Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2013/2100(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0048/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0048/2014

Rasprave :

PV 10/03/2014 - 18
PV 10/03/2014 - 19
CRE 10/03/2014 - 18

Glasovanja :

PV 11/03/2014 - 9.27

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0205

Usvojeni tekstovi
PDF 243kWORD 96k
utorak, 11. ožujka 2014. - Strasbourg Završno izdanje
Hortikultura
P7_TA(2014)0205A7-0048/2014

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2014. o budućnosti europskog sektora hortikulture – strategije za rast (2013/2100(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir treći dio, glave III. i VII. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ od 21. listopada 2009. o održivoj upotrebi pesticida,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013.o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda(1) ,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1182/2007 od 26. rujna 2007. o utvrđivanju posebnih pravila za sektor voća i povrća(2) i Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća(3) ,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1169/2011 od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani(4) ,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda(5) ,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom ispuštanju genetski modificiranih organizama u okoliš(6) ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. lipnja 1996. o inicijativi Zajednice za ukrasnu hortikulturu(7) ,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 9. prosinca 2008. o cijenama hrane u Europi (COM(2008)0821),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. srpnja 2008. o Akcijskom planu za održivu potrošnju i proizvodnju i održivu industrijsku politiku (COM(2008)0397),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. listopada 2009. o boljem djelovanju lanca opskrbe hranom u Europi (COM(2009)0591),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. svibnja 2009. o politici kvalitete poljoprivrednih proizvoda (COM(2009)0234),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. svibnja 2011. pod nazivom „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija biološke raznolikosti EU-a za 2020.” (COM(2011)0244),

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije 2008/359/EZ od 28. travnja 2008. o uspostavi skupine na visokoj razini za konkurentnost poljoprivredno-prehrambene industrije te izvješće skupine na visokoj razini od 17. ožujka 2009. o konkurentnosti europske poljoprivredno-prehrambene industrije, zajedno s preporukama skupine i planom ključnih inicijativa(8) ,

–  uzimajući u obzir studiju iz studenoga 2012. pod nazivom „Potpora za poljoprivredne zadruge”, u kojoj su predstavljeni nalazi projekta potpore za poljoprivredne zadruge, koji je pokrenula Komisija(9) ,

–  uzimajući u obzir studiju iz 2013. Zajedničkog istraživačkog centra Komisije – Instituta za prospektivne tehnološke studije pod nazivom „Kratki lanci opskrbe hranom i lokalni sustavi prehrane u EU-u. Trenutačno stanje njihovih društveno-ekonomskih obilježja”(10) ,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A7-0048/2014),

A.  budući da se sektoru voća i povrća dodjeljuje oko 3 % potpore iz zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a) , a on predstavlja 18 % ukupne poljoprivredne proizvodnje u EU-u i 3 % iskoristive poljoprivredne površine EU-a te da vrijedi više od 50 milijardi EUR;

B.  budući da hortikultura uključuje voće, povrće, krumpir, salatu, začinsko i ukrasno bilje i budući da sektor hortikulture obuhvaća rasadnike, rasadnike višegodišnjeg bilja, vrtlarske usluge, uređenje groblja, trgovinu vrtlarskom opremom na malo, vrtlarske centre, cvjećarnice te uređenje krajobraza;

C.  budući da se promet lanca opskrbe voćem i povrćem procjenjuje na više od 120 milijardi EUR, s približno 550 000 zaposlenih i da je važan za gospodarstvo područja u EU-u koja u pravilu odlikuju visoke stope nezaposlenosti;

D.  budući da je EU drugi najveći svjetski proizvođač i također drugi najveći uvoznik voća i povrća; budući da potražnja u ovom sektoru raste te da je sada veća od opskrbe; budući da je trgovina voćem i povrćem s 90 milijardi USD u 2000. porasla na 218 milijardi USD u 2010. te da predstavlja gotovo 21 % svjetske trgovine prehrambenim proizvodima i proizvodima životinjskog podrijetla; budući da je EU u velikoj mjeri otvorio svoja tržišta za uvoz iz trećih zemalja s kojima je sklopio dvostrane ili višestrane sporazume;

E.  budući da je hortikulturni sektor – primarna proizvodnja i prerađivačka industrija – ekonomski multiplikator na europskoj razini, koji pospješuje i potražnju i stvaranje dodatne vrijednosti u drugim gospodarskim sektorima poput trgovine, graditeljstva i financijskih usluga;

F.  budući da je sektor voća i povrća najbrže rastući sektor ekološkog uzgoja na tržištu EU-a, vrijedan 19,7 milijardi EUR 2011. i da je nakon desetogodišnjeg trenda rasta s godišnjom stopom između 5 % i 10 % između 2010. i 2011. zabilježio stopu rasta od 9 %; budući da je u smislu površine na kojoj se uzgoja voće i povrće, između 2010. i 2011., udio ekološki uzgojenog voća porastao na 18,2 %, a udio ekološki uzgojenog povrća za 3,5 % ;

G.  budući da je potrošnja voća i povrća po glavi stanovnika u EU-27 u 2011. smanjena za 3 % u odnosu na prosječnu potrošnju u prethodnih pet godina, unatoč znatnoj koristi koju za zdravlje predstavlja konzumacija voća i povrća;

H.  budući da je EU najveći svjetski proizvođač cvijeća, lukovica i lončanica (44 % svjetske proizvodnje), s najvećom gustoćom po hektaru; budući da se promet sektora ukrasnog bilja procjenjuje na 20 milijardi EUR u proizvodnji, na 28 milijardi EUR u prodaji na veliko i 38 milijardi EUR u prodaji na malo te da zapošljava otprilike 650 000 ljudi;

I.  budući da je režim voća i povrća dio ZPP-a i da uz ostale ciljeve također nastoji ponovno uspostaviti ravnotežu u prehrambenom lancu, promicati sektor voća i povrća, povećati konkurentnost i pružiti potporu inovacijama; budući da se oblikovanjem privlačnijeg sustava treba povećati broj članova u proizvođačkim organizacijama, između ostalog i u regijama u kojima su već nekoliko godina bili dostupni operativni fondovi i/ili u kojima su metode proizvodnje zastarjele, s obzirom na činjenicu da više od polovice uzgajivača u EU-u još ne pripada proizvođačkim organizacijama i unatoč cilju Komisije da stopu članstva u proizvođačkim organizacijama poveća u prosjeku na 60 % do 2013.; budući da je niska stopa organizacije u nekim državama članicama djelomično prouzročena suspenzijom proizvođačkih organizacija, što stvara nesigurnost među proizvođačima; budući da poljoprivredne organizacije imaju ključnu ulogu u jačanju pregovaračke snage organizacija u sektoru voća i povrća, iznimno je važno razjasniti europsko zakonodavstvo koje se odnosi na proizvođačke organizacije i time spriječiti nesigurnost proizvođača;

J.  budući da su prema podacima Eurostata ukupni troškovi ulaganja za poljoprivrednike u EU-u prosjeku porasli za 40 % između 2000. i 2010., dok su cijene poljoprivrednih proizvoda prodavanih izravno s poljoprivrednih gospodarstava u prosjeku porasle za manje od 25 %; budući da je porast troškova ulaganja iznosio 80 % za sintetička gnojiva i poboljšivače tla, gotovo 30 % za sjeme i sadni materijal te gotovo 13 % za proizvode za zaštitu bilja;

K.  budući da gubitak plodnosti tla zbog erozije, smanjenog unosa organskih tvari koji uzrokuje slabu strukturu tla, slabu razinu humusa, smanjenu hranjivost te sposobnost zadržavanja vode, kao i smanjenje ekoloških procesa predstavljaju znatan trošak i za poljoprivrednike i za javni proračun;

L.  budući da je „protok znanja” za hortikulturu kojim bi se istraživanje prenijelo u praksu pod pritiskom i budući da je u privatnom sektoru potrošnja za istraživanje općenito niska, pri čemu je u 2004. na istraživanje i razvoj (IR) iskorišteno samo 0,24 % ukupnih rashoda prehrambene industrije u EU-15, što je i zadnje razdoblje za koje su brojke dostupne;

M.  budući da velikom broju vrsta voća i povrća prijeti izumiranje zbog nedostatne profitabilnosti i budući da poljoprivrednici koji i dalje uzgajaju te vrste imaju ekološki, socijalno i kulturološki važnu ulogu u očuvanju važnih dijelova europske poljoprivredne baze;

N.  budući da bi sve veće i češće poteškoće u vezi s prevencijom od biljnih nametnika, njihovom kontrolom i iskorjenjivanjem te ograničena dostupnost proizvoda za zaštitu povrtnih kultura mogle imati nepoželjan učinak na poljoprivrednu raznolikost i kvalitetu povrća u Europi;

O.  budući da su poduzeća koja posluju u sektoru hortikulture također uključena u područja proizvodnje, prodaje i usluga;

P.  budući da se cisgeneza može definirati kao tehnika genetskog inženjeringa kojom se u predmetnu biljku unosi gen od biljke koja pripada srodnoj vrsti ili rodu;

1.  ističe da je važno promicati sektor hortikulture EU-a i omogućiti jačanje njegove konkurentnosti na svjetskom tržištu, i to uz pomoć inovacija, istraživanja i razvoja, energetske učinkovitosti i sigurnosti, prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja te mjera za poboljšanje stavljanja na tržište, kao i kontinuiranih napora u uklanjanju neravnoteže između poslužitelja i dobavljača ;

2.  ističe potrebu da se proizvođačima olakša pristup tržištima trećih zemalja; poziva Komisiju da pojača napore u pogledu pružanja potpore izvoznicima voća, povrća, cvijeća i ukrasnog bilja u cilju svladavanja sve većeg broja necarinskih ograničenja, kao što su fitosanitarni standardi u nekim trećim zemljama, koji otežavaju izvoz iz EU-a ili ga čak onemogućavaju;

3.  poziva Komisiju na uspostavu jednakih uvjeta pristupanja tržištu, u pogledu marketinških standarda, označavanja porijekla itd., za sve dionike na tržištu EU-a te na provedbu provjera kako bi se osiguralo postupanje u skladu s tim uvjetima, a u cilju sprečavanja narušavanja tržišnog natjecanja;

4.  ohrabruje promicanje konzumacije voća i povrća u državama članicama u vidu obrazovnih aktivnosti poput programa EU-a „Voće u školama” ili projekata na području prehrambene industrije u Ujedinjenoj Kraljevini pod nazivom „Uzgoji svoj krumpir” i „Skuhaj svoj krumpir”;

5.  primjećuje da lokalna i regionalna tržišta često raspolažu s nedovoljnim zalihama lokalno i regionalno proizvedenih hortikulturnih proizvoda te da bi se stoga trebalo promicati poljoprivredno poduzetništvo u tim regijama, posebno kroz poticaje za mlade poduzetnike, čime će se stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja u poljoprivrednom sektoru i zajamčiti opskrba svježim lokalnim proizvodima;

6.  ističe da je ukrasna hortikultura uz pomoć unapređivanje zelenih površina te poboljšavanje gradskog okoliša u odnosu na klimatske promjene i ruralno gospodarstvo korisna za zdravlje i dobrobit ljudi; naglašava potrebu za aktivnijom potporom ovom sektoru u vidu poticanja ulaganja i razvoja karijere;

7.  pozdravlja mjere u režimu voća i povrća u EU-u koje su namijenjene povećanju tržišne usmjerenosti među uzgajivačima iz EU-a, poticanju inovacija, promicanju uzgoja voća i povrća, povećanju konkurentnosti uzgajivača, poboljšavanju stavljanja na tržište, boljoj kvaliteti proizvoda i boljim okolišnim aspektima proizvodnje u vidu potpora proizvođačkim organizacijama, udruženjima proizvođačkih organizacija i priznavanja međustrukovnih organizacija, i to promicanjem stvaranja grupacija koje će otvoriti nove kanale prihoda, koji će se pak usmjeriti u nova ulaganja; ističe da se te mjere istodobno moraju poduzeti kako bi se osigurala nediskriminacija samostalnih i neposrednih marketinških stručnjaka te im se otvorila mogućnost provedbe inovativnih projekata i povećanja konkurentnosti;

8.  ističe da lokalna i regionalna proizvodnja i marketing pomažu stvaranje i zaštitu ekonomske aktivnosti te radnih mjesta u ruralnim područjima;

9.  ističe da kratki lanci vrijednosti pomažu u smanjenju emisija koje štetno utječu na klimu;

10.  primjećuje da urbana poljoprivredna proizvodnja otvara nove mogućnosti za hortikulturni sektor;

11.  pozdravlja izvješće o javnom savjetovanju Komisije pod nazivom „Revizija režima EU-a za sektor voća i povrća”, a posebno njegov odjeljak 3.8., u kojem se prepoznaje potreba za pojednostavljenjem trenutačnih pravila za proizvođačke organizacije, podržava prijedlog sadržan u izvješću u vezi s jačanjem proizvođačkih organizacija i primjećuje da je većina suglasna s održavanjem temeljne filozofije sadašnjih sustava dosjele potpore;

12.  naglašava da je smanjenje broja administrativnih postupaka osobito važno za mala i srednja poduzeća, iako takve mjere ne smiju dovesti u pitanje pravnu sigurnost na koju se takva poduzeća također oslanjaju;

13.  pozdravlja činjenicu da je u dogovoru o reformi ZPP-a zadržan europski sustav potpora za uzgoj voća i povrća utemeljen na proizvođačkim organizacijama, istodobno priznavajući da postojeći instrumenti nisu uvijek bili učinkoviti, kako je to potvrdila Komisija u svom dokumentu o javnom savjetovanju pod nazivom „Revizija režima EU-a za sektor voća i povrća”, te stoga podupire rad Skupine iz Newcastlea, čiji je cilj poboljšanje režima EU-a za voće i povrće, kojim bi se pak u obzir trebala uzeti posebna priroda pravnih dogovora u skladu s kojima je uređen rad zadruga u državama članicama kako se ne bi ograničilo stvaranje novih proizvođačkih organizacija, istodobno imajući u vidu činjenicu da uzgajivači mogu odlučiti ostati izvan sustava proizvođačkih organizacija; također primjećuje uspostavu instrumenta Unije za upravljanje teškim krizama u slučaju da je pogođeno više država članica i naglašava da bi on trebao biti dostupan svim proizvođačima neovisno o tome jesu li članovi proizvođačke organizacije;

14.  poziva Komisiju da u svojoj reviziji režima EU-a za voće i povrće donese jasna i konkretna pravila o oblikovanju proizvođačkih organizacija i njihovim i radnim metodama te da prilagodi režim postojećim strukturama tržišta u državama članicama kako bi se osnažile korisne aktivnosti koje proizvođačke organizacije provode za proizvođače i kako bi proizvođačke organizacije mogle služiti svojoj predviđenoj svrsi, čime bi se uzgajivače potaknulo da postanu njihovi članovi, pod uvjetom da se na taj način ne ugrozi ostvarivanje temeljnih ciljeva režima i da uzgajivači o tom pitanju slobodno odlučuju;

15.  sa zabrinutošću primjećuje da su pravila programa za proizvođačke organizacije podložna širokoj interpretaciji revizora iz Komisije, što vodi do visokog stupnja nesigurnosti te države članice može dovesti u rizik od odbijanja i pokretanja sudske revizije; također naglašava da se revizorski postupci i financijski ispravci moraju provoditi pravodobno te unutar dogovorenog razdoblja za reviziju;

16.  primjećuje da nepravedne prakse trgovanja i dalje postoje diljem EU-a, što slabi poduzeća u hortikulturi i njihove proizvođačke organizacije te umanjuje povjerenje uzgajivača u ulaganje u budućnost; vjeruje da će kodeks ponašanja s kojim se slože svi sudionici lanca opskrbe, potpomognut zakonodavnim okvirom i uz nadzor nacionalne sudbene vlasti u svakoj državi članici, znatno poboljšati funkcioniranje prehrambenog lanca i unutarnjeg tržišta;

17.  smatra da su privatni standardi povezani s ostacima pesticida, koje su usvojili mnogi veliki maloprodajni lanci, protutržišni i štetni po interese uzgajivača voća i povrća; poziva Komisiju da zaustavi takve prakse, s obzirom na to da je zakonodavstvom EU-a utvrđena razina ostataka pesticida kojom se osigurava primjerena zaštita zdravlja potrošača i proizvođača;

18.  poziva Komisiju i države članice da potiču integriranu zaštitu bilja, podupiru inovacije i poduzetništvo u vidu većeg broja istraživanja i razvoja nekemijskih metoda zaštite, kao što su prirodni grabežljivci i nametnici koji napadaju štetne organizme, i da koriste okvirni program za istraživanja, Obzor 2020., kako bi financirale primijenjena istraživanja kojima se podupire razvoj integriranih strategija za suzbijanje štetnih organizama, bolesti i korova, da bi proizvođačima osigurale alate i podatke potrebne da razmotre Direktivu 2009/128/EZ, u čijem članku 14. stoji da države članice moraju „poduzeti sve potrebne mjere za poticanje zaštite bilja sa smanjenom uporabom pesticida, dajući kad god je to moguće prednost nekemijskim metodama” i „stvaraju ili potpomažu stvaranje potrebnih uvjeta za primjenu integrirane zaštite bilja”;

19.  poziva Komisiju i države članice da potiču jačanje ekoloških procesa te da na njih stavljaju naglasak kako bi osigurale dugoročno zdravlje, plodnost i stvaranje tla, kao i kontrolu i regulaciju populacije štetnih organizama; vjeruje da se time može postići dugotrajan porast produktivnosti poljoprivrednika i smanjenje troškova u javnom proračunu;

20.  naglašava da hortikultura ovisi o nizu proizvoda za zaštitu bilja te zagovara Komisiju da u reguliranju tih proizvoda primijeni pristup koji je zasnovan na riziku i poduprt stručno recenziranim i nezavisnim znanstvenim dokazima; ističe da su upotrebe u manjoj količini posebno ranjive zbog nedostatka odgovarajućih aktivnih tvari; poziva Komisiju da ojača koordinaciju stvaranja podataka u svim državama članicama, posebno u vezi s podacima o ostacima, koji su neophodni za izdavanje odobrenja za jestive specijalizirane kulture; poziva GU za poljoprivredu, GU za zdravlje i potrošače, GU za okoliš i GU za tržišno natjecanje da rade zajedno na strateški način kako bi se iz različitih perspektiva u obzir uzeo utjecaj promjena u reguliranju sredstava za zaštitu bilja;

21.  zagovara Komisiju da preispita izvođenje postupaka za uzajamno priznavanje odobrenja sredstava za zaštitu bilja, utvrđenih u članku 40. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, u cilju organiziranja njihove provedbe i ukidanja nepotrebnih administrativnih postupaka te da razmotri dugoročni cilj globalnog usklađivanja reguliranja sredstava za zaštitu bilja i smanjenja necarinskih trgovinskih ograničenja u izvoznoj trgovini;

22.  zagovara Komisiju da bez odgode i u skladu s člankom 51. stavkom 9. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskom parlamentu i Vijeću podnese izvješće o uspostavi europskog fonda za manje uporabe i specijalizirane kulture; ističe da bi taj fond trebalo koristiti za financiranje tekućeg europskog radnog programa za koordinaciju i suradnju poljoprivredno-prehrambenih proizvođača, nadležnih tijela i zainteresiranih strana, uključujući istraživačka tijela, na području provedbe, i, po potrebi, financiranja istraživanja i inovacija usmjerenih k zaštiti specijaliziranih kultura i manjih uporaba;

23.  ukazuje na to da uvezena sredstva ne moraju ispunjavati iste fitosanitarne zahtjeve kao i europska sredstva; ističe da ta neusklađenost potkopava konkurentnost europskih proizvođača i šteti interesima europskih potrošača;

24.  podsjeća da se i Uredbom o proizvodima za zaštitu bilja (Uredba (EZ) br. 1107/2009 od 21. listopada 2009.)(11) i novom Uredbom o biocidima (Uredba (EU) br. 528/2012 od 22. svibnja 2012.)(12) zahtijeva da Komisija do prosinca 2013. navede znanstvene kriterije za određivanje svojstava endokrine disrupcije; naglašava da je važno da taj postupak bude transparentan kako bi dotični sudionici na tržištu razumjeli znanstveni temelj iz kojeg proizlaze odluke i znali koji su sudionici sudjelovali u pripremi novih kriterija; potiče Komisiju da u cijelosti razmotri utjecaj različitih pristupa prilikom predstavljanja prijedloga za endokrine disruptore;

25.  naglašava da se sektor hortikulture u velikoj mjeri oslanja na korištenje visokokvalitetnih, ispravno specificiranih gnojiva; pozdravlja trenutačnu reviziju Uredbe EU-a o gnojivima, ali sa zabrinutošću primjećuje namjeru Komisije da u nju uključi poboljšivače tla koji prije nisu bili propisani; ističe da te tvari ne zahtijevaju preciznost u proizvodnji i korištenju te poziva Komisiju da ih ne uključi u Uredbu o gnojivima;

26.  ističe činjenicu da sektor hortikulture predvodi u razvoju i uvođenju inovativnih sustava precizne poljoprivrede te vjeruje da će takvi sustavi smanjiti upotrebu pesticida i gnojiva, povećati tržišne prinose, smanjiti količinu otpada i poboljšati kontinuitet opskrbe i gospodarsku učinkovitost; ističe da bi metode uzgoja bilja, kao što je plodored i sijanje postrnih usjeva, te istraživanje i razvoj, trebali biti usmjereni k smanjivanju štete za okoliš;

27.  primjećuje prijedlog Uredbe Komisije (COM(2013) 0262) o biljnom reprodukcijskom materijalu te izražava zabrinutost zbog njezinog mogućeg nerazmjernog učinka na sektor hortikulture, a posebno na ukrasno bilje i voće; naglašava da bi, iako je reguliranje ovog područja neophodno, svako pravno uređenje trebalo biti razmjeno i priznavati načelo supsidijarnosti; također ističe da se izmjenama u zakonodavstvu ne smije ugroziti tradicionalne sorte i usjeve te da se njima treba doprinijeti genetskoj raznolikosti unutar populacija usjeva i među tim populacijama, dugotrajnoj sigurnosti hrane i otpornosti prehrambenih sustava;

28.  primjećuje učinak neautohtonih, invazivnih hortikulturnih vrsta na širi okoliš, ali preporuča da se u prijedlogu Uredbe Komisije (COM(2013)0620) o sprečavanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima primjeni regionalni ili nacionalni pristup, koji prepoznaje da su neka područja u Europi ugroženija od ostalih te da različita područja u Europi imaju i različite klime, koje pogoduju različitim vrstama bilja;

29.  snažno potiče Komisiju da kao glavno načelo zadrži slobodu oplemenjivača bilja da slobodno koriste postojeće biljne materijale i da razvijaju i na tržište stavljaju nove, bez obzira na patentne zahtjeve koji se odnose na biljni materijal;

30.  poziva Komisiju i države članice da podupru razvoj lokalnih tržišta voća i povrća i kratkih opskrbnih lanaca, osiguravajući na taj način da proizvodi ostanu svježi;

31.  poziva Komisiju da razlikuje cisgenske i transgenske biljke te da osmisli različite postupke odobrenja cisgenskih biljaka; očekuje mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), koje je zatražila GU za zdravlje i potrošače, u kojem se vrednuju zaključci radne skupine za nove biotehnološke tehnike oplemenjivanja;

32.  ističe povećanu sezonsku potrebu za radnom snagom u sektoru hortikulture te poziva države članice da osiguraju učinkovite sustave kako bi se osiguralo da proizvođači u hortikulturi imaju pristup radnoj snazi koja im je potrebna u ključnim razdobljima u godini, pritom u potpunosti poštujući zahtjeve Direktive o sezonskim radnicima, a posebno načelo pravedne plaće;

33.  pozdravlja obnovljeni naglasak na osposobljavanju radne snage i na naukovanju, ali sa zabrinutošću primjećuje kako broj ljudi koji završi naukovanje za rad u hortikulturi ostaje u nekim državama ostaje članicama nizak, čime se ograničava broj radnih mjesta za mlade koji se žele zaposliti u tom sektoru; prepoznaje da svi mladi nemaju preduvjete za program naukovanja koji pohađaju; naglašava da se napori usmjereni na poticanje mladih na razmatranje poslova u sektoru hortikulture i na osiguravanje njihova osposobljavanja trebaju podupirati u vidu podizanja razine svijesti i informativnih kampanja kojima se pozitivno utječe na predodžbu o sektoru;

34.  potiče poljoprivredno-prehrambeni sektor i istraživačku zajednicu da zajedno na sustavan način rade na privlačenju i osposobljavanju sljedeće generacije istraživača i nadograđivanju vještina postojeće radne snage;

35.  ističe koristi jačanja i širenja partnerstva između vlade, industrije i istraživačkih organizacija te potrebu da se osigura da su programi potpore tim partnerstvima strukturirani na takav način da se maksimalno povećao utjecaj i dosljednost investicija općenito;

36.  ističe da je izuzetno važno na učinkovit način koristiti stručne znanstvene resurse kako bi se ubrzala primjena rezultata istraživanja i inovacija prijenosom inovativne tehnologije poljoprivredne proizvodnje u sektor hortikulture te kombiniranjem istraživanja, inovacija, osposobljavanja i proširenja u poljoprivrednom sektoru i gospodarskih politika koje ispunjavanju zahtjeve razvoja proizvodnje u hortikulturi i pritom povećavaju njegovu učinkovitost;

37.  smatra da se sektoru florikulture i ukrasnog bilja mora omogućiti bolje korištenje programa Unije za istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije i poziva Komisiju u ciljeve Obzora 2020. uključi uzgoj u zaštićenom prostoru kako bi se potaknule inovacije na području, primjerice, održive zaštite usjeva, održivog korištenja vode i hranjivih tvari, energetske učinkovitosti, naprednih sustava uzgoja i proizvodnje te održivog prometa;

38.  smatra da, s obzirom na to da je financiranje istraživanja u poljoprivredi i hortikulturi u državama članicama pod proračunskim ograničenjima, treba podupirati financiranje koje osiguravaju treće strane, uključujući trgovce u maloprodaji, ali ne samo njih, te da bi ono trebalo biti usklađeno sa općim interesom sektora u vezi istraživanja;

39.  poziva Komisiju i države članice da olakšaju pristup dugoročnom financiranju ulaganja u moderne tehnologije hortikulturne proizvodnje da bi se ojačala konkurentnost hortikulturnih proizvoda i usluga;

40.  naglašava ključnu važnost poslovnog plana visoke kvalitete u osiguravanju kapitala; preporučuje da uzgajivači više iskoriste poslovne potpore i savjetodavne usluge te poziva Komisiju da bliže surađuje s industrijom kako bi se osiguralo da su te usluge lako dostupne uzgajivačima;

41.  zagovara Komisiju da ažurira, u okviru transparentnog procesa u koji su uključeni zaposleni u sektoru, podatke iz Poglavlja 6. (Živo drveće i druge biljke; lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće) kombinirane nomenklature za 2012.;

42.  zabrinut je zbog mogućnosti da se hortikulturna proizvodnja premjesti izvan EU-a;

43.  izražava duboku zabrinutost zbog toga što se između jedne trećine i jedne polovine jestivih proizvoda baca zbog svog izgleda te poziva Komisiju da osmisli mogućnosti za stavljanje na tržište šireg raspona specifikacija kvalitete proizvoda, osiguravajući pritom transparentnost i pravilno funkcioniranje tržišta; u vezi s tim, skreće pozornost na sudske postupke u Austriji i Švicarskoj povezane sa slučajevima voća i povrća s površinskim oštećenjima; poziva supermarkete da u obzir uzmu istraživanje tržišta koje pokazuje da mnogi potrošači ne brinu nužno o izgledu voća i povrća te da su spremni kupiti proizvod lošije kvalitete, posebno ako je kupnja takvog proizvoda jeftinija opcija;

44.  sa zabrinutošću primjećuje ukupne gubitke i bacanje voća i povrća namijenjenog za korištenje na prvom tržištu te znatne financijske gubitke u poslovanju; priznaje da je sustavno smanjivanje bacanja hrane ključ za veću opskrbu hranom rastuće svjetske populacije; pozdravlja ipak napore sudionika u lancu opskrbe hranom da spomenute proizvode preusmjere na sekundarno tržište umjesto da ih bacaju;

45.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju pravno i političko okružje kojim će u što većoj mogućoj mjeri pogodovati korištenju hortikulturnog otpada; ukazuje na to da postoje brojni materijali, poput istrošenog komposta, koji bi se mogli upotrebljavati u proizvodnji medija rasta s dodanom vrijednosti ondje gdje nisu kategorizirani kao otpad;

46.  ukazuje na to da se uz pomoć hidroponih sustava može postići održiva proizvodnja hrane na lokalnoj razini te da kombinacija uzgoja slatkovodne ribe i uzgoja biljaka u zatvorenom sustavu može pomoći u ostvarivanju manje potrošnje resursa u usporedbi s tradicionalnim sustavima;

47.  ističe važnost poboljšanja praćenja cijena i količina koje su proizvedene i stavljene na tržište, kao i potrebu za izradom statistike za korisnike u hortikulturi na razini EU-a kako bi se proizvođačima pomoglo da bolje razumiju tržišne trendove, predviđaju krize te pripreme buduću ljetinu; poziva Komisiju da uključi ukrasno bilje u svoje predviđene informacije;

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) SL L 273, 17.10.2007., str. 1.
(3) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.
(4) SL L 304, 22.11.2011., str. 18.
(5) SL L 189, 20.7.2007., str. 1.
(6) SL L 106, 17.4.2001., str.1.
(7) SL C 198, 8.7.1996., str. 266.
(8) Dostupno na http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/food/competitiveness/high-level-group/documentation/
(9) Dostupno na http://ec.europa.eu/agriculture/external-studies/2012/support-farmers-coop/fulltext_en.pdf
(10) Dostupno na http://ftp.jrc.es/EURdoc/JRC80420.pdf
(11) OJ L 309, 24.11.2009, p. 1.
(12) OJ L 167, 27.6.2012, p. 1.

Posljednje ažuriranje: 5. rujna 2017.Pravna napomena