Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2013/2149(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0157/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0157/2014

Rasprave :

PV 10/03/2014 - 22
CRE 10/03/2014 - 21

Glasovanja :

PV 12/03/2014 - 8.22
CRE 12/03/2014 - 8.22

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0229

Usvojeni tekstovi
PDF 267kWORD 113k
srijeda, 12. ožujka 2014. - Strasbourg Završno izdanje
Prioriteti za odnose Unije sa zemljama Istočnog partnerstva
P7_TA(2014)0229A7-0157/2014

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. ožujka 2014. o procjeni i uspostavi prioriteta za odnose Unije sa zemljama Istočnog partnerstva (2013/2149(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir pokretanje Istočnog partnerstva u Pragu 7. svibnja 2009.,

–  uzimajući u obzir početak aktivnosti Parlamentarne skupštine Euronest 3. svibnja 2011. tijekom sedmog zakonodavnog saziva Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir uspostavljanje Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva te njegov dosadašnji rad, uključujući preporuke i druge dokumente koje je do sad izradilo pet radnih skupina ili su izrađeni tijekom njegovih godišnjih sastanaka koji uključuju: sastanak u Bruxellesu u Belgiji 16. i 17. studenog 2009.; sastanak u Berlinu u Njemačkoj 18. i 19. studenog 2010.; sastanak u Poznanju u Poljskoj od 28. do 30. studenog 2011.; sastanak u Stockholmu u Švedskoj od 28. do 30. studenog 2012. i sastanak u Kišinjevu u Moldovi 4. i 5. listopada 2013.;

–  uzimajući u obzir uspostavljanje Odbora regija konferencije regionalnih i lokalnih tijela za Istočno partnerstvo (CORLEAP), čija je osnivačka skupština održana 8. rujna 2011. u Poznanju u Poljskoj, te mišljenja čije je nacrte CORLEAP do sada izradio,

–  uzimajući u obzir zaključke sa sastanka na vrhu održanog u Varšavi 29. – 30. listopada 2011.,

–  uzimajući u obzir zaključke sa sastanka na vrhu održanog u Vilniusu 28. – 29. studenog 2013.,

–  uzimajući u obzir komunikacije Komisije od 11. ožujka 2003. pod naslovom „Šira Europa – susjedstvo: novi okvir za odnose s našim istočnim i južnim susjedima” (COM(2003)0104), od 12. svibnja 2004. naslova „Europska politika susjedskih odnosa – strateški dokument” (COM(2004)0373), od 4. prosinca 2006. naslova „Jačanje europske politike susjedskih odnosa” (COM(2006)0726), od 5. prosinca 2007. naslovljenu „Snažna europska politika susjedskih odnosa” (COM(2007)0774), od 3. prosinca 2008. pod naslovom „Istočno partnerstvo” (COM(2008)0823) i od 12. svibnja 2010. pod naslovom „Analiza europske politike susjedskih odnosa (COM(2010)0207),

–  uzimajući u obzir zajedničke komunikacije od 20. ožujka 2013. Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije pod naslovom „Europska politika susjedskih odnosa: rad na jačanju partnerstva” (JOIN(2013)0004) i od 25. svibnja 2011. pod naslovom „Novi odgovor na promjene u susjedstvu” (COM(2011)0303),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove Europske unije od 26. srpnja 2010. i 20. lipnja 2011. o europskoj politici susjedskih odnosa i od 18. i 19. studenog 2013. o Istočnom partnerstvu te zaključke Vijeća za vanjske poslove i trgovinu Europske unije od 26. rujna 2011. i Europskog vijeća od 7. veljače 2013.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća o Istočnom partnerstvu od 19. i 20. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir zajedničke komunikacije Europske komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 15. svibnja 2012. pod naslovom „Istočno partnerstvo: plan za sastanak na vrhu u jesen 2013.ˮ (JOIN(2012)0013) i „Ostvarenje nove europske politike susjedskih odnosa” (JOIN(2012)0014) te popratne radne dokumente osoblja od 20. ožujka 2013. („Regionalna izvješća”, SWD(2013)0085 i 0086),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Visokog predstavnika Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 12. prosinca 2011. naslovljenu „Ljudska prava i demokracija u središtu vanjskog djelovanja EU-a – prema djelotvornijem pristupuˮ (COM(2011)0886),

–  uzimajući u obzir uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih odredbi o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo za razdoblje 2014. – 2020.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Parlamentarne skupštine Euronest od 28. svibnja 2013. o energetskoj sigurnosti u vezi s tržištem energije te usklađivanjem između istočnoeuropskih partnerskih zemalja i država članica EU-a (2013/C 338/03),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 23. listopada 2013. o „Europskoj politici susjedskih odnosa: rad na jačanju partnerstva – stajalište Europskog parlamenta o izvješćima o napretku za 2012.”(1) , od 14. prosinca 2011. o reviziji Europske politike susjedskih odnosa(2) i od 7. travnja 2011. o pregledu Europske politike susjedskih odnosa ‒ istočna dimenzija(3) ,

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 11. prosinca 2013. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkih pravila i postupaka za provedbu instrumenata Unije za vanjsko djelovanje(4) ,

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 11. prosinca 2013. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Instrumenta financiranja za promicanje demokracije i ljudskih prava širom svijeta(5) ,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. srpnja 2011.o vanjskoj politici EU-a kojom se podržava demokratizacija(6) ,

–  uzimajući u obzir svoje godišnje rezolucije o godišnjem izvješću o ljudskim pravima u svijetu i o politici Europske unije o tom pitanju, uključujući posebice nedavne rezolucije o događajima u južnom i istočnom susjedstvu EU-a, a posebice: svoju rezoluciju od 18. travnja 2012. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima u svijetu i o politici Europske unije o tom pitanju, uključujući posljedice za stratešku politiku ljudskih prava EU-a(7) ; svoju rezoluciju od 13. prosinca 2012. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu 2011. i politici Europske unije o tom pitanju(8) te svoju rezoluciju od 11. prosinca 2013. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu 2012. i o politici Europske unije o tom pitanju(9) ,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 29. ožujka 2012. o načinima mogućeg osnivanja Europske zaklade za demokraciju (EED)(10) te uspostavljanju zaklade 2012. i potpunom početku njezinih aktivnosti 2013.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. prosinca 2012. o pregledu strategije EU-a o ljudskim pravima(11) ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2012. o strategiji digitalne slobode u vanjskoj politici EU-a(12) ,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. lipnja 2013. o slobodi tiska i medija u svijetu(13) ,

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A7-0157/2014),

A.  budući da se europska politika susjedskih odnosa (ENP), a posebice Istočnog partnerstvo (EaP), temelji na zajednici vrijednosti i zajedničkoj predanosti međunarodnom pravu i temeljnim vrijednostima i načelima slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te na vladavini prava, tržišnom gospodarstvu, održivom razvoju i dobrom upravljanju; budući da je cilj EaP-a širenje, dijeljenje i promicanje vrijednosti i načela na kojima je EU utemeljen, osobito vrijednosti i načela mira, prijateljstva, solidarnosti i napretka radi pružanja doprinosa izgradnji i konsolidaciji zdravih demokracija, postizanja održivog gospodarskog rasta i upravljanja prekograničnim vezama s ciljem ubrzavanja političkog udruživanja zemalja partnerstva i njihove gospodarske integracije s EU-om; budući da su svi sudionici sastanka na vrhu Istočnog partnerstva u Vilniusu ponovno potvrdili svoju predanost provedbi tih vodećih načela;

B.  budući da su se uzastopnim proširenjima EU-a Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldova, Ukrajina i Bjelarus približile EU-u te da stoga njihova sigurnost, stabilnost i blagostanje sve više utječu na te čimbenike u EU-u, ali i obratno;

C.  budući da se slobode, demokratske vrijednosti i ljudska prava mogu razviti samo u odgovarajućoj okolini koju karakteriziraju gospodarska i socijalna stabilnost, kao i nacionalna i međunarodna sigurnost, kao što se to dokazalo u povijesti samog EU-a;

D.  budući da, iako se temeljna načela i ciljevi europske politike susjedskih odnosa primjenjuju na sve partnere, odnos EU-a sa svakim partnerom je jedinstven, a instrumenti europske politike susjedskih odnosa prilagođeni su kako bi služili svakom od tih odnosa;

E.  budući da je sastanak na vrhu Istočnog partnerstva u Vilniusu pokazao da je potrebno razmisliti o politikama EU-a prema istočnim partnerima;

F.  budući da je Istočno partnerstvo usmjereno na istočnoeuropske zemlje prema odredbama članaka 8. i 49. Ugovorâ; budući da bi se njime trebala podupirati demokratska tranzicija i reformski procesi te da je ono odgovor na europske težnje društava partnerskih država;

G.  budući da su europske težnje zemalja Istočnog partnerstva duboko ukorijenjene i da još uvijek prolaze kroz teške procese preobrazbe u demokratske sustave utemeljene na vladavini prava i poštovanju ljudskih prava i građanskih sloboda, nakon desetljeća opstanka unutar SSSR-a; budući da u nekim zemljama Istočnog partnerstva postoji manjak konsenzusa o pitanju njihove europske budućnosti;

H.  budući da bi se trenutačni zamah u odnosima s istočnoeuropskim partnerima trebao upotrijebiti za promicanje težnji stanovnika istočnoeuropskih država za daljnjim demokratskim reformama; budući da postupak pridruživanja EU-u ima upravo taj cilj i da bi se s njime trebalo nastaviti unatoč trenutačnim zastojima u nekim državama Istočnog partnerstva;

I.  budući da bi se Istočnim partnerstvom trebalo promicati političke, gospodarske, geopolitičke, sigurnosne, društvene i kulturne dimenzije suradnje;

J.  budući da je Europski instrument za susjedstvo glavni alat pružanja potpore i pomoći Unije državama Istočnog partnerstva; budući da se njime odražava diferencijacija i pristup „više za više” te da predviđa značajne financijske poticaje za susjedne države koje poduzimaju demokratske reforme;

K.  budući da zemlje Istočnog partnerstva još uvijek traže politički razvoj, a partnerstvo koje nudi EU temelji se na njihovoj vlastitoj političkoj volji, ali se pokazalo kao nedovoljan pokretač promjena i reformi, usprkos jasnim europskim težnjama naroda zemalja Istočnog partnerstva; budući da nedavni događaji u zemljama Istočnog partnerstva, kao i ishod sastanka na vrhu u Vilniusu naglašavaju potrebu jačanja strateškog karaktera Istočnog partnerstva i napora za promicanje uzajamne koristi od sporazuma o pridruživanju te podizanje svijesti o toj koristi i da ti događaji ukazuju na to da su te zemlje još uvijek izložene snažnim pritiscima i ucjenama trećih strana pri donošenju svojih suverenih odluka; budući da države Istočnog partnerstva moraju biti slobodne i suverene da bi mogle u potpunosti primjenjivati svoje pravo na određivanje vlastite budućnosti bez podlijeganja neopravdanom vanjskom pritisku, prijetnjama ili zastrašivanju; budući da je pridruživanje bilo kojoj međunarodnoj organizaciji ili savezu i određivanje vlastite budućnosti bez vanjskih utjecaja suvereno pravo svake države;

L.  budući da su nedavni događaji pokazali da neki geopolitički igrači politiku Istočnog partnerstva EU-a pogrešno smatraju igrom u kojoj svi gube te je njihovu negativnu ulogu stoga potrebno uzeti u obzir;

M.  budući da Istočno partnerstvo ni na koji način nema za cilj nanošenje štete bilateralnim odnosima s Ruskom Federacijom ili njihovo otežavanje, već je, nasuprot tome, otvoreno za razvijanje sinergija s Moskvom radi stvaranja najpovoljnijih uvjeta za održivi razvoj zajedničkih susjeda;

1.  podsjeća na svrhu Istočnog partnerstva, odnosno jačanje političke, gospodarske i kulturne europske integracije zemalja Istočnog partnerstva, utemeljene na zajedničkim vrijednostima, interesima i predanosti međunarodnom pravu, temeljnim vrijednostima, dobrom upravljanju i tržišnom gospodarstvu te vođene dijeljenim udjelom u partnerstvu i zajedničkoj odgovornosti; pozdravlja, u vezi s tim, uspostavu i rad zainteresiranih strana u vezi s Istočnim partnerstvom – Parlamentarne skupštine Euronest, Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva i Konferencije regionalnih i lokalnih tijela za Istočno partnerstvo, kao i drugih inicijativa poput Kongresa inicijativa Istočne Europe; primjećuje, međutim, da su nedavni događaji u nekim zemljama Istočnog partnerstva skrenuli pozornost na krhkost političkog i gospodarskog procesa te procesa socijalne integracije; naglašava važnost suradnje sa širom javnosti kao sredstva preobrazbe; potiče na češću i djelotvorniju suradnju s lokalnim i regionalnim javnim tijelima, kao i s parlamentima, poslovnim čelnicima i civilnim društvom u svrhu stvaranja izbornih jedinica za reformu koje mogu utjecati na donošenje odluka na nacionalnoj razini;

2.  izražava zabrinutost zbog činjenice da su treće strane nedavno ozbiljno osporavale Istočno partnerstvo u cjelini te poziva sve uključene sudionike da ostanu predani i angažirani u projektu;

3.  naglašava da bi europska perspektiva, uključujući pravo na prijavu za članstvo na temelju članka 49. Ugovora o Europskoj uniji, mogla biti pokretačka snaga za reforme u tim državama i da bi se uz pomoć nje mogla jačati njihova predanost zajedničkim vrijednostima i načelima poput demokracije, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i dobrog upravljanja te ističe da bi trebalo voditi računa o državama Istočnog partnerstva koje su najpredanije produbljivanju odnosa s EU-om i spremne poduzeti i provesti potrebne reforme i na političkoj i na gospodarskoj razini, čime bi se stvorio poticaj za daljnju europsku integraciju;

4.  prepoznaje da je društvima Istočnog partnerstva koja se zalažu za integriranje s Europskom unijom sada više nego ikad prije potrebna snažna, proaktivna i neposredna potpora EU-a koju bi trebalo pružati kroz različite kanale i sektore politika, u rasponu od financijske pomoći do programa olakšavanja dobivanja viza;

5.  smatra da je za projekt Istočnog partnerstva potrebna temeljita procjena njegove djelotvornosti, uključujući precizno vrednovanje njegovih uspjeha i neuspjeha, te da su mu je potrebna dodatna dorada, novi poticaj i jasna vizija plana napredovanja, pri čemu se treba jednako usredotočiti na političku suradnju i na partnerstvo s društvima zemalja Istočnog partnerstva kao i na nastojanje da se tim društvima omogući europski izbor; stoga poziva EU da se osobito usredotočit na ulaganje u neposredan napredak za građane te da u tom kontekstu uspostavi bezvizni režim, podupire mlade i buduće vođe i da posveti veću pozornost jačanju civilnog društva; naglašava važnost sektora energetike, prometa i istraživanja za opseg europske integracije država Istočnog partnerstva;

6.  smatra da ishod sastanka na vrhu u Vilniusu naglašava potrebu poboljšanja strateškog karaktera Istočnog partnerstva; stoga preporučuje fleksibilno iskorištavanje alata koje EU ima na raspolaganju, poput makroekonomske pomoći, olakšavanja trgovinskih režima, projekata za poboljšanje energetske sigurnosti i gospodarske modernizacije te brze provedbe liberalizacije viznog režima u skladu s europskim vrijednostima i interesima;

7.  poziva Komisiju na izradu zelene knjige o budućnosti Istočnog partnerstva nakon Vilniusa;

8.  poziva Komisiju i ESVD da razmotre lekcije nedavnih razvoja Istočnog partnerstva u kontekstu definiranja bilateralnih i multilateralnih prioriteta Unije, kao i financiranja u sklopu Europskog instrumenta za susjedstvo;

9.  smatra da su demokratski tranzicijski procesi koji se temelje na vladavini prava i poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda ključni u izgradnji snažnih i dugotrajnih partnerstava s državama Istočnog partnerstva;

10.  naglašava važnu ulogu koju je civilno društvo imalo u procesima tranzicije i reformi te u političkom dijalogu u zemljama Istočnog partnerstva; poziva EU na jačanje suradnje s civilnim društvom te na pružanje potpore širokim spektrom različitih instrumenata financiranja;

11.  pozdravlja dodijeljena sredstva za 2013. u sklopu programa „Integracija i suradnja Istočnog partnerstva” (koja spadaju u ENPI) raspoređena na Moldovu, Gruziju i Armeniju kao dodatno financiranje tih država Istočnog partnerstva koje napreduju u reformama za duboku demokraciju i ljudska prava;

12.  pozdravlja prijedlog Komisije da državljanima Moldove dopusti bezvizno kretanje schengenskim prostorom; ističe da bi liberalizacija viznog režima trebala biti prioritet i poziva na dodatne napore na tom području; primjećuje, s time u vezi, da je liberalizacija viznog režima samo jedan od mnogobrojnih postupaka čiji je cilj zbližavanje društava i da je na tom polju potrebno uložiti više napora, posebno u pogledu unapređivanja suradnje na područjima obrazovanja, znanosti, kulture i sporta; naglašava da je prijedlog Direktive Europskoga parlamenta i Vijeća o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studiranja, razmjene učenika, plaćenog i neplaćenog usavršavanja, dobrovoljnog rada i obavljanja posla za stan i hranu instrument koji će imati znatan utjecaj u području obrazovanja i kulture; poziva na brzo donošenje te Direktive, kojom se nude dugoročne vize i boravišne dozvole državljanima trećih zemalja u navedene svrhe;

13.  naglašava važnost ulaganja u projekte za mlade i u buduće vođe cjelovitim korištenjem stipendijama u okviru programa „Erasmus +” radi poticanja razmjene studenata i nastavnika između zemalja Istočnog partnerstva i država članica EU-a, nastavljanjem s financijskom potporom za Europsko sveučilište humanističkih znanosti u egzilu i uspostavljanjem Sveučilišta Istočnog partnerstva i Europske visoke škole na Crnom moru koji bi pružali prilike za razvoj obrazovnih programa na različitim razinama kojima bi se nastojale oblikovati buduće vođe iz zemalja Istočnog partnerstva i država članica EU-a, ali i dodatno promicali akademski i obrazovni projekti čija je vrijednost na tom području već dokazana, poput Europskog koledža;

14.  potiče organizaciju većeg broja razmjena između škola država članica EU-a i zemalja Istočnog partnerstva te smatra da se u tu svrhu treba staviti na raspolaganje posebno financiranje;

15.  naglašava potrebu za poticanjem suradnje mladih u okviru inicijative „Prozor Istočnog partnerstva za mlade” u sklopu programa „Mladi na djelu”, jačajući na taj način aktivno građanstvo mladih, razvijajući solidarnost i promičući toleranciju među mladima; u tom smislu pozdravlja sastanak na vrhu mladih Istočnog partnerstva održan u listopadu 2013. kojim se potaknuo politički dijalog i umrežavanje s donositeljima odluka i mladima iz EU-a i država Istočnog partnerstva;

16.  smatra da se poteškoće u promicanju i provedbi Istočnog partnerstva mogu prevladati ponovno uravnoteženim i ojačanim angažmanom EU-a koji bi nadilazio politički dijalog kako bi se pristupilo rješavanju i razvijanju društvenih, gospodarskih i kulturnih područja; poziva EU da poveća svoju prisutnost u partnerskim zemljama korištenjem više interaktivnih audiovizualnih metoda i društvenih medija na dotičnim lokalnim jezicima radi dopiranja do cijelog društva; poziva Komisiju da pripremi jasnu komunikacijsku strategiju za društva zemalja Istočnog partnerstva kako bi im objasnila prednosti sporazuma o pridruživanju, koje uključuju detaljna i sveobuhvatna područja slobodne trgovine (DCFTA) kao instrumente za modernizaciju njihovih političkih sustava i gospodarstava;

17.  ističe da su EU i istočnoeuropski partneri suočeni sa zajedničkim političkim izazovima u pogledu osiguravanja pouzdane i sigurne opskrbe energijom; podsjeća da je suradnja na području energetske sigurnosti jasno definirana kao prioritet u okviru Istočnog partnerstva i europske politike susjedskih odnosa; podsjeća da se Ugovorom o osnivanju energetske zajednice utvrđuje temelj za osnivanje potpuno integriranog regionalnog energetskog tržišta koje bi pogodovalo rastu, ulaganjima i stabilnom regulatornom okviru; smatra da je daljnji napredak integracije mreža za plin i električnu energiju u regiji, uključujući protok u suprotnom smjeru, ključan za postizanje ciljeva Energetske zajednice; naglašava važnost veće usredotočenosti na konsolidaciju, poboljšanje i učinkovitost energetskog sektora, kao jedan od glavnih uvjeta za modernizaciju gospodarstva, jačanje energetske sigurnosti i konkurentnosti, kao i razvoj energetskih strategija u skladu s obvezama Europske energetske zajednice i ciljevima EU-a; poziva na nastavak provođenja reformi tržišta plina i električne energije i na odgovarajući udio energije iz obnovljivih izvora u skladu s politikama i standardima EU-a; prepoznaje da se energetskom ovisnošću zemalja Istočnog partnerstva o trećim zemljama i neodgovarajućom diversifikacijom opskrbe komplicira dinamika europske integracije u tom smislu podsjeća da projekti kao što je Južni tok povećavaju ovisnost EU-a o ruskom plinu, te poziva Komisiju i države članice da ubrzaju projekte koji će pomoći ublažiti to stanje; poziva Komisiju i Vijeće da solidarnost učine temeljnim načelom Energetske zajednice koje svi aktivni sudionici na tržištu EU-a moraju u potpunosti poštovati;

18.  poziva da se u svaki sporazum sa zemljama Istočnog partnerstva umetne klauzula o energetskoj sigurnosti kako bi se zajamčilo potpuno poštovanje zakonodavstva unutarnjeg energetskog tržišta EU-a i poziva da se u takve sporazume umetne mehanizam ranog upozoravanja kako bi se zajamčila rana procjena mogućih rizika i problema povezanih s provozom i opskrbom energijom iz trećih zemalja te uspostavljanje zajedničkog okvira za međusobnu pomoć, solidarnost i rješavanje sporova;

19.  poziva na prilagođeniji pristup pojedinim partnerskim državama uz posvećivanje više pozornosti njihovim posebnim geopolitičkim slabostima i provedbu načela diferencijacije i načela „više za više”, ali uz sveobuhvatno usklađivanje; snažno vjeruje da bi dubina i opseg odnosa sa svakom partnerskom državom trebali odražavati njihove vlastite europske ambicije, predanost zajedničkim vrijednostima te napredak usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a, procijenjene na temelju jasnih mjerila i vlastitih zasluga; zauzima stajalište da arhitektura Istočnog partnerstva mora biti usmjerena budućnosti i fleksibilna, kako u institucionalnom, tako i u idejnom pogledu, radi pružanja dugoročnih poticaja za sve partnere, uključujući i one najnaprednije, s ciljem daljnjeg jačanja njihovih odnosa s EU-om; nadalje, vjeruje da Istočno partnerstvo ne bi trebalo biti usmjereno samo na normativne ciljeve, već bi trebalo i doprijeti do građana pristupima odozdo prema gore radi učvršćivanja koristi od mogućeg pridruživanja u javnom mišljenju; podsjeća da napredovanje partnerstva ovisi o napretku i znatnim naporima koji se ulažu u područjima poštovanja ljudskih prava, reforme pravosuđa, reformama javne uprave, borbe protiv korupcije te povećanog sudjelovanja građana u javnom donošenju odluka;

20.  poziva Komisiju da po potrebi i čak i prije potpisivanja i provedbe sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini dodatno istraži mogućnosti pojednostavljenja trgovinskih ograničenja kako bi omogućila društvima i poduzećima dotičnih zemalja Istočnog partnerstva da odmah osjete trenutačne gospodarske koristi od bliskije suradnje s EU-om;

21.  prepoznaje važnost uključivosti za osiguravanje napredovanja partnerstva uz sudjelovanje svih šest partnera; stoga naglašava potrebu za daljnjim poboljšanjem multilateralne dimenzije i potiče održavanje redovitih sastanaka na ministarskoj razini za sve politike;

22.  naglašava da je u tom kontekstu, kao i u slučaju Ukrajine, važno da Vijeće odmah poduzme mjere, uključujući povećani diplomatski pritisak i uvođenje pojedinačnih ciljanih mjera, zabrane putovanja, zamrzavanja sredstava i imovine usmjerenog na sve dužnosnike, zakonodavce i njihove poslovne pokrovitelje odgovorne za kršenje ljudskih prava, kao i da pojača napore da bi spriječilo poduzeća i poslovne ljude dotičnih zemalja u radnjama pranja novca i utaje poreza u europskim bankama;

23.  izražava zabrinutost zbog nedostatka zajedničkog razumijevanja biti suradnje između EU-a i država Istočnog partnerstva; sa zabrinutošću primjećuje da se EU često smatra isključivo donatorom, a partnerske države korisnicima, iako bi svi trebali obnašati dvostruku ulogu; upozorava na to da bi takva vrsta javne predodžbe među društvima istočnoeuropskih partnerskih država mogla stvoriti nerealna očekivanja;

24.  žali što države članice u mnogim slučajevima imaju različite stavove i što ne zauzimaju zajedničko stajalište u pogledu država Istočnog partnerstva i događaja u njima; sa zabrinutošću primjećuje manjak razumijevanja strateške važnosti suradnje i nedostatak zajedničkog stajališta o nekim pitanjima među državama članicama; poziva na sveobuhvatan pregled europske politike susjedskih odnosa, posebice u pogledu istočnoeuropskih susjeda, s obzirom na nedavne događaje te i u smislu konkretnih i opipljivih mjera, posebice prema državljanima zemalja Istočnog partnerstva;

25.  preporučuje daljnje jačanje multilateralnog dimenzije Istočnog partnerstva radi poticanja klime suradnje, prijateljstva i dobrosusjedskih odnosa kojima će se podupirati ciljevi političkog pridruživanja, a posebice gospodarske integracije te kojima će se poticati multilateralne inicijative za suradnju i zajednički projekti, ali i ostvarivati daljnji napredak u prekograničnoj i regionalnoj suradnji, osobito na područjima poput prometa, međuljudskih kontakata, okoliša, granične sigurnosti i energetske sigurnosti te podsjeća na veliku važnost koju EU u vezi s tim daje Parlamentarnoj skupštini Euronest; vjeruje da bi se suradnja svejedno trebala nastaviti, gdje je moguće, na bilateralnoj osnovi između EU-a s jedne i partnerskih zemalja s druge strane;

26.  naglašava da bi se trebalo uložiti više napora u razmjenu iskustava pri provođenju demokratskih reformi, uz pomoć bogatog iskustva koje imaju europske države u postupku uspostavljanja i zaštite demokratskih režima na temelju poštovanja temeljnih vrijednosti i vladavine prava, posebice u državama članicama koje bi mogle polaziti i od svog iskustva s integracijom u EU te od svog bliskog odnosa s državama Istočnog partnerstva, uz priznavanje posebnosti pojedinačnih država, naglašavanje očekivanih zajedničkih koristi i postizanje ravnoteže između uvjetovanosti i solidarnosti, također u cilju vlastitog daljnjeg razvoja EU-a; predlaže razmatranje mogućnosti uzajamnog učenja od kolega stručnjaka i na političkoj i na tehničkoj razini, čime bi se podigla svijest i povećalo znanje o izgradnji demokracije i vladavini prava;

27.  zauzima stajalište da EU treba proaktivnije poticati zemlje partnere na borbu protiv kršenja ljudskih prava; poziva države članice da provedu smjernice EU-a o borcima za ljudska prava i podsjeća da za ozbiljna kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda EU može, u skladu s Ugovorima, razmotriti uvođenje restriktivnih mjera ili sankcija u okviru ZVSP-a, uključujući embargo na oružje, zabranu izvoza opreme za unutarnju represiju te vizna ograničenja ili zabrane putovanja za osobe koje su izravno ili neizravno odgovorne za ozbiljna kršenja ljudskih prava ili represiju civilnog društva i demokratske oporbe, ili čije djelatnosti na neki drugi način ozbiljno štete demokraciji ili vladavini prava, kao i zamrzavanje sredstava i njihovih financijskih resursa; naglašava potrebu za osiguravanjem selektivnosti i ciljanosti sankcija, kako bi se izbjegao njihov utjecaj na živote običnih građana;

28.  pozdravlja, kao pozitivan ishod sastanka na vrhu u Vilniusu, parafiranje sporazuma o pridruživanju s Detaljnim i sveobuhvatnim sporazumom o slobodnoj trgovini s Republikom Moldovom i Gruzijom, no žali zbog toga što ishod sastanka na vrhu u Vilniusu nije ispunio sva očekivanja i poziva da se sporazumi o pridruživanju s partnerskim zemljama po potrebi brzo potpišu i brzo, učinkovito i potpunosti provedu kako bi se podržao proces modernizacije i reformi u tim zemljama, osobito na područjima povezanima s učvršćivanjem dobrog upravljanja, vladavinom prava, zaštitom ljudskih prava i borbom protiv korupcije te radi potpore izgradnji i modernizaciji gospodarstava partnerskih društava te poslovno pogodnijeg zakonodavstva; s tim u vezi poziva ESVD i Komisiju na utvrđivanje područja i polja suradnje u okviru programa pridruživanja na kojima bi provedba mogla započeti već u kratkom ili srednjem roku;

29.  osuđuje stalan pritisak Ruske Federacije na zemlje Istočnog partnerstva gospodarskim, političkim i vojnim sredstvima, povezan s time što Rusija smatra jačanje odnosa između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva djelovanjem protiv njezinih vlastitih interesa; naglašava potrebu bavljenja time u razgovorima s Rusijom, kao i potrebu za ozbiljnom raspravom među državama članicama EU-a o novim načinima konstruktivnog uključivanja Rusije u inicijative kojima se odražavaju zajednički interesi u kontekstu sigurnog, stabilnog i naprednog europskog susjedstva, čime bi se prevladalo zastarjele i opasne ideje o sferama utjecaja; poziva EU na poduzimanje konkretnih mjera, uključujući gospodarsku pomoć, pojednostavljenje trgovinskih režima i projekte za poboljšanje energetske sigurnosti i gospodarske modernizacije kako bi podržala zemlje Istočnog partnerstva u njihovim europskim težnjama te poziva EU na donošenje zajedničke strategije u odnosu na Rusku Federaciju; nadalje, poziva na iskren i otvoren dijalog s trećim zemljama radi ulaganja najvećih mogućih napora u razvoj sinergija koje imaju za cilj ostvarenje koristi za zemlje Istočnog partnerstva;

30.  podsjeća na to da ciljevi suradnje s državama Istočnog partnerstva trebaju biti uspostava bliskijeg strateškog partnerstva, jačanje međuljudskih kontakata između EU-a i država Istočnog partnerstva, uspostava mreža društvenih veza radi daljnje integracije i potpora modernizaciji i proeuropskoj orijentaciji koje se ne iscrpljuju pukom stabilizacijom;

31.  naglašava potrebu podizanja svijesti o Europskoj uniji u zemljama Istočnog partnerstva; naglašava da bi delegacije EU-a u zemljama Istočnog partnerstva trebale imati ključnu ulogu u pružanju potpore kampanjama za prisutnost EU-a u javnosti;

32.  potiče razvoj bliskijih odnosa između partnerskih država te promicanje stabilnosti i e izgradnje multilateralnog povjerenja; u vezi s tim naglašava važnost razvoja prave multilateralne dimenzije Istočnog partnerstva s ciljem poboljšanja dobrosusjedskih odnosa, jačanja regionalne suradnje i nadilaženja bilateralnih nesuglasica;

33.  izražava stajalište da zamrznuti sukobi otežavaju potpuni razvoj Istočnog partnerstva i pogoršavaju mržnju, netrpeljivost i napetosti među narodima nekoliko zemalja Istočnog partnerstva; primjećuje važnost postizanja pravičnih rješenja i dugotrajnog mira utemeljenog na načelima međunarodnog prava; u tu svrhu poziva sve strane da stvore uvjete povoljne za mir suzdržavanjem od retorike mržnje i huškanja na rat i provođenjem mjera za izgradnju povjerenja kako bi se posvetilo humanitarnim, gospodarskim i drugim problemima na svim stranama trenutačnih crta podjele; naglašava važnost regionalne suradnje i inicijativa za izgradnju povjerenja među stranama; ističe važnost načela dobrosusjedskih odnosa kao ključnog elementa rješavanja sukoba; izražava zabrinutost zbog toga što su se napori i sredstva koje je EU dosad uložio pokazali nedovoljnima za postizanje opipljivih rezultata; potiče Komisiju da na područjima sukoba pojača programe za izgradnju povjerenja s ciljem uspostave dijaloga i olakšavanja međuljudskih kontakata; poziva potpredsjednicu/visoku predstavnicu i ESVD na razvijanje inovativnih mjera i pristupa, uključujući strategije javne komunikacije, razmatranje pragmatičnih inicijativa i neformalne kontakte i savjetovanja radi potpore građanskoj kulturi i dijalogu zajednica;

34.  smatra da su sudjelovanje i uključenost civilnog društva, kako u EU-u, tako i u partnerskim zemljama, od velike važnosti za unapređenje politike Istočnog partnerstva; naglašava da su sudjelovanje i aktivan doprinos Foruma civilnoga društva Istočnog partnerstva na svim razinama izričito dobrodošli te bi ih trebalo dalje jačati;

35.  smatra da je suradnja između organizacija civilnog društva dobra osnova za pravi međuljudski kontakt koji ne bi smjele ograničavati državne granice; preporučuje bliskiju suradnju i usklađivanje između Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva te njegovog pandana u EU-u i Rusiji;

36.  smatra da se instrumenti suradnje trebaju jasno odrediti, uzimajući u obzir dostupne instrumente i programe te uz poseban osvrt na obrazovanje i akademsku razmjenu; poziva da se na raspolaganje stave dodatni financijski resursi za provedbu Istočnog partnerstva i potporu reformama, vodećim inicijativama i projektima; poziva na potpuno sudjelovanje svih šest partnerskih zemalja Istočnog partnerstva u programima Unije;

37.  naglašava da su poštovanje vladavine prava, uključujući uspostavu nezavisnog i učinkovitog pravosuđa i odvraćanje od korupcije u privatnom i javnom sektoru, ključni za zaštitu demokratskih vrijednosti;

38.  ističe da je korupcija još uvijek vrlo raširena u zemljama Istočnog partnerstva te da je to važan problem s kojim je potrebno suočiti se;

39.  prepoznaje učinke gospodarske krize na gospodarski razvoj država Istočnog partnerstva; naglašava važnost poticanja gospodarske suradnje radi unapređenja projekta Istočnog partnerstva, između ostalog podizanjem svijesti o složenim gospodarskim problemima, promicanjem dobrog upravljanja u financijskom sektoru i suradnjom s međunarodnim financijskim institucijama, zauzimanjem sektorskog pristupa i poticanjem donošenja zakonodavstva koje bi pogodovalo razvoju sektora malog i srednjeg poduzetništva; ističe potrebu za sklapanjem i privremenom primjenom detaljnih i sveobuhvatnih sporazuma o slobodnoj trgovini kao glavnih instrumenata za modernizaciju gospodarstava zemalja Istočnog partnerstva i omogućivanje oporavka od financijske krize;

40.  poziva na ulaganje više truda u jačanje poslovne dimenzije Istočnog partnerstva, uključujući jačanjem poslovnog okruženja u partnerskim zemljama u korist lokalnih, regionalnih i europskih malih i srednjih poduzeća i poslovnih subjekata te promicanjem poslovnih partnerstava između EU-a i Istočnog partnerstva;

41.  nadalje, smatra da bi promicanje zajedničkih aktivnosti s drugim strateškim partnerima i suradnja u međunarodnim te europskim organizacijama pogodovali svima;

42.  naglašava potrebu za promicanjem društvenih i kulturnih veza, čime bi se oživotvorio moto EU-a „ujedinjena u raznolikosti”;

43.  naglašava važnost razmjene informacija i kulturne razmjene među zemljama Istočnog partnerstva i EU-a radi izgradnje suvremenih i obrazovanih društava te promicanja europskih vrijednosti;

44.  ističe činjenicu da bi Europska zaklada za demokraciju (EED) trebala imati važnu ulogu u zemljama Istočnog partnerstva u vidu jačanja civilnog društva u demokratskim državama na brz, djelotvoran i fleksibilan način, promicanja vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i pružanja potpore ili razvijanja prodemokratskih pokreta u zemljama koje još nisu provele prijelaz na demokraciju ili koje se nalaze u tom postupku; poziva Komisiju, ESVD i države članice na pružanje potpore radu EED-a te potpuno iskorištavanje potencijala za suradnju i sinergije; u tom smislu potiče EU i njegove države članice da osiguraju da se za aktivnosti EED-a stave na raspolaganje odgovarajuća i stabilna sredstva;

45.  smatra da bi se u cilju poboljšanja suradnje između istočnoeuropskih partnera EU trebao suzdržati od ograničavanja zajedničkih projekata uporabom isključivo jednoga jezika te bi trebao promicati višejezičnost, posebno u lokalnim inicijativama vlasti, građanskim inicijativama i obrazovnim inicijativama;

46.  ističe važnost promicanja i podupiranja zajedničkih napora na području istraživanja i inovacija, uključujući programe razmjene studenata, u virtualnim višejezičnim projektima, dijalogu između kultura, zajedničkim filmskim produkcijama i zajedničkim resursima za književne prijevode, na području zajedničkih istraživanja o naslijeđu nacizma i komunizma te totalitarnih režima i o zajedničkoj povijesti Europe, između ostalog u okviru programa „Europa za građane” i promicanjem suradnje s Platformom europskog sjećanja i savjesti;

47.  poziva na postupno stvaranje Zajedničkog prostora za znanje i inovacije kako bi se udružile postojeće sastavnice suradnje u istraživanju i inovacijama;

48.  potiče daljnje regulatorno približavanje u svim područjima prometa i u provedbi projekata prometne infrastrukture diljem prometne mreže Istočnog partnerstva kroz postojeće programe i instrumente EU-a uz nastojanje da se ostvari i neposrednije uključivanje europskih i međunarodnih financijskih institucija i uz odabir projekata kojima se poboljšavaju veze sa središnjom Transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T);

49.  poziva na razumijevanje činjenice da je Istočno partnerstvo ambiciozan program čiji će se rezultati jasnije očitovati dugoročno; naglašava da, usprkos mnogim kritikama na njezin račun, uspjeh inicijative ovisi o suradnji i političkoj volji EU-a i njegovih istočnih susjeda; nadalje, napominje da je važno da kritike Istočnog partnerstva budu konstruktivne naravi i usmjerene na njegovo poboljšanje, a ne obezvređivanje;

50.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Odboru regija, vladama i parlamentima država Istočnog partnerstva, OESS-u i Vijeću Europe.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0446.
(2) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 26.
(3) SL C 296 E, 2.10.2012., str. 105.
(4) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0565.
(5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0570.
(6) SL C 33 E, 5.2.2013., str. 165.
(7) SL C 258 E, 7.9.2013., str. 8.
(8) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0503.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0575.
(10) SL C 257 E, 6.9.2013., str. 13.
(11) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0504.
(12) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0470.
(13) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0274.

Posljednje ažuriranje: 21. studenog 2017.Pravna napomena