Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2013/2132(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0195/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0195/2014

Rasprave :

PV 02/04/2014 - 23
CRE 02/04/2014 - 23

Glasovanja :

PV 03/04/2014 - 7.62

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0338

Usvojeni tekstovi
PDF 345kWORD 130k
četvrtak, 3. travnja 2014. - Bruxelles Završno izdanje
Godišnje izvješće za 2012. o zaštiti financijskih interesa EU-a borba protiv prijevara
P7_TA(2014)0338A7-0195/2014

Rezolucija Europskog parlamenta od 3. travnja 2014. o godišnjem izvješću za 2012. o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara (2013/2132(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o prethodnim godišnjim izvješćima Komisije i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom Parlamentu i Vijeću od 24. srpnja 2013. pod naslovom „Zaštita financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara – godišnje izvješće za 2012.” (COM(2013)0548) i njegove popratne dokumente (SWD(2013)0283, SWD(2013)0284 SWD(2013)0285 i SWD(2013)0286) i SWD (2013)0287),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće OLAF-a za 2012.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2012., zajedno s odgovorima institucija,(1)

–  uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Vijeća o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (COM(2013)0534),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. srpnja 2013. pod naslovom „Poboljšanje upravljanja OLAF-om i jačanje postupovnih jamstava u istragama: postupni pristup koji će pratiti osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja” (COM(2013)0533),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. srpnja 2013. pod naslovom „Bolja zaštita financijskih interesa Unije: osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja i reforma Eurojusta” (COM(2013)0532),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. svibnja 2011. o zaštiti financijskih interesa Europske unije kaznenim pravom i upravnim istragama, Integrirana politika za spašavanje novca poreznih obveznika (COM(2011)0293),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. lipnja 2011. o Strategiji Komisije za borbu protiv prijevara (COM(2011)0376),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. prosinca 2012. pod nazivom „Akcijski plan za jačanje borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza” (COM(2012)0722)),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. rujna 2013. pod naslovom „Zaštita proračuna Europske unije do kraja 2012.” (COM(2013)0682),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. prosinca 2013. pod naslovom „Primjena neto financijskih ispravaka na države članice u pogledu poljoprivredne i kohezijske politike”(COM(2013)0934),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu pod naslovom „Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije” (COM(2014)0038),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2013/43/EU od 22. srpnja 2013. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu neobvezne i privremene primjene mehanizma obrnute naplate kod isporuke određenih dobara i pružanja određenih usluga kod kojih postoji rizik od prijevare,(2)

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2013/42/EU od 22. srpnja 2013. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu mehanizma za brzo djelovanje protiv prijevare s PDV-om,(3)

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije za Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o borbi protiv prijevara radi zaštite financijskih interesa Unije kaznenim pravom (COM(2012)0363),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 250/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. Veljače 2014 o uspostavljanju programa za promicanje aktivnosti u području zaštite financijskih interesa Europske unije (program „Hercule III”) te stavljanju izvan snage Odluke br. 804/2004/EZ,(4)

–  uzimajući u obzir Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća 2014/23/EU od 26. veljače 2014. o sklapanju ugovora o koncesiji,(5)

–  uzimajući u obzir članak 325. stavak 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (Euratom) br.1074/1999,(6)

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije,(7)

–  uzimajući u obzir Mišljenje br. 1/2014 Nadzornog odbora Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) o prioritetima istražne politike OLAF-a,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih Zajednica,(8)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2013.o godišnjem izvješću za 2011. o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara,(9)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2011. o naporima EU-a u borbi protiv korupcije,(10)

–  uzimajući u obzir svoju izjavu od 18. svibnja 2010. o naporima EU-a u borbi protiv korupcije(11) i Komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2011. pod naslovom „Borba protiv korupcije u EU-u” (COM(2011)0308),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke o mjerama i inicijativama koje treba poduzeti,(12)

–  uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A7‑0195/2014),

A.  budući da prema procjenama Komisije, porezna prijevara, utaja poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i agresivno porezno planiranje svake godine u EU-u uzrokuju gubitak potencijalnih državnih prihoda koji se procjenjuje na 1 000 000 000 000 EUR, odnosno prosječni godišnji trošak od otprilike 2 000 EUR za svakog europskog građanina;

B.  budući da je zaštita financijskih interesa EU-a ključni element političkog programa Unije za jačanje i rast povjerenja građana te za osiguranje ispravne upotrebe njihova novca;

C.  budući da su Ugovorom iz Lisabona znatno ojačani instrumenti za djelovanje u korist zaštite financijskih interesa EU-a te da obvezuje i EU i njegove države članice na borbu protiv svih oblika nezakonitih aktivnosti koje utječu na financijske interese EU-a;

D.  budući da je zbog velike raznolikosti pravnih sustava i tradicija EU-a zaštita financijskih interesa Unije od prijevare i svih drugih nezakonitih aktivnosti hitan i posebno zahtjevan i neminovan izazov;

E.  budući da je za zaštitu financijskih interesa Unije i borbu protiv prijevara potreban sveobuhvatan pristup kojim se uključuju strategije za borbu protiv prijevara i korupcije pravnim, djelotvornim, dosljednim i drugim jednakovrijednim mjerama u cijeloj Uniji; budući da EU i države članice dijele tu odgovornost te s obzirom na to da je bliska suradnja između Komisije i država članica od ključne važnosti, posebno u vrijeme proračunskih ograničenja;

F.  budući da Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ima odgovornost štititi financijske interese Unije istraživanjem prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti te budući da je njegov nadzorni odbor uspostavljen kako bi redovitim praćenjem provedbe istražne funkcije OLAF-a jačao i jamčio neovisnost OLAF-a;

G.  budući da su u prvom redu države članice odgovorne za provedbu otprilike 80 % proračuna Unije;

H.  budući da su države članice odgovorne za izračun usklađene osnovice PDV-a, za promjenu stopa PDV-a i za prikupljanje vlastitih sredstava Unije te s obzirom na to da se tim trima djelatnostima utječe na proračun Unije;

I.  budući da je Komisija nedavno na zahtjev Parlamenta pokrenula određeni broj važnih inicijativa u vezi sa strateškim mjerama protiv prijevare;

J.  budući da stupanj prijevare i izbjegavanja plaćanja poreza u bilo kojem obliku te prisutnost korupcije umanjuju povjerenje i pouzdanje građana u Uniju; budući da je potrebno dati bolja jamstva za poštenje i transparentnost javne potrošnje;

Jačanje mehanizama borbe protiv prijevare u Europskoj uniji

1.  naglašava da je obveza i Komisije i država članica da učine sve što je u njihovoj moći u sklopu borbe protiv prijevara, korupcije i svih ostalih oblika nezakonitih djelatnosti na štetu financijskih interesa Unije, u skladu s odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije; ukazuje na to da su prisna suradnja i koordinacija između Komisije i država članica ključne kako bi se osigurala djelotvorna zaštita financijskih interesa Unije te se stoga ta suradnja i koordinacija moraju hitno ojačati i učiniti što djelotvornijima; podsjeća da zaštita financijskih interesa Unije, u području sredstava i u području troškova, zahtijeva jednaku razinu opreza;

2.  podsjeća na to da je prijevara svjesno protupropisno ponašanje koje je u nekim slučajevima kazneno djelo i da se nepravilnost smatra nepoštovanjem propisa; žali što se Europska komisija ne bavi temeljitije prijevarom i pristupa problemu nepravilnosti vrlo općenito; ističe da se članak 325. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) odnosi na prijevare, a ne na nepravilnosti te zahtijeva da se napravi razlika između prijevara i pogrešaka ili nepravilnosti;

3.  primjećuje izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o zaštiti financijskih interesa Europske unije – borba protiv prijevara – godišnje izvješće za 2012. (dalje u tekstu „godišnje izvješće Komisije”); primjećuje da na zahtjev Europskog parlamenta izvješće sadrži dvije nove stavke:

   (i) ponovnu procjenu povezanosti između otkrivanja i prijavljivanja nepravilnosti koje vrše države članice i
   (ii) dublju analizu nepravilnosti koje su prijavljene kao prijevare;
   primjećuje da je cilj ovog pristupa bolje razumijevanje opsega i vrste nepravilnosti te načina na koji se države članice njima bave;

4.  poziva Komisiju da u trenutku pokretanja postupka za podnošenje godišnjeg izvješća o zaštiti financijskih interesa Parlamentu podnese izvješće o praćenju i primjeni preporuka koje je Parlament usvojio nakon izvješća o zaštiti financijskih interesa iz prethodne godine, te da pruži razumno objašnjenje o zahtjevima koje nije uzela u obzir ili koje nije mogla ispuniti; poziva OLAF da postupi jednako u odnosu na mjere koje je Parlament tražio u tom izvješću;

5.  pozdravlja glavne inicijative Komisije na zahtjev Parlamenta za stvaranje novog zakonodavnog okruženja EU-a za politiku suzbijanja prijevara, te posebno prijedlog direktive o borbi protiv prijevare na štetu financijskih interesa Unije kaznenim pravom, time se žele razjasniti i uskladiti odredbe kaznenog prava država članica koje se odnose na kaznena djela protiv proračuna EU-a (COM(2012)0363), prijedlog uredbe Vijeća o uspostavljanju Ureda europskog tužitelja (COM(2013)0534), te prijedlog uredbe o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) (COM(2013)0535) kao i izmjenu Uredbe (EZ) br. 1073/1999 o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) te veća postupovna prava za osobe obuhvaćene istragama OLAF-a; prepoznaje važnost dobre prilagodbe i temeljite ocjene tih različitih zakonodavnih tekstova; poziva Vijeće da uzme dovoljno vremena te da ne završi pregovore u žurbi kako bi se razvio snažan europski pravni okvir te ojačali postojeći institucionalni alati za zaštitu financijskih interesa Unije; naglašava da bi trebalo izbjegavati prerani prelazak na postupak pojačane suradnje; pozdravlja isto tako akcijski plan za jačanje borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza te za reformu sustava PDV-a u EU-u, obje su inicijative pokrenute 2011.;

6.  primjećuje da je broj prijevarnih nepravilnosti u 2012. gotovo jednak broju iz 2011., tj. 1 231 nepravilnost prijavljena je kao prijevara, dok se njihov financijski učinak neznatno smanjio na iznos od 392 milijuna EUR; primjećuje da je prisutnost prijevare najviša u područjima kohezijske politike i poljoprivrede, posebno kad je riječ o ruralnom razvoju i ribolovu, i dalje dvama najkritičnijim sektorima, s financijskim učinkom koji je posljedica prijevare procijenjenim na 279 milijuna EUR, odnosno 143 milijuna EUR; međutim, naglašava činjenicu da broj prijavljenih prijevarnih nepravilnosti i odgovarajući novčani iznosi odražavaju širu definiciju prijevare te se ne bi trebali smatrati pouzdanim mjerilom razina raširenosti prijevare; traži da se u godišnjem izvješću za 2013. o zaštiti financijskih interesa Europske unije ‒ borba protiv prijevara ‒ jasno utvrde definicije pojmova prijevare, pogrešaka i nepravilnosti;

7.  primjećuje da je 2012. broj neprijevarnih nepravilnosti prijavljenih Komisiji porastao za otprilike 6 % u odnosu na 2011., uz povezani financijski učinak od otprilike 2 900 000 000 EUR (to je više nego dvostruko u odnosu na 2011., a njima se posebno pogađaju kohezijska politika i politika izravnih rashoda); izražava zabrinutost zbog toga što taj porast koji se uglavnom pripisuje učinku nepravilnosti koje se odnose na velike novčane iznose, isto tako odražava sustavne nepravilnosti prijavljene prilikom zaključivanja programa;

8.  primjećuje da je 2012. broj korektivnih mjera koje je Komisija donijela prema državama članicama, uglavnom u pogledu kohezijske politike, osjetno porastao, i to na iznos od 3 700 000 000 EUR, te činjenicu da to odražava, između ostalog, zaključivanje programskog razdoblja 2000. ‒ 2006.;

9.  primjećuje da su preporuke koje je Komisija 2011. uputila državama članicama, posebno u vezi s prijavljenim prijevarnim i neprijevarnim nepravilnostima, naplatom nepravilno isplaćenih iznosa, praćenjem rezultata kaznenih istraga i poboljšanjem nacionalnih statističkih podataka o prijevarama, općenito govoreći bile primjerene te izražava žaljenje što se neka pitanja nisu u cijelosti uzela u obzir; poziva države članice da naknadno prate preporuke Komisije iz 2011. i 2012. te da osiguraju potpunu provedbu preporuka koje su im upućene u izvješću za 2012. te da u slučajevima kad nisu mogli provesti preporuke za to pruže razumno objašnjenje;

10.  predlaže da se istraži mogućnost uspostavljanja tima europskih carinskih službenika specijaliziranih za borbu protiv prijevara koji bi surađivali s nacionalnim carinskim tijelima;

11.  uzima u obzir da je u području tradicionalnih vlastitih sredstava iznos čiji povrat treba osigurati zbog slučajeva prijevare i drugih nepravilnosti u 2012. dosegnuo 444 milijuna EUR, od čega su države članice već osigurale povrat 208 milijuna EUR; primjećuje da je osiguran povrat dodatnih 83 milijuna EUR u 2012. koji se odnose na slučajeve između 1989. i 2011.;

Prihodi – Vlastita sredstva

12.  žali zbog toga što vlastita sredstva nisu više glavni izvor prihoda u proračunu EU-a, ona sada predstavljaju 20 % izvora prihoda, rezultat toga je da se pravilnom naplatom PDV-a i carinskih pristojbi izravno utječe ne samo na gospodarstva država članica i proračun Unije nego i na europske porezne obveznike; podsjeća da prema procjenama Komisije utaja poreza i porezna prijevara godišnje koštaju EU otprilike 1 bilijun EUR, drugim riječima oko 2 000 EUR svakog građana EU-a;

13.  pozdravlja akcijski plan Komisije za jačanje borbe protiv prijevara i utaje poreza; ističe da bi i Komisija i države članice trebale nastaviti davati apsolutnu prednost borbi protiv prijevare i utaje poreza za koju je potrebno razviti strategiju za pojačanu i višedimenzionalnu suradnju i koordinaciju između država članica samih i Komisije kako bi se omogućilo bolje korištenje postojećim instrumentima, konsolidacija postojećeg zakonodavstva, usvajanje prijedloga koji su u postupku i administrativna suradnja; primjećuje da je pojačana suradnja među poreznim, policijskim i pravosudnim vlastima unutar jedne zemlje jednako ključna; poziva na davanje posebne pozornosti razvoju mehanizama prevencije i ranog otkrivanja, procjeni rezultata, poboljšanju sustava naplate prihoda i jačanju nadzora carinskog prometa s obzirom da je to i dalje jedno od područja s najvećim stopama sustavne korupcije u Europi; poziva Komisiju i države članice da se više aktiviraju na međunarodnoj razini kako bi se utvrdila pravila suradnje utemeljena prije svega na načelima transparentnosti, dobrog upravljanja i razmjene podataka;

14.  traži od Komisije da redovito provodi komparativnu analizu uspješnosti nacionalnih sustava naplate vlastitih tradicionalnih sredstava, osobito utvrđivanjem i širenjem najboljih praksi u području učinkovitosti postupka naplate u sve države članice i predlaže, ako je potrebno, odgovarajuće nužne mjere;

15.  izražava zabrinutost zbog činjenice da kada je riječ o prihodima od vlastitih tradicionalnih sredstava, iako je broj prijavljenih neprijevarnih nepravilnosti u 2012. bio stabilan, ukupni utvrđeni iznos je 20 % veći od prosjeka za razdoblje 2008. ‒ 2012.;

16.  traži da se napravi dublja analiza razlike između razine procijenjenih prihoda i stvarno naplaćenih prihoda od PDV-a i da se to uključi u izvješće Komisije kako bi se dobila jasnija slika gubitka dobiti za financije Unije; podsjeća da borba protiv utaje poreza i sive ekonomije mora i dalje biti cilj Komisije i država članica;

Sustav za nadzor kretanja trošarinskih proizvoda (EMCS)

17.  zadovoljan je što se 98 % ukupnih utvrđenih iznosa vlastitih tradicionalnih sredstava naplaćuje u skladu s pravilima, ali traži od Komisije da održi napore za onih 2 % koji su pogođeni prijevarom i nepravilnostima;

18.  napominje da su tijela za provedbu zakona primijetila da kriminalne skupine sve više zlouporabljuju sustav za nadzor kretanja trošarinskih proizvoda (EMCS); smatra da postoji manjak fizičkih kontrola roba koje se prevoze u EMCS-u; naglašava da bi se dodatnim ulaganjem u kontrole mogla povećati razina prikupljenog poreza te razina spriječene utaje poreza; primjećuje nadalje da u skladu s člankom 21. stavkom 3. i člankom 24. stavkom 3. Direktive Vijeća 2008/118/EZ, nadležna tijela polazišne i odredišne države članice vrše elektroničku provjeru podataka u nacrtu elektroničkog trošarinskog dokumenta te u potvrdi o primitku; čvrsto vjeruje da bi trebalo uspostaviti kriterije prema kojima nadležna institucija države članice mora fizički kontrolirati trošarinsku robu koja je spremna za otpremu i/ili je primljena;

19.  shvaća da povećani nadzor može imati i dodatnu korist uklanjanja tih poduzeća, ili fiktivnih poduzeća, koje su stvorili kriminalci samo radi lakšeg izvođenja prijevara; napominje da ažurirane informacije o otpremi i primitku trošarinskih roba u EMCS-u potvrđuju poslovni subjekti osobno; traži od Komisije da pokrene inicijativu da se postrože prava pristupa EMCS-u tako da se prije trgovine obuhvati sveobuhvatna povijest usklađenosti kako bi se poslovnim subjektima mogao odobriti status „ovlaštenoga gospodarskog subjekta” („pouzdanoga poslovnog subjekta”) kako bi samo ti subjekti mogli samostalno izravno djelovati u sklopu EMCS-a; traži od Komisije da izloži rezultate tekućih istraga o potrebi za izmjenom Direktive 2008/118/EZ;

20.  zahtijeva da provjere koje države članice provode nad osobama i poduzećima koji podnose zahtjev za registraciju budu jače i sveobuhvatnije; shvaća da je robu moguće jednostavno pogrešno deklarirati radi izbjegavanja trošarina; stoga zahtijeva u tom pogledu višu razinu suradnje s poreznim vlastima;

21.  smatra da su rokovi dopušteni za kretanja trošarinskih roba između ovlaštenih skladišta pretjerano dugi; shvaća da ti rokovi omogućuju višestruka kretanja uz istu deklaraciju te zlouporabe prije unošenja datuma dostave u sustav; zahtijeva da pošiljatelj odmah obavijesti o promjenama nadležne institucije države članice naznačenog i novog odredišta; osim toga zahtijeva da najdulji dopušteni rok za predaju izvješća o primitku trošarinskih roba bude jedan radni dan te nadalje da se vrijeme putovanja računa i uspostavlja za svaku dostavu u skladu s vrstom korištenog prijevoza i udaljenošću između mjesta polazišta i odredišta;

22.  smatra da su jamstva potrebna za osnivanje trošarinskih skladišta preniska u usporedbi s vrijednošću trošarinskih roba; smatra da bi se trebala uspostaviti varijabla ovisno o vrsti roba te razini stvarne trgovinske razmjene;

23.  zabrinut je zbog toga što su države članice uvele vlastite sustave EMCS na temelju okvirnih zahtjeva koje je izradila Komisija; stoga traži od Komisije da pokrene inicijativu za ujednačeniji sustav diljem EU-a;

PDV

24.  primjećuje da prema novoj studiji pod naslovom „Manjak prihoda iz PDV-a” (VAT gap ) objavljenoj 2013., koju je financirala Komisija u okviru svojih radova na reformi sustava PDV-a u Europi i zaustavljanju utaje poreza, zbog nepoštovanja ili neizvršenog povrata 2011. izgubljeno je 193 000 000 000 EUR prihoda od PDV-a (1,5 % domaćeg bruto proizvoda); ističe međutim da manjak prihoda iz PDV-a nije smo posljedica prijevare nego i, između ostalog, stečaja i insolventnosti, statističkih grešaka, kašnjenja u plaćanju i utaje poreza; ističe stoga da djelotvorna borba protiv manjka prihoda iz PDV-a očito zahtijeva multidisciplinaran i usklađen pristup; ističe važnost uvođenja novih strategija i učinkovitijeg korištenja postojećim strukturama EU-a kako bi se osnažila borba protiv prijevare s PDV-om;

25.  pozdravlja činjenicu da je postupak reforme PDV-a, pokrenut u prosincu 2011., već dao vrlo važne instrumente za osiguranje bolje zaštite protiv prijevare s PDV-om; pozdravlja u tom smislu to što su direktive o mehanizmu za brzo djelovanje protiv prijevare s PDV-om i o neobveznoj i privremenoj primjeni mehanizma obrnute naplate kod isporuke određenih dobara i pružanja određenih usluga kod kojih postoji rizik od prijevare konačno usvojene u srpnju 2013. i traži od država članica da ih brzo počnu primjenjivati;

26.  smatra također da treba naglasiti potrebu za pojednostavljivanjem sustava PDV-a za poduzeća diljem Europe; pozdravlja stoga nove mjere za olakšavanje elektroničkog izdavanja računa i posebne odredbe za mala poduzeća koje su stupile na snagu 2013. i sa zanimanjem očekuje uvođenje standardnog obrasca za prijavu PDV-a za cijelu Uniju; nada se da će se jedinstvenom kontaktnom točkom, koja će biti operativna 2015., za elektroničke usluge i telekomunikacijska poduzeća ostvariti konkretan učinak u promicanju ispunjavanja poreznih obveza pojednostavnjenjem postupaka u vezi s PDV-om za poduzeća;

27.  poziva države članice da provedu reformu svojih nacionalnih poreznih sustava kako bi ih učinile jednostavnijima, pravednijima i djelotvornijima, kako bi se olakšalo ispunjavanje poreznih obveza, spriječile, obeshrabrile i kaznile porezne prijevare i utaje poreza te poboljšala učinkovitost naplate poreza; također poziva države članice da uzmu u obzir posebne preporuke za pojedinačne države koje je 2013. izradila Komisija; pozdravlja opetovani poziv Komisije državama članicama da prošire svoje nacionalne porezne osnovice i da ograniče oslobođenja od plaćanja poreza i porezne odbitke što će državama članicama omogućiti ne samo da pojednostave svoje porezne sustave, već i da spriječe povećanje osnovnih stopa PDV-a;

Nepravilnosti prijavljene kao prijevare i koje nanose štetu proračunu Europske unije

28.  ističe da je 2012. broj prijavljenih prijevarnih nepravilnosti i njihov utjecaj ostao gotovo na istoj razini kao i prethodne godine;

29.  primjećuje da od početka prijevarne radnje do njezina otkrivanja prosječno proteknu dvije godine i sedam mjeseci; primjećuje nadalje da do prijave nepravilnosti Komisiji protekne dodatnih sedam ili osam mjeseci; izražava zabrinutost zbog toga što se smjernice o rokovima u kojima države članice prijavljuju prijevarne nepravilnosti i/ili druge nepravilnosti OLAF-u, ako takve smjernice uopće postoje u pojedinim državama članicama, razlikuju ne samo u državama članicama, već i u okviru područja politike; očekuje da Komisija izradi smjernice na europskoj razini za izvješćivanje o prijevarnim nepravilnostima i/ili drugim nepravilnostima OLAF-u; podsjeća da osoblje europskih institucija ima obvezu, bez odgađanja i dovođenja u pitanje njihove odgovornosti zbog tog otkrivanja, otkriti OLAF-u bilo koje prijevare s kojima su upoznati u okviru obavljanja svojih zadaća;

30.  po pitanju prihoda primjećuje da je broj slučajeva prijevare prijavljenih 2012. niži 20 % od prosjeka za razdoblje od 2008. do 2012.; pozdravlja činjenicu da analize koje je provela Komisija pokazuju jasan pad broja slučajeva prijevare za to razdoblje;

31.  po pitanju rashoda primjećuje da je porast broja nepravilnosti prijavljenih kao prijevare brojčano i vrijednosno manji, istodobno predstavljajući već utvrđene i jednostavnije oblike nepravilnosti i da se za razdoblje od 2008. do 2012. na prijevaru odnosi 5 % prijavljenih slučajeva; primjećuje da je, kao i prethodnih godina, većina prijevarnih nepravilnosti otkrivena u području kohezijske politike: 50 % ukupnog broja slučajeva i 63 % odgovarajućih iznosa; ističe da se od 1194 slučajeva nepravilnosti prijavljenih kao prijevare devet odnosi na slučajeve korupcije te da su svi slučajevi uočeni na području kohezijske politike; izražava zabrinutost što je njihov broj u porastu; izražava zabrinutost zbog trendova kretanja prema jednostavnijim oblicima prijevare što vjerojatno odražava pokušaje prijevare uzrokovane gospodarskom krizom počinjene od korisnika koji u normalnim okolnostima ne bi prekršili zakon; smatra da bi se te trendove u nadolazećim godinama trebalo pratiti i proučavati;

32.  poziva da se korupcija kojom se pogađaju financijski interesi EU-a smatra prijevarom u smislu članka 325. stavka 5. UFEU-a i da bude uključena u godišnje izvješće Komisije o zaštiti financijskih interesa Unije, borbi protiv prijevare;

33.  primjećuje da su u prirodnim resursima (poljoprivredi, ruralnom razvoju i ribarstvu) nepravilnosti prijavljene kao prijevare u 2012. porasle za gotovo 50 % u odnosu na 2011. zbog toga što je samo jedna zemlja prijavila 56 slučajeva od kojih svi imaju isti način rada te su obuhvaćeni istom istragom i odnose se isključivo na EFJP (Europski fond za jamstva u poljoprivredi); primjećuje da je stopa utvrđenih prijevara u području poljoprivrede neznatno viša u odnosu na ukupnu stopu te iznosi oko 6 % svih prijavljenih slučajeva u razdoblju 2008. ‒ 2012.;

34.  potvrđuje da su države članice u području poljoprivrede i ruralnog razvoja od korisnika vratile 169,4 milijuna EUR tijekom financijske godine 2012. te da je potrebno vratiti još 1 milijardu i 216,8 milijuna EUR od korisnika s kraja te financijske godine; primjećuje da na stopu vraćanja od 43 % znatno utječu niske stope vraćanja (ispod 30 %) šest država članica;(13) poziva te države članice da poduzmu odgovarajuće mjere za osiguravanje znatno više stope vraćanja;

35.  priznaje da je kohezijska politika najkritičniji sektor u posljednjih nekoliko financijskih godina, te da je politika regionalnog razvoja posebno pogođena, ali da je barem broj nepravilnosti prijavljenih kao prijevare stabilan posljednje tri godine; primjećuje da je omjer utvrđenih slučajeva prijevare manji od ukupnog prosjeka, odnosno 4 % za razdoblje od 2008. do 2012.; pozdravlja činjenicu da su napori s nacionalnim vlastima koje je Komisija posljednjih godina uložila kako bi podigla svijest o prijevari u tom sektoru urodili plodom i što se zakonodavstvom Unije u 59 % slučajeva pridonijelo otkrivanju prijevarnih nepravilnosti; zahtijeva od Komisije da pojača i učvrsti svoju zajedničku strategiju u borbi protiv prijevare započetu 2008.; pozdravlja isto tako činjenicu da se slučajevi prijevare prijavljuju prije nakon njihova otkrivanja;

36.  žali međutim zbog manjka informacija o iznosima koje treba vratiti te o stopama vraćanja u vezi s kohezijskom politikom za financijsku godinu 2012.; poziva Komisiju da u svom budućem godišnjem izvješću pruži detaljne informacije u vezi s time;

37.  pozdravlja činjenicu da je broj slučajeva nepravilnosti u vezi s pretpristupnom pomoći u posljednje tri godine u stalnom padu i primjećuje da je dvanaest novih država članica postupno izašlo iz programa pretpristupne pomoći koji su praktično zaključeni; međutim, primjećuje znatan porast iznosa zbog dvaju slučajeva koje je prijavila jedna država članica; primjećuje isto tako po pitanju trenutnog programskog razdoblja dodaje da prijavljene prijevarne nepravilnosti koje se odnose na IPA bilježe umjereni pad, vjerojatno zbog kašnjenja u njegovoj provedbi;

38.  naglašava da se pristupi država članica kad je riječ o prijevari sve više razlikuju, a time se poglavito odražavaju pravne i organizacijske razlike koje postoje i među državama članicama i u samim javnim upravama u tim državama, ali i činjenica da se otkrivanju prijevare pristupa na različite načine; jako je zabrinut zbog toga što neke države članice u slučajevima prijevarnih nepravilnosti, umjesto istraživanja mogućeg kaznenog djela, ograničavaju svoja djelovanja na primjenu financijskih ispravki; naglašava da bi to nepoduzimanje istraživanja kaznenih djela moglo potaknuti prijevarna ponašanja i time potkopati borbu protiv prijevara i prevaranta; poziva te države članice na ulaganje više sredstava u borbu protiv prijevara, uključujući kaznene postupke; poziva Komisiju da i dalje pažljivo prati rad i učinkovitost sustava nadzora i kontrole na snazi u državama članicama i ističe da je važno da Komisija utvrdi jedinstvena načela izvješćivanja u svim državama članicama; poziva države članice da primjenjuju preporuke Komisije, osobito po pitanju ranog otkrivanja, pojednostavljenja normi i žurnog priopćavanja;

39.  ističe, nadalje, da države članice još uvijek ne prosljeđuju podatke pravodobno ili daju netočne podatke; podsjeća povrh toga da se države članice koriste različitim definicijama za slične vrste prekršaja i ne prikupljaju slične i detaljne statističke informacije na temelju usklađenih mjerila i zato je teško prikupiti pouzdane i usporedive statistike na razini EU-a, a time se onemogućuje uspoređivanje i objektivna procjena stupnja prijevare za svaku državu; ponavlja da žali što kao posljedica toga Parlament, Komisija i OLAF ne mogu pravilno ispunjavati svoje zadaće utvrđivanja stvarnog sveobuhvatnog stupnja nepravilnosti i prijevare u pojedinačnim državama članica i ne mogu izrađivati preporuke po tom pitanju; žali što se zbog te situacije ne mogu utvrditi i dovesti u red one države članice s najvišom razinom nepravilnosti i stupnja prijevare, a to je Parlament u više navrata tražio; podsjeća da je Komisija pozvala države članice da poboljšaju svoje statističke podatke u vezi s prijevarama te se obvezala posvetiti veću pozornost tom problemu; ističe koliko je važno da Komisija uspostavi usklađena načela izvještavanja u svim državama članicama kako bi se osigurala usporedivost, pouzdanost i dostatnost prikupljenih podataka; stoga poziva Komisiju da obavijesti Parlament o poduzetim mjerama za uvođenje većeg stupnja ujednačenosti i usporedivosti statističkih podataka prikupljenih na nacionalnoj razini; potiče države članice na pravodobno podnošenje iscrpnih informacija koje primjereno odražavaju stvarnu razinu prijevare; traži od Revizorskog suda da prati svoja prethodna tematska izvješća o uspješnosti OLAF-a radi utvrđivanja učinaka reorganizacije;

40.  naglašava činjenicu da je veća transparentnost kojom se omogućava primjereni nadzor ključan za otkrivanje prijevara; podsjeća da je Parlament prethodnih godina poticao Komisiju na poduzimanje mjera radi osiguravanja sveobuhvatne transparentnosti svih korisnika fondova EU-a iz svih država članica objavljivanjem svih korisnika fondova EU-a na stranicama Komisije, neovisno o administratoru fondova te na temelju standardnih kategorija informacija koje pružaju sve države članice na barem jednom radnom jeziku Unije; poziva države članice da surađuju s Komisijom i omoguće joj potpune i vjerodostojne informacije o korisnicima fondova EU-a kojima upravljaju države članice; žali zbog toga što ta mjera još nije provedena te poziva Komisiju da je hitno provede;

41.  primjećuje da je OLAF 2012. dao 54 preporuke za sudske odluke koje su poslane nacionalnim vlastima te je preporučeno vraćanje otprilike 284 milijuna EUR; žali zbog manjka informacija o broju pokrenutih sudskih postupaka i razini stvarno vraćenih iznosa na temelju preporuka OLAF-a kao i o stopi izricanja osuđujućih presuda u predmetima povezanim s kaznenim djelima protiv proračuna Unije; ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da osiguraju učinkovitu i pravodobnu provedbu preporuka donesenih odmah nakon što je OLAF istražio predmete;

42.  međutim, izražava duboku zabrinutost zbog toga što je OLAF u nekim navratima odbacio predmete te ih radi poduzimanja odgovarajućih mjera prenio natrag glavnim upravama, iako one nemaju istražne nadležnosti;

OLAF

43.  zadovoljan je zbog konačnog usvajanja reforme pravila kojima se uređuje rad OLAF-a te pozdravlja Komunikaciju Komisije pod naslovom „Poboljšanje upravljanja u sklopu OLAF-a i jačanje postupovnih jamstava u istragama: postupni pristup koji će pratiti uspostavljanje Ureda europskog javnog tužitelja”; primjećuje prve učinke reorganizacije i restrukturiranja postupaka istrage koje provodi OLAF kojima bi se trebala osigurati razumljivija postupovna prava pojedinaca obuhvaćenih istragom, bolja suradnja i dijalog s partnerima OLAF-a, učinkovitiji istražni postupci i smanjenje prosječnog trajanja aktivnosti istrage, osobito u fazi odabira predmeta; primjećuje, međutim, da je 1. veljače 2012. u jednom navratu otvoren ukupno 421 predmet te da su tijekom 2012. ponovno zatvoreni, većina njih bez preporuke; nadalje primjećuje da su mnogi predmeti koji su stariji od 24 mjeseci završeni 2012., tj. postoji rizik da preporuke nisu izrađene u trenutku njihova zaključivanja; primjećuje nadalje da je taj jednokratan učinak odgovoran za kraće prosječno trajanje istraga;

44.  napominje da OLAF od 2012. svake godine uspostavlja prioritete istražne politike radi poboljšanja svog postupka odabira istraga; primjećuje značajne promjene među prioritetima istražne politike odabranima 2012., 2013. i 2014. te stoga izražava zabrinutost zbog opasnosti izostanka dosljednosti cjelokupnog postupka odabira istraga; mišljenja je da bi budući prioriteti istražne politike uvijek trebali podlijegati temeljitoj ocjeni na temelju konkretnih potreba, mjerljivih pokazatelja i stečenog iskustva iz prethodnih prioriteta istražne politike; poziva OLAF da pruži detaljne informacije o načinu na koji odlučuje o prioritetima istražne politike;

45.  primjećuje godišnji izvještaj OLAF-a za 2012. i da je u tom razdoblju OLAF pokrenuo 431 istragu, 287 slučajeva koordinacije i zatvorio 465 predmeta, poslao 54 preporuke nacionalnim tijelima za pokretanje sudskog postupka i preporučio naplatu gotovo 284 milijuna EUR (165,8 milijuna EUR od prihoda i 118,2 milijuna EUR od troškova) i:

   (i) poziva da se temeljitije analiziraju izvori informacija primljenih tijekom faze odabira kako bi se bolje razumjela raspodjela tih podataka koji dolaze iz javnog i privatnog sektora kao i velika promjenjivost broja prijava po državi članici;
   (ii) priznaje da povećanje broja informacija iz javnog sektora može biti pozitivan znak poboljšane suradnje s državama članicama; prima na znanje da je OLAF promijenio način na koji analizira dolazne informacije; prima na znanje da su javna tijela 2012., zbog životnog vijeka programskog razdoblja, prijavila velik broj prijevarnih nepravilnosti s obzirom na to da su programi bili zaključeni;
   (iii) ponavlja svoj zahtjev da mu se dostave iscrpne informacije o provedenoj vrsti praćenja po pitanju preporuka OLAF-a, uključujući broj OLAF-ovih predmeta koje nacionalni sudovi nisu mogli pratiti zbog (a) nedovoljnih dokaza, (b) niskog prioriteta, (c) manjka pravne osnove, (d) nepostojanja interesa javnosti, (e) ograničenja djelovanja, (f) povreda postupovnih odredbi, (g) drugih razloga;
   (iv) ponavlja svoj zahtjev za primanje više informacija o broju provjera na licu mjesta provedenih u svakoj državi članici;
   (v) ponovno traži informacije o broju istraga provedenih u svakom području istrage (poljoprivreda, duhanski proizvodi, carine, unutarnje politike EU-a, vanjska pomoć, unutarnje istrage, strukturni fondovi, PDV) za svaku državu članicu;
   (vi) ponovno traži da se u godišnja izvješća uključe detaljne informacije o duljini trajanja istraga, te da se te brojke razvrstaju prema vanjskim i unutarnjim predmetima te predmetima koji se odnose na koordinaciju i pružanje pomoći u kaznenim istragama i da se još razvrstaju prema predmetima u tijeku i onima koji su završeni na kraju godine;
   (vii) ponovno traži informacije o broju pokrenutih i završenih istraga u svakoj europskoj instituciji;

46.  prima na znanje mišljenje nadzornog odbora 1/2014 o prioritetima istražne politike OLAF-a te podupire njegove preporuke, posebice u vezi s uspostavljanjem smjernica za primjenu financijskih pokazatelja kao kriterija proporcionalnosti koji bi jedinici odgovornoj za odabir predmeta u tom smislu dao jasnije smjernice; nadalje očekuje da će budući razvoj prioriteta istražne politike sadržavati redoviti dijalog između glavnog direktora OLAF-a i glavnih direktora područja politika obuhvaćenih prioritetima istražne politike te njihovim financijskim pokazateljima;

47.  prima na znanje primjedbe nadzornog odbora o politici OLAF-a „de minimis”; podsjeća da politika „de minimis” nije samo kriterij za odabir predmeta, već da je njezin cilj osigurati da OLAF usredotoči svoje napore i resurse na ozbiljnije i složenije predmete te da se ljudski resursi rasporede s ciljem maksimiziranja povrata neopravdano potrošenih iznosa iz proračuna EU-a; poziva glavnog direktora da prilikom ocjenjivanja politike OLAF-a „de minimis” uzme u obzir stajališta nadzornog odbora; očekuje da bude propisno informiran o odluci glavnog direktora u tom pogledu;

48.  traži da se revizijom i učvršćivanjem njegovih glavnih istražnih postupaka nastavi s poboljšanjem upravljanja u sklopu OLAF-a; ističe u skladu s time da pridaje posebnu važnost nadzoru poštovanja postupovnih jamstava i temeljnih prava osoba obuhvaćenih istragom;

Novi obrisi europske politike i programa za borbu protiv prijevare

49.  pozdravlja sve inicijative Komisije čiji je cilj općenito osnaživanje borbe protiv prijevare, poduzimanjem inovativnih mjera kad je riječ o sankcijama i kojima se dopunjavaju napori usmjereni prema prevenciji i otkrivanju; smatra da uvođenje klauzula protiv prijevare u međunarodne sporazume, sporazume o administrativnoj suradnji i u područje javne nabave, predstavlja veliki korak naprijed kad je riječ o zaštiti financijskih interesa Unije i borbi protiv korupcije;

50.  podsjeća da prema članku 5. Uredbe Komisije (EZ) br. 1848/2006 od 14. prosinca 2006. države članice moraju pružiti informacije koje se odnose na pokretanje ili obustavu svih postupaka uvođenja upravnih ili kaznenih sankcija koje se odnose na prijavljene nepravilnosti kao i na ključne ishode takvih postupaka; podsjeća, nadalje, da se u tim informacijama mora isto tako navesti i karakter provedenih sankcija i/ili odnose li se predmetne sankcije na primjenu nacionalnog i/ili zakonodavstva Zajednice, uključujući i upućivanje na nacionalni propis i/ili propis Zajednice kojim se utvrđuju sankcije; traži detaljno obavješćivanje sa sveobuhvatnom analizom izvješća primljenih u skladu s člankom 5. Uredbe Komisije (EZ) br. 1848/2006; napominje da države članice moraju uvesti postupke praćenja za borbu protiv prijevara i da su statistike u vezi s kaznenim predmetima i njihovim ishodima nepotpune, što otežava procjenjivanje istraga i sudskih postupaka u vezi s prijevarama u državama članicama te učinkovitost budućih osnovnih politika;

51.  pozdravlja objavljivanje od Komisije iz veljače 2014. prvog izvješća EU-a o suzbijanju korupcije u kojem se navodi da korupcija pogađa sve države članice na vrlo različite načine te košta gospodarstvo EU-a otprilike 120 milijardi EUR godišnje, isto tako pozdravlja sve preporuke za jačanje razmjene postojećih dobrih praksa i utvrđivanje relevantnih novih mjera koje treba poduzeti na razini EU-a; ističe s time u vezi da europski građani zahtijevaju jamstva potpunog poštenja i transparentnosti javne potrošnje, posebno u kontekstu trenutačnih izazova koje je stvorila gospodarska i financijska kriza; slaže se Komisijom da su rezultati pokrenutih inicijativa nejednaki i da se treba učiniti više u sprječavanju i kažnjavanju korupcije; žali međutim zbog toga što sadržaj izvješća predstavlja ograničen pregled korupcije u EU-u; poziva na ulaganje dodatnih napora koji su razmjerni ozbiljnosti glavnih društvenih i gospodarskih pitanja kako bi se učinkovito spriječila i sankcionirala korupcija koja ozbiljno šteti europskom gospodarstvu i socijalnom modelu, nanosi štetu poreznim prihodima država članica i umanjuje povjerenje građana u njihove institucije;

52.  traži od Revizorskog suda da prouči i predloži preporuke prema svojem viđenju i iskustvu podnošenjem jednog ili više izvješća o glavnim problemima koje je utvrdila Komisija u svojem izvješću o korupciji, posebice vodeći računa o nalazima za pojedinačne države;

53.  pozdravlja prijedlog Uredbe o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja; ističe nužnost uspostavljanja dosljednog i dopunskog sustava u području zaštite financijskih interesa Unije; potiče Komisiju da jasno na europskoj razini utvrdi uloge i opsege djelatnosti budućeg Ureda europskog javnog tužitelja, Eurojusta i OLAF-a;

54.  pozdravlja objavljivanje studije Komisije „Utvrđivanje i smanjivanje korupcije u javnoj nabavi u EU-u” nakon zahtjeva Parlamenta, u kojoj se razvija metodologiju za mjerenje troškova korupcije u javnoj nabavi u vezi s fondovima Unije; prima na znanje da je ukupni izravni trošak korupcije u javnoj nabavi 2010. procijenjen na 1,4 do 2,2 milijarde EUR u pet ispitanih sektora u osam država članica;(14) naglašava činjenicu da je studija između ostaloga preporučila veću transparentnost u javnoj nabavi, poboljšane mehanizme revizije i ocjenjivanja, razvoj središnjeg sustava za prikupljanje podataka o javnoj nabavi, ažuriranje baze podataka TED, kao i pojačanu zaštitu zviždača; poziva Komisiju da pruži informacije o provedenim politikama i mjerama radi ostvarenja tih preporuka;

55.  uzima na znanje da prema službenim procjenama države članice zbog krijumčarenja cigareta u korist mreža organiziranog kriminala gube više od 11 milijardi EUR godišnje u poreznim prihodima te ustraje na tome da se u sklopu OLAF-a treba ponovno uspostaviti prijašnja razina sredstava i stručnosti primijenjenih u tom području; snažno podržava Komisiju i OLAF u uspostavljanju akcijskog plana za borbu protiv krijumčarenja cigareta; traži u tom pogledu bolju suradnju između OLAF-a i Europola;

56.  smatra ključnim da se u sklopu OLAF-a razvije mreža agenata za vezu za države u kojima postoji najveća opasnost od krijumčarenja;

57.  traži da bude obaviješten o događajima u raspravama o mogućim ponovnim pregovorima o postojećim sporazumima te poziva na izradu neovisne studije o sporazumima s duhanskom industrijom kako bi se brojčano utvrdio učinak nezakonite trgovine duhanom na vlastita sredstva i kako bi se razmotrilo moguće proširenje postojećih sporazuma i na druge proizvođače koji trenutno nisu njime obuhvaćeni kako bi se osigurala bolja sljedivost proizvoda od faze proizvodnje do distribucije;

58.  pozdravlja donošenje Uredbe o uspostavljanju programa „Hercule III” za financijsko razdoblje 2014. ‒ 2020.; uzima na znanje da će se programom s proračunom od više od 104 milijuna EUR sufinancirati mjere poput opreme za skeniranje radi otkrivanja krijumčarene robe u kamionima, automatiziranih sustava za prepoznavanje šifri kontejnera te registarskih tablica radi jačanja borbe protiv krijumčarenja i krivotvorenja; žali zbog manjka transparentnosti uočenog tijekom provedbe programa „Hercule II” kod kupnje i uporabe tehničke opreme koje su proveli korisnici programa te podsjeća da je to stanje dovelo do toga da je Parlament u očekivanju odgovarajućih informacija o tom pitanju zadržao u pričuvi dio sredstava OLAF-a iz proračuna Unije za 2013. i 2014.; poziva OLAF da nastavi pružati te informacije, uključujući pojedinosti o trenutačnom stanju i utjecaju financirane opreme, te da pokaže veću transparentnost pri provedbi programa „Hercule III”;

o
o   o

59.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Sudu Europske unije, Europskom revizorskom sudu, nadzornom odboru OLAF-a i OLAF-u.

(1)SL C 331, 14.11.2013., str. 1.
(2) SL L 201, 26.7.2013., str. 4.
(3) SL L 201, 26.7.2013., str. 1.
(4) SL L 84, 20.3.2014., str. 6..
(5) SL L 94, 28.3.2014., str. 1.
(6) SL L 248, 18.9.2013., str. 1.
(7) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(8) SL L 312, 23.12.1995., str. 1.
(9) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0318.
(10) SL C 51 E, 15, 22.2.2013., str. 121.
(11) OJ C 161 E, 31.5.2011., str. 62.
(12) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0444.
(13) Belgija (23 %), Bugarska (4 %), Grčka (18 %), Francuska (22 %), Slovenija (25 %) i Slovačka (26 %)
(14) Ceste i željeznica, voda i otpad, urbana izgradnja i izgradnja komunalija, osposobljavanje te istraživanje i razvoj u Francuskoj, Mađarskoj, Italiji, Litvi, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Španjolskoj.

Posljednje ažuriranje: 10. listopada 2017.Pravna napomena