Postupak : 2014/2533(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : RC-B7-0150/2014

Podneseni tekstovi :

RC-B7-0150/2014

Rasprave :

PV 05/02/2014 - 18
CRE 05/02/2014 - 18

Glasovanja :

PV 06/02/2014 - 9.8

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0101

ZAJEDNIČKI PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 159kWORD 91k
5.2.2014
PE527.350v01-00}
PE527.351v01-00}
PE527.352v01-00}
PE527.356v01-00}
PE527.359v01-00} RC1
 
B7-0150/2014}
B7-0151/2014}
B7-0152/2014}
B7-0156/2014}
B7-0159/2014} RC1

podnesen u skladu s člankom 110. stavcima 2. i 4. Poslovnika,

koji zamjenjuje prijedloge Rezolucija sljedećih klubova:

ALDE (B7‑0150/2014)

ECR (B7‑0151/2014)

S&D (B7‑0152/2014)

PPE (B7‑0156/2014)

GUE/NGL (B7‑0159/2014)


o sastanku na vrhu između EU-a i Rusije (2014/2533(RSP))


Ria Oomen-Ruijten, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Elmar Brok, Mairead McGuinness, Cristian Dan Preda, Roberta Angelilli, Arnaud Danjean, Paweł Zalewski, Michael Gahler, Francisco José Millán Mon, Bernd Posselt, Alf Svensson, Monica Luisa Macovei, Marietta Giannakou, Anna Ibrisagic, Eduard Kukan, Laima Liucija Andrikienė, Davor Ivo Stier, Tunne Kelam, Tokia Saïfi, György Schöpflin, Andrzej Grzyb, Krzysztof Lisek, Nadezhda Neynsky, Daniel Caspary, Elena Băsescu, Petri Sarvamaa, Andrej Plenković, Salvador Sedó i Alabart u ime kluba PPE
Libor Rouček, Knut Fleckenstein, Ana Gomes, Justas Vincas Paleckis, Boris Zala, Liisa Jaakonsaari, Tonino Picula, Michael Cashman u ime kluba S&D
Guy Verhofstadt, Kristiina Ojuland, Leonidas Donskis, Graham Watson, Louis Michel, Sophia in 't Veld, Marietje Schaake, Johannes Cornelis van Baalen, Ramon Tremosa i Balcells, Sarah Ludford, Alexander Graf Lambsdorff u ime kluba ALDE
Charles Tannock u ime kluba ECR
Helmut Scholz u ime kluba GUE/NGL
AMANDMANI

Rezolucija Europskog parlamenta o sastanku na vrhu između EU-a i Rusije (2014/2533(RSP))  

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji,

–   uzimajući u obzir postojeći Sporazum o partnerstvu i suradnji (SPS) kojim se utvrđuje partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica s jedne strane i Ruske Federacije s druge strane i sadašnje pregovore o novom sporazumu između EU-a i Rusije,

–   uzimajući u obzir Partnerstvo za modernizaciju pokrenuto 2010. u Rostovu na Donu te činjenicu da su se ruske vlasti obvezale na vladavinu prava kao temelj modernizacije Rusije,

–   uzimajući u obzir cilj koji dijele EU i Rusija, određen u zajedničkoj izjavi objavljenoj 31. svibnja 2003. nakon 11. sastanka na vrhu između EU-a i Rusije održanog u Sankt Peterburgu, o stvaranju zajedničkog gospodarskog prostora, zajedničkog prostora slobode, sigurnosti i pravde, zajedničkog prostora suradnje u vanjskoj sigurnosti i zajedničkog prostora istraživanja i obrazovanja, uključujući kulturnu dimenziju („četiri zajednička prostora”),

–   uzimajući u obzir konzultacije o ljudskim pravima između EU-a i Rusije održane 28. studenog 2013.,

–   uzimajući u obzir sastanak na vrhu Istočnog partnerstva održan 28. i 29. studenog 2013.,

–   uzimajući u obzir sastanak na vrhu između EU-a i Rusije održan 28. siječnja 2013.,

–  uzimajući u obzir izjavu Joséa Manuela Durãa Barrosa, predsjednika Europske komisije te opaske Hermana Van Rompuyja, predsjednika Europskog vijeća, nakon sastanka na vrhu između EU-a i Rusije održanog 28. siječnja 2014.,

–   uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i Rusije o borbi protiv terorizma od 28. siječnja 2014.,

–   uzimajući u obzir članak 110. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A. budući da je EU i dalje posvećen daljnjem produbljivanju i razvijanju odnosa između EU-a i Rusije, što je vidljivo u odlučnosti Unije da se ozbiljno uključi u pregovore o novom okvirnom sporazumu za njihov daljnji razvoj, te budući da su EU i Rusija razvili duboke i složene odnose, osobito u energetskom, gospodarskom i poslovnom sektoru;

B.  budući da je sastanak na vrhu između EU-a i Rusije 28. siječnja 2014. sveden na trosatni ograničeni sastanak koji se usredotočio na ograničen broj pitanja, ukazujući na izazove u odnosima između EU-a i Rusije, uglavnom zbog pritiska Rusije na istočne partnere;

C. budući da su pojačana suradnja i dobrosusjedski odnosi između EU-a i Rusije ključni za stabilnost, sigurnost i blagostanje Europe i osobito za zajedničko susjedstvo; budući da se razvoj strateškog partnerstva između EU-a i Ruske Federacije može izgraditi samo na temelju zajedničkih vrijednosti; budući da je od iznimne važnosti pojačati suradnju između obaju partnera na međunarodnoj razini u svim institucijama, organizacijama i forumima s ciljem poboljšanja globalnog upravljanja i suočavanja sa zajedničkim izazovima;

D. budući da je i dalje prisutna zabrinutost zbog događaja u Ruskoj Federaciji kad je riječ o poštovanju i zaštiti ljudskih prava te poštovanju zajednički dogovorenih demokratskih načela, pravila i vladavine prava; budući da je Ruska Federacija punopravna članica Vijeća Europe i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te se stoga obvezala na načela demokracije i poštovanje ljudskih prava;

E.  budući da su na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva u Vilniusu svi sudionici ponovno potvrdili svoju predanost načelima međunarodnog prava i temeljnim vrijednostima kao što su demokracija, vladavina prava i poštovanje ljudskih prava;

F.  budući da su dobrosusjedski odnosi, mir i stabilnost u državama s kojima imaju zajedničke granice u interesu kako Rusije, tako i EU-a; budući da bi trebalo razvijati otvoren i iskren dijalog o krizi u tim zemljama koji je usmjeren prema rješenju, osobito kad su u pitanju zamrznuti sukobi, s ciljem jačanja sigurnosti i stabilnost, pružanja potpore teritorijalnom integritetu zemljama u pitanju i razvoju zajedničkih mehanizama upravljanja krizom;

G. budući da zemlje Istočnog partnerstva imaju puno suvereno pravo i slobodu graditi odnose, kao ravnopravni partneri, s partnerima po vlastitom izboru, u skladu sa Sporazumima iz Helsinkija;

H. budući da se postupak uvođenja granica u regiji Abhaziji i Chinvali/Južnoj Osetiji ubrzao i postao nasilan, uz podršku ruskih snaga i na štetu gruzijskog teritorija;

I.   budući da od 1. prosinca 2013. zračni prijevoznici ruskim vlastima prenose unaprijed poznate podatke o putnicima (engl. Advanced Passenger Information ‒ API) i budući da će od 1. srpnja 2014. ruske vlasti zahtijevati sve podatke o putnicima i posadi zrakoplova koji prelijeću njezin prostor; budući da ruske vlasti nastoje uspostaviti potpuno razvijeni sustav prikupljanja imena iz baze podataka putnika;

1.  uzima u obzir sastanak na vrhu između EU-a i Rusije održan 28. siječnja 2014. kao priliku za razmatranje prirode i smjera strateškog partnerstva između EU-a i Rusije te rješavanje nesuglasica; primjećuje da skraćeni oblik sastanka na vrhu između EU-a i Rusije prikladno odražava trenutačno stanje odnosa između EU-a i Rusije, čime se omogućava pragmatična razmjena o aktualnim pitanjima simbolizirajući također izazove s kojima se suradnja između EU-a i Rusije trenutačno suočava; očekuje da će rasprave dovesti do većeg uzajamnog povjerenja te stvoriti uvjete za obnovljeni politički poticaj poboljšanju partnerstva;

2.  potvrđuje uvjerenje da je Rusija i dalje jedan od najvažnijih partnera EU-a u razvoju strateške suradnje, s kojom dijeli ne samo gospodarske i trgovinske interese nego i teži ostvarenju zajednički dogovorenih demokratskih vrijednosti; naglašava da napredak u bilateralnim odnosima iziskuje otvorenu raspravu radi rješavanja uzajamnih nesuglasica;

3.  naglašava potrebu za održivim i konstruktivnim dijalogom radi rasprave o zbivanjima u zajedničkom susjedstvu te različitim regionalnim inicijativama u vezi s gospodarskom integracijom, posebno o njihovu utjecaju na trgovinu, na temelju postojećih obveza u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO); potiče EU i Rusiju da pronađu načine za bolje usklađivanje odgovarajućih postupaka regionalne integracije, uz nastavak rada prema ostvarenju zajedničke trgovinske i gospodarske zone u budućnosti;

4.  ponavlja da se dijalog između EU-a i Rusije o pitanjima povezanima sa zajedničkim susjedstvom mora temeljiti na načelu suverenosti i neovisnosti susjednih država kad je riječ o izboru političkih i trgovinskih saveza; uvjeren je da su daljnje političke i gospodarske reforme u zemljama Istočnog partnerstva, uključujući Ukrajinu, utemeljene na vrijednostima i standardima EU-a, u krajnjem interesu same Rusije zato što bi se njima proširilo područje stabilnosti, blagostanja i suradnje uzduž njezinih granica; podsjeća na važeći poziv EU-a Rusiji da tom procesu doprinese konstruktivnom suradnjom sa zemljama Istočnog partnerstva; protivi se namjeri Rusije da područje Istočnog partnerstva nastavi smatrati svojom sferom utjecaja; smatra da bi ukrajinski građani sâmi trebali imati pravo odlučivati o budućnosti svoje zemlje;

5.  žali zbog činjenice da rusko vodstvo Istočno partnerstvo EU-a smatra prijetnjom svojim političkim i gospodarskim interesima; naglašava činjenicu da će Rusija naprotiv imati koristi od povećanih trgovinskih i gospodarskih aktivnosti i da će njezinu sigurnost ojačati stabilno i predvidljivo susjedstvo; ističe važnost stvaranja sinergija kako bi se zemljama zajedničkog susjedstva omogućilo da imaju koristi i da najbolje iskoriste dobrobiti bilateralnih odnosa s EU-om i Ruskom Federacijom;

6.  ponavlja da, za razliku od carinske unije koju zagovara Rusija, sporazumi EU-a i zemalja Istočnog partnerstva o dubokoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovinskoj zoni ovim zemljama ne brane slobodno trgovanje s trećim zemljama; stoga ukazuje na to da će nakon potpisivanja sporazuma o pridruživanju koji uključuje duboku i sveobuhvatnu slobodnu trgovinsku zonu, istočni partneri još uvijek moći slobodno trgovati s Rusijom u skladu sa sporazumima o slobodnoj trgovinu koji se sada potpisuju u sklopu Zajednice nezavisnih država (ZND);

7.  očekuje, uz prethodnu pravilnu pripremu, otvaranje pregovora o novom sporazumu tijekom sljedećeg sastanka na vrhu koji se treba održati u lipnju 2014. u Sočiju; žali zbog nedovoljnog napretka u pregovorima oko novog sporazuma o partnerstvu i suradnji koji bi trebao zamijeniti sadašnji, većinom zbog nedostatka predanosti Rusije da se posveti ozbiljnim pregovorima o poglavlju o trgovini; ističe potrebu za daljnjom predanošću Partnerstvu za modernizaciju;

8.  poziva na učinkovitu koordinaciju političke odgovornosti EU-a prema Rusiji u sljedećem sazivu Europske komisije, s jasnom i središnjom ulogom Visoke predstavnice/potpredsjednice i državama članicama koje su se obvezale da će jednoglasno nastupati prema Rusiji;

9.  poziva Rusiju da ispunjava sve svoje multilateralne dužnosti koje proizlaze iz njezina pristupanja WTO-u te da u potpunosti provodi svoje obveze prema WTO-u; poziva Rusiju da se suzdrži od uvođenja proizvoljnih zabrana na proizvode iz država članica EU-a jer su takve mjere štetne za bilateralne odnose između pojedinačnih država članica i Rusije te za odnose između EU-a i Rusije;

10. strogo osuđuje nedavne terorističke napade u Volgogradu; pozdravlja usvajanje zajedničke izjave EU-a i Rusije o borbi protiv terorizma od dana 28. siječnja 2014., kojom EU i Rusija postižu dogovor o razmatranju mogućnosti za daljnjim jačanjem suradnje, koja je odgovor na zločine koje su počinili teroristi i organizirani kriminal, proširenju suradnje u razmjeni najboljih praksi i osposobljavanju stručnjaka s područja borbe protiv terorizma, te o pojačavanju njihove suradnje u okviru UN-a i drugih multilateralnih foruma;

11. primjećuje izvješća o napretku po pitanju zajedničkih prostora EU-a i Rusije u kojima se ističe ili napredak ili nazadovanje, u provođenju zajedničkih prostora EU-a i Rusije i planova usvojenih 2005. godine; osobito podupire suradnju u području istraživanja i razvoja te naglašava da četiri zajednička prostora počivaju na načelu uzajamnosti;

12. naglašava važnost energetske sigurnosti i činjenicu da se opskrba prirodnim resursima ne smije koristiti kao politički instrument; ističe uzajamnu važnost suradnje u području energetike, što predstavlja priliku za daljnju trgovinsku i gospodarsku suradnju na otvorenom i transparentnom tržištu, uz potpuno razumijevanje potrebe EU-a za diversifikacijom prometnih kanala i pružatelja energetskih usluga; naglašava da bi načelo međuovisnosti i transparentnosti trebalo biti temelj takve suradnje, zajedno s načelom jednakog pristupa tržištima, infrastrukturi i ulaganju; poziva na to da suradnja EU-a i Rusije u području energetike bude čvrsto utemeljena na načelima unutarnjeg tržišta, uključujući Treći energetski paket, osobito u vezi s pristupom treće strane, te načelima Ugovora o Energetskoj povelji; uvjeren je da bi potpuno prihvaćanje načela Ugovora o Energetskoj povelji od strane Rusije imalo korisne učinke za obje strane u bilateralnim odnosima po pitanju energetike; poziva na blisku suradnju EU-a i Rusije u pogledu dobavljanja sirovina i rijetkih materijala, osobito onih koje se smatra neophodnima, i poziva na poštovanje međunarodnih propisa, osobito propisa WTO-a;

13. potiče Rusku Federaciju da poveća svoj doprinos u suočavanju s klimatskim promjenama; osobito poziva Rusiju da preuzme cilj za drugo obvezujuće razdoblje ratifikacijom Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama;

14. ponavlja svoju predanost dugoročnome cilju putovanja bez viza između EU-a i Rusije na temelju postupnog pristupa usredotočenog na suštinu stvari i praktični napredak; primjećuje da se odvijaju pregovori o poboljšanom sporazumu o pojednostavljenju viznog režima, dok traje i provedba „zajedničkih koraka prema kratkoročnom putovanju bez viza”; izražava svoju zabrinutost zbog planova uključivanja velikog broja ruskih dužnosnika s pogodnostima „službenih putovnica” u sporazum o pojednostavljenju viznog sustava;

15. izražava zabrinutost zbog zbivanja u Ruskoj Federaciji kad je riječ o poštovanju i zaštiti ljudskih prava te poštovanju zajednički dogovorenih demokratskih načela, pravila i postupaka, osobito kad je riječ o zakonu o stranim agentima, zakonodavstvu usmjerenom protiv pripadnika skupine LGBT, ponovnoj kriminalizaciji klevete, zakonu o izdaji te zakonodavstvu o javnim prosvjedima; potiče Rusiju da se pridržava međunarodnih obveza koje ima kao članica Vijeća Europe;

16. pozdravlja nedavne slučajeve amnestije te ističe činjenicu da će nedvosmisleno i pouzdano razumijevanje temeljnih sloboda, ljudskih prava i vladavine prava pomoći daljnjem poboljšanju našega strateškog partnerstva; naglašava da je neovisan, nepristran i djelotvoran pravosudni sustav temeljni čimbenik vladavine prava i uvelike doprinosi razvoju pouzdane i stabilne poslovne okoline i investicijske klime;

17. ponavlja svoju zabrinutost oko ukupnog stanja ljudskih prava u Rusiji i izostanak ikakvog razvoja u načinima savjetovanja o ljudskim pravima između EU-a i Rusije; osobito žali zbog činjenice da je taj dijalog postao procesom umjesto da bude sredstvom ostvarivanja mjerljivih i opipljivih rezultata; još jednom ustraje na tome da je potrebno uključiti javne pokazatelje napretka u tim savjetovanjima o ljudskim pravima, poboljšati načine provođenja dijaloga, primjerice izmjeničnim slijedom mjesta savjetovanja, interakcijom između ruskih nevladinih organizacija i ruskih vlasti kao dijelom tog procesa i o sastavu ruskog izaslanstva te objaviti javne procjene napretka prilikom sastanaka na vrhu EU-a i Rusije i nakon sastanaka Partnerskog vijeća;

18. poziva Rusiju da potpuno ukine federalni zakon o „promicanju netradicionalnih spolnih odnosa” te slične regionalne zakone „protiv propagande” kojima se ograničavaju ljudska prava, osobito sloboda izražavanja i okupljanja, kad je riječ o spolnoj orijentaciji i identitetu; izražava iskrenu zabrinutost zbog negativnih posljedica tih zakona na društvo, uz povećanje diskriminacije i nasilja nad pripadnicima skupine LGBTI; poziva izaslanstvo EU-a da poveća svoju podršku braniteljima ljudskih prava pripadnika skupine LGBTI u skladu s relevantnim smjernicama;

19. ponavlja svoj poziv Komisiji, u pogledu aktualnoga programiranja europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava i financijskog instrumenta za organizacije civilnog društva i lokalne vlasti, da znatno pojača napore pri pružanju pomoći ugnjetavanom civilnom društvu udvostručenjem financijske dodjele za tu zemlju;

20. naglašava da su redovni sastanci političkog dijaloga o širokom rasponu pitanja povezanih s vanjskom politikom ključan element u odnosima EU-a i Rusije; tvrdi da Rusija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, mora preuzeti svoju odgovornost u međunarodnim krizama; poziva Rusiju da usvoji veoma konstruktivan pristup na konferenciji Ženeva II o Siriji, kojoj je cilj postići političko rješenje sukoba; pozdravlja napore Rusije da, zajedno sa SAD-om i međunarodnom zajednicom, odobri rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o uništenju sirijskog kemijskog oružja i sazivanju pregovora Ženeva II.;

21. naglašava važnost dijaloga i suradnje s Rusijom na globalnim temama kako bi se djelotvorno riješila pitanja kao što su Afganistan, rad bliskoistočnog kvarteta te napori na suzbijanju piratstva oko Afričkog roga; potiče produbljivanje i jačanje te suradnje s ciljem zajedničkog djelovanja kad je riječ o Iranskom nuklearnom programu;

22. poziva Rusiju da poništi svoje priznanje odvajanja gruzijskih regija Abhazije i Chinvali/Južne Osetije; strogo osuđuje postupak uvođenja granica u regiji Abhaziji i Chinvali/Južnoj Osetiji koji je doveo do širenja okupiranog teritorija na štetu Gruzije; poziva Gruziju i Rusiju da bez ikakvih preduvjeta započnu izravne razgovore o nizu tema, ako je potrebno uz mirenje treće strane prihvatljive za obje strane, koji bi trebali nadopuniti, a ne zamijeniti, postojeći ženevski proces;

23. poziva Rusku Federaciju da ispuni obveze koje je preuzela 1996. u Vijeću Europe, a koje se odražavaju u odlukama sa sastanaka na vrhu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (u Istanbulu 1999. i u Portu 2002.) o povlačenju ruskih postrojbi i naoružanja s teritorija Moldove; izražava zabrinutost zbog nedostatka napretka po tome pitanju; naglašava činjenicu da su se svi sudionici razgovora 5+2 obvezali na rješavanje sukoba na temelju teritorijalne cjelovitosti Republike Moldove; poziva Rusiju da preuzme konstruktivnu ulogu u naporima oko rješavanja dugotrajnoga sukoba u Gorskom Karabahu u okviru skupine iz Minska;

24. vjeruje da su potrebni ponovni napori kako bi se poboljšali suradnja i dijalog između EU-a i Rusije kad je riječ o regionalnoj sigurnosti, uključujući okončavanje dugotrajnih sukoba u susjedstvu;

25. naglašava važnost pospješivanja međukulturnog dijaloga EU-a i Rusije te znanja o povijesti i kulturnoj baštini druge strane kao i poticanja mobilnosti i razmjene studenata, učitelja, profesora i istraživača radi olakšavanja međuljudskih kontakata koji bi pružili vidljivo i opipljivo svjedočanstvo o održivome partnerstvu koje dugoročno vodi prema zajednici vrijednosti;

26. apelira na ruske vlasti da surađuju na otvaranju ruske arhive, omogućivanju pristupa istraživačima i skidanju oznake tajnosti s relevantnih dokumenata, između ostalog i onih povezanih sa sudbinom Raoula Wallenberga, koji je prije 70 godina tisuće mađarskih Židova spasio od genocida;

27. pozdravlja rad Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Rusije kao platforme za razvoj suradnje i kontinuiranog dijaloga između dviju parlamentarnih institucija;

28. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, vladama i parlamentima država Istočnoga partnerstva, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije, Vijeću Europe i Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju.

Posljednje ažuriranje: 6. veljača 2014.Pravna napomena