Postupak : 2013/2101(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0295/2013

Podneseni tekstovi :

A7-0295/2013

Rasprave :

PV 22/10/2013 - 19
CRE 22/10/2013 - 19

Glasovanja :

PV 23/10/2013 - 11.3

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2013)0438

IZVJEŠĆE     
PDF 192kWORD 120k
23. rujna 2013.
PE 513.376v02-00 A7-0295/2013

o „Znanju o moru 2020.: kartiranje morskog dna u cilju promicanja održivog ribarstva”

(2013/2101(INI))

Odbor za ribarstvo

Izvjestiteljica: Maria do Céu Patrão Neves

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 EXPLANATORY STATEMENT
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o „Znanju o moru 2020.: kartiranje morskog dna u cilju promicanja održivog ribarstva”

(2013/2101(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 29. kolovoza 2012. naslovljenu „Znanje o moru 2020.: od kartiranja morskog dna do oceanografskog prognoziranja” (COM(2012)0473),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. rujna 2010. naslovljenu „Znanje o moru 2020.: podaci o moru te promatranje mora za pametan i održiv rast“ (COM (2010)0461),

–   uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. veljače 2008. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i potpori znanstvenom savjetovanju o zajedničkoj ribarstvenoj politici,

–   uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike,

–   uzimajući u obzir prijedlog Direktive Komisije od 12. ožujka 2013. za izravnu uspostavu okvira za pomorsko prostorno planiranje i integrirano upravljanje obalnim područjem (COM(2013)0133),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije (COM(2012)0494) od 13. rujna 2012. naslovljenu „Znanje o moru 2020.: mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoru“ (COM(2012)0494),

–   uzimajući u obzir Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice na području politike morskoga okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (Direktiva 2008/56/EZ),

–   uzimajući u obzir Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavi infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (Direktiva 2007/2/EZ),

–   uzimajući u obzir Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (Direktiva 2003/98/EZ),

–   uzimajući u obzir Odluku br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmome okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. srpnja 2012. naslovljenu „Prema boljem pristupu znanstvenim informacijama: povećanje koristi od javnih ulaganja u istraživanja”,

–   uzimajući u obzir preporuku Komisije od 17. srpnja 2012. o pristupu znanstvenim informacijama i njihovom očuvanju (2012/417/EU),

–   uzimajući u obzir Preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 30.svibnja 2002. o provedbi Integralnog upravljanja obalnim područjem u Europi (Preporuka 2002/413/EZ),

–   uzimajući u obzir izvješće Komisije od 11. rujna 2012. naslovljeno „Napredak u integriranoj pomorskoj politici EU-a” (COM(2012)0491),

–   uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 29. kolovoza 2012. o srednjoročnoj procjeni europske mreže promatranja i podataka iz pomorskog okoliša (SWD(2012)0250),

–   uzimajući u obzir dokument Komisije od 8. ožujka 2012. pod nazivom „Smjernice za uspostavljanje europske mreže za promatranje i podatke o pomorskom okruženju“ (Ares(2012)275043),

–   uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 8. rujna 2010. o procjeni učinka Europske mreže za promatranje i podatke o pomorskom okruženju 8SEC(2010)0998),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. Naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–   uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 22. siječnja 2010. o rezultatima javne rasprave o infrastrukturi podataka o pomorskom okruženju (SEC(2010)0073),

–   uzimajući u obzir zaključke od 16. studenog s 2973. sastanka Vijeća za opće poslove i vanjske odnose o integriranoj pomorskoj politici,

–   uzimajući u obzir izvješće Komisije od 15. listopada 2009. pod nazivom „Izvješće o napretku integrirane pomorske politike Europske unije“ (COM(2009)0540),

–   uzimajući u obzir dokument službi Komisije od 7. travnja 2009. naslovljen „Izgradnja europske infrastrukture znanja o moru: smjernice za europsku mrežu promatranja i podataka o morskom okruženju”,

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. rujna 2008. pod nazivom „Europska strategija istraživanja na području mora i pomorstva: koherentan okvir Europskog istraživačkog prostora kao potpora održivom iskorištavanju oceana i mora“ i Rezoluciju Parlamenta od 19. veljače 2009. o primijenjenom istraživanju na području zajedničke ribarstvene politike(1),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. listopada 2007. o integriranoj pomorskoj politici Europske Unije (COM(2007)0575),

–   uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A7-0295/2013),

A. budući da je poznavanje morskog okoliša od temeljne važnosti za poticanje, razvoj i širenje „plavog gospodarstva“, koje predstavlja pomorski aspekt strategije Europa 2020., te za povezivanje znanja i tehnoloških inovacija, održivo korištenje resursa, konkurentnost i stvaranje radnih mjesta u cilju pametnog, održivog i uključivog rasta;

B.  budući da je poznavanje morskog okoliša iznimno važno za povećanje količine i unaprjeđenje kvalitete informacija o ekološkim sustavima i antropogenim utjecajima na morski okoliš, kao i za primjerenu zaštitu okoliša, racionalno i dugoročno ekološki održivo korištenje resursa te uravnoteženo i održivo povećanje uporabe oceana, kao i s njim povezanih ljudskih aktivnosti;

C. budući da postojeće podatke o morskom okolišu posjeduju brojna tijela, ali su oni fragmentirani i raspršeni; budući da je neophodno osigurati dostupnost i lak pristup golemom korpusu podataka o morskom okolišu u Europi kako bi se optimizirali resursi te potaknuo razvoj, inovacije i stvaranje radnih mjesta u morskom i pomorskom sektoru;

D. budući da je u morskom okolišu ribolov jedna od najvažnijih ljudskih aktivnosti, kojom se doprinosi dostupnosti zaliha hrane i koja je iznimno važna za određene priobalne zajednice, on je stoga važan element integrirane pomorske politike; budući da ribarske aktivnosti često imaju znatne štetne učinke na morske ekosustave zbog raznolikosti i količine iskorištavanih ribljih stokova; budući da je ribarstvo i sektor na koji je najviše utječu različiti načini iskorištavanja okoliša i aktivnosti u morskom okolišu, kao što su pomorski prijevoz i turizam, urbani i priobalni razvoj, onečišćenje mora, ekstraktivna industrija i obnovljive energije, koji zajedno s ribolovnim aktivnostima mogu imati kumulativan učinak;

E.  budući da su europska mora međusobno vrlo različita i da ih odlikuju različite vrste ribarskih flota, odnosno vrsta ribolova, ovisno već o državi članici; budući da priznavanje i vrednovanje ovih raznolikosti i specifičnih odlika u velikoj mjeri ovisi o raspoloživim podacima o ribolovnim aktivnostima;

F.  budući da je sve učestalije korištenje informacijskih tehnologija povezanih sa sektorom ribarstva omogućilo lakši pristup informacijama kao i njihovu transparentnost te da je sve proširenija informatizacija sustava za prikupljanje i prijenos podataka na razini nacionalnih i regionalnih uprava, kao i na razini proizvođačkih organizacija; uvjeren je da se stoga povećanom dostupnosti informacija o ribolovnim aktivnostima može pokrenuti proces kojim se potiče održiviji ribolov, ne samo u smislu okoliša, nego i s obzirom na gospodarski i socijalni aspekt;

G. budući da je potrebno odrediti i definirati osjetljive biogeografske zone i uspostaviti zone za oporavak ribljih stokova te zaštićena morska područja kako bi se osigurala zaštita ugroženih morskih ekoloških sustava od posebno štetnih ribolovnih aktivnosti te njihovo očuvanje; podsjeća na to da iz većeg broja i kvalitete informacija o morskom okolišu i ribolovnim aktivnostima proizlazi bolje razumijevanje, prihvaćanje i primjena unaprijeđenih mjera za zaštitu ekoloških sustava i za upravljanje ribolovom te pomorskim prostornim planiranjem;

H. budući je inicijativom „Znanje o moru 2020.” omogućeno pokretanje razmjene ideja o spomenutoj temi te provedba javnog savjetovanja u cilju provjere javnog mišljenja o mogućnostima i izazovima povezanima s pristupom informacijama o praćenju stanja mora u Europi; budući da je pozdravljena inicijativa Komisije za objavljivanje Zelene knjige „Znanje o moru 2020.: od kartiranja morskog dna do oceanografskog prognoziranja”;

I.   budući da je, u skladu s utvrđenim pravilima, nužno osloboditi potencijal goleme količine podataka o morskom okolišu, prikupljene i pohranjene u brojnim javnim i privatnim tijelima na europskoj razini, te osigurati njihovu raspoloživost i dostupnost mogućim korisnicima, naglašavajući potrebu za zaokretom u modelu prikupljanja i korištenja podataka kako bi se postojeći sustav, u kojem se podaci za različite pojedinačne i specifične uporabe prikupljaju višekratno, zamijenio modelom kojim bi se omogućilo prikupljanje i stavljanje na raspolaganje podataka u različite svrhe;

J.   budući da će se većom raspoloživosti podataka i lakšim pristupom istima potaknuti njihovo korištenje u svrhu multidisciplinarnih studija te potaknuti uspostavljanje međusektorskih partnerstava, posebice između privatnog i javnog sektora, zbog čega će kapacitet i korisnost toga korpusa podataka biti mnogo veća od njihova zbroja iz svih pojedinačnih dijelova korpusa;

K. budući da se da se ova inicijativa zasniva na interdisciplinarnoj strategiji koja uključuje i povezuje sve aktualne aktivnosti promatranja morskog okoliša u EU; naglašava upotrebljivost i prednosti pristupa brojnim podacima u okviru jedinstvene numeričke platforme za pružanje podataka o morskom okolišu;

L.  budući da velika važnost i velika raznolikost sektora ribarstva te aktivnosti u morskom okolišu s dugom poviješću i tradicijom u potpunosti opravdavaju integraciju podataka o i upravljanju ribarstvom i njegovu korištenju u podatke koje je potrebno kartirati i staviti na raspolaganje u okviru inicijative „Znanje o moru 2020.“;

M. budući da EU od 2001. podupire upravljanje zajedničkom ribarstvenom politikom (ZRP) tako što financira prikupljanje podataka o sektoru ribarstva i njihovo širenje, za koje su pak zadužena nacionalna tijela država članica; podsjeća da se ribarstvom EU-a sve više upravlja u okviru višegodišnjih nacionalnih planova na temelju preventivnog sustava i sustava koji se zasniva na ekološkom sustavu u cilju smanjenja učinka ribolovnih aktivnosti na morske ekološke sustave, kao i da strategija upravljanja uključuje multidisciplinarno istraživanje koje zahtjeva prikupljanje golemog broja znanstvenih podataka o ribljim stokovima;

N. budući da su se aktualnom reformom ZRP-a povećale obveze zemalja članica u vezi s prikupljanjem podataka o okolišu i biologiji te prikupljanjem tehničkih i društveno-gospodarskih podataka o ribolovnim aktivnostima u kontekstu Zajednice za prikupljanje podataka iz područja ribarstva, kojoj će se, u razdoblju od 2014. do 2020., dodijeliti veća sredstva iz novog Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR);

Izvori informacija i vrste podataka

1.  naglašava postojanje velikog broja javnih i privatnih institucija u kojima se pohranjuju podaci o ribarstvu u EU a, koji bi trebali biti integrirani u javno dostupnu višerezolucijsku digitalnu kartu morskog dna ;

2.  naglašava da u cilju ispunjavanja svojih obveza prema EU u okviru ZRP-a države članice prikupljaju i prosljeđuju podatke koji predstavljaju izvrstan izvor informacija o ribarstvu, kao i da se taj golemi korpus podataka prikuplja u Zajedničkom istraživačkom centru (ZIC) te da ga procjenjuju stručnjaci radnih skupina Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (CSTEF); dodaje da podatke koje su prikupile države članice u okviru ZRP-a koristi Međunarodno vijeće za iskorištavanje mora (ICES) kako bi osiguralo znanstvene podatke o resursima i savjete o upravljaju ribarstvom;

3.  upozorava na golem obujam podataka koje sakupljaju ribarske flote opremljene sustavima za nadzor plovila (VMS) i koji bi mogli biti vrlo korisni pri kartiranju ribolovnih aktivnosti; podsjeća na važnost podataka prikupljenih u okviru VMS-a u mješovitom ribarstvu; naglašava da bi bilo poželjno uključiti i kartirati dodatne podatke, posebice podatke pohranjene u elektronskim ili papirnatim očevidnicima o ribolovu, bilješkama promatrača na ribarskim plovilima, kao i podatke prikupljene tijekom kampanja za praćenje stanja resursa;

4.  podsjeća da određene organizacije proizvođača, posebice one s područja industrijskog ribarstva, posjeduju podatke o ribarskoj djelatnosti koje bi trebale upotpuniti trenutnu sliku; dodaje da bi, u slučaju malog ribolova, u čijem su slučaju podaci skromni, trebalo poticati flote da same prikupljanju podatke koristeći svoja plovila kao platforme za prikupljanje podataka i nadziranje ribarstva, eventualno instalacijom jednostavnih uređaja povezanih sa sustavom GPS/GPRS u stvarnom vremenu; ističe također da je velik dio podataka o ribarstvu prikupljen u okviru istraživačkih projekata;

5.  naglašava upotrebljivost stavljanja na raspolaganje kartiranja prostorne raspodjele flote, ribarskih napora te sastava i količine ulova, čime bi se potencijalnim korisnicima omogućio pristup podacima o područjima intenzivnog ribolova, ulovljenim vrstama, količini ulova u određenom području, ali i ostalim informacijama; u kontekstu ove vrste kartiranja posebno upozorava na određene podatke koji se odnose na vrstu flote (npr. zastava pod kojom plovi, matična luka, starost, dužina i tonaža, snaga, posada), na ribarski trud (npr. broj isplovljavanja ili broj dana ribolova, broj i vrsta ribolovnog alata), na ulov (npr. ciljne riblje vrste, sekundarne vrste, odbacivanja ulova, težina, vrijednost); također naglašava da bi se dostupnošću podataka VMS-a omogućilo određivanje prostorne raspodjele flote te da bi se kombiniranjem tih informacija sa podacima iz očevidnika o ribolovu na plovilima omogućilo određivanje prostorne raspodjele ulova;

6.  vjeruje da bi se odvojenim kartiranjem podataka s obzirom na vrstu ribolovne aktivnosti (mali ribolov, tradicionalni ribolov ili industrijski ribolov) osigurala realna slika raznolikosti ribarstva; dalje naglašava da bi se stavljanjem na raspolaganje društveno-gospodarskih pokazatelja povezanih s ribarstvom (kao što su npr. dob i obuka posade) mogao osigurati podrobniji opis sektora;

Kako potaknuti dobivanje podataka i mogućnost njihova korištenja

7.  priznaje da brojne strane imaju opravdan interes za pristup podacima o ribolovnim aktivnostima i o stanju očuvanosti i iskorištavanju stokova; zbog toga zagovara uspostavu mehanizama kojima bi se olakšao pristup relevantnim podacima o ribarstvu, pod uvjetima koje tek treba odrediti kao i na različitim razinama pristupa, pri čemu treba osigurati odgovarajuću razina povjerljivosti podataka i poslovnog interesa;

8.  ističe da se prikupljanje podataka i upravljanje ribolovnim resursima financiraju iz EU-a i iz država članica te da stoga prikupljeni podaci trebaju biti stavljeni na raspolaganje mogućim korisnicima i široj javnosti; tvrdi da ostali podaci o ribarstvu prikupljeni u okviru javnog financiranja ili sufinanciranja (iz EU-a ili država članica) također trebaju biti dostupni i stavljeni na raspolaganje javnosti, dok pristup podacima o ribarstvu, prikupljenima u okviru privatnog financiranja, treba biti uvjetovan odobrenjem institucija u čijem su informacije vlasništvu;

9.  ističe da dio Uredbe o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, koji se pak odnosi na podatke o ribarstvu, sadrži članke izričito usmjerene na zaštitu osobnih podataka i povjerljivosti profesionalne i poslovne tajne; nadalje naglašava da se u spomenutoj Uredbi izričito navodi da podaci o ribarstvu čijim bi se prikupljanjem, razmjenom i otkrivanjem ugrozila zaštita privatnosti i integritet privatnih ili poslovnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo, podliježu važećim pravilima o povjerljivosti i profesionalnoj i poslovnoj tajni;

10. tvrdi da je slično i s podacima o ribarstvu dobivenima na temelju istraživačkih projekata te se stoga očekuje da podaci prikupljeni u sklopu znanstvenih projekata, kojima se sredstva dodjeljuju iz javnih tijela EU-a ili iz država članica, budu dostupni te stavljeni na raspolaganje potencijalnim korisnicima i široj javnosti, pri čemu se poštuju uvjeti posebno utvrđeni za podatke prikupljene u okviru projekata; ističe da određene vrste podataka o ribarstvu proizlaze iz oblikovanja i korištenja određenih modela, prototipova ili eksperimentalnih alata te da je stoga širenje takvih podataka posebno osjetljivo;

11. ističe postojanje komunikacija i preporuka Komisije o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu širenju i pohranjivanju, u kojima se navodi da otkrivanje istraživačkih podataka mora biti usklađeno s europskim i nacionalnim pravilima o zaštiti podataka; nadalje ističe da ti dokumenti upućuju na potrebu da se osiguraju uvjeti koji se odnose na otkrivanje podataka i ograničenja koja su potrebna radi sukladnosti s pravilima o zaštiti osobnih podataka, privatnosti, poslovne tajne, opravdanih poslovnih interesa i prava intelektualnog vlasništva;

12. tvrdi da bi, neovisno o činjenici jesu li podaci vlasništvo javnih ili privatnih tijela ili su prikupljeni u sklopu privatnog ili javnog financiranja, uvijek trebalo navesti tijelo zaduženo za prikupljanje, obradu i prosljeđivanje informacija; također potvrđuje da bi, u slučaju da se puštanjem informacije u opticaj utječe na konkurentnost i tržišno natjecanje, ili na prihod tijela koja su u vlasništvu podataka, javno objavljivati trebalo samo podatkovne proizvode, a ne neobrađene ili obrađene podatke; u tim slučajevima smatra da bi obavezno upućivanje na izvor podatka omogućilo zainteresiranim stranama da stupe u kontakt s onima koji posjeduju originalne informacije te od njih zatraže pravo pristupa detaljnijim ili čak sirovim podacima;

13. tvrdi da se prilikom kartiranja i stavljanja na raspolaganje podataka o kretanjima i operacijama ribarske flote, posebno kad je riječ o podacima dobivenima iz izvješća u okviru sustava za nadzor plovila, očevidnika o ribolovu i bilješki promatrača na plovilima, moraju poduzeti mjere za zaštitu povjerljivosti podataka i poslovnih interesa u skladu s zakonskim odredbama koje se primjenjuju u dotičnom kontekstu; ističe da se navedeno može postići izostavljanjem pojedinačnih informacija, kao što su imena plovila ili broj njihove registracijske oznake, širenjem agregiranih informacija, po mogućnosti grupiranih ovisno o području, segmentu flote i vrsti ribarskog alata, kao i osiguravanjem vremenskog odmaka između prikupljanja podataka i stavljanja na raspolaganje gotove karte ribolovnih aktivnosti; podsjeća također da će se, zbog pretjeranog agregiranja podataka kao i zbog vrlo široke prostornog i vremenskog okvira, umanjiti podrobnost i preciznost informacija;

14. smatra da bi, kada su podaci u vlasništvu javnih tijela država članica, Komisija trebala izraditi sveobuhvatan skup standardnih smjernica za optjecaj informacija, odrediti vremenski okvir prikupljanja, obrade i priopćavanja podataka te dati poticaj potreban za stavljanje na raspolaganje informacija kako bi ih zainteresirane strane mogle konzultirati; vjeruje da treba uspostaviti minimalan skup smjernica potrebnih za obvezno prosljeđivanje informacija te da bi trebalo prosljeđivati i razmjenjivati slične podatke kako bi sve države članice raspolagale istom vrstom podataka o ribarstvu;

15. tvrdi da bi se, kada su podaci o ribarstvu prikupljeni u okviru istraživačkih projekata koje je financirala ili sufinancirala EU ili države članice, po završetku projekta trebalo predvidjeti obvezu priopćavanja podataka u skladu s unaprijed utvrđenim vremenskim rasporedom;

16. tvrdi da kada su podaci prikupljeni u okviru istraživačkih projekata, istraživačima treba dati razuman rok za objavu rezultata njihovih istraživanja; smatra da, u skladu s pristupom utvrđenih programom Obzor 2020. ta obveza može biti ukinuta moratorijem kojim se osigurava vrijeme potrebno za objavu; također tvrdi da bi se podaci trebali priopćavati u što kraćem mogućem roku te da moratorij stoga ne smije trajati duže od tri godine kako bi se izbjegla zastarjelost podataka, a iz njihova širenja izvukla maksimalna korist;

Kako na učinkovit način prikupljati i kompilirati podatke

17. primjećuje da je za stabilne i pouzdane podatke potrebno osigurati standardiziranje, provjeru i kontrolu njihove kvalitete, bez obzira na to dolaze li oni iz podatkovnih baza država članica ili baza istraživačkih projekata u vezi s ribarstvom;

18. smatra nužnom uspostavu zajedničkih protokola/modela, usklađenih i testiranih na razini strategije uzorkovanja, kao i utvrđivanje postupaka prikupljanja i obrade podataka te formata u kojem se informacije prosljeđuju, sto je neophodno za osiguravanje usporedivosti i interoperabilnosti podataka o ribarstvu; primjećuje da bi u tu svrhu mogao poslužiti model ZRP-a ;

19. primjećuje da način na koji se podaci o ribarstvu prosljeđuju može varirati ovisno o njihovoj složenosti te da je neophodno odrediti vrstu podataka koji se mogu prosljeđivati kao sirovi ili obrađeni, ili u obliku podatkovnih proizvoda; naglašava da osnovni/ najjednostavniji parametri mogu biti dostavljeni u obliku sirovih podataka dok složeniji/specifični parametri koji zahtijevaju analizu i stručno tumačenje mogu biti dostavljeni u obliku obrađenih podataka ili podatkovnih proizvoda; primjećuje da je važno navesti vrstu podataka o ribarstvu koji se prosljeđuju potencijalnim korisnicima te razlikovati sirove i obrađene podatke te podatkovne proizvode, kao i parametre dobivene mjerenjem od onih proizišlih iz modela;

20. naglašava da u pojedinim slučajevima kada su podaci koji se priopćavaju vrlo iscrpni i kada je rezolucija kartiranja vrlo visoka, može doći do neželjene razine koncentracije ribolovnog napora na određene resurse i ugrožena morska staništa; stoga smatra da se prilikom priopćavanja takve vrste informacija moraju poduzeti koraci u cilju zaštite i praćenja dotičnih resursa i staništa; također smatra da ne bi trebalo prosljeđivati osjetljive informacije o prostornoj raspodjeli rijetkih ili ugroženih morskih vrsta kao bi se osigurala njihova zaštita;

21. tvrdi da u svrhu postizanja učinkovitog kompiliranja i prosljeđivanja informacija Komisija mora osigurati potrebnu koordinaciju, a države članice moraju organizirati svoje aktivnosti te međusobno surađivati; tvrdi da je koordinacija Komisije neophodna za određivanje prioritetnih ciljeva, bolju troškovne isplativost prikupljanja, obrade i prosljeđivanja podataka, kao i za razvoj sinergija među državama članicama;

22. tvrdi da s obzirom na raznolikost sustava za prikupljanje podataka, obujma i vrste podataka koje prikupljaju brojna javna i privatna tijela u čijem su vlasništvu podaci o ribarstvu, države članice moraju uskladiti svoje aktivnosti te međusobno surađivati kako bi se omogućilo usklađivanje različitih vrsta, količina, kvalitete i formata podataka; poziva Komisiju da redovito ocjenjuje učinkovitost u usklađivanju te suradnju među državama članicama;

23. preporuča da države članice odrede nacionalno tijelo koje će biti nadležno za prikupljanje, kompiliranje,obradu, kontrolu kvalitete, objedinjavanje i prijenos podataka u cilju njihova uključivanja u zajedničku platformu za pristup podacima o ribarstvu; vjeruje da je jedna od mogućnosti za postizanje gore navedenog cilja uspostava posebnog tijela na razini zemalja članica, koje će financirati i koordinirati Komisija;

Kako koristiti obradu i tumačenje podataka

24. naglašava da u vidu postizanja najveće moguće koristi od ove inicijative treba uspostaviti model upravljanja i funkcioniranja, kojim bi se zajamčilo pravilno prikupljanje, obrada, tumačenje i prosljeđivanje podataka o ribarstvu te osiguralo sudjelovanje i istinsko uključivanje država članica, znanstvene i lokalne zajednice;

25. tvrdi da bi, kada je riječ o upravljanju i funkcioniranju, Mreži nadgledanja i prikupljanja podataka europskih mora (EMODnet) trebalo dodijeliti trajni status; smatra da bi u pogledu uključivanja i stavljanja na raspolaganje podataka u okviru ove platforme bilo poželjno temeljiti se na iskustvu prikupljenom prilikom razvoja koncepta EMODnet-a, uspostave i funkcioniranja tematskih skupina te uspostave tematskih portala o morskom okolišu (hidrografiji, geologiji, fizici, kemiji, biologiji, staništima i ljudskoj aktivnosti);

26. smatra da bi s obzirom na važnost sektora ribarstva podatke o ribarstvu trebalo grupirati unutar dodatne tematske skupine u okviru platforme EMODnet ili, kao alternativno rješenje, uključiti ih u novi tematski portal za ljudske aktivnosti, omogućujući na taj način pristup širem opsegu sadržaja;

27. tvrdi da bi rad platforme EMODnet trebala koordinirati pomorska službe Europskog programa za praćenje Zemlje (GMES) kako bi se osigurao što veći mogući broj informacija, kao i povezanost podataka o ribarstvu i podataka o okolišnim parametrima prikupljenima u okviru satelitskog nadzora GMES-a;

28. smatra da ambiciozna inicijativa poput „Znanja o moru 2020.“, koju odlikuje široko područje djelovanja, zasnivanje na multidisciplinarnom pristupu i integriranje podataka o ribarstvu u željenom obliku, podrazumijeva potrebu za konkretnim akcijskim planom kojim će se kao rezultat zajedničkog truda EU-a i država članica postaviti srednjoročni i dugoročni ciljevi;

29. tvrdi da provedba i uspjeh ove vrste projekta ovise o izdašnom financiranju, kontinuiranosti i predvidljivosti na duge staze; poziva na poticaj i potporu EU-a, koji su nužni za osiguravanje podataka o ribarstvu koji bi se mogli uključiti u višerezolucijsku digitalnu kartu morskog dna; ističe da osiguravanje podataka o ribarstvu zahtjeva objedinjavanje svih izvora financiranja na razini EU-a i država članica te primjećuje da se EFPR-om u cijelosti obuhvaća potpora za sva tehnička sredstva upotrijebljena prilikom uspostave i funkcioniranja EMODnet-a;

30. nalaže svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Odboru regija, Savjetodavnom odboru za ribarstvo i akvakulturu, regionalnim savjetodavnim vijećima te Znanstvenom, tehničkom i gospodarskom odboru za ribarstvo.

(1)

SL C 76 E, 25.3.2010., str. 38.


EXPLANATORY STATEMENT

In August 2012 the Commission submitted the Green Paper on ‘Marine Knowledge 2020: from seabed mapping to ocean forecasting’, as part of the action being taken to promote, develop, and expand the ‘blue economy’. The blue economy will serve to meet the Europe 2020 strategy targets as regards the sea, combining knowledge and technological innovation, sustainable use of resources, competitiveness, and job creation to achieve smart, sustainable, and inclusive growth.

With that end in view, a seamless multi-resolution digital seabed map of European waters is to be produced by 2020. This is an ambitious, wide-ranging, multidisciplinary project intended to make information available to a wide variety of stakeholders interested in ocean data, whether representing public bodies, industry, education, research, or civil society. Digital mapping of this kind encompasses several areas, including information on seabed topography, geology, habitats, and ecosystems, and on human activities; data will record the physical, chemical, and biological state of the overlying water column, and oceanographic forecasts will be made.

Without underestimating the importance of a holistic view of the oceans, this report cannot cover all of the subjects in the Green Paper, given the immense scope of that document and the multidisciplinary approach on which it is based. Instead, the question to be discussed here is how the fisheries sector can be fitted into the new context, in other words, how it can contribute to, and benefit from, ‘Marine Knowledge 2020’.

The report is accordingly focused on the importance and usefulness of pooling, mapping, and disseminating fisheries data within the wider ‘Marine Knowledge 2020’ initiative, with particular reference to the following key points:

-     Information sources and types of data;

-     How to promote the obtainability and availability of data;

-     How to compile and pool data effectively;

-     How to benefit from the processing and interpretation of data.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

18.9.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

0

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Kriton Arsenis, Alain Cadec, Carmen Fraga Estévez, Dolores García-Hierro Caraballo, Marek Józef Gróbarczyk, Ian Hudghton, Iliana Malinova Iotova, Werner Kuhn, Isabella Lövin, Gabriel Mato Adrover, Guido Milana, Maria do Céu Patrão Neves, Ulrike Rodust, Struan Stevenson, Isabelle Thomas, Nils Torvalds, Jarosław Leszek Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jean-Paul Besset, Izaskun Bilbao Barandica, Gesine Meissner, Jens Nilsson, Antolín Sánchez Presedo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Esther Herranz García, Juan Andrés Naranjo Escobar

Posljednje ažuriranje: 10. listopada 2013.Pravna napomena