao sastojati od predsjednika nacionalnih nadležnih tijela i šest članova Upravnog odbora;

–  preraspodjelom zadataka između Upravnog odbora i Odbora supervizora na način da se Odbor supervizora usredotoči na davanje strateških smjernica za rad ESA-e, usvajanjem tehničkih standarda, općih smjernica i preporuka i odluka o privremenim intervencijama i ostalim odlukama koje će preuzeti Upravni odbor s pravom Odbora supervizora da, u nekim slučajevima, uloži prigovor na prijedlog Upravnog odbora;

–  dodjelom ESA-ma neovisne linije proračuna, kao i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka, koja će se financirati doprinosima tržišnih sudionika i proračunom Unije;

–  jačanjem neovisnosti ESA-a u odnosu na Komisiju, posebnu u pogledu svakodnevnog rada;

–  uspostavom usmjerenijih postupaka odlučivanja unutar Odbora supervizora za sve tri ESA-e;

–  pojednostavljivanjem mehanizama glasovanja i ponovnog uvođenja istih pravila glasovanja za sve tri ESA-e, na temelju trenutačnih mehanizama glasovanja ESMA-e i EIOPA-e;

–  jačanjem i zaštitom neovisnosti ESA-a u odnosu na Europsku komisiju utvrđivanjem formalnih postupaka i obveza otkrivanja priopćenja, pravnih mišljenja te formalnih i neformalnih usmenih savjeta koje daje Komisija;

–  osiguravanjem da u pitanjima zaštite potrošača, članove Odbora supervizora koji nemaju mandat za zaštitu potrošača u svojoj držai članici na relevantnim sastancima odbora prati predstavnik iz nadležnog nacionalnog tijela;

–  razvjanjemi brzih i djelotvornih postupaka donošenja odluka unutar Zajedničkog odbora kako bi se brže donosile odluke i smanjile mogućnosti za ulaganje prigovora;

–  poboljšavanjem fleksibilnost ESA-a za zapošljavanje specijaliziranog osoblja za specifične zadaće, također i za ograničeno razdoblje;

–  poboljšavanjem transparentnosti uključivanja interesnih skupina i potencijalnih sukoba interesa te razvijanjem strožeg režima za razdoblja razmišljanja, osobito snažnijim usmjeravanjem prema maloprodajnim skupinama, učinkovitim savjetovanjem i transparentnijim postupcima;

–  revizijom sustava interesnih skupina, uključujući njihovu strukturu, sastav i resurse i uravnotežavanjem sastava interesnih skupina kako bi se omogućilo da se u obzir uzme mišljenje potrošča i neindustrijskih interesnih skupina;

–  osnivanjem Odjela za ekonomsku analizu kako bi se napravila analiza dokazane isplativosti regulatornih tehničkih standarda, provedbenih tehničkih standarda i predloženih smjernica te kako bi se pružili podaci o iznesenim mišljenjima za Komisiju, Parlament i Vijeće o pripremi novog zakonodavstva i pregledu postojećeg;

Jedinstvenost propisa i jedinstveno tržište

–  pregledavanjem opsega područja djelovanja i popisa sektorskog zakonodavstva iz članka 1. stavka 1. uredbi o ESA-ama;

–  traženjem od Komisije i po potrebi od ESA-a, da pravovremeno odgovore na komentare zastupnika u Europskom parlamentu o nacrtu regulatornih tehničkih standarda, osobito u slučaju da se mišljenja zastupnika u Europskom parlamentu razlikuju od regulatornih tehničkih standarda koje je prihvatila Komisija;

–  traženjem od Komisije da u slučajevima nepodupiranja nacrta regulatornih ili provedbenih tehničkih standarda objavi svoje razloge kao i analizu isplativosti koja je u potpunosti potkrijepljena dokazima kako bi opravdala takvu odluku;

–  utvrđivanjem službene metode komunikacije s Glavnom upravom za tržišno natjecanje kako bi se osiguralo da zakonodavstvo o financijskim uslugama podupire pravedno i održivo tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu i izbjegava nejednakosti koje nisu konkurentne i rezultat su zakonodavstva, na razini pristupa potrošača maloprodajnim uslugama i njihovim razlikama diljem EU-a kao i na razini profesionalnih drugih ugovornih strana i veleprodajnih tržišta;

–  ovlašćivanjem svih ESA-a da izvijeste Komisiju kada nacionalno zakonodavstvo ili razlike u nacionalnim zakonodavstvima ometaju funkcioniranje jedinstvenog tržišta;

–  davanjem mandata i ovlasti ESA-ama za utvrđivanje razlike u cijenama u državama članicama, analiziranje pojedinih tržišta gdje bi navika traženja brzog profita mogla biti očigledna;

–  proširivanjem mandata ESA-a za doprinošenje širenju financijskih podataka i tržišne discipline tražeći od njih da na svojim internetskim stranicama objavljuju informacije o pojedinim financijskim institucijama, što smatra nužnim da se osigura transparentnost financijskih tržišta;

–  pojašnjavanjem da se smjernice za poboljšanje zajedničkih standarda za cijelo unutarnje tržištena temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010 mogu izdati samo na temelju osnaživanja u sektorskom zakonodavstvu i pojašnjavanjem relevantnih uvodnih izjava, čime se može osigurati demokratska legitimnost;

–  pojašnjavanjem da su smjernice u skladu s člankom 9. stavkom 1. uredbi o ESA-ama jednake smjernicama u skladu s njihovim člankom 16.;

–  osiguravanjem jednakih uvjeta za sve financijske institucije unutar Unije i zahtijevanjem od ESA-a da poštuju načela proporcionalnosti, posebice u odnosu na male i srednje tržišne sudionike pri obavljanju svojih zadaća i razradi nadzornih metoda, praksi i priručnika;

–  zahtijevanjem od ESA-a da provode procjene učinka predloženih mjera na mala poduzeća i na prepreke ulasku u financijski sektor;

–  jačanjem istražnih ovlasti ESA-a u odnosu na moguća kršenja zakona Unije povezanih s regulatornim tehničkim standardima koje su sastavile;

–  davanjem jasnog mandata ESA-ama na području korporativnog upravljanja, transparentnosti i objavljivanja kako bi se povećala usporedivost podataka širom Unije, tržišna disciplina, kako bi se svim interesnim skupinama omogućilo da razumiju i usporede profil rizika prakse te kako bi se potaklo povjerenje javnosti;

–  osiguravanjem najmanje tri mjeseca Parlamentu za razmatranje odbijanja delegiranih ili provedbenih akata;

–  omogućavanje obveznog ranog uključivanja ESA-a i ESRB-a u pripremu zakonodavnih postupaka koji se odnose na njihova područja stručnosti;

–  osiguravanjem mogućnosti da Parlament koristi stručnost ESA-a i ESRB-a, uključujući i u pogledu izrade okvira i rokova predloženih tehničkih standarda te da ima mogućnost postavljati pitanja;

Nadzorna suradnja i usklađenost

–  jačanjem ravnoteže u nadzoru triju sektora poticanjem uloge ESMA-e i EIOPA-e u okviru ESFS-a kako bi se izbjeglo da se propisi usmjerene na banke neprimjereno prilagode i primjene u drugim sektorima istovremeno osiguravajuću jednaka pravila postupanja za sve;

–  pregledavanjem modela stručne recenzije ESA-a i razvijanjem neovisnijeg model ocjenjivanja, kakav je model Međunarodnog monteranog fonda MMF (FSAP);

–  uspostavom odgovarajućeg mehanizma, kad se to čini potrebnim, za procjenu praktične provedbe nadzora u državama članicama, u dijalogu s nadležnim tijelima kroz posjete na licu mjesta i gdje je to prikladno, popraćeno preporukama za poboljšanja;

–  jačanjem odgovornosti EBA-i da razvije i ažurira priručnik o nadzoru u vezi s nadzorom financijskih institucija te davanjem sličnih odgovornosti ESMA-i i EIOPA-i radi poboljšavanja usklađenog nadzora kao zajedničke kulture nadzora u Europi;

–  osiguravanjem da rad ESA-a na zaštiti potrošača ne ometa razlike među pravnim osnovama ESA-a u njihovim temeljnim uredbama i u mandatima koji su im dodijeljeni u sektorskom zakonodavstvu;

–  pojašnjavanjem da je ovlast ESA-a da rješava neslaganja odvojena od ovlasti istraživanja mogućih kršenja prava Unije i može se upotrijebiti za promicanje koordinacije nadzorne dosljednosti i konvergencije nadzornih praksi bez dodatnog osnaživanja u sektorskom zakonodavstvu;

–  proširivanjem mandata kolegijima supervizora u nadzoru i poboljšavanju uloge ESA-a kao glavnih supervizora unutar kolegija;

–  osiguravanjem u slučajevima kada je SSM dodijeljeni koordinator za dodatni nadzor financijskih konglomerata, da nadzor osiguravajućeg poduzeća ili grupe koja je dio konglomerata omogućava barem jednaku uključenost nadzornih tijela odgovornih za osiguravajuće poduzeće ili grupu;

–  zahtijevanjem od ESA-a da utvrde preklapanje svojih mandata i daju preporuke za grupiranje revizija i ocjena zakonodavstva kako bi se omogućili veća usklađenost i ujednačen pristup usklađenosti zakonodavstva u svim sektorima i u svim zakonodavstvima, osobito u pogledu propisa zaštite potrošača, u svrhu povećavanja usklađenosti jedinstvenih pravila;

–  jačanjem uloge ESA-a i ESRB-a u predstavljanju EU-a u međunarodnim organizacijama dajući im isti članski status kao i nacionalnim nadzornim tijelima;

–  osiguravanjem da ESA-e, zajedno sa zajedničkim odborom, razrade strukturiranu politiku i strategiju, navodeći svoje prioritete i definirajući svoje uloge i svoje usklađivanje s nacionalnim tijelima za tržišno natjecanje te da godišnje izdaju zajedničko horizontalno izvješće o zaštiti potrošača.

Proširene ovlasti

–  proširivanjem istražnih ovlasti ESA-a i povećavanjem njihovih sredstava kako bi se izravno pratila ispravna provedba propisa izvedenih iz pravnih akata i usklađenost s drugim odlukama usvojenim u sklopu pravnog okvira EU-a;

–  uvođenjem izravnog nadzora, uključujući stres-testove, koji provode ESA-e nad visokointegriranim paneuropskim subjektima i aktivnostima, dajući ESMA-i EIOPA-i ovlast, mandat i sredstva za provođenje ovih aktivnosti i nadziranje dosljednosti odgovorajućeg planiranja oporavka i sanacije;

–  davanjem ovlasti, mandata i sredstava EBA-i za razvijanje mjera za prepoznavanje rizika za potrošače u sektoru bankarstva;

–  jačanjem pravne osnove za rad ESA-a na zaštiti potrošača uključivanjem zakona koji sadrže mjere za zaštitu potrošača u područje djelovanja ESA-a; proširivanjem definicije „financijskih institucija” kako bi se osiguralo da iste aktivnosti podliježu istim propisima i ažuririranjem referenci na „nadležna tijela” za potrebe uredbi o ESA-ama;

–  dajući mandata i ovlasti ESA-ma da postavljaju standarde za bavljenje nacionalnim pritužbama i prikupljanje podataka o pritužbama;

ESRB

–  osiguravanjem da ESRB ima predstavnika na sjednicama gospodarskog i financijskog odbora;

–  omogućavanjemi ESRB-u da izdaje smjernice na razini EU-a za države članice o makro-bonitetnim instrumentima kao što su poluge, odnosi izloženosti i vrijednosti te odnosi dugova i dohotka;

–  omogućavanjem ESRB-u da upućuje upozorenja i preporuke ESB-u o njezinoj ulozi u monetarnoj politici, kao i o njezinoj funkciji jedinstvenog mehanizma nadzora (SSM);

–  revidiranjem i pojednostavljivanjem članka 15. Uredbe o ESRB-u kako bi se ESRB-u olakšalo prikupljanje podataka, uspostavljanjem bržeg i lakšeg donošenja odluka o zahtjevima za podacima za ESRB i osiguravanjem da ESRB ima pristup podacima u stvarnom vremenu;

–  revidiranjem strukture ESRB-a kako bi se omogućilo brže donošenje odluka i veća odgovornost;

–  jačanjem doprinosa ESRB-a međunarodnim makro-bonitetnim regulatornim forumima;

–  širenjem analitičkih resursa kojima raspolaže tajništvo ESB-a i osiguravajući veća sredstva Savjetodavnom znanstvenom odboru ESRB-a;

–  osiguravanjem da se ESRB konzultira kada nadležna tijela, uključujući ESB, ili ESA-e razvijaju programe testiranja otpornosti;

–  osiguravanjem da se predstavnici ESRB-a pozivaju kao promatrači na relevantne sastanke i rasprave u ESB-u, uključujući sastanke Odbora za financijsku stabilnost;

–  revidiranjem članka 18. Uredbe o ESRB-u o objavljivanju upozorenja i preporuka kako bi se popravio profil ESRB-a u javnosti i ispoštovala upozorenja i preporuke;

Prije donošenja zakonodavnih akata trebaju se iscrpno procijeniti sljedeća pitanja budući da države članice čak i u doba najgore financijske krize nisu bile voljne dati ESA-ma znatne nadzorne ovlasti:

–  je li trenutačni model triju odvojenih nadzornih tijela najbolje rješenje za usklađen nadzor;

–  je li Europska komisija prekoračila svoju ulogu promatrača u Odboru supervizora ESA-a;

–  u kontekstu neovisnosti ESA-a, ometa li njihova velika ovisnost o Europskoj komisiji razvoj ESA-a i treba li u ovom odnosu biti više transparentnosti;

–  koje bi posljedice uspostava SSM-a mogla imati na financijski nadzor u Europskoj uniji kao cjelini;

–  zahtijeva li uspostava SSM-a poptunu reviziju zadataka i mandata EBA-a u pogledu nadzora banaka;

–  stvara li mnoštvo i djelomično preklapanje u zakonodavstvu Unije o financijskoj regulaciji rupe u zakonu i različite definicije te može li se to svladati sveobuhvatnim europskim financijskim kodeksom;

–  kako bi se izvješćivanje ESA-ma i nacionalnim supervizorima moglo standardizirati, poboljšati i pojednostaviti za tržišne sudionike;

–  kako se trebaju očuvati hitne ovlasti ESA-a;

–  bi li mogućnost da ESA-e privremeno obustave primjenu određenog pravila mogla biti korisna za sprečavanje neželjenih posljedica zbog izvanrednih tržišnih događanja;

–  bi li spajanje odgovornosti ESA-a za zaštitu potrošača u stalnim odborima za koje je odgovoran zajednički odbor moglo povećati učinkovitost i umanjiti udvostručavanje zadataka;

–  je li potrebna Osiguravateljska unija, po modelu Bankarske unije, i koje bi uloge trebao u Osiguravateljskoj uniji imati ESFS;

–  trebaju li EBA i EIOPA dobiti više sredstava za praćenje i promicanje konvergencije nadzora u internim modelima za kapitalne zahtjeve;

–  mogu li mandat, ovlasti i resursi nedavno stvorenog američkog ureda financijske zaštite potrošača poslužiti kao uzor za ESFS;

–  mogu li dodatni novčani iznosi dobiveni od financijske industrije biti dodatni izvor prihoda za ESA-e kada, pimjerice, prihvaćaju zajedničke trgovinske politike trećih zemalja;

–  bi li ESA-e mogle učinkovitije doprinositi povećavanju financijske pismenosti djelovanjem Europskog financijskog programa za međunarodno ocjenjivanje (PISA) slično kao PISA OECD-a;

–  trebaju li tri ESA-e i ESRB izdavati zajednički bilten.