Postupak : 2013/0253(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0478/2013

Podneseni tekstovi :

A7-0478/2013

Rasprave :

PV 04/02/2014 - 13
CRE 04/02/2014 - 13
PV 06/02/2014 - 7
CRE 06/02/2014 - 7

Glasovanja :

PV 06/02/2014 - 9.1
CRE 06/02/2014 - 9.1
PV 15/04/2014 - 8.1
CRE 15/04/2014 - 8.1

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0095
P7_TA(2014)0341

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 780kWORD 937k
8. siječnja 2014.
PE 519.706v02-00 A7-0478/2013

o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi ujednačenih pravila i ujednačenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog mehanizma sanacije i jedinstvenog fonda za sanaciju banaka te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2012 Europskog parlamenta i Vijeća

(COM(2013)0520 – C7-0223/2013 – 2013/0253(COD))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestiteljica: Elisa Ferreira

AMANDMANI
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja
 POSTUPAK

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi ujednačenih pravila i ujednačenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog mehanizma sanacije i jedinstvenog fonda za sanaciju banaka te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2012 Europskog parlamenta i Vijeća

(COM(2013)0520 – C7-0223/2013 – C7-0223/2013 – 2013/0253(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2013)0520),

–   uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7-0223/2013),

–   uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–   uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje Švedskog parlamenta podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojemu se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–   uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 6. studenog 2013.(1),

–   uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2013.(2),

–   uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za pravna pitanja i Odbora za ustavna pitanja (A7-0478/2013),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(3)*

na prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi ujednačenih pravila i ujednačenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog mehanizma sanacije i jedinstvenog fonda za sanaciju banaka te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon dostavljanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke(4),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(5) ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(6),

budući da:

(1)       Jače integrirano unutarnje tržište za bankarske usluge nužno je za promicanje gospodarskog oporavka u Uniji. Trenutačna financijska i gospodarska kriza pokazala je međutim da je funkcioniranje unutarnjeg tržišta u tom području ugroženo i da raste rizik financijske fragmentacije. Međubankovna tržišta postala su slabije likvidna, a prekogranične bankarske aktivnosti smanjuju se zbog straha od širenja, manjka povjerenja u druge nacionalne bankarske sustave i sposobnost država članica da podupiru banke. To predstavlja pravi problem na unutarnjem tržištu na kojem bankarske institucije imaju europsku putovnicu, a većina njih prisutna je u više država članica.

(2)       Razlike u nacionalnim propisima o sanaciji u različitim državama članicama i odgovarajuća upravna praksa te nedostatak ujednačenog postupka odlučivanja na razini Unije u vezi sa sanacijom prekograničnih banaka pridonose manjku povjerenja i tržišnoj nestabilnosti jer ne osiguravaju sigurnost i predvidljivost u vezi s mogućim ishodom propadanja banaka. Odluke o sanaciji na isključivo nacionalnoj razini te na temelju neusklađenih pravnih okvira mogu narušiti tržišno natjecanje i na koncu potkopati unutarnje tržište.

(3)       Razlike u praksi država članica pri postupanju s vjerovnicima banaka u sanaciji i sanaciji posrnulih banaka posebno utječu na procjenu kreditnog rizika, financijsko zdravlje i solventnost njihovih banaka. Tako se potkopava povjerenje javnosti u bankarski sektor i ometaju slobode poslovnog nastana i slobodnog pružanja usluga na unutarnjem tržištu jer bi troškovi financiranja bili niži da među državama članicama nema razlika u praksi.

(4)       Razlike u nacionalnim propisima o sanaciji među državama članicama i odgovarajućoj upravnoj praksi mogu dovesti do toga da banke i klijenti imaju veće troškove kredita samo zbog mjesta poslovnog nastana i neovisno o svojoj pravoj kreditnoj sposobnosti. Klijenti banaka u nekim državama članicama imaju osim toga veće kamate na kredite nego klijenti u drugim državama članicama, neovisno o svojoj pravoj kreditnoj sposobnosti.

(4.a)    Nemogućnost nekih država članica da imaju institucije koje dobro funkcioniraju u području sanacije banaka povećala je štetu nastalu bankovnom krizom tijekom posljednjih godina.

(4.b)    Nacionalna tijela mogu imati poticajne mjere za spašavanje banaka javnim financijskim sredstvima prije pristupanja postupku sanacije, a stoga je uspostava jedinstvenog europskog sanacijskog mehanizma od ključne važnosti za stvaranje ujednačenih uvjeta te neutralnijeg pristupa odluci o tome treba li sanirati banku.

(5)       Sve dok propisi o sanaciji, praksa i pristupi raspodjeli tereta ostanu u nacionalnom okviru i dok se financijska sredstva za financiranje sanacije prikupljaju i troše na nacionalnoj razini, unutarnje će tržište ostati fragmentirano. Nacionalni supervizori imaju osim toga velik interes da donošenjem jednostranih mjera za osiguranje bankarskog poslovanja ograniče mogući utjecaj bankarskih kriza na svoja nacionalna gospodarstva, primjerice ograničenjem prijenosa i kreditiranja unutar grupacije ili uvođenjem strožih zahtjeva u pogledu likvidnosti i kapitala društvima kćerima koja su pod njihovom nadležnošću, a pripadaju posrnulom matičnom društvu. Nacionalni i sporni problemi između matične države i države domaćina značajno smanjuju učinkovitost u prekograničnim postupcima sanacije. Time se ograničuje prekogranična aktivnost banaka i tako stvaraju prepreke temeljnim slobodama te se narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(6)       Direktivom [ ] Europskog parlamenta i Vijeća(7) učinjen je odlučan korak prema usklađivanju propisa o sanaciji i osigurana je suradnja među sanacijskim tijelima u slučaju propadanja prekograničnih banaka. Međutim usklađivanje na temelju Direktive [ ] nije apsolutno, a postupak odlučivanja nije centraliziran. Direktivom [ ] uglavnom se predviđaju zajednički instrumenti sanacije i ovlasti dostupne nacionalnim tijelima svake države članice, ali ostavljaju određenu razinu slobode nacionalnim tijelima u pogledu primjene instrumenata i nacionalnih aranžmana za potporu financiranju postupka sanacije. Unatoč zadacima posredovanja dodijeljenima Europskom nadzornom tijelu (Europskom nadzorno tijelo za bankarstvo) („EBA”) uspostavljenom Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(8), Direktivom [ ] se ne sprečava u potpunosti donošenje odvojenih i potencijalno nedosljednih odluka država članica u pogledu sanacije prekograničnih grupacija, što može utjecati na ukupne troškove sanacije. Osim toga, s obzirom na to da su njome predviđeni nacionalni aranžmani financiranja, ne smanjuje se dovoljno ovisnost banaka o potpori iz nacionalnih proračuna i ne sprečavaju se u potpunosti različiti pristupi država članica u pogledu primjene financijskih aranžmana.

(7)       Osiguranje djelotvornih ujednačenih odluka o sanaciji posrnulih banaka unutar Unije, uključujući odluke o primjeni sredstava prikupljenih na razini Unije, nužno je za konačnu uspostavu unutarnjeg tržišta u području financijskih usluga. Propast banke u jednoj državi članici može na unutarnjem tržištu utjecati na stabilnost financijskih tržišta cijele Unije. Osiguranje djelotvornih i ujednačenih propisa o sanaciji i jednaki uvjeti financiranja sanacije u svim državama članicama, kao sredstvo za očuvanje tržišnog natjecanja i poboljšano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, u najvećem su interesu ne samo država članica u kojima banke posluju nego i svih drugih država članica. Bankarski sustavi na unutarnjem tržištu snažno su međusobno povezani, bankarske grupacije su međunarodne, a banke imaju velik udio strane imovine. U nedostatku jedinstvenog mehanizma sanacije, bankarske krize u državama članicama unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma snažnije bi utjecale i na bankarske sustave država članica izvan njega. Uspostavom jedinstvenog mehanizma sanacije povećat će se stabilnost banaka uključenih država članica i spriječit će se prelijevanje krize u neuključene države članice, čime će se olakšati funkcioniranje cijelog unutarnjeg tržišta. Mehanizmi za suradnju koji uključuju institucije koje imaju poslovni nastan u uključenim državama članicama kao i onima neuključenima trebaju biti jasni te je važno osigurati da neuključene države članice ne budu diskriminirane.

(7.a)    Da bi se vratilo povjerenje u bankovni sektor i njegov kredibilitet, ESB će provesti sveobuhvatnu procjenu bilanci svih izravno nadziranih banaka. Za one banke u uključenim državama članicama koje nisu pod izravnim nadzorom ESB-a nadležna tijela trebala bi u suradnji s ESB-om provesti istovjetnu procjenu bilance koja je proporcionalna veličini i poslovnom modelu banke. Ovo bi jednako doprinijelo vraćanju kredibiliteta i osiguralo da sve banke podliježu reviziji.

(7.b)    Kako bi se osigurali jednaki uvjeti na cijelom unutarnjem tržištu, svaki okvir za oporavak i sanaciju banaka unutar Unije treba biti uređen Direktivom o oporavku i sanaciji banaka i svim u skladu s njom usvojenim delegiranim aktima. Pri izvršavanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom, Komisija i Odbor trebaju djelovati u skladu sa zahtjevima te Direktive i delegiranih akata. Direktivom o oporavku i sanaciji banaka trebalo bi se urediti planiranje oporavka i sanacije, rana intervencija, uvjeti i načela sanacije te korištenje instrumenata za sanaciju za koji je zadužen jedinstveni mehanizam sanacije. Glavni je cilj ove Uredbe urediti one aspekte koji su potrebni kako bi se osiguralo da jedinstveni mehanizam sanacije provodi tu Direktivu i da su mu na raspolaganju odgovarajuća dodatna potrebna financijska sredstva. Komisija i Odbor također podliježu svim ostalim relevantnim odredbama prava Unije, uključujući obvezujuće regulatorne i primjenjive tehničke standarde koje je razvila EBA, a usvojila Komisija u skladu s člancima 10. do 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Odbor bi također trebao podlijegati smjernicama i preporukama koje je usvojila EBA u okviru Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] u skladu s člankom 16. te Uredbe i, po potrebi, bilo kojim odlukama EBA-a tijekom obvezujućeg posredovanja prema članku 19. stavku 3. Uredbe (EU) 1093/2010.

(8)       Uspostavom jedinstvenog nadzornog mehanizma na temelju Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013(9), pri čemu Europska središnja banka obavlja središnji nadzor banaka u uključenim državama članicama, nastaje neusklađenost između nadzora tih banaka na razini Unije i nacionalnog tretmana tih banaka pri sanaciji u skladu s odredbama Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

(8.a)    Uredbom (EU) br. 1024/2013 dopušta se mogućnost da uključena država članica izvan europodručja raskine blisku suradnju s jedinstvenom nadzornim mehanizmom. Tako se može dogoditi da država članica odluči napustiti jedinstveni nadzorni mehanizam, no na njezinom državnom području postoji institucija koja dobiva financijska sredstva za sanaciju iz fonda jedinstvenog mehanizma sanacije. Ovom bi se Uredbom, nakon revizije, trebala utvrditi pravila za rješavanje takvih situacija.

(9)       Dok se na banke u državama članicama izvan jedinstvenog nadzornog mehanizma na nacionalnoj razini primjenjuju ujednačeni mehanizmi nadzora, sanacije i financijske zaštite, banke u državama članicama koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu podliježu mehanizmima Unije u području nadzora, a nacionalnim mehanizmima u području sanacije i financijske zaštite. Zbog te neusklađenosti banke u državama članicama koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu stavljene su u tržišno nepovoljan položaj u odnosu na banke drugih država članica. Budući da se nadzor i sanacija obavljaju na različitim razinama unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma, intervencija i sanacija u bankama država članica unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma ne bi bilo tako brzo, dosljedno i djelotvorno kao u bankama država članica izvan jedinstvenog nadzornog mehanizma. To ima negativne posljedice za troškove financiranja tih banaka i stavlja ih u nepovoljan položaj te štetno djeluje na države članice u kojima te banke posluju, ali i na ukupno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Stoga je radi osiguranja ujednačenih uvjeta nužan centralizirani mehanizam sanacije svih banaka koje posluju u državama članicama uključenima u jedinstveni nadzorni mehanizam.

(10)     Podjela nadležnosti u vezi sa sanacijom između nacionalne razine i razine Unije trebala bi se uskladiti s podjelom odgovornosti između tih razina u području nadzora. Dok se nadzor u državi članici obavlja na nacionalnoj razini, ta bi država članica trebala snositi odgovornost za financijske posljedice propasti banke. Jedinstvenim mehanizmom sanacije trebalo bi stoga obuhvatiti samo banke i financijske institucije s poslovnim nastanom u državama članicama koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu i podliježu u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma nadzoru ESB-a. Banke s poslovnim nastanom u državama članicama izvan jedinstvenog nadzornog mehanizma ne bi trebale podlijegati jedinstvenom mehanizmu sanacije. Kad bi te države članice bile obuhvaćene jedinstvenim mehanizmom sanacije, to bi za njih stvorilo pogrešne poticaje. Supervizori bi prije svega mogli postati popustljiviji prema bankama u svojoj nadležnosti jer ne bi u cijelosti snosili financijski rizik njezina propadanja. Stoga, da bi se osigurala sukladnost s jedinstvenim nadzornim mehanizmom, jedinstveni mehanizam sanacije trebao bi se primjenjivati na države članice koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu. Kad se države članice uključe u jedinstveni nadzorni mehanizam, trebale bi automatski biti obuhvaćene jedinstvenim mehanizmom sanacije. Jedinstveni mehanizam sanacije trebao bi se na kraju proširiti na cijelo unutarnje tržište.

(11)     Jedinstveni fond za sanaciju banaka (dalje u tekstu „Fond”) ključan je element bez kojega se ne može osigurati pravilno funkcioniranje jedinstvenog mehanizma sanacije. Različiti sustavi nacionalnog financiranja poremetili bi primjenu jedinstvenih propisa o sanaciji banaka na unutarnjem tržištu. Ako financiranje sanacije ostane na nacionalnoj razini, veza između država i bankarskog sektora ne bi se prekinula i ulagači bi nastavili postavljati uvjete kreditiranja prema mjestu poslovnog nastana banaka a ne prema njihovoj kreditnoj sposobnosti. Trenutačna teška rascjepkanost financijskog tržišta također bi ostala prisutna. Fond bi trebao pridonijeti ujednačenoj upravnoj praksi u financiranju sanacije i izbjegavanju prepreka temeljnim slobodama odnosno poremećaja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu zbog razlika u nacionalnoj praksi. Fond bi se trebao financirati izravno iz banaka, a sredstva bi se trebala prikupljati na razini Unije kako bi se pri sanaciji mogla objektivno dodjeljivati državama članicama, čime bi se povećala financijska stabilnost i ograničila povezanost stanja proračuna pojedinačne države članice s troškovima financiranja banaka i društava koji posluju u toj državi članici. Kako bi se dodatno prekinula ta veza trebala bi postojati zabrana odluka jedinstvenog mehanizma sanacije kojima se izravno utječe na fiskalne odgovornosti država članica.

(12)     Stoga je potrebno donijeti mjere za stvaranje jedinstvenog mehanizma sanacije za sve države članice koje su uključene u jedinstveni nadzorni mehanizam kako bi se olakšalo pravilno i stabilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(13)     Centralizirana primjena propisa o sanaciji banaka navedenih u Direktivi [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], koju bi u uključenim državama članicama obavljalo jedinstveno sanacijsko tijelo Unije, može se osigurati samo ako se propisi o uspostavi i funkcioniranju jedinstvenog mehanizma sanacije izravno primjenjuju u državama članicama kako bi se izbjegle razlike u tumačenju pojedinačnih država članica. Da bi se osigurala usklađena primjena sanacijskih instrumenata, Odbor bi trebao zajedno s Komisijom usvojiti vodič za sanaciju s utvrđenim jasnim i detaljnim uputama za uporabu sanacijskih instrumenata utvrđenih Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. To bi trebalo koristiti unutarnjem tržištu u cjelini jer će pridonijeti osiguranju poštenog tržišnog natjecanja i spriječiti prepreke temeljnim slobodama ne samo u uključenim državama članicama nego i na cijelom unutarnjem tržištu.

(14)     Odražavajući područje primjene Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013, jedinstvenim mehanizmom sanacije trebale bi biti obuhvaćene sve kreditne institucije s poslovnim nastanom u uključenim državama članicama. U okviru jedinstvenog mehanizma sanacije trebalo bi međutim biti moguće izravno sanirati svaku kreditnu instituciju uključene države članice kako bi se na unutarnjem tržištu tijekom postupka sanacije izbjegle asimetrije u postupanju prema institucijama u propadanju i vjerovnicima. Ako su matična društva, investicijska društva i financijske institucije uključeni u konsolidirani nadzor ESB-a, trebali bi biti uključeni i u područje primjene jedinstvenog mehanizma sanacije. Iako ESB neće pojedinačno nadzirati te institucije, bit će jedini supervizor koji će općenito procjenjivati rizik kojemu su izložene grupacije, a posredno i njezini pojedinačni članovi. Isključivanjem subjekata koji su dio konsolidiranog nadzora ESB-a iz područja primjene jedinstvenog mehanizma sanacije onemogućilo bi se planiranje sanacije bankarskih grupacija i donošenje strategije za sanaciju grupacija te bi sve odluke o sanaciji bile puno nedjelotvornije.

(15)     Odluke u okviru jedinstvenog mehanizma sanacije moraju se donositi na najprimjerenijoj razini. Članovi Odbora, a posebice izvršne sjednice Odbora, trebali bi u najvećoj mogućoj mjeri biti ovlašteni za pripremu i donošenje svih odluka u vezi postupka sanacije, poštujući ulogu Komisije utvrđenu u UFEU-u, a posebice u njegovim člancima 114. i 107.

(15.a)  Komisija bi pri izvršavanju zadaća koje su joj ovom Uredbom dodijeljene trebala djelovati neovisno od svojih ostalih zadaća i strogo u skladu s ciljevima i načelima utvrđenim ovom Uredbom i Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. Odvajanje zadaća trebalo bi biti zajamčeno organizacijskim odvajanjem.

(16)     ESB u funkciji supervizora unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma najbolje može ocijeniti propada li kreditna institucija ili joj prijeti propadanje te postoji li razumna mogućnost da se u razumnom roku alternativnim mjerama privatnog sektora ili supervizora spriječi njezina propast. Nakon što primi obavijest ESB-a i procjenu uvjeta sanacije, Odbor bi na izvršnoj sjednici trebao dostaviti nacrt preporuke Komisiji kako bi se pokrenula sanacija institucije. Taj nacrt odluke treba uključivati preporuku jasnog i detaljnog okvira sanacijskih instrumenata i po potrebi, korištenja sredstava iz Fonda. Na temelju tog okvira Odbor bi na izvršnoj sjednici trebao odlučiti o programu sanacije i obavijestiti nacionalna sanacijska tijela o sanacijskim instrumentima i ovlastima koji se primjenjuju na nacionalnoj razini. Ne dovodeći u pitanje učinkovitost postupka odlučivanja Odbora, članovi Odbora trebali bi pri donošenju odluka stremiti postizanju konsenzusa.

(17)     Odbor bi trebao biti ovlašten donositi odluke, posebno u vezi s planiranjem sanacije, procjenom mogućnosti sanacije, uklanjanjem prepreka sanaciji i pripremom mjera za sanaciju. Nacionalna tijela za sanaciju trebala bi pomagati Odboru u planiranju sanacije i pripremi odluka o sanaciji. Budući da je primjena ovlasti za sanaciju povezana s primjenom nacionalnog prava, nacionalna tijela za sanaciju trebala bi osim toga biti odgovorna i za provedbu odluka o sanaciji.

(18)     Za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta neophodno je primjenjivati jednaka pravila na sve mjere sanacije, neovisno o tome poduzimaju li ih nacionalna sanacijska tijela na temelju Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] ili u okviru jedinstvenog mehanizma sanacije. Komisija ocjenjuje te mjere u skladu s člankom 107. UFEU-a. Ako primjena mehanizma za financiranje sanacije ne uključuje državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, Komisija bi radi osiguranja ujednačenih uvjeta na unutarnjem tržištu trebala ocjenjivati te mjere analogno članku 107. UFEU-a. Ako obavijest u smislu članka 108. UFEU-a nije potrebna jer način na koji se Odbor koristi Fondom ne uključuje državne potpore u smislu članka 107. UFEU-a, kako je predviđeno na njegovoj izvršnoj sjednici, Komisija bi radi osiguranja cjelovitosti unutarnjeg tržišta između uključenih i neuključenih država članica trebala pri ocjeni predloženog korištenja Fondom analogno primijeniti mjerodavne propise o državnim potporama na temelju članka 107. UFEU-a. Odbor ne bi trebao odlučivati o programu sanacije prije nego što Komisija analogno propisima o državnim potporama osigura da se pri korištenju Fondom poštuju jednaka pravila kao pri intervenciji nacionalnih financijskih aranžmana.

(19)     Da bi se osigurao brz i djelotvoran postupak odlučivanja, Odbor bi trebao biti agencija Unije koja ima posebnu strukturu u skladu s njezinim posebnim zadaćama i koja se razlikuje od svih drugih agencija Unije. Njegov sastav trebao bi biti odraz jamstva da su se u obzir uzeli svi interesi u vezi s postupcima sanacije. Odbor bi trebao djelovati u izvršnim i plenarnim sjednicama. Na izvršnoj sjednici Odbor bi trebali činiti izvršni direktor, zamjenik izvršnog direktora i članovi koje su imenovali Komisija i ESB koji djeluju neovisno i objektivno u interesu cijele Unije. Uzimajući u obzir misiju Odbora, izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora trebalo bi imenovati na temelju postignuća, vještina, znanja o bankarskim i financijskim pitanjima te na temelju iskustva značajnog za financijski nadzor i uređenje. Izvršni direktor i zamjenik direktora trebali bi biti odabrani na temelju otvorenog postupka odabira o kojem bi Europski parlament i Vijeće trebali biti pravovremeno obaviješteni. Postupak odabira trebao bi poštovati načelo ravnoteže spolova. Komisija bi trebala dostaviti nadležnom odboru Europskog parlamenta uži izbor kandidata za položaje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora. Komisija bi trebala podnijeti prijedlog za imenovanje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora na odobrenje Europskom parlamentu. Nakon što Europski parlament taj prijedlog odobri, Vijeće bi trebalo usvojiti provedbenu odluku kojom se imenuje izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora. Odbor bi na izvršnu sjednicu o razmatranju sanacije banke ili grupacije s poslovnim nastanom u jednoj uključenoj državi članici trebao pozvati te u postupak odlučivanja uključiti člana kojega imenuje predmetna država članica i koji predstavlja njezino nacionalno tijelo za sanaciju. Na razmatranje o prekograničnoj grupaciji u okviru izvršne sjednice Odbora trebali bi biti pozvani i u postupak odlučivanja uključeni članovi koje imenuju predmetna matična država članica i sve predmetne države članice domaćini i koji predstavljaju mjerodavna nacionalna tijela za sanaciju. Tijela matičnih država i država domaćina trebala bi međutim ravnomjerno utjecati na odluke, tako da bi tijela država domaćina trebala imati jedan zajednički glas. Tijekom procesa donošenja odluke, u obzir se uzima razmjerna veličina i važnost podružnice, ogranka ili subjekta na koje se odnosi konsolidirani nadzor u gospodarstvu svake države članice domaćina i u grupaciji kao cjelini.

(19.a)  Budući da će se sudionici postupka odlučivanja Odbora na njegovim izvršnim sjednicama mijenjati ovisno o državi članici/državama članicama u kojoj/kojima dotična institucija ili grupacija djeluje, stalni bi sudionici - izvršni direktor, zamjenik izvršnog direktora, članovi koje imenuje Komisija i ESB - trebali osigurati da su odluke koje se donose u različitim formacijama izvršnih sjednica Odbora dosljedne, primjerene i razmjerne.

(19.b)  EBA bi sastancima Odbora trebala nazočiti u svojstvu promatrača. Ostali promatrači, kao što je predstavnik Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM-a), mogu po potrebi također biti pozvani da prisustvuju sastancima Odbora. Na promatrače se odnose isti uvjeti za čuvanje profesionalne tajne kao i na članove i osoblje Odbora te osoblje koje je razmijenjeno s uključenim državama članicama koje provode sanacijske zadaće ili osoblje koje je iz tih država upućeno.

(19.c)  Odbor bi trebao moći postaviti interne timove za sanaciju sastavljene od vlastitog osoblja i osoblja nacionalnih tijela za sanaciju iz uključenih država članica kojima bi trebali upravljati koordinatori koje imenuje rukovodeće osoblje Odbora, a koji bi mogli biti pozvani da kao promatrači sudjeluju u izvršnim sjednicama Odbora, no koji ne bi imali nikakva glasačka prava.

(19.d)  Načelo lojalne suradnje između institucija Europske unije sadržano je u Ugovorima, posebice u članku 13. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji.

(20)     U kontekstu misije Odbora i Komisije u okviru ove Uredbe i ciljeva sanacije koji uključuju zaštitu javnih sredstava, funkcioniranje jedinstvenog mehanizma sanacije trebalo bi se financirati doprinosima koje plaćaju institucije uključenih država članica. Proračunske obveze država članica ili Unije ni u kojem se slučaju ne smiju iskoristiti za pokrivanje tih troškova.

(21)     Komisija i Odbor trebali bi, kad je to bitno, zamijeniti nacionalna tijela za sanaciju imenovana na temelju Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka ] u svim pitanjima koja se odnose na postupak odlučivanja o sanaciji. Nacionalna tijela za sanaciju imenovana na temelju Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] trebala bi nastaviti obavljati aktivnosti povezane s provedbom programa sanacije koji donosi Odbor. Da bi se osigurale transparentnost i demokratska kontrola te zaštitila prava institucija Unije, Odbor bi trebao odgovarati Europskom parlamentu i Vijeću za sve odluke donesene na temelju ovog prijedloga. Isto tako, zbog transparentnosti i demokratske kontrole nacionalni bi parlamenti trebali imati određena prava na pristup informacijama o aktivnostima Odbora i na stupanje u dijalog s njim.

(21.a)  Sve mjerodavne institucije trebale bi pri primjeni Uredbe u obzir načelo proporcionalnosti. Načelo proporcionalnosti osobito podrazumijeva procjenu mogućeg učinka propadanja neke institucije zbog prirode njezina poslovanja, njezine dioničke strukture, njezina pravnog oblika, njezina profila rizičnosti, veličine i pravnog statusa, na primjer, podliježe li oslobođenju u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 575/2013, međupovezanosti s drugim institucijama ili općenito financijskim sustavom, opsega i kompleksnosti njezinih djelatnosti i njezinog sudjelovanja u sustavu zaštite institucija koje udovoljava zahtjevima iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili nekom drugom zadružnom sustavu međusobne solidarnosti iz članka 113. stavka 6. navedene Uredbe te izvršava li usluge ili aktivnosti ulaganja kao što je definirano u članku 4. stavku 1. podstavku 2. Direktive 2004/39/EZ.

(21.b)  Na zahtjev nacionalnih parlamenata uključenih država članica trebalo bi omogućiti da relevantni odbori tih parlamenata održe saslušanje predstavnika Odbora u prisutnosti nadležnog nacionalnog tijela.

(22)     Ako se Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] predviđa mogućnost da nacionalna sanacijska tijela primijene pojednostavnjene obveze ili propise o izuzeću povezane sa zahtjevima u vezi s izradom plana sanacije, treba predvidjeti postupak prema kojem bi Odbor mogao odobriti primjenu tih pojednostavnjenih obveza.

(23)     Da bi se osigurao ujednačen pristup institucijama i grupacijama, Odbor bi trebao biti ovlašten sastavljati planove sanacije tih institucija i grupacija u suradnji s nacionalnim tijelima za sanaciju od kojih Odbor može zahtijevati da izvršavaju zadatke povezane sa sastavljanjem planova sanacije. Odbor bi trebao ocjenjivati mogućnost sanacije institucija i grupacija te poduzimati mjere usmjerene na uklanjanje mogućih prepreka sanaciji. Odbor bi od nacionalnih tijela za sanaciju trebao zahtijevati da primijene primjerene mjere osmišljene za uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije, čime bi se osigurale dosljednost i mogućnost sanacije predmetnih institucija. S obzirom na povjerljivu i za institucije specifičnu prirodu informacija sadržanih u planovima sanacije, odluke koje se odnose na sastavljanje i procjenu planova sanacije i primjenu odgovarajućih mjera trebao bi donositi Odbor na izvršnoj sjednici.

(24)     Planiranje sanacije ključan je dio djelotvorne sanacije. Odbor bi stoga trebao biti ovlašten zahtijevati promjene u strukturi i organizaciji institucija ili grupacija kako bi se uklonile praktične prepreke primjeni instrumenata sanacije te kako bi se osigurala mogućnost sanacije predmetnih subjekata. Nužno je, zbog moguće sistemske naravi svih institucija i radi održavanja financijske stabilnosti, osigurati tijelima mogućnost sanacije institucija. Da bi se osiguralo poštovanje prava na poslovanje zajamčenog člankom 16. Povelje o temeljnim pravima, sloboda Odbora trebala bi se ograničiti na ono što je nužno za pojednostavnjivanje strukture i rada institucija u cilju poboljšanja mogućnosti njihove sanacije. Osim toga sve bi mjere uvedene u tom cilju trebale biti usklađene s pravom Unije. Mjere ne smije dovoditi do izravne odnosno neizravne diskriminacije na temelju nacionalnosti i moraju biti opravdane nadređenim argumentom da je financijska stabilnost u javnom interesu. Da bi se utvrdilo je li poduzeta mjera u javnom interesu, Odbor bi, djelujući u općem javnom interesu, trebao postići ciljeve sanacije a da pritom ne naiđe na prepreke primjeni instrumenata sanacije odnosno ovlasti koje su mu dodijeljene. Mjere osim toga ne bi trebale prelaziti minimum potreban za ostvarenje ciljeva.

(24.a)  Planovi sanacije trebali bi uzeti u obzir utjecaj na zaposlenike i uključivati postupke informiranja i savjetovanja sa zaposlenicima ili s njihovim predstavnicima tijekom cijelog postupka sanacije, u skladu s Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. Prema potrebi bi se u tom pogledu trebali poštovati kolektivni ugovori ili drugi aranžmani koje osiguravaju socijalni partneri. Informacije o planovima sanacije, uključujući sva ažuriranja, treba saopćiti zaposlenicima ili njihovim predstavnicima kao što je predviđeno u Direktivi [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

(25)     Jedinstveni mehanizam sanacije trebao bi biti zasnovan na okvirima Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] i jedinstvenog nadzornog mehanizma. Odbor bi stoga trebao biti ovlašten intervenirati u ranoj fazi pogoršanja financijske situacije odnosno solventnosti institucije. Informacije koje Odbor u toj fazi primi od ▐ ESB-a ključne su za utvrđivanje mjera koje bi trebalo poduzeti kako bi se pripremila sanacija dotične institucije.

(26)     Da bi se u trenutku kad to bude potrebno osigurala brza sanacija, Odbor bi trebao u suradnji s mjerodavnim nadležnim tijelima ili ESB-om pozorno pratiti stanje predmetnih institucija i ispitati jesu li u vezi s njima poduzete određene rane interventne mjere.

(27)     Da bi poremećaji financijskog tržišta i gospodarstva ostali minimalni, postupak sanacije treba provesti u kratkom vremenu. Deponentima bi trebao biti omogućen pristup barem pokrivenim depozitima što je prije moguće, a u svakom slučaju prije negoli deponentima bude osiguran pristup depozitima u okviru uobičajenog stečajnog postupka u skladu s Direktivom [Direktiva o sustavima zajamčenih depozita]. Komisija bi tijekom postupka sanacije trebala imati pristup svim informacijama koje smatra potrebnima za donošenje utemeljenih odluka u postupku sanacije. Ako Komisija odluči usvojiti nacrt mišljenja koji je pripremio Odbor za pokretanje sanacije određene institucije, Odbor bi odmah trebao usvojiti program sanacije s detaljima u vezi s primjenjivim sanacijskim instrumentima i ovlastima te financijskim aranžmanima.

(28)     Likvidacijom posrnulih institucija u okviru redovnog stečajnog postupka moglo bi se ugroziti financijsku stabilnost, prekinuti pružanje ključnih usluga i utjecati na zaštitu deponenata. U tom je slučaju primjena instrumenata sanacije u javnom interesu. Ciljevi sanacije trebali bi stoga osigurati nastavak pružanja ključnih financijskih usluga, održavanje stabilnosti financijskog sustava, smanjenje moralnog hazarda na temelju smanjivanja financijske potpore posrnulim institucijama iz javnih sredstava te zaštitu deponenata.

(29)     Međutim, prije odluke o nastavljanju poslovanja nesolventne institucije treba uvijek razmotriti mogućnost likvidacije u okviru redovnog stečajnog postupka. Nesolventna institucija može nastaviti s poslovanjem radi nenarušavanja financijske stabilnosti na način da se, u mjeri u kojoj je to moguće, financira privatnim sredstvima. To se može postići ili prodajom, ili spajanjem s privatnim kupcem, ili nakon otpisa obveza institucije, ili nakon konverzije duga u dionički kapital u cilju rekapitalizacije.

(30)     Primjenjujući ovlasti sanacije, Komisija i Odbor trebali bi osigurati da dioničari i vjerovnici preuzmu odgovarajući dio gubitaka, smjenu ili dodavanje novih članova uprave, minimalne troškove sanacije institucije i ravnopravno postupanje prema svim vjerovnicima nesolventne institucije koji su razvrstani u isti isplatni red u skladu s ovom Uredbom i Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

(31)     Ograničenje prava dioničara i vjerovnika treba biti u skladu s člankom 52. Povelje o temeljnim pravima. Instrumente sanacije treba stoga primjenjivati samo na one institucije koje propadaju ili će vjerojatno propasti, i to samo kad je to potrebno da bi se ostvario cilj financijske stabilnosti koja je u javnom interesu. Sanacijske instrumente posebno bi trebalo primijeniti kada se institucija ne može likvidirati u redovnom stečajnom postupku, a da se pritom ne destabilizira financijski sustav, te su potrebne mjere za brz prijenos i nastavak važnih funkcija sustava i ne postoji razumna mogućnost da se primijeni alternativno privatno rješenje, uključujući povećanje udjela kapitala postojećih dioničara ili treće osobe kojim bi se obnovilo uspješno poslovanje institucije.

(32)     Uplitanje u vlasnička prava ne smije biti nerazmjerno. Pogođeni dioničari i vjerovnici ne bi zbog toga trebali trpjeti gubitke koji su veći od gubitaka koje bi trpjeli da je institucija likvidirana u trenutku odluke o sanaciji. U slučaju djelomičnog prijenosa imovine institucije u sanaciji na privatnog kupca ili instituciju za premošćivanje, preostali dio institucije u sanaciji treba likvidirati u redovnom stečajnom postupku. Da bi se tijekom postupka likvidacije zaštitili postojeći dioničari i vjerovnici institucije, trebalo bi im osigurati pravo na isplatu potraživanja koja ne bi bila manje od isplate koju bi primili da je institucija likvidirana u redovnom stečajnom postupku.

(33)     Da bi se zaštitila prava dioničara, a vjerovnicima osigurao iznos koji nije niži od iznosa koji bi primili u redovnom stečajnom postupku, treba utvrditi jasne obveze u pogledu vrednovanja imovine i obveza institucije te osigurati dovoljno vremena za pravilnu procjenu tretmana koji bi se primijenio da je institucija likvidirana u redovnom stečajnom postupku. Vrednovanje bi trebalo omogućiti već u ranoj interventnoj fazi. Prije nego što se poduzmu mjere sanacije, trebalo bi procijeniti vrijednost imovine i obveza institucije te tretman koji bi se primijenio na dioničare i vjerovnike u redovnom stečajnom postupku.

(34)     Važno je iskazati gubitke čim institucija propadne. Vodeća načela pri vrednovanju imovine i obveza posrnule institucije određena su Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. U slučaju nužde Odbor bi trebao moći obaviti brzo privremeno vrednovanje imovine i obveza posrnule institucije koje će primjenjivati dok se ne obavi neovisno vrednovanje.

(35)     Da bi se osigurale objektivnost i izvjesnost postupka sanacije, potrebno je utvrditi redoslijed prema kojem se neosigurana potraživanja vjerovnika prema instituciji u sanaciji otpisuju ili konvertiraju. Da bi se ograničio rizik koji bi vjerovnicima donio gubitke veće od gubitaka koje bi pretrpjeli u redovnom stečajnom postupku, utvrđeni redoslijed trebao bi se moći primjenjivati i u redovnom stečajnom postupku i pri otpisu odnosno konverziji u okviru sanacije. Time će se olakšati i određivanje vrijednosti duga.

(35.a)  Usklađivanje stečajnog prava diljem Unije, koje bi predstavljalo veliki korak u izgradnji istinskog unutarnjeg tržišta, još uvijek nije postignuto. Međutim, za subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu te one s poslovnim nastanom u drugim državama članicama, zbog usklađivanja uvedenog Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], hijerarhija potraživanja vjerovnika u slučaju insolventnosti, što uključuje povlastice deponenata, ostaje ista. Takvo usklađivanje uklanja važan izvor regulatorne arbitraže. Ipak, trebalo bi se progresivno okrenuti režimu Unije za insolventnost.

(36)     Komisija bi trebala, prema nacrtu odluke koji je pripremio Odbor, osigurati okvir za sanacijske mjere koje je potrebno poduzeti u skladu s planovima sanacije dotičnog subjekta i ovisno o okolnostima pojedinog slučaja te bi trebala moći odrediti sve potrebne sanacijske instrumente prije njihove uporabe. Unutar jasnog i preciznog okvira Odbor bi trebao donijeti odluku o detaljnom programu sanacije. Relevantni instrumenti sanacije trebali bi uključivati prodaju poduzeća, instituciju za premošćivanje, sanaciju vlastitim sredstvima i odvajanje imovine, kao što je predviđeno Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka ]. Unutar okvira bi se trebala omogućiti ocjena ispunjenja uvjeta za otpis i konverziju instrumenata kapitala.

(37)     U skladu s Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], prodajom poduzeća trebala bi se bez suglasnosti dioničara omogućiti prodaja institucije ili dijelova njezina poslovanja najmanje jednom kupcu.

(38)     U skladu s Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], odvajanjem imovine trebalo bi se omogućiti nadležnim tijelima da prenesu na odvojenog upravitelja neučinkovitu imovinu ili imovinu čija je vrijednost umanjena. Taj bi se instrument trebao upotrebljavati samo zajedno s drugim instrumentima radi sprječavanja davanja neopravdane konkurentske prednosti posrnuloj instituciji.

(39)     Učinkovitim režimom sanacije troškovi sanacije posrnule institucije koje snose porezni obveznici trebali bi se smanjiti do minimuma. Njime bi se trebalo osigurati i da se i velike institucije koje su važne za sustav mogu sanirati bez ugrožavanja financijske stabilnosti. Instrumentom sanacije vlastitim sredstvima postiže se taj cilj na način da se njime osigurava da dioničari i vjerovnici nekog subjekta snose odgovarajuće gubitke i preuzmu odgovarajući dio tih troškova. U cilju toga, potrebno je da se zakonske ovlasti za otpis duga uvrste u okvir sanacije kao dodatna mogućnost zajedno s ostalim instrumentima sanacije, kako je savjetovao Odbor za financijsku stabilnost.

(40)     U skladu s Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], kako bi se osigurala potrebna fleksibilnost za dodjelu gubitaka vjerovnicima u nizu okolnosti, prikladno je da je instrument sanacije vlastitim sredstvima primjenjiv i ako je cilj sanirati posrnulu instituciju kao instituciju s trajnim poslovanjem ako postoji realna mogućnost da institucija može ponovno uspješno poslovati i ako su usluge važne za sustav prenesene na instituciju za premošćivanje, a ostatak je institucije prestao poslovati, pa je likvidiran.

(41)     U skladu s Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], ako se sanacija vlastitim sredstvima primjenjuje u cilju ponovne uspostave kapitala posrnule institucije kako bi se omogućilo da posluje kao institucija s trajnim poslovanjem, sanacija vlastitim sredstvima trebala bi uvijek biti popraćena zamjenom uprave i naknadnim restrukturiranjem institucije i njezinih aktivnosti tako da se otklone razlozi njezina neuspjeha. To restrukturiranje treba se postići provedbom plana reorganizacije poslovanja.

(42)     U skladu s Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], nije primjereno primijeniti instrument sanacije vlastitim sredstvima na potraživanja dok god su ona osigurana, kolateralizirana ili na neki drugi način zajamčena. Međutim, kako bi se osigurala učinkovitost sanacije vlastitim sredstvima i postizanje njegovih ciljeva, potrebna je mogućnost njezine primjene na najveći mogući broj neosiguranih obveza posrnule institucije. Bez obzira na to, primjereno je isključiti određene vrste neosiguranih obveza iz područja primjene instrumenta sanacije vlastitim sredstvima. Radi javne politike i učinkovite sanacije, sanacija vlastitim sredstvima ne bi se trebala primjenjivati na one depozite koji su zaštićeni na temelju Direktive 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(10), na obveze zaposlenika posrnule institucije ili na komercijalna potraživanja koja se odnose na robu i usluge potrebne za dnevno funkcioniranje institucije.

(43)     U skladu s Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], deponenti koji imaju depozite osigurane sustavom osiguranja depozita ne bi trebali biti podložni provođenju sanacije vlastitim sredstvima. ▐Izvršavanjem ovlasti za sanaciju vlastitim sredstvima osigurao bi se daljnji pristup deponenata vlastitim depozitima▐.

(44)     Kako bi se provela podjela tereta između dioničara i podređenih vjerovnika, kako se nalaže na temelju pravila o državnim potporama, jedinstveni mehanizam sanacije mogao bi po analogiji primijeniti instrument sanacije vlastitim sredstvima od početka primjene ove Uredbe i Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

(45)     Kako bi se izbjegla mogućnost da institucije strukturiraju svoje obveze na način kojim se sprječava učinkovitost instrumenta sanacije vlastitim sredstvima, Odbor bi trebao moći odrediti da institucije u svakom trenutku imaju ukupni iznos, izražen u postotku ukupnih obveza institucije, vlastitih sredstava, podređenog duga i nadređenih obveza koje se ne smatraju vlastitim sredstvima u svrhu Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(11) i Direktive 2013/36/EU od 26. lipnja 2013. Europskog parlamenta i Vijeća(12), a koji je podložan sanaciji vlastitim sredstvima te koji je utvrđen u planovima sanacije.

(46)     Najbolji način sanacije trebao bi se odabrati ovisno o okolnostima pojedinog slučaja i u tu bi svrhu svi sanacijski instrumenti predviđeni Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka ] trebali biti dostupni i primijenjeni u skladu s navedenom Direktivom.

(47)     Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] su ovlasti za otpis i konverziju instrumenata kapitala dodijeljene nacionalnim sanacijskim tijelima, s obzirom na to da se uvjeti za otpis i konverziju instrumenata kapitala mogu poklapati s uvjetima za sanaciju te se u tom slučaju mora provesti procjena kojom bi se utvrdilo je li samo otpis i konverzija instrumenata kapitala dovoljna da se ponovno uspostavi financijsko zdravlje dotičnog subjekta ili je potrebno poduzeti i mjere sanacije. Općenito će se takvo što koristiti u kontekstu sanacije. Odbor i Komisija trebali bi zamijeniti nacionalna sanacijska tijela i u toj ulozi te bi stoga trebali biti ovlašteni procijeniti jesu li uvjeti za otpis i konverziju instrumenata kapitala ispunjeni i donijeti odluku o tome trebaju li započeti sanaciju nekog subjekta ako su zahtjevi za sanaciju također ispunjeni.

(48)     Učinkovitost i ujednačenost sanacijskih mjera trebali bi se osigurati u svim uključenim državama članicama. U tu bi svrhu Odbor trebao biti ovlašten,ako nacionalno sanacijsko tijelo nije ili nije u dovoljnoj mjeri primijenilo odluku Odbora, izravno izdati naredbe instituciji u sanaciji.

(49)     Kako bi se poboljšala učinkovitost jedinstvenog mehanizma sanacije, Odbor bi u svim okolnostima trebao blisko surađivati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo. Prema potrebi bi Odbor trebao surađivati i s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europskim odborom za sistemske rizike te ostalim tijelima koja su dio Europskog sustava financijskog nadzora. Odbor bi trebao i blisko surađivati s ESB-om i ostalim tijelima ovlaštenima za nadzor kreditnih institucija unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma, posebno zbog grupacija koje podliježu konsolidiranom nadzoru ESB-a. Kako bi se učinkovito upravljalo postupkom sanacije posrnulih banaka, Odbor bi trebao surađivati s nacionalnim tijelima za sanaciju u svim fazama postupka sanacije. Stoga je suradnja s potonjima potrebna ne samo radi provedbe odluka o sanaciji koje je donio Odbor, već je potrebna i prije donošenja svih odluka o sanaciji, u fazi planiranja sanacije ili tijekom faze rane intervencije. Tijekom provedbe svojih zadaća u okviru ove Uredbe Komisija bi trebala blisko surađivati s EBA-om i u obzir uzeti smjernice i preporuke koje je EBA izdala.

(49.a)  Kod primjene sanacijskih instrumenata i izvršavanja sanacijskih ovlasti Odbor bi trebao osigurati da se predstavnici zaposlenika dotičnih subjekata o tome obavijeste te da se po potrebi s njima savjetuje, kako je predviđeno Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. Prema potrebi bi se u tom pogledu trebali u potpunosti uzeti u obzir kolektivni ugovori ili drugi aranžmani koje osiguravaju socijalni partneri.

(50)     S obzirom na to da Odbor zamjenjuje nacionalna tijela za sanaciju uključenih država članica pri donošenju odluka o sanaciji, Odbor bi trebao zamijeniti ta tijela i u svrhu suradnje s neuključenim državama članicama u pogledu uloga sanacije. Posebno bi Odbor trebao predstavljati sva tijela iz uključenih država članica na kolegijima o sanaciji koji uključuju tijela iz neuključenih država članica.

(50.a)  Odbor i sanacijska tijela iz neuključenih država trebaju sklopiti memorandum o razumijevanju u kojem su opisani opći uvjeti njihove suradnje u izvršavanju njihovih zadaća iz Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. Memorandum o razumijevanju mogao bi, između ostalog, razjasniti savjetovanje u vezi s odlukama Komisije i Odbora koje imaju utjecaja na postojeće podružnice ili gospodarske grane u neuključenim državama-članicama, a čije matično društvo ima nastan u uključenoj državi članici. Memorandum bi trebalo redovito preispitivati.

(51)     Budući da mnoge kreditne institucije ne posluju samo unutar Unije nego i međunarodno, učinkovitim mehanizmom sanacije potrebno je odrediti načela suradnje s relevantnim tijelima iz trećih zemalja. Tijelima trećih zemalja trebala bi se pružiti potpora u skladu s pravnim okvirom iz članka 88. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. U tu svrhu, s obzirom na to da bi Odbor trebao biti jedino tijelo ovlašteno za sanaciju posrnulih banaka u uključenim državama članicama, Odbor bi trebalo isključivo ovlastiti za zaključivanje neobvezujućih sporazuma o suradnji s tim tijelima trećih zemalja, u ime nacionalnih tijela uključenih država članica.

(52)     Kako bi učinkovito izvršio svoje zadaće, Odbor bi trebao imati primjerene istražne ovlasti. On bi trebao moći zahtijevati sve nužne informacije izravno ili putem nacionalnih sanacijskih tijela te provoditi istrage i izravni nadzor, prema potrebi u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima, uz potpuno korištenje svim informacijama dostupnim ESB-u i nacionalnim nadležnim tijelima. U kontekstu sanacije, izravni nadzor bio bi dostupan Odboru kako bi učinkovito nadzirao provedbu koju vrše nacionalna tijela i osigurao da Komisija i Odbor donesu odluke na temelju potpuno točnih informacija.

(53)     Kako bi se osiguralo da Odbor ima pristup svim relevantnim informacijama, odgovarajući subjekti i njihovi zaposlenici se ne bi smjeli pozivati na pravila o čuvanju profesionalne tajne kako bi se spriječilo otkrivanje informacija Odboru Istodobno se otkrivanje takvih informacija Odboru nikako ne bi trebalo smatrati kao kršenje obveze čuvanja poslovne tajne.

(54)     Kako bi se osiguralo poštovanje odluka donesenih u okviru jedinstvenog mehanizma sanacije, trebale bi se uvesti razmjerne i odvraćajuće kazne u slučaju njihove povrede. Odbor bi trebao biti ovlašten naložiti nacionalnim sanacijskim tijelima da nametnu upravne kazne ili periodične penale subjektima zbog nepoštovanja obveza na temelju njegovih odluka. Kako bi se osigurala dosljedna, učinkovita i djelotvorna praksa izvršavanja, Odbor bi trebao biti ovlašten za izdavanje smjernica nacionalnim sanacijskim tijelima o primjeni upravnih kazni i penala.

(55)     Ako nacionalno tijelo za sanaciju krši pravila jedinstvenog mehanizma sanacije ne koristeći ovlasti koje su mu dodijeljene na temelju nacionalnog prava kako bi proveo nalog Odbora, dotična država članica može biti odgovorna za nadoknadu sve štete uzrokovane pojedincima, uključujući prema potrebi subjekt ili grupaciju u sanaciji, ili svim vjerovnicima svih dijelova tog subjekta ili grupacije u svim državama članicama, u skladu s njihovom sudskom praksom.

(56)     Trebaju se utvrditi primjerena pravila kojima se uređuje proračun Odbora, priprema proračuna, donošenje unutarnjih pravila kojima se utvrđuje postupak donošenja i izvršenja njegova proračuna, nadzor i kontrola proračuna koju izvršava Odbor na plenarnoj sjednici te unutarnja i vanjska revizija poslovnih knjiga.

(56.a)  Odbor bi na plenarnoj sjednici također trebao donijeti, nadzirati i kontrolirati svoj godišnji program rada te izdati mišljenja i/ili preporuke o nacrtu izvješća izvršnog direktora koje bi trebale sadržavati odjeljak o aktivnostima sanacije i otvorenim slučajevima sanacije Odbora te odjeljak o financijskim i administrativnim pitanjima.

(57)     Postoje okolnosti u kojima učinkovitost primijenjenih instrumenata sanacije može ovisiti o dostupnosti kratkoročnih sredstava za financiranje institucije ili institucije za premošćivanje, pružanju jamstava potencijalnim kupcima ili pružanju kapitala instituciji za premošćivanje. Stoga je važno uspostaviti fond uz pomoć kojeg bi se izbjegla uporaba javnih sredstava u te svrhe.

(58)     Potrebno je osigurati potpunu dostupnost Fonda u svrhu sanacije posrnulih institucija. Stoga se Fondom ne bi trebalo koristiti u niti jednu svrhu osim radi učinkovite provedbe instrumenata i ovlasti za sanaciju. Nadalje, njime bi se trebalo koristiti samo u skladu s primjenjivim ciljevima i načelima sanacije, u potpunosti poštujući odredbe utvrđene Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. U skladu s tim, Odbor bi trebao osigurati da sve gubitke, troškove i druge izdatke nastale u vezi s uporabom instrumenata sanacije snose dioničari i vjerovnici institucije u sanaciji. Samo ako se iscrpe sredstva dioničara i vjerovnika, te gubitke, troškove i ostale izdatke nastale uporabom instrumenata za sanaciju snosi Fond.

(59)     U pravilu bi se doprinosi financijske industrije trebali prikupiti prije primjene sanacije i neovisno o tome. Kada prethodno financiranje nije dovoljno da se njime pokriju gubitci ili troškovi nastali uporabom Fonda, dodatni doprinosi trebali bi se prikupiti kako bi se snosio dodatni trošak ili gubitak. Nadalje, Fond bi se trebao moći zadužiti ili dobiti drugu vrstu potpore od financijskih institucija ili ostalih trećih osoba ako njegova sredstva nisu dovoljna da se pokriju gubitci, troškovi ili drugi izdatci nastali uporabom Fonda i ako izvanredni ex post doprinosi nisu odmah dostupni.

(59.a)  Ako su države članice uvele namete za banke, poreze ili doprinose za sanaciju kao odgovor na krizu, isti bi se trebali zamijeniti doprinosima Fondu kako bi se izbjeglo dvostruko plaćanje.

(60)     Kako bi se dosegnula kritična masa i izbjegli prociklički učinci koji bi nastali da se Fond mora oslanjati samo na ex post doprinose u krizi sustava, neophodno je da ex ante dostupna financijska sredstva Fonda dosegnu određenu ciljanu razinu.

(60.a)  Ciljne razine Fonda trebalo bi odrediti kao postotak iznosa pokrivenih depozita svih kreditnih institucija kojima je izdano odobrenje za rad u državama članicama koje sudjeluju. Međutim, budući da bi ukupan iznos obveza tih institucija u pogledu funkcija Fonda predstavljao prikladniju odgovarajuću vrijednost, Komisija bi trebala procijeniti treba li se ubuduće uvesti referentna vrijednost u odnosu na ukupne obveze koja se treba ostvariti uz ciljanu razinu financiranja, održavajući ravnopravna pravila natjecanja Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

(61)     Prikladan vremenski okvir trebao bi se odrediti kako bi se postigla ciljana razina financiranja za Fond. Međutim, Odbor bi trebao biti u mogućnosti prilagoditi razdoblje davanja doprinosa kako bi se uzele u obzir važne isplate koje Fond izvršava.

(61.a)  S ciljem prekida veze između država i banaka te osiguravanja učinkovitosti i vjerodostojnosti jedinstvenog mehanizma sanacije, posebice sve dok u potpunosti nije financiran jedinstveni fond za sanaciju, ključno je osnovati europski javni zajmovni instrument unutar razumnog roka nakon stupanja na snagu jedinstvenog mehanizma sanacije. Svi zajmovi iz tog zajmovnog instrumenta trebali bi se vraćati iz Fonda unutar dogovorenog vremenskog okvira. Navedeni zajmovni instrument trebao bi osigurati trenutačnu dostupnost dostatnih financijskih sredstava za svrhe utvrđene ovom Uredbom.

(62)     Ako su uključene države članice već uspostavile nacionalne financijske aranžmane sanacije, one bi trebale moći omogućiti da nacionalni financijski aranžmani sanacije upotrebljavaju njihova dostupna financijska sredstva, koja su u prošlosti prikupile institucije putem ex ante doprinosa, kako bi institucijama nadoknadile ex ante doprinose koje bi te institucije trebale uplatiti u Fond. Takvim povratom ne bi se trebale dovoditi u pitanje obveze država članica temeljene na Direktivi 94/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(13).

(63)     Kako bi se osigurao pošten izračun doprinosa i omogućili poticaji za poslovanje po modelu koji predstavlja manji rizik, doprinosi Fondu, koje treba odrediti Odbor u skladu s Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] i u skladu s njom usvojenim delegiranim aktima nakon savjetovanja s nadležnim tijelom, trebali bi uzeti u obzir stupanj rizika koji snose kreditne institucije.

(65)     Kako bi se zaštitila vrijednost iznosa koji zadržava Fond, ti iznosi trebali bi se uložiti u dovoljno sigurnu, raznoliku i likvidnu imovinu.

(66)     Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se učinilo sljedeće: odredila vrsta doprinosa Fondu i razlozi zbog kojih su doprinosi potrebni, način na koji se izračunavaju doprinosi i način na koji se oni moraju platiti; utvrdila pravila prijave, računovodstva, izvještavanja i ostala pravila potrebna kako bi se doprinosi isplatili u potpunosti i na vrijeme; odredila sustav doprinosa za institucije kojima je odobren rad nakon što Fond dosegne ciljanu razinu; odredili kriteriji za raspodjelu za vrijeme davanja doprinosa; odredile okolnosti u kojima se unaprijed može izvršiti isplata doprinosa; utvrdili kriteriji za uvođenje iznosa godišnjih doprinosa; odredile mjere za utvrđivanje okolnosti kada i načina na koje se institucija može djelomično ili u potpunosti izuzeti iz ex post doprinosa te mjere za utvrđivanje okolnosti kada i načina na koje se institucija može djelomično ili u potpunosti izuzeti iz ex post doprinosa.

(67)     Kako bi se očuvala povjerljivost rada Odbora, članovi Odbora i osoblje Odbora, uključujući osoblje razmijenjeno s uključenim državama članicama ili koje je uključena država članica uputila na rad u cilju provedbe dužnosti sanacije trebali bi podlijegati zahtjevima čuvanja profesionalne tajne, čak i kada više ne obavljaju te dužnosti. Ti zahtjevi bi se također trebali primjenjivati na druge osobe koje je Odbor ovlastio i osobe koje su nacionalna sanacijska tijela država članica ovlastila ili imenovala za provođenje pregleda na licu mjesta te promatrače koji su pozvani da sudjeluju na plenarnim i izvršnim sjednicama Odbora. U svrhu provedbe zadaća koje su mu dodijeljene, Odbor bi trebao biti ovlašten, ovisno o uvjetima, za razmjenu informacija s nacionalnim tijelima ili tijelima Unije.

(68)     Kako bi se osiguralo da je Odbor zastupljen u Europskom sustavu financijskog nadzora, trebala bi se izmijeniti Uredba (EU) br. 1093/2010 u cilju uključivanja Odbora u koncept nadležnih tijela utvrđenih tom Uredbom. Takvo izjednačavanje Odbora s nadležnim tijelima na temelju Uredbe br. 1093/2010 usklađeno je s funkcijama dodijeljenima Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo na temelju članka 25. Uredbe br. 1093/2010 koje uključuju davanje doprinosa razvoju i usklađivanju planova oporavka i sanacije i aktivno sudjelovanje u tome te nastojanje da se pojednostavni sanacija posrnulih institucija, a posebno prekograničnih grupacija.

(69)     Dok Odbor ne bude u potpunosti operativan, Komisija bi trebala biti nadležna za početne aktivnosti, uključujući prikupljanje doprinosa potrebnih za pokrivanje administrativnih troškova i imenovanje privremenog izvršnog direktora koji bi odobrio sve potrebne isplate u ime Odbora.

(70)     Ovom Uredbom poštuju se sva temeljna prava i načela priznata u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebice pravo na vlasništvo, zaštitu osobnih podataka, slobodu poduzetništva, pravo radnika na informacije i savjetovanje u poduzeću, pravo na djelotvoran pravni lijek i pravedno suđenje te se ona mora provesti u skladu s tim pravima i načelima.

(71)     S obzirom na to da se ciljevi ove Uredbe, posebice uspostava učinkovitog i djelotvornog jedinstvenog europskog okvira za sanaciju kreditnih institucija i omogućavanje dosljedne primjene pravila sanacije, ne mogu postići u dovoljnoj mjeri na razini države članice te se stoga mogu bolje postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi okvire potrebne za ostvarivanje tih ciljeva.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

DIO I.OPĆE ODREDBE

Članak 1.Sadržaj

Ovom Uredbom utvrđuju se jedinstvena pravila i jedinstven postupak za sanaciju subjekata iz članka 2. s poslovnim nastanom u uključenim državama članicama iz članka 4.

Kao što je utvrđeno člankom 38., Odbor zajedno s Komisijom i nadležnim sanacijskim tijelima u uključenim državama članicama primjenjuje ta jedinstvena pravila i jedinstveni postupak unutar okvira jedinstvenog mehanizma sanacije utvrđenog ovom Uredbom. Jedinstveni mehanizam sanacije podupire se jedinstvenim fondom za sanaciju banaka (dalje u tekstu „Fond”).

Članak 2.Područje primjene

Ova Uredba primjenjuje se na sljedeće subjekte:

(a)       kreditne institucije s poslovnim nastanom u uključenim državama članicama;

(b)       matična poduzeća s poslovnim nastanom u jednoj od uključenih država članica, uključujući financijska holding društva i mješovita financijska holding društva ako podliježu konsolidiranom nadzoru koji provodi ESB u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (i) Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013;

(c)       investicijska društva i financijske institucije s poslovnim nastanom u uključenim državama članicama kada su obuhvaćene konsolidiranim nadzorom matičnog poduzeća koji provodi ESB u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (i.) Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013.

Članak 3.Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u članku 2. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] i u članku 3. Direktive 2013/36/EU. Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)       „nacionalno nadležno tijelo” znači sva nacionalna nadležna tijela kako je definirano u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013;

(1.a)    „nadležno tijelo” znači nadležno tijelo kako je definirano u članku 4. stavku 40. Uredbe (EU) br. 575/2013 i Europsku središnju banku u svojoj nadzornoj funkciji u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013;

(2)       „nacionalno sanacijsko tijelo“ znači tijelo koje je odredila država članica u skladu s člankom 3. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka];

(3)        „mjere sanacije” znači primjenu sanacijskih instrumenta na instituciju ili subjekt iz članka 2. ili izvršavanje najmanje jedne povezane sanacijske ovlasti;

(3.a)    „Odbor” znači jedinstveni sanacijski odbor osnovan u skladu s člankom 38. ove Uredbe;

(4)       „pokriveni depoziti” znači depozite koji se jamče sustavima osiguranja depozita na temelju nacionalnog zakonodavstva u skladu s Direktivom 94/19/EZ i do razine pokrića predviđene člankom 7. Direktive 94/19/EZ;

(5)       „prihvatljivi depoziti” znači depoziti definirani u članku 1. Direktive 94/19/EZ koji nisu isključeni iz zaštite u skladu s člankom 2. te Direktive, bez obzira na njihov iznos;

(11)     „institucija u sanaciji” znači subjekt iz članka 2. s obzirom na poduzetu mjeru sanacije;

(12)     „institucija” znači kreditnu instituciju ili investicijsko društvo obuhvaćeno konsolidiranim nadzorom u skladu s člankom 2. točkom (c);

(13)     „grupacija” znači matično društvo i njegova društva kćeri, koji su subjekti iz članka 2.;

(19)     „dostupna financijska sredstva” znači gotovinu, depozitu, imovinu i neopozive obveze plaćanja dostupne Fondu u svrhe navedene u članku 74.;

(20)     „ciljana razina financiranja” znači iznos dostupnih financijskih sredstava koji se može dostići na temelju članka 68.

Članak 4.Uključene države članice

Uključene države članice su države članice čija je valuta euro ili države članice čija valuta nije euro, a koje su uspostavile blisku suradnju u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 1024/2013.

Članak 5.Povezanost s Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] te važećim nacionalnim zakonodavstvom

-1.       Sukladno ovoj Uredbi, izvršenje zadaća ili ovlasti Komisije i Odbora u okviru ove Uredbe uređeno je Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] i svim u skladu s njom usvojenim delegiranim aktima.

1.        Ako na temelju ove Uredbe Komisija ili Odbor izvršava zadaće ili ovlasti, koje prema Direktivi [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] mora izvršavati nacionalno sanacijsko tijelo uključene države članice, Odbor se, za potrebe primjene ove Uredbe i Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] smatra relevantnim nacionalnim sanacijskim tijelom ili, u slučaju sanacije prekograničnih grupacija, relevantnim sanacijskim tijelom na razini grupacije.

1.a      Ako izvršava ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Odbor podliježe obvezujućim regulatornim i provedbenim tehničkim standardima koje je razvila EBA, a usvojila Komisija u skladu s člancima 10. i 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010, svim smjernicama i preporukama koje je EBA usvojila u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u okviru relevantnih odredbi Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] i svim odlukama EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 u okviru relevantnih odredbi Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

2.        U svojstvu nacionalnog tijela za sanaciju, Odbor djeluje, prema potrebi, s ovlaštenjem Komisije.

3.        Sukladno odredbama ove Uredbe, nacionalna sanacijska tijela uključene države članice djeluju na temelju relevantnih odredbi nacionalnog zakonodavstva i u skladu s njima, kako je usklađeno Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

Članak 6.Opća načela

1.        Niti jedna mjera, prijedlog ili politika Odbora, Komisije ili nacionalnog sanacijskog tijela ne smije diskriminirati subjekte iz članka 2., vlasnike depozita, ulagače i ostale vjerovnike s poslovnim nastanom u Uniji na temelju njihova državljanstva ili mjesta poslovanja.

1.a      Svaka mjera, prijedlog ili politika Odbora, Komisije ili nacionalnog sanacijskog tijela u okviru jedinstvenog mehanizma sanacije poduzima se s ciljem promicanja stabilnosti financijskog sustava unutar Unije i unutar svake uključene države članice u EU-u, uz puno poštovanje i dužnu pažnju prema jedinstvenosti i cjelovitosti unutarnjeg tržišta.

2.        Pri donošenju odluka ili djelovanju, čime se može utjecati na više▐ država članica, a posebno pri donošenju odluka o grupacijama s poslovnim nastanom u najmanje dvije uključene države članice, Komisija i Odbor uzimaju u obzir sve sljedeće čimbenike:

(a)      interese država članica u kojima grupacija djeluje, a posebno učinak svih odluka ili djelovanja ili nedjelovanja na financijsku stabilnost, gospodarstvo, sustav osiguranja depozita ili sustav za zaštitu ulagača bilo koje od tih država članica;

(b)      cilj postizanja ravnoteže interesa različitih uključenih država članica i izbjegavanja nepoštenog dovođenja u pitanje ili nepoštene zaštite interesa neke ▐ države članice;

(c)      potrebu izbjegavanja negativnog učinka na druge dijelove grupacije čiji je član subjekt iz članka 2., koji podliježe sanaciji;

(ca)    ako je moguće, interes grupacije za provođenjem svojih prekograničnih aktivnosti;

(d)      potrebu izbjegavanja nerazmjernog povećanja troškova nametnutih vjerovnicima subjekata iz članka 2., u mjeri u kojoj bi bilo veće od onog koje bi nastalo da su se ti subjekti sanirali redovnim stečajnim postupkom;

(e)      odluke koje se moraju donijeti na temelju članka 107. UFEU-a i iz članka 16. stavka 10.;

3.        Komisija i Odbor uravnotežuju čimbenike iz stavka 2. s ciljevima sanacije iz članka 12. kako je primjereno prirodi i okolnostima svakog slučaja.

4.        Odluke ili mjere Odbora ili Komisije od država članica ne zahtijevaju ni pružanje izvanredne javne financijske potpore niti izravno utječu na fiskalne odgovornosti država članica.

4.a      Pri donošenju odluka ili poduzimanju mjera, Odbor treba osigurati da se predstavnici zaposlenika dotičnih subjekata o tome obavijeste te da se po potrebi s njima savjetuje.

4.b      Mjere, prijedlozi i politike Komisije, Odbora i nacionalnih sanacijskih tijela u okviru ove Uredbe poštuju načelo zabrane diskriminacije u pogledu bilo koje države članice ili skupine država članica.

4.c      Komisija pri izvršavanju zadaća koje su joj ovom Uredbom dodijeljene treba djelovati neovisno od svojih ostalih zadaća i strogo u skladu s ciljevima i načelima utvrđenim ovom Uredbom i Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. Odvajanje zadaća trebalo bi biti zajamčeno odgovarajućim organizacijskim odvajanjem.

DIO II.POSEBNE ODREDBE

GLAVA 1.

Funkcije unutar jedinstvenog mehanizma SANACIJE i postupovna pravila

Poglavlje 1.

Planiranje sanacije

Članak 7.Planovi sanacije

1.        Odbor zajedno s nacionalnim sanacijskim tijelima izrađuje i odobrava planove sanacije za subjekte iz članka 2. i za grupacije.

2.        Za potrebe stavka 1., nacionalna tijela za sanaciju Odboru prosljeđuju sve informacije potrebne za izradu i provedbu planova sanacije, koje su dobili u skladu s člankom 10. i člankom 12. stavkom 1. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], ne dovodeći u pitanje poglavlje 5. ove glave.

2.a      Plan sanacije za svaki subjekt i planovi sanacije grupacije pripremaju se u skladu s člancima 9. i 12. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

7.        Odbor izrađuje planove sanacije u suradnji sa supervizorom ili konsolidirajućim nadzornim tijelom i s nacionalnim sanacijskim tijelima u uključenoj državi članici u kojoj subjekti imaju poslovni nastan. Odbor surađuje s tijelima za sanaciju u neuključenim državama članicama kada u tim državama članicama postoje subjekti koji su uključeni u konsolidirani nadzor.

8.        Odbor može od nacionalnih sanacijskih tijela zatražiti da pripreme prednacrt planova sanacije, a od nacionalnog sanacijskog tijela na razini grupacije da pripremi prednacrt plana sanacije grupacije koje Odbor revidira i odobrava. Odbor može od nacionalnih sanacijskih tijela zahtijevati da izvršavaju druge zadaće povezane s izradom planova sanacije.

9.        Planovi sanacije pregledavaju se i prema potrebi ažuriraju, u skladu s člancima 9. i 12. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

9.a      Odluke koje se odnose na sastavljanje, procjenu i odobrenje planova sanacije te primjenu odgovarajućih mjera donosi Odbor na izvršnoj sjednici.

Članak 8.Procjena mogućnosti sanacije

1.        Pri izradi planova sanacije u skladu s člankom 7., a nakon savjetovanja s nadležnim tijelima, uključujući ESB, i sanacijskim tijelima u neuključenim državama članicama u kojima su smještena društva kćeri i/ili u onoj mjeri u kojoj je to važno za važnu podružnicu, kao što je predviđeno člancima 13. i 13.a Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], Odbor provodi procjenu mjere u kojoj postoji mogućnost sanacije institucija i grupacija, sukladno zahtjevima iz članaka 13. i 13.a Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

2.         ▐ Smatra se da je subjekt moguće sanirati u situacijama predviđenim člankom 13. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

3.         ▐ Smatra se da je grupaciju moguće sanirati u situacijama predviđenim člankom 13.a Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

4.        U svrhu procjene Odbor razmatra barem predmete navedene u odjeljku C Priloga Direktivi [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

5.        Ako na temelju procjene mogućnosti sanacije subjekta ili grupacije provedene u skladu sa stavkom 1. Odbor utvrdi, nakon savjetovanja s nadležnim tijelom, uključujući ESB, da su moguće znatne zapreke sanaciji tog subjekta ili grupacije, Odbor priprema izvješće, uz savjetovanje s nadležnim tijelima, koje upućuje instituciji ili matičnom društvu i u kojem analizira znatne zapreke djelotvornoj primjeni sanacijskog instrumenata i izvršavanju sanacijskih ovlasti. Tim izvješćem daju se i preporuke svih mjera koje su, prema stajalištu Odbora, nužne ili primjerene za uklanjanje tih zapreka u skladu sa stavkom 8.

6.        O izvješću se obavještava dotični subjekt ili matično društvo, nadležna tijela i sanacijska tijela u neuključenim državama članicama, a u kojima su smještene značajne podružnice ili društva kćeri. Temelji se na razlozima procjene ili utvrđivanja u pitanju i određuje kako se tom procjenom ili utvrđivanjem zadovoljava zahtjev razmjerne primjene utvrđen u članku 6.

7.        U roku od četiri mjeseca od datuma primitka izvješća subjekt ili matično društvo može se očitovati i predložiti Odboru alternativne mjere kako bi se uklonile zapreke navedene u izvješću. Odbor o svim mjerama koje predlaže subjekt ili matično društvo obavještava nadležna tijela i sanacijska tijela u neuključenim državama članicama, a u kojima su smještene značajne podružnice ili društva kćeri.

8.        Ako se mjerama koje predloži dotični subjekt ili matično društvo učinkovito ne uklone zapreke sanaciji, Odbor donosi odluku nakon savjetovanja s nadležnim tijelima i, prema potrebi, makrobonitetnim tijelom navodeći da predložene mjere učinkovito ne uklanjaju zapreke sanaciji i nalažući nacionalnim sanacijskim tijelima da zatraže od institucije, matičnog društva, ili svih društava kćeri dotične grupacije, da poduzmu neku od mjera navedenih u članku 14. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] na temelju sljedećih kriterija:

(a)       učinkovitosti mjere u području uklanjanja zapreka sanaciji;

(b)      potrebe da se izbjegne negativni učinak na financijsku stabilnost u▐ državama članicama u kojima grupacija posluje;

(c)      potrebe da se izbjegne učinak na dotičnu instituciju ili grupaciju koja bi prešla granice potrebnog kako bi se uklonila zapreka sanaciji ili koja bi bila nerazmjerna.

9.        U svrhu stavka 8., Odbor daje upute nacionalnim sanacijskim tijelima da poduzmu neku od▐ mjera navedenih u članku 14. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] :

10.      Nacionalna sanacijska tijela provode naloge Odbora u skladu s člankom 26.

Članak 8.aMogućnost sanacije institucija važnih za sustav

Ne dovodeći u pitanje njegove ovlasti i neovisnost, Odbor daje prednost procjeni mogućnosti sanacije institucija koje nose rizik za sustav, uključujući, no ne isključivo, institucije koje su prepoznate kao sustavno važne globalne institucije (G-SII-ovi) ili kao druge sustavno važne institucije (O-SII-ovi) u skladu s člankom 131. Direktive 2013/36/EU, te po potrebi izrađuje plan za svaku od tih institucija kako bi uklonio prepreke mogućnosti sanacije u skladu s člankom 8. ove Uredbe i člankom 14. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

Članak 9.Pojednostavljene obveze i izuzeća

1.        Na vlastitu inicijativu ili na prijedlog nacionalnog sanacijskog tijela Odbor može primijeniti pojednostavljene obveze povezane s izradom nacrta planova oporavka i sanacije u skladu s člankom 4. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

2.        Nacionalna sanacijska tijela mogu Odboru predložiti primjenu pojednostavljenih obveza glede izrade nacrta planova za određene institucije ili grupacije. Taj prijedlog obrazlaže se i potkrepljuje svom potrebnom dokumentacijom.

3.        Po primitku prijedloga na temelju stavka 1. ili ako djeluje na vlastitu inicijativu, Odbor provodi procjenu dotičnih institucija ili grupacije. Procjena se izrađuje uzimajući u obzir elemente iz članka 4. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

4.        Odbor procjenjuje daljnju primjenu pojednostavljenih obveza i prestaje ih primjenjivati u situacijama navedenim u članku 4. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

Ako nacionalno sanacijsko tijelo koje je predložilo primjenu pojednostavljene obveze ▐ u skladu sa stavkom 1. smatra da se odluka o primjeni pojednostavljene obveze ▐ mora povući, ono podnosi prijedlog Odboru u tu svrhu. U tom slučaju Odbor donosi odluku o predloženom povlačenju u potpunosti uzimajući u obzir opravdanje za povlačenje koje je predložilo nacionalno sanacijsko tijelo s obzirom na elemente utvrđene u stavku 3.

7.        Odbor obavještava Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo o primjeni stavaka 1. i 4.

Članak 10.Minimalan zahtjev za vlastita sredstva i prihvatljive obveze

1.        U dogovoru s nadležnim tijelima, uključujući ESB, Odbor određuje minimalan zahtjev za vlastita sredstva i prihvatljive obveze iz stavka 2. koje podliježu ovlastima za izvršavanje otpisa i konverzije koji institucije i matična društva iz članka 2. moraju zadovoljiti.

2.        Minimalan zahtjev izračunava se u skladu s člankom 39. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

3.        Utvrđivanje iz stavka 1. provodi se na temelju ▐ kriterija utvrđenih u članku 39. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

Utvrđivanjem se navodi minimalan zahtjev koji institucije moraju zadovoljiti pojedinačno i koji matična društva moraju zadovoljiti konsolidirano. Odbor može odlučiti izuzeti matično društvo iz zadovoljavanja minimalnog zahtjeva na konsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi u situacijama predviđenim u članku 39. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]▐.

4.        Utvrđivanjem iz stavka 1. može se osigurati djelomično zadovoljavanje minimalnog zahtjeva za vlastita sredstva i prihvatljive obveze na konsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi putem ugovornog instrumenta za sanaciju vlastitim sredstvima u skladu s člankom 39. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

6.        Odbor donosi sva utvrđivanja iz stavka 1. tijekom razvoja i provođenja planova sanacije iz članka 7.

7.        Odbor o utvrđivanjima obavještava nacionalna tijela za sanaciju. Nacionalna sanacijska tijela provode naloge Odbora u skladu s člankom 26. Odbor zahtjeva da nacionalna sanacijska tijela provjere zadovoljavaju li institucije i matična društva minimalan zahtjev predviđen u stavku 1. te ga osiguravaju.

8.        Odbor obavještava ESB i EBA-u o minimalnom zahtjevu koje je odredio za svaku instituciju i matično društvo na temelju stavka 1.

Poglavlje 2.

Rana intervencija

Članak 11.Rana intervencija

1.        ESB, na vlastitu inicijativu ili nakon obavijesti nacionalnog nadležnog tijela uključene države članiceobavještava Odbor o svim mjerama čije poduzimanje zahtijevaju od institucije ili grupacije ili koje sami poduzimaju na temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 1024/2013, na temelju članka 23. stavka 1. ili članka 24. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banak], ili na temelju članka 104. Direktive 2013/36/EU.

Direktive 2013/36/EU. Odbor obavješćuje Komisiju o svim informacijama koje je zaprimila na temelju prvog podstavka.

2.        Od datuma primitka informacija iz stavka 1. i ne dovodeći u pitanje ovlasti ESB-a i nadležnih tijela u skladu s ostalim zakonodavstvom Unije, Odbor se može pripremiti za sanaciju dotične institucije ili grupacije.

Za potrebe prvog podstavka Odbor pomno prati, u suradnji s ESB-om i relevantnim nadležnim tijelima, stanje institucije ili matičnog društva i njihovu usklađenost sa svim ranim mjerama intervencije koje je bilo potrebno poduzeti.

3.        Odbor je ovlašten:

(a)       zatražiti, u skladu s poglavljem 5. ove glave, sve informacije potrebne da se pripremi za sanaciju institucije ili grupacije;

(b)       izvršiti vrednovanje imovine i obveza institucije ili grupacije u skladu s člankom 17.;

(c)       obratiti se potencijalnim kupcima kako bi se pripremio za sanaciju institucije ili grupacije ili zatražiti od institucije, matičnog društva ili nacionalnog sanacijskog tijela da to učini, podložno ispunjavanju zahtjeva o povjerljivosti utvrđenih ovom Uredbom i člankom 76. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka ];

(d)       zatražiti od relevantnog nacionalnog sanacijskog tijela da izradi privremeni program sanacije za dotičnu instituciju ili grupaciju.

4.        Ako ESB ili nacionalna nadležna tijela u uključenim državama članicama instituciji ili grupaciji namjeravaju nametnuti neku dodatnu mjeru na temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 1024/2013 ili na temelju članaka 23. ili 24. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] ili na temelju članka 104. Direktive 2013/36/EU, prije nego što je institucija ili grupacija u potpunosti ispunila prvu mjeru o kojoj je Odbor obaviješten, ESB na vlastitu inicijativu ili nakon obavijesti nacionalnog nadležnog tijela obavještava Odbor prije nametanja takve dodatne mjere instituciji ili grupaciji.

5.        ESB ili nadležno tijelo i Odbor osiguravaju dosljednost dodatne mjere iz stavka 4. i svih mjera Odbora u cilju pripreme sanacije na temelju stavka 2.

Poglavlje 3.

Sanacija

Članak 12.Ciljevi sanacije

1.        Pri djelovanju na temelju postupka sanacije iz članka 16. Komisija i Odbor, ovisno o njihovim nadležnostima, uzimaju u obzir ciljeve sanacije iz članka 26. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] i odabiru instrumente i ovlasti kojima se, prema njihovu stajalištu, najbolje postižu ciljevi koji su relevantni u okolnostima slučaja.

2.        ▐ Pri ispunjavanju navedenih ciljeva Komisija i Odbor djeluju u skladu s člankom 26. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

Članak 13.Opća načela upravljanja sanacijom

Pri djelovanju na temelju postupka sanacije iz članka 16. Komisija i Odbor poduzimaju sve prikladne mjere kako bi osigurali da se mjere sanacije poduzimaju u skladu s▐ načelima utvrđenim u članku 29. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]:

Članak 14.Sanacija financijskih institucija i matičnih društava

Mjere sanacije u vezi s financijskim institucijama i njihovim matičnim društvima poduzima Komisija na temelju nacrta odluke koji je pripremio Odbor u skladu s člankom 28. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

Članak 15.Redoslijed prvenstva potraživanja

Pri primjeni sanacije vlastitim sredstvima na instituciju u sanaciji i ne dovodeći u pitanje obveze koje nisu obuhvaćene instrumentom sanacije vlastitim sredstvima na temelju članka 24. stavka 3., Komisija, na temelju nacrta odluke koji je pripremio Odbor, odlučuje o ovlastima za izvršavanje otpisa i konverzije nad potraživanjima, a Odbor i nacionalna sanacijska tijela u uključenim državama članicama ih izvršavaju, na temelju redoslijeda utvrđenog u članku 43. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

Članak 16.Postupak sanacije

1.        Ako ESB na vlastitu inicijativu ili nakon što ga je obavijestilo nacionalno nadležno tijelo uključene države članice procijeni da su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. točaka (a) i (b) u pogledu subjekta iz članka 2., o toj procjeni bez odgode obavještava Komisiju i Odbor.

Obavijest iz prvog podstavka može se dostaviti nakon zahtjeva za procjenom od strane Odbora ili nacionalnog sanacijskog tijela, ako jedno od njih smatra da postoji razlog smatrati da institucija propada ili joj prijeti propadanje.

Obavijest iz prvog podstavka dostavlja se nakon savjetovanja Odbora i nacionalnog sanacijskog tijela.

1.a      Odbor priprema i donosi sve svoje odluke povezane s postupkom sanacije na izvršnoj sjednici u skladu s člankom 50.

2.        Po primitku obavijesti na temelju stavka 1. ▐ Odbor na izvršnoj sjednici provodi procjenu kako bi potvrdio da su sljedeći uvjeti ispunjeni:

(a)       subjekt propada ili mu prijeti propadanje;

(b)      uzimajući u obzir vrijeme i druge relevantne okolnosti, nije razumno očekivati da bi druge alternativne mjere privatnog sektora, uključujući mjere sustava zaštite institucija, ili nadzorne mjere (uključujući mjere rane intervencije ili otpis ili konverziju instrumenata kapitala u skladu s člankom 18.), poduzete u pogledu subjekta, spriječile njegovo propadanje u razumnom vremenskom razdoblju;

(c)      mjere sanacije nužne su u javnom interesu u skladu sa stavkom 4.

3.        Za potrebe stavka 2. točke (a) smatra se da je subjekt u propadanju ili da mu prijeti propadanje u nekoj od ▐ okolnosti utvrđenih člankom 27. stavkom 2. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

4.        Za potrebe stavka 2. točke (c), smatra se da su mjere sanacije u javnom interesu u okolnostima predviđenim člankom 27. točkom 3. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

5.        Ako procijeni da su ispunjeni svi uvjeti utvrđeni u stavku 2., Odbor podnosi Komisiji nacrt odluke o pokretanju postupka sanacije subjekta, uzimajući u obzir obavijest iz stavka 1. Nacrt odluke uključuje najmanje sljedeće:

(a)       preporuku da se pokrene postupak sanacije subjekta;

(b)       okvir sanacijskih instrumenata iz članka 19. stavka 32.;

(c)       okvir uporabe sredstava iz Fonda kako bi se pružila potpora mjerama sanacije u skladu s člankom 71.

6.        Nakon što od Odbora zaprimi nacrt odluke, Komisija odlučuje o usvajanju nacrta odluke i o okviru sanacijskih instrumenata koji se primjenjuje u pogledu dotičnog subjekta i, prema potrebi, o uporabi sredstava iz Fonda kako bi se pružila potpora mjerama sanacije. ▐

Ako Komisija ne namjerava usvojiti nacrt odluke Odbora ili ga namjerava usvojiti uz izmjene, ona ga vraća Odboru s objašnjenjem razloga zbog kojih ga ne namjerava usvojiti ili, ovisno o slučaju, s objašnjenjem razloga za namjeravane izmjene te zahtijeva njegovu reviziju. Komisija može utvrditi rok unutar kojega Odbor može izmijeniti svoj početni nacrt odluke na temelju predloženih izmjena Komisije te ga ponovo podnijeti Komisiji. Osim u propisno opravdanim hitnim slučajevima, Odbor ima najmanje pet radnih dana za razmatranje izmjena koje je predložila Komisija.

Komisija poduzima sve potrebne napore kako bi poštovala sve smjernice i preporuke koje je izdala EBA, a koje se tiču izvršavanja zadaća koje su joj dodijeljene u okviru ovog stavka te djeluje kako je predviđeno člankom 16. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 glede potvrde o tome poštuje li ili namjerava li poštovati navedenu smjernicu ili preporuku.

7.        O odluci Komisije obavještava se Odbor. Ako Komisija odluči ne pokrenuti postupak sanacije subjekta jer uvjeti utvrđeni u stavku 2. točki (c) nisu ispunjeni, dotični se subjekt likvidira u skladu s nacionalnim stečajnim pravom.

8.        Unutar okvira utvrđenog odlukom Komisije, Odbor na izvršnoj sjednici odlučuje o programu sanacije iz članka 20. i osigurava da relevantna nacionalna sanacijska tijela poduzimaju potrebne mjere sanacije kako bi se proveo program sanacije. O odluci Odbora obavještavaju se relevantna nacionalna sanacijska tijela i njome se daju upute tim tijelima koja poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se provela odluka Odbora u skladu s člankom 26. tako da izvršava neku od ovlasti za izvršavanje predviđenih u Direktivi [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], posebno onih u člancima 56. do 64. te Direktive. Ako postoji državna potpora, Odbor može donijeti odluku tek nakon što Komisija donese odluku o toj državnoj pomoći.

9.        Ako Odbor smatra da bi mjere sanacije mogle predstavljati državne potpore iz članka 107. stavka 1. UFEU-a, on poziva dotične uključene države članice da odmah izvijeste Komisiju o predviđenim mjerama na temelju članka 108. stavka 3. UFEU-a.

10.      U mjeri u kojoj mjere sanacije koje je Odbor na izvršnoj sjednici predložio uključuju uporabu sredstava iz Fonda i njima se ne podrazumijeva odobravanje državne potpore iz članka 107. stavka 1. UFEU-a Komisija usporedno primjenjuje kriterije utvrđene za primjenu članka 107. UFEU-a, po analogiji.

11.      Komisija je ovlaštena da od Odbora dobije sve informacije koje smatra važnima za obavljanje zadaća na temelju ove Uredbe i, prema potrebi, članka 107. UFEU-a. Odbor je u skladu poglavljem 5. ove glave ovlašten od svih osoba dobiti sve informacije potrebne da pripremi mjere sanacije i donese odluku o njima, uključujući ažurirane informacije i dodatke informacijama iz planova sanacije.

12.      Odbor je ovlašten Komisiji podnijeti nacrt odluka o izmjeni okvira instrumenata sanacije i uporabe sredstava Fonda u pogledu subjekta u sanaciji.

12.a    Kako bi se osigurale jednake mogućnosti, Komisija pri izvršavanju svojih nadležnosti glede državnih potpora i u skladu s Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] prema upotrebi sredstava iz Fonda postupa kao prema nacionalnom financijskom aranžmanu sanacije.

Članak 17.Vrednovanje

1.        Prije poduzimanja mjera sanacije ili izvršavanja ovlasti za otpis ili konverziju instrumenata kapitala, Odbor omogućuje da se pošteno i realistično vrednovanje imovine i obveza subjekta iz članka 2. provede u skladu s člankom 30. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

16.      Nakon što su provedene mjere sanacije, Odbor osigurava da je vrednovanje provedeno u skladu s člankom 66. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] kako bi se procijenilo bi li se s dioničarima i vjerovnicima bolje postupalo da je nad institucijom u sanaciji proveden redovni stečajni postupak, što se razlikuje od vrednovanja provedenog na temelju stavka 1.

Članak 18.Otpis i konverzija instrumenata kapitala

1.        ESB, na vlastitu inicijativu ili nakon obavijesti nacionalnog nadležnog tijela uključene države članice, obavještava Odbor o tome procjenjuje li da su ispunjeni uvjeti za otpis i konverziju instrumenata kapitala predviđenih Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] u pogledu subjekta iz članka 2. ili grupacije s poslovnim nastanom u uključenoj državi članici.

1.a      ESB podnosi Odboru informacije u skladu sa stavkom 1. nakon zahtjeva za procjenom Odbora ili nacionalnog sanacijskog tijela ako Odbor ili tijelo smatra da su ispunjeni uvjeti za otpis ili konverziju instrumenata kapitala glede subjekta navedenog u članku 2. ili grupacije s poslovnim nastanom u uključenoj državi članici.

1.b      Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 1., Odbor podnosi Komisiji, uzimajući u obzir informacije iz stavka 1., nacrt odluke kojim se utvrđuje izvršavaju li se ovlasti za otpis ili konverziju instrumenata kapitala pojedinačno ili, na temelju postupka u skladu s člankom 16. stavcima od 4. do 7., zajedno s mjerama sanacije.

5.        Nakon zaprimanja nacrta Odluke Odbora Komisija▐ odlučuje usvaja li nacrt odluke i izvršavaju li se ovlasti za otpis ili konverziju instrumenata kapitala pojedinačno ili, na temelju postupka u skladu s člankom 16. stavcima od 4. do 7., zajedno s mjerama sanacije.

6.        Ako ▐ su zadovoljeni uvjeti iz stavka 1., a uvjeti za sanaciju u skladu s člankom 16. stavkom 2. nisu, nakon odluke Komisije Odbor nalaže nacionalnim sanacijskim tijelima da izvrše ovlasti za otpis ili konverziju u skladu s člancima 51. i 52. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

7.        Ako su zadovoljeni uvjeti za otpis i konverziju instrumenata kapitala iz stavka 1., kao i uvjeti za sanaciju iz članka 16. stavka 2., primjenjuje se postupak utvrđen u članku 16. stavcima 4. do 7.

8.        Odbor osigurava da nacionalna sanacijska tijela izvršavaju ovlasti za otpis ili konverziju u skladu s Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

9.        Nacionalna sanacijska tijela provode upute Odbora i izvršavaju otpis ili konverziju instrumenata kapitala u skladu s člankom 26.

Članak 19.Opća načela sanacijskih instrumenata

1.        Ako Odbor odluči primijeniti sanacijski instrument na subjekt iz članka 2. i te mjere sanacije rezultiraju gubitcima koje snose vjerovnici ili konverzijom njihovih potraživanja, Odbor izvršava ovlast na temelju članka 18. neposredno prije ili zajedno s primjenom sanacijskih instrumenta.

2.        Sanacijski instrumenti iz članka 16. stavka 5. su sljedeći:

(a)       prodaja poduzeća;

(b)       institucija za premošćivanje;

(c)       odvajanje imovine;

(d)       sanacija vlastitim sredstvima.

3.        Pri usvajanju nacrta odluke iz članka 16. stavka 5., Odbor razmatra sljedeće čimbenike:

(a)       imovinu i obveze institucije u sanaciji na temelju vrednovanja iz stavka 17.;

(b)       likvidnosni položaj institucije u sanaciji;

(c)       utrživost vrijednosti franšize institucije u sanaciji s obzirom na uvjete tržišnog natjecanja i ekonomske uvjete tržišta;

(d)       raspoloživo vrijeme.

4.        Sanacijski instrumenti mogu se primjenjivati pojedinačno ili zajedno, osim odvajanja imovine koje se može primijeniti samo zajedno s još nekim sanacijskim instrumentom.

4.a      Radi izvršavanja zadaća ovom Uredbom dodijeljenih Odboru i s ciljem osiguravanja jednakih mogućnosti u primjeni sanacijskih instrumenata, Odbor zajedno s Komisijom donosi priručnik za sanaciju kojim se utvrđuju jasne i detalje smjernice za upotrebu sanacijskih instrumenata.

Priručnik za sanaciju iz prvog podstavka u obliku je delegiranog akta koji usvaja Komisija u skladu s člankom 82.

Članak 20.Program sanacije

Programom sanacije koji donosi Odbor na temelju članka 16. stavka 8. utvrđuju se, sukladno odlukama Komisije o okviru za sanaciju na temelju članka 16. stavka 6. i sa svim odlukama o državnim potporama prema potrebi, po analogiji, detalji sanacijskih instrumenata koje je potrebno primijeniti na instituciju u sanaciji najmanje u pogledu mjera iz članka 21. stavka 2., članka 22. stavka 2. članka 23. stavka 2. i članka 24 stavka 1. te se određuju posebni iznosi i svrhe za koje se Fond koristi.

Tijekom sanacije, Odbor može prema potrebi izmijeniti i ažurirati program sanacije s obzirom na okolnosti u pojedinom slučaju i unutar okvira sanacije koji je odredila Komisija na temelju članka 16. stavka 6.

Članak 21.Instrument prodaje poduzeća

1.        Unutar okvira koji je Komisija odredila, prodaja poduzeća sastoji se od prijenosa sljedećem kupcu koji nije institucija za premošćivanje:

(a)       dionice ili druge instrumente vlasništva institucije u sanaciji; or

(b)       sve ili određene imovine, prava ili obveza institucije u sanaciji.

2.        U pogledu prodaje poduzeća, programom sanacije iz članka 16. stavka 8. posebno se utvrđuje sljedeće:

(a)       instrumenti, imovina, prava i obveze koje nacionalno sanacijsko tijelo mora prenijeti u skladu s člankom 32. stavkom 1. i stavcima 7. do 11. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka];

(b)       komercijalni uvjeti, uzimajući u obzir okolnosti te troškove i izdatke nastale tijekom sanacije, na temelju kojih nacionalno sanacijsko tijelo obavlja prijenos u skladu s člankom 32. stavcima 2. do 4. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka];

(c)       može li ovlasti za prijenos nacionalno sanacijsko tijelo izvršiti više od jednom u skladu s člankom 32. stavcima 5. i 6. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka];

(d)       mehanizmi kojima nacionalno sanacijsko tijelo stavlja na tržište taj subjekt ili te instrumente, imovinu, prava ili obveze u skladu s člankom 33. stavkom 1. i stavkom 2. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka];

(e)       postoji li vjerojatnost da se šteti ciljevima sanacije u skladu sa stavkom 3. ako nacionalno sanacijsko tijelo poštuje uvjete za stavljanje na tržište.

3.        Odbor primjenjuje instrument prodaje poduzeća bez ispunjavanja zahtjeva za stavljanje na tržište na temelju stavka 2. točke (e) kada utvrdi da bi se ispunjavanjem takvih zahtjeva štetilo najmanje jednom cilju sanacije, a posebno ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)       ako smatra da postoji materijalna prijetnja financijskoj stabilnosti koja proizlazi ili je otežana neuspjehom ili mogućim neuspjehom institucije u sanaciji;

(b)       ako smatra da bi se ispunjavanjem tih zahtjeva štetilo učinkovitosti instrumenta prodaje poduzeća pri uklanjanju te prijetnje ili postizanju cilja sanacije navedenog u članku 12. stavku 2. točki (b).

Članak 22.Instrument institucije za premošćivanje

1.        Unutar okvira kojeg je odredila Komisija, instrument institucije za premošćivanje sastoji se od prijenosa sljedećeg na instituciju za premošćivanje:

(a)       dionica ili drugih instrumenata vlasništva koje je izdala najmanje jedna institucija u sanaciji;

(b)       sve ili neke imovine, prava ili obveza najmanje jedne institucije u sanaciji.

2.        U pogledu instrumenta institucije za premošćivanje, programom sanacije iz članka 20. posebno se utvrđuje sljedeće:

(a)       instrumenti, imovina, prava i obveze koje nacionalno sanacijsko tijelo treba prenijeti na instituciju za premošćivanje u skladu s člankom 34. stavcima 1. do 9. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka];

(b)       aranžmani kojima nacionalno sanacijsko tijelo osniva i ukida instituciju za premošćivanje te njome upravlja u skladu s člankom 35. stavcima 1. do 3. i 5. do 8. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka];

(c)       aranžmani kojima nacionalno sanacijsko tijelo stavlja na tržište instituciju za premošćivanje ili njezinu imovinu ili obveze u skladu s člankom 35. stavkom 4. [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

3.        Odbor osigurava da ukupna vrijednost obveza koje nacionalno sanacijsko tijelo prenese na instituciju za premošćivanje ne prelazi ukupnu vrijednost prava i imovine prenesenih s institucije u sanaciji ili osiguranih iz drugih izvora.

3.a      Naknada dobivena za instrument institucije za premošćivanje ili za neka ili sva prava vlasništva i obveze institucije za premošćivanje u skladu je s odgovarajućim odredbama [Direktive o oporavku i sanaciji banaka].

Članak 23.Instrument odvajanja imovine

1.        Unutar okvira koji je odredila Komisija, instrument odvajanja imovine sastoji se od prijenosa imovine, prava i obveza institucije u sanaciji na upravitelja imovinom koje odgovara zahtjevima za pravni subjekt koji je upravitelj imovinom utvrđenim Direktivom [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

2.        U pogledu odvajanja imovine, programom sanacije iz članka 20. posebno se utvrđuje sljedeće:

(a)      instrumenti, imovina, prava i obveze koje nacionalno sanacijsko tijelo mora prenijeti na upravitelja imovine u skladu s člankom 36. stavcima 1. do 4. i 6. do 10. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka];

(b)      naknada za koju nacionalno sanacijsko tijelo prenosi imovinu na upravitelja imovine, u skladu s načelima navedenima u članku 17. Ovom odredbom ne sprječava se mogućnost da naknada ima nominalnu ili negativnu vrijednost.

2.a      Naknada dobivena za upravitelja imovine ili za neka ili sva prava vlasništva i obveze upravitelja imovine u skladu je s odgovarajućim odredbama Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

Članak 24.Instrument sanacije vlastitim sredstvima

1.        Instrument sanacije vlastitim sredstvima može se primjenjivati u ▐ svrhe utvrđene u članku 37. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

U pogledu okvira za instrument sanacije vlastitim sredstvima o kojemu odlučuje Komisija, programom sanacije utvrđuje se osobito:

(a)      ukupan iznos za koji se prihvatljive obveze moraju smanjiti ili konvertirati u skladu sa stavkom 6.;

(b)      obveze koje se mogu isključiti u skladu sa stavcima 5. do 13.:

(c)      ciljevi i minimalan sadržaj plana reorganizacije poslovanja koji se mora podnijeti u skladu sa stavkom 16.;

2.        ▐

Ako nije ispunjen uvjet za instrument sanacije vlastitim sredstvima koji se primjenjuje za rekapitalizaciju subjekta utvrđen člankom 37. stavkom 3. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], primjenjuje se po potrebi bilo koji instrument sanacije iz točaka (a), (b) i (c) stavka 2. članka 19. i instrument sanacije vlastitim sredstvima iz točke (d) stavka 2. članka 19.

3.        ▐ Obveze utvrđene člankom 38. stavkom 2. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] ne podliježu otpisu i konverziji.

5.        U iznimnim okolnostima, isključivanje određenih obveza iz primjene otpisa i konverzije može se odviti u skladu s člankom 38. stavkom 2.a Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

Ako se isključi ili djelomično isključi prihvatljiva obveza ili skupina prihvatljivih obveza, može se povećati razina otpisa ili konverzije koja se primjenjuje na ostale prihvatljive obveze kako bi se u obzir uzela ta isključenja, pod uvjetom da je razina otpisa i konverzije koja se primjenjuje na ostale prihvatljive obveze u skladu s načelom da nijedan vjerovnik ne trpi veće gubitke od onih koje bi pretrpio da se subjekt iz članka 2. likvidirao redovnim stečajnim postupkom.

6.        Ako se isključi ili djelomično isključi prihvatljiva obveza ili skupina prihvatljivih obveza u skladu sa stavkom 5., i ako se gubitci koji bi se podmirili tim obvezama nisu u potpunosti prenijeli na ostale vjerovnike, instituciji u sanaciji može se uplatiti doprinos iz Fonda u svrhe utvrđene i u skladu s člankom 38. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

8.        Doprinos iz Fonda može se financirati:

(a)       iznosom dostupnim Fondu koji je prikupljen na temelju doprinosa subjekata iz članka 2. u skladu s člankom 66.;

(b)      iznosom koji se može prikupiti ex post doprinosima u skladu s člankom 67. u razdoblju od tri godine; ili

(c)      ako su iznosi iz točaka (a) i (b) nedovoljni, iznosima koji se prikupljaju na temelju alternativnih izvora financiranja u skladu s člankom 69., uključujući unutar okvira zajmovnih instrumenata iz tog članka.

9.        U izvanrednim okolnostima iz članka 38. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka] dodatna financijska sredstva mogu se prikupiti iz alternativnih izvora financiranja u skladu s tim člankom.

10.      Kao alternativa ili dodatak, ako se ispune uvjeti za doprinos iz Fonda iz članka 38. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka], doprinos se može dodijeliti iz sredstava prikupljenih ex-ante doprinosima u skladu s člankom 66., a koja još nisu iskorištena.

12.      Pri donošenju odluke o isključivanju određenih obveza iz primjene ovlasti otpisa i konverzije iz stavka 5. u obzir se uzimaju ▐ čimbenici utvrđeni člankom 38. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. ▐

13.      Pri primjeni sanacije vlastitim instrumentima, Odbor donosi procjenu u skladu s člankom 41. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

14.      Isključenja u skladu sa stavkom 5. mogu se primjenjivati za potpuno isključenje obveze iz otpisa ili za ograničavanje razine otpisa koja se primjenjuje na tu obvezu.

15.      Ovlasti za otpis ili konverziju moraju biti u skladu sa zahtjevima o redoslijedu prvenstva potraživanja utvrđenom člankom 15.

16.      Nacionalno sanacijsko tijelo odmah Odboru prosljeđuje plan reorganizacije poslovanja koji je nakon primjene instrumenta sanacije vlastitim sredstvima zaprimilo od administratora imenovanog u skladu s člankom 47. stavkom 1. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka].

U roku od dva tjedna od dana podnošenja plana reorganizacije poslovanja sanacijsko tijelo Odboru podnosi svoju procjenu plana. U roku od mjesec dana od podnošenja plana reorganizacije poslovanja , Odbor procjenjuje vjerojatnost toga da će se planom, ako se provede, povratiti dugoročna uspješnost poslovanja subjekta iz članka 2. Procjena se dovršava u dogovoru s nadležnim tijelom.

Ako Odbor smatra da će se planom ostvariti taj cilj, on nacionalnom sanacijskom tijelu dopušta odobravanje plana u skladu s člankom 47. stavkom 5. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. Ako Odbor smatra da se planom neće ostvariti taj cilj, on nacionalnom sanacijskom tijelu nalaže da obavijesti administratora o njihovim pitanjima te da od administratora zatraži izmjenu plana u kojoj će se baviti tim pitanjima u skladu s člankom 47. stavkom 6. Direktive [Direktiva o oporavku i sanaciji banaka]. To se obavlja u dogovoru s nadležnim tijelom.

Nacionalno sanacijsko tijelo Odboru prosljeđuje izmijenjeni plan. Odbor nacionalnom sanacijskom tijelu nalaže da u roku od tjedan dana obavijesti administratora o tome smatra li da su se u izmijenjenom planu riješile priopćene nedoumice ili je potrebna daljnja izmjena.

Članak 25Praćenje koje provodi Odbor

1.        Odbor pomno prati program sanacije koji provode nacionalna tijela za sanaciju. U tu svrhu nacionalna tijela za sanaciju:

(a)       surađuju s Odborom te mu pomažu u provedbi dužnosti praćenja;

(b)      u redovnim razmacima koje utvrdi Odbor, pružaju točne, pouzdane i potpune informacije o provedbi programa sanacije, primjeni instrumenata sanacije i izvršenju ovlasti za sanaciju, koje može zatražiti Odbor, što uključuje i informacije o:

(i)        poslovanju i financijskoj situaciji institucije u sanaciji, institucije za premošćivanje i upravitelja imovinom;

(ii)       postupanju u odnosu na dioničare i vjerovnike koje bi se primjenjivalo tijekom likvidacije institucije u redovnom stečajnom postupku;

(iii)      svim sudskim postupcima koji su u tijeku, a odnose se na likvidaciju imovine institucije koja je propala, izazove u pogledu odluke o sanaciji i procjene ili se odnose na prijave za odštetne zahtjeve koje podnesu dioničari ili vjerovnici;

(iv)      imenovanju, razrješenju ili zamjeni procjenjivača, administratora, računovođa, pravnika i ostalih stručnjaka čija bi pomoć mogla biti potrebna nacionalnom tijelu za sanaciju te o izvršenju njihovih dužnosti;

(v)       svim ostalim pitanjima koja se mogu uputiti Odboru;

(vi)      mjeri u kojoj i načinu na koji nacionalna tijela za sanaciju izvršavaju ovlasti navedene u poglavlju V. glavi IV. Direktive o oporavku i sanaciji banaka;

(vii)     gospodarskoj održivosti, izvedivosti i provedbi plana reorganizacije poslovanja predviđenog člankom 24. stavkom 16.

Nacionalna tijela za sanaciju Odboru podnose završno izvješće o provedbi programa sanacije.

2.        Na temelju dostupnih informacija Odbor može dati upute nacionalnim tijelima za sanaciju o svim aspektima provedbe programa sanacije, a posebno elemenata iz članka 20. i izvršenju ovlasti za sanaciju.

3.        U slučaju da je to potrebno kako bi se ostvarili ciljevi sanacije, Komisija može, na temelju preporuke Odbora ▌, preispitati svoju odluku o okviru sanacije i donijeti odgovarajuće izmjene.

Članak 26.Provedba odluka o sanaciji

1.        Nacionalna tijela za sanaciju poduzimaju potrebne mjere u cilju provedbe odluke o sanaciji iz članka 16. stavka 8., a posebno provedbom kontrole nad subjektima iz članka 2., poduzimanjem potrebnih mjera u skladu s člankom 64. Direktive o oporavku i sanaciji banaka i osiguranjem usklađenosti sa zaštitnim mjerama predviđenim Direktivom o oporavku i sanaciji banaka. Nacionalna tijela za sanaciju provode sve odluke koje im uputi Odbor.

U te svrhe, podložno ovoj Uredbi, oni koriste ovlasti na temelju nacionalnog zakonodavstva u koje se prenosi Direktiva o oporavku i sanaciji banaka i u skladu s uvjetima utvrđenima nacionalnim zakonodavstvom. Nacionalna tijela za sanaciju u potpunosti obavješćuju Odbor o izvršavanju tih ovlasti. Sve mjere koje poduzimaju u skladu su s odlukom iz članka 16. stavka 8.

2.        U slučaju da nacionalno tijelo za sanaciju nije primijenilo odluku iz članka 16. ili ju je primijenilo na način kojim se ne ostvaruju ciljevi sanacije na temelju ove Uredbe, Odbor je ovlašten izravno naložiti instituciji u sanaciji da:

(a)       ▌prenese na drugu pravnu osobu određena prava, imovinu ili obveze institucije u sanaciji;

(b)       ▌zatraži konverziju svih dužničkih instrumenata koji sadržavaju ugovornu odredbu o konverziji u okolnostima predviđenima člankom 18.

Odbor je također ovlašten da izravno izvršava svaku ovlast predviđenu Direktivom o oporavku i sanaciji banaka.

3.        Institucija u sanaciji mora poštovati sve odluke donesene u skladu sa stavkom 2. Te odluke imaju prednost u odnosu na sve prethodne odluke koje o istom pitanju donesu nacionalna tijela.

4.        Pri poduzimanju mjera u odnosu na pitanja na koja se primjenjuje odluka donesena u skladu sa stavkom 2., nacionalna tijela moraju poštovati tu odluku.

Poglavlje 4.

Suradnja

Članak 27.Obveza suradnje

1.        Odbor obavješćuje Komisiju o svim mjerama koje poduzima u cilju pripreme sanacije. U pogledu svih informacija koje dobiju od Odbora članovi Komisije i osoblje Komisije moraju se pridržavati obveze čuvanja poslovne tajne utvrđene člankom 79.

2.        Odbor Komisija, ▌nadležna tijela i tijela za sanaciju moraju blisko surađivati pri izvršavanju svojih nadležnosti utvrđenih ovom Uredbom, posebno u planiranju sanacije, ranoj intervenciji i fazama sanacije na temelju članaka 7. do 26. Oni dostavljaju međusobno sve informacije potrebne za izvršavanje njihovih zadaća.

4.        Za potrebe ove Uredbe, ako ESB pozove izvršnog direktora Odbora da kao promatrač sudjeluje u Nadzornom odboru ESB-a osnovanom u skladu s člankom 19. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013, Odbor može imenovati još jednog predstavnika koji će sudjelovati.

5.        Za potrebe ove Uredbe Odbor imenuje predstavnika koji sudjeluje u Odboru za sanaciju Europskog nadzornog tijela za bankarstvo osnovanog u skladu s člankom 113. Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

6.        Odbor blisko surađuje s Europskim fondom za financijsku stabilnost (EFSF), Europskim stabilizacijskim mehanizmom (ESM) i sa svim sličnim europskim tijelima u budućnosti, a posebno ako se iz EFSF-a, ▌ESM-a ili svakog sličnog europskog tijela u budućnosti dodijelila ili će se vjerojatno dodijeliti izravna ili neizravna financijska pomoć subjektima čiji je poslovni nastan u uključenim državama članicama, a posebno u izvanrednim okolnostima iz članka 24. stavka 9.

7.        Odbor i ESB sklapaju memorandum o razumijevanju u kojem se opisuju opći uvjeti njihove suradnje utvrđene stavkom 2. Memorandum se redovito revidira i objavljuje se uzimajući u obzir odgovarajuće postupanje s povjerljivim podatcima.

7.a      Odbor i tijela za sanaciju iz neuključenih država članica sklapaju memorandum o razumijevanju opisujući u glavnim crtama kako će međusobno surađivati u obavljanju vlastitih zadaća po Direktivi o oporavku i sanaciji banaka

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak Odbor sklapa memorandum o razumijevanju s tijelom za sanaciju svake neuključene države članice koja je domaćin barem jednoj globalno sistemski važnoj instituciji, koju se kao takvu identificira na temelju članka131. Direktive 2013/36/EU.

Svi memorandumi redovito se preispituju i objavljuju ovisno o odgovarajućoj obradi povjerljivih informacija.

Članak 28.Razmjena informacija u okviru SRM-a

1.        Odbor i nacionalna tijela za sanaciju obvezni su surađivati u dobroj vjeri i razmjenjivati informacije.

2.        Odbor Komisiji dostavlja sve informacije relevantne za obavljanje zadaća utvrđenih ovom Uredbom i, gdje je primjenjivo, člankom 107. UFEU-a.

Članak 29.Suradnja u okviru SRM-a i postupanje prema grupacijama

Članak 12. stavci 4., 5., 6., i 15. i članci 80. do 83. Direktive o oporavku i sanaciji banaka ne primjenjuju se na odnose između nacionalnih tijela za sanaciju uključenih država članica. Umjesto toga primjenjuju se odgovarajuće odredbe ove Uredbe.

Članak 30.

Suradnja s neuključenim državama članicama

Ako grupacija uključuje subjekte s poslovnim nastanom u uključenim i u neuključenim državama članicama, ne dovodeći u pitanje ▌ ovu Uredbu, Odbor predstavlja nacionalna tijela za sanaciju uključenih država članica za potrebe suradnje s neuključenim državama članicama u skladu s člancima 7., 8., 11., 12., 15., 50. i 80. do 83. Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

Članak 31.Suradnja s tijelima trećih zemalja

Komisija i Odbor, u okviru svojih nadležnosti, isključivo su nadležni zaključiti, u ime nacionalnih tijela za sanaciju uključenih država članica, neobvezujuće dogovore o suradnji iz članka 88. stavka 4. Direktive o oporavku i sanaciji banaka te ih o njima trebaju obavijestiti u skladu sa stavkom 6. tog članka.

Poglavlje 5.

Istražne ovlasti

Članak 32.Zahtjevi za dostavu informacija

1.        Za potrebe izvršavanja zadaća iz ove Uredbe, Odbor može, izravno ili preko nacionalnih tijela za sanaciju, maksimalno koristeći sve informacije dostupne ESB-u ili nacionalnim nadležnim tijelima, zahtijevati od sljedećih pravnih ili fizičkih osoba dostavu informacija koje su potrebne kako bi proveli zadaće koje su im dodijeljene na temelju ove Uredbe:

(a)       subjekata iz članka 2.;

(b)       zaposlenika subjekata iz članka 2.;

(c)       trećih osoba kojima su subjekti iz članka 2. eksternalizirali poslovne procese ili aktivnosti.

2.        Subjekti ▌i ▌osobe iz ▌stavka 1. obvezne su dostaviti informacije koje se zahtijevaju na temelju stavka 1. Odredbe o čuvanju službene tajne ne izuzimaju te subjekte i osobe od obveze pružanja tih informacija. Pružanje zatraženih informacija ne smatra se kršenjem obveze čuvanja službene tajne.

3.        U slučaju kada Odbor informacije dobije izravno od tih osoba ili subjekata, obvezan je te informacije staviti na raspolaganje dotičnim nacionalnim tijelima za sanaciju.

4.        Odbor bi trebao redovito dobivati sve informacije potrebne za izvršavanje vlastitih dužnosti na temelju ove Uredbe, posebno o kapitalu, likvidnosti, imovini i obvezama svih institucija na koje ima pravo primijeniti ovlasti sanacije▐.

5.        Odbor, nadležna tijela i nadležna tijela za sanaciju mogu donijeti memorandum o razumijevanju u skladu s postupkom o razmjeni informacija. Razmjena informacija između Odbora, nadležnih tijela i nacionalnih tijela za sanaciju ne smatra se kršenjem obveze čuvanja poslovne tajne.

6.        Nadležna tijela, uključujući ESB po potrebi, i nacionalna tijela za sanaciju surađuju s Odborom kako bi provjerili jesu li neke ili sve zatražene informacije već dostupne. U slučaju da su informacije dostupne, nadležna tijela, uključujući ESB po potrebi, ili nacionalna tijela za sanaciju Odboru dostavljaju te informacije.

Članak 33.Opće istrage

1.        Za potrebe izvršenja zadaća iz ove Uredbe i u skladu sa svim ostalim uvjetima utvrđenima odgovarajućim zakonodavstvom Unije, Odbor može provesti sve potrebne istrage o svim osobama iz članka 32. stavka 1. koje imaju poslovni nastan ili se nalaze u uključenoj državi članici.

U tu svrhu odbor ima pravo:

(a)       zatražiti predaju dokumenata;

(b)       pregledati knjige i evidencije osoba iz članka 32. stavka 1. te napraviti preslike tih knjiga ili evidencija ili uzeti izvatke iz njih;

(c)       dobiti pisana ili usmena objašnjenja od svih osoba iz članka 32. stavka 1. ili njihovih predstavnika ili osoblja;

(d)       razgovarati sa svim osobama koje pristaju na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

2.        Osobe iz članka 32. stavka 1. podliježu istragama koje se pokreću na temelju odluke Odbora.

Ako osoba ometa provođenje istrage, nacionalno tijelo za sanaciju uključene države članice u kojoj se nalaze odgovarajući poslovni prostori pruža, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, potrebnu pomoć, uključujući olakšavanje pristupa Odbora poslovnim prostorima pravnih osoba iz članka 32. stavka 1. kako bi se prethodno navedena prava mogla provesti.

Članak 34.Izravni nadzor

1.        Za potrebe izvršenja zadaća iz ove Uredbe i u skladu s ostalim uvjetima utvrđenima odgovarajućim zakonodavstvom Unije, Odbor može, uz prethodno obavješćivanje dotičnih nacionalnih tijela za sanaciju i nadležnih tijela, provesti sav potreban izravni nadzor u poslovnim prostorima pravnih osoba iz članka 32. stavka 1. Nadalje, prije izvršavanja ovlasti iz članka 11., Odbor se savjetuje s nadležnim tijelom. Ako je to potrebno zbog pravilne provedbe i učinkovitosti nadzora, Odbor može provesti izravni nadzor, a da prethodno ne obavijesti te pravne osobe.

2.        Službene i druge osobe koje je Odbor ovlastio da provode izravni nadzor mogu ući u poslovne prostore i na posjed pravnih osoba na koje se primjenjuje odluka o istrazi koju je Odbor donio na temelju članka 33. stavka 2. te imaju ovlasti propisane člankom 33. stavkom 1.

3.        Pravne osobe iz članka 32. stavka 1. podliježu izravnom nadzoru na temelju odluke Odbora.

4.        Službene osobe i ostale osobe u pratnji koje su nacionalna tijela za sanaciju država članica ovlastila ili imenovala, u slučaju provedbe nadzora, aktivno pod nadzorom i koordinacijom Odbora pomažu službenim i drugim osobama koje je Odbor ovlastio. U tu svrhu imaju ovlasti utvrđene stavkom 2. Službene osobe dotičnih nacionalnih tijela za sanaciju uključenih država članica imaju i pravo sudjelovanja u izravnom nadzoru.

5.        Ako službene osobe i ostale osobe u pratnji koje je Odbor ovlastio ili imenovao utvrde da se osoba protivi nadzoru koji je naložen u skladu sa stavkom 1., dotična nacionalna tijela za sanaciju uključenih država članica pružaju im potrebnu pomoć u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. U mjeri koja je potrebna za provedbu nadzora ta pomoć uključuje pečaćenje poslovnih prostora te knjiga ili evidencija. Ako ta ovlast nije dostupna dotičnim nacionalnim tijelima za sanaciju, ona koriste ovlasti kojima zahtijevaju potrebnu pomoć od ostalih nacionalnih tijela ▐.

Članak 35.Odobrenje sudskog tijela

1.        Ako je za izravni nadzor predviđen člankom 34. stavcima 1. i 2. ili pomoć predviđenu člankom 34. stavkom 5. potrebno odobrenje sudskog tijela na temelju nacionalnih propisa, to se odobrenje mora zatražiti.

2.        Ako se zatraži odobrenje iz stavka 1., nacionalno sudbeno tijelo, brzo i bez odlaganja, provjerava je li odluka Odbora vjerodostojna te jesu li predviđene prisilne mjere proizvoljne i nerazmjerne u odnosu na predmet nadzora. Pri kontroli razmjernosti prisilnih mjera, nacionalno sudbeno tijelo može od Odbora zatražiti iscrpna objašnjenja, posebno u vezi s osnovama na temelju kojih je Odbor posumnjao u povredu akata iz članka 26. te ozbiljnošću navodne povrede propisa te načinu na koji je uključena osoba na koju se primjenjuju prisilne mjere. Međutim, nacionalno sudbeno tijelo ne preispituje potrebu provedbe nadzora niti zahtijeva da mu se dostave informacije iz spisa koje ima Odbor. Zakonitost odluke Odbora podliježe samo preispitivanju Suda Europske unije.

Poglavlje 6.

Kazne

Članak 36.

Ovlast nametanja administrativnih kazni

1.        Ako Odbor utvrdi da je subjekt iz članka 2. namjerno ili nepažnjom povrijedio propise iz stavka 2., Odbor nalaže dotičnom nacionalnom tijelu za sanaciju izricanje administrativne kazne odgovarajućem subjektu iz članka 2. u skladu s Direktivom o oporavku i sanaciji banaka.

Smatra se da je subjekt namjerno povrijedio propise ako postoje objektivni čimbenici koji dokazuju da su subjekt ili njegovi viši rukovoditelji namjerno djelovali kako bi povrijedili propise.

2.        Administrativne kazne mogu se izreći subjektima iz članka 2. u odnosu na sljedeće povrede:

(a)      ako ne dostave informacije zatražene u skladu s člankom 32.;

(b)      ako ne pristanu na opću istragu u skladu s člankom 33. ili izravan nadzor u skladu s člankom 34.;

(c)      ako ne pridonose Fondu u skladu s člancima 66. ili 67.;

(d)      ako ne poštuju odluku koju im je uputio Odbor na temelju članka 26.

3.        Nacionalna tijela za sanaciju objavljuju sve izrečene administrativne kazne u skladu sa stavkom 1. Ako bi se objavljivanjem uzrokovala nerazmjerna šteta uključenim stranama, nacionalna sanacijska tijela objavljuju kaznu, a da pritom ne otkriju identitet uključenih strana.

4.        Odbor može, u cilju utvrđivanja dosljedne, učinkovite i djelotvorne prakse izvršenja i u cilju osiguravanja zajedničke, usklađene i dosljedne primjene ove Uredbe, izdati smjernice o primjeni administrativnih kazni i periodičnih kazni koje se upućuju nacionalnim sanacijskim tijelima.

Članak 37.Periodične kazne

1.        Odbor nalaže dotičnom nacionalnom tijelu za sanaciju izricanje periodičnih penala odgovarajućem subjektu iz članka 2. ▌kako bi se postiglo sljedeće:

(a)      da subjekt iz članka 2. poštuje odluku donesenu na temelju članka 32.;

(b)      da osoba iz članka 32. stavka 1. dostavi potpune informacije koje su zatražene na temelju odluke u skladu s tim člankom;

(c)      da osoba iz članka 33. stavka 1. pristane na istragu, a posebno da dostavi cjelovitu evidenciju, podatke, postupke i sve ostale materijale koji se zahtijevaju te da upotpuni i ispravi ostale informacije otkrivene istragom koja se pokreće na temelju odluke donesene u skladu s tim člankom;

(d)      da osoba iz članka 34. stavka 1. pristane na izravan nadzor naložen na temelju odluke u skladu s tim člankom.

2.        Periodične kazne moraju biti učinkovite i razmjerne. Periodične kazne izriču se na dnevnoj osnovi sve dok dotični subjekt iz članka 2. ili dotična osoba ne počne poštovati odgovarajuće odluke iz točaka (a) do (d) stavka 1.

3.        Periodične kazne mogu se izreći za razdoblje koje nije duže od šest mjeseci.

DIO III.INSTITUCIJSKI OKVIR

GLAVA I.

Odbor

Članak 38.Pravni status

1.        Ovime se osniva Jedinstveni sanacijski odbor. Odbor je agencija Europske unije koja ima posebnu strukturu u skladu s njezinim zadaćama. On ima pravnu osobnost.

2.        U svim državama članicama Odbor ima najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju nacionalnog prava. Odbor može osobito steći ili prodati pokretnu i nepokretnu imovinu te biti stranka u pravnom postupku.

3.        Odbor zastupa njegov izvršni direktor.

Članak 39.Sastav

1.        Odbor čine:

(a)       izvršni direktor, s pravom glasanja;

(b)       zamjenik izvršnog direktora, s pravom glasanja;

(c)       član kojeg imenuje Komisija, s pravom glasanja;

(d)       član kojeg imenuje ESB, s pravom glasanja;

(e)       član kojeg imenuje svaka uključena država članica, a koji predstavlja nacionalno tijelo za sanaciju, s pravom glasanja u skladu s člankom 48. i člankom 51.;

(ea)     član kojeg imenuje EBA, sudjeluje kao promatrač, bez prava glasanja.

2.        Mandati izvršnog direktora, zamjenika izvršnog direktora i članova odbora koje imenuje Komisija i ESB iznose pet godina. U skladu s člankom 52. stavkom 6. mandat se ne može obnoviti.

3.        Administrativna i upravljačka struktura odbora uključuje:

(a)       plenarnu sjednicu odbora u okviru koje se izvršavaju zadaće utvrđene člankom 46.;

(b)       izvršnu sjednicu Odbora u okviru koje se izvršavaju zadaće utvrđene člankom 50.;

(c)       izvršnog direktora koji izvršava zadaće utvrđene člankom 52.;

Članak 40.Usklađenost s pravom Unije

Odbor djeluje u skladu s pravom Unije, a posebno u skladu s odlukama Komisije na temelju ove Uredbe.

Članak 41.Odgovornost

1.        Odbor je za provedbu ove Uredbe odgovoran Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, u skladu sa stavcima 2. do 8.

2.        Odbor svake godine podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu izvješće o izvršenju zadaća koje su mu povjerene na temelju ove Uredbe. Podložno zahtjevima o čuvanju poslovne tajne, izvješće se objavljuje na internetskoj stranici Odbora.

3.        Izvršni direktor to izvješće javno dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

4.        Na zahtjev Europskog parlamenta izvršni direktor sudjeluje na saslušanju nadležnih odbora Parlamenta o izvršenju njegovih zadaća u vezi sa sanacijom. Saslušanje se održava najmanje jednom u kalendarskoj godini.

4a.      Na zahtjev Europskog parlamenta zamjenik izvršnog direktora sudjeluje na saslušanju nadležnih odbora Parlamenta o izvršenju njegovih zadaća u vezi sa sanacijom.

5.        Na zahtjev Vijeća izvršnog direktora može saslušati Vijeće u vezi s njegovim zadaćama u pogledu sanacije.

6.        Odbor odgovara usmenim ili pismenim putem na pitanja koja mu upute Europski parlament i Vijeće, u skladu s vlastitim postupcima i što je brže moguće, a u svakom slučaju u roku od pet tjedana od prijenosa.

7.        Izvršni direktor na zahtjev održava povjerljive usmene rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom ili potpredsjednicima nadležnog odbora Europskog parlamenta ako su te rasprave obvezne za izvršavanje ovlasti Europskog parlamenta na temelju Ugovora. Europski parlament i Odbor zaključuju sporazum o detaljnim načinima organiziranja takvih rasprava kako bi se osigurala povjerljivost u skladu s obvezama o povjerljivosti koje se ovom Uredbom i člankom 76. Direktive o oporavku i sanaciji banaka nalažu Odboru koji djeluje kao nacionalno tijelo za sanaciju iz članka 5. ove Uredbe.

8.        Tijekom svih istraga koje provodi Parlament, Odbor je obvezan na temelju UFEU-a surađivati s Parlamentom. Odbor i Parlament zaključuju do 1. ožujka 2015. odgovarajuće dogovore o praktičnim načinima izvršenja demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršenjem zadaća koje su Odboru povjerene na temelju ove Uredbe. Ti dogovori uključuju, između ostalog, pristup informacijama, suradnju u istragama i informacije o postupku odabira izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora. Ti dogovori imaju slično područje primjene onom Međuinstitucijskog sporazuma između Europskog parlamenta i ESB-a koji je zaključen u skladu s člankom 20. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1024/2013.

Ti dogovori uključuju dogovor između Odbora i Europskog parlamenta o načelima i postupcima za klasifikaciju, prijenos Parlamentu i kasnije javno objavljivanje povjerljivih informacija osim onih koje su pokrivene Međuinstitucijskim sporazumom koji je zaključen u skladu s člankom 20. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1024/2013.

Članak 42.Nacionalni parlamenti

-1.       Kada podnosi izvješće iz članka 41. stavka 2., Odbor istovremeno to izvješće šalje izravno nacionalnim parlamentima uključenih država članica.

Nacionalni parlamenti mogu uputiti Odboru svoja obrazložena opažanja o tom izvješću.

1.        Zbog posebnih zadaća Odbora nacionalni parlamenti uključenih država članica mogu na temelju vlastitih postupaka zatražiti od Odbora odgovor u pisanom obliku na sva opažanja ili pitanja koja oni upute Odboru u vezi s dužnostima odbora na temelju ove Uredbe.

2.        Nacionalni parlament uključene države članice može od izvršnog direktora zatražiti da sudjeluje u razmjeni stajališta u vezi sa sanacijom subjekata iz članka 2. u toj državi članici zajedno s predstavnikom nacionalnog tijela za sanaciju.

3.        Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje odgovornost nacionalnih tijela za sanaciju nacionalnim parlamentima u skladu s nacionalnim zakonodavstvom u odnosu na izvršenje zadaća koje nisu povjerene Odboru ili Komisiji na temelju ove Uredbe.

Članak 43.Neovisnost

1.        Odbor i nacionalna tijela za sanaciju djeluju neovisno i u općem interesu prilikom izvršenja zadaća koje su im povjerene na temelju ove Uredbe.

2.        Članovi odbora iz članka 39. stavka 2. djeluju neovisno i objektivno u interesu Unije kao cjeline i ne smiju zatražiti niti primati naputke od institucija ili tijela Unije, bilo koje vlade države članice ili bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Članak 43.aOpća načela koja se primjenjuju na Odbor

Odbor podliježe idućim načelima:

(a)         djeluje neovisno, u skladu s člankom 43.;

(b)         njegovi članovi imaju potrebnu stručnost u pogledu restrukturiranja banaka i stečajnih postupaka;

(c)         sposoban je baviti se velikim bankarskim grupacijama;

(d)         sposoban je djelovati brzo i nepristrano;

(e)         osigurava da se vodi dovoljno računa o nacionalnoj financijskoj stabilnosti, financijskoj stabilnosti Unije i unutarnjeg tržišta; i

(f)          odgovara Europskom parlamentu i Vijeću, u skladu s člankom 41.

Članak 44.Sjedište

Sjedište Odbora je u Bruxellesu, u Belgiji.

GLAVA II.

Plenarne sjednice Odbora

Članak 45.Sudjelovanje na plenarnim sjednicama

Svi članovi Odbora sudjeluju na plenarnim sjednicama.

Članak 46.Zadaće

1.        Na plenarnim sjednicama Odbor:

(a)      do 30. studenoga svake godine donosi godišnji program rada Odbora za sljedeću godinu▐, koji se temelji na nacrtu koji podnosi izvršni direktor i koji se u svrhu informiranja dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESB-u; provedbu programa rada prati i kontrolira Odbor na svojim plenarnim sjednicama

(b)      donosi, prati i kontrolira godišnji proračun Odbora u skladu s člankom 58. stavkom 2.;

(ba)    izdaje mišljenja i preporuke o nacrtu izvješća izvršnog direktora koji se spominje u članku 52. stavku 2. točki (g).

(c)      odlučuje o dobrovoljnom zaduživanju u okviru financijskih aranžmana u skladu s člankom 68., uzajamnoj potpori nacionalnih financijskih aranžmana u skladu s člankom 72. i pozajmljivanju sustavu zajamčenih depozita u skladu s člankom 73. stavkom 4.;

(d)      donosi godišnje izvješće o aktivnostima Odbora iz članka 41., a izvješće sadrži detaljna objašnjenja o provedbi proračuna;

(e)      donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Odbor u skladu s člankom 61.

(f)       donosi strategiju o borbi protiv prijevara, razmjerno rizicima od prijevara uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje se trebaju provoditi;

(g)      donosi pravila o sprečavanju sukoba interesa i upravljanja njime u odnosu na svoje članove;

(h)      donosi poslovnik;

(i)       u skladu sa stavkom 2., u odnosu na osoblje Odbora, izvršava ovlasti tijela za imenovanja koje su mu dodijeljene na temelju Pravilnika o osoblju i ovlasti tijela nadležnog za sklapanje ugovora o radu na temelju Uvjeta zaposlenja ostalih službenika(14) („ovlast tijela za imenovanja”)

(j)       donosi odgovarajuća provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju;

(k)      imenuje računovodstvenog službenika, na temelju Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenika ostalih službenika, koji je funkcionalno neovisan u obavljanju svojih poslova;

(l)       osigurava odgovarajuće postupanje u odnosu na saznanja i preporuke koje se temelje na izvješćima i evaluacijama unutarnje i vanjske revizije te na istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF);

(m)     donosi sve odluke o uspostavi interne organizacije Odbora i po potrebi njezinim izmjenama.

2.        Na plenarnoj sjednici Odbor donosi, u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju, odluku temeljenu na članku 2. stavku 1. Pravilnika o osoblju i članku 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se odgovarajuće ovlasti tijela za imenovanja delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju se uvjeti na temelju kojih se delegiranje ovlasti može ukinuti. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

Ako se to zahtijeva u iznimnim okolnostima, Odbor može na plenarnoj sjednici izvršnom direktoru privremeno ukinuti delegirane ovlasti tijela za imenovanja te ovlasti koje je on dalje delegirao te može te ovlasti sam izvršavati ili ih delegirati jednom od članova Odbora ili članova osoblja osim izvršnom direktoru.

Članak 47.Plenarna sjednica Odbora

1.        Izvršni direktor saziva plenarne sjednice Odbora.

2.        Odbor u okviru plenarne sjednice održava barem dva sastanka godišnje. Nadalje, Odbor se sastaje na inicijativu izvršnog direktora, na zahtjev Komisije ili na zahtjev barem jedne trećine članova.

3.        Odbor može na plenarnu sjednicu pozvati promatrače da sudjeluju na sastancima na ad hoc osnovi. Posebno, na zahtjev, Odbor može pozvati predstavnika ESM-a da sudjeluje kao promatrač.

4.        Odbor osigurava tajništvo za plenarnu sjednicu Odbora.

Članak 48.Postupak odlučivanja

1.        Odbor na plenarnoj sjednici odluke donosi običnom većinom svojih članova iz članka 39. stavka 1. točaka (a) do (e). Međutim, odluke iz članka 46. stavka 1. točke (c) donose se dvotrećinskom većinom tih članova.

2.        Izvršni direktor sudjeluje u glasovanju.

3.        Odbor donosi i javno objavljuje svoj poslovnik. Poslovnikom se utvrđuju detaljniji aranžmani glasovanja, a posebno okolnosti u okviru kojih član može djelovati u ime drugog člana te po potrebi pravila o kvorumu.

GLAVA III.

Izvršna sjednica Odbora

Članak 49.Sudjelovanje na izvršnim sjednicama

1.        ▌Članovi Odbora iz članka 39. stavka 1. točaka (a) do (d) sudjeluju na izvršnim sjednicama Odbora.

2.        Prilikom rasprave o subjektu iz članka 2. ili grupaciji subjekata čiji je poslovni nastan u samo jednoj uključenoj državi članici, član kojeg imenuje ta država članica sudjeluje i u raspravama i postupku donošenja odluka u skladu s člankom 51. stavkom 1.

3.        Prilikom rasprave o prekograničnoj grupaciji član kojeg imenuje država članica u kojoj se nalazi tijelo za sanaciju na razini grupacije, kao i članovi koje imenuju države članice u kojoj se nalazi poslovni nastan društva kćeri ili subjekta na koje se odnosi konsolidirani nadzor, sudjeluju u raspravama i postupku donošenja odluka u skladu s člankom 51. stavkom 2.

3a.      Članovi Odbora iz članka 39. stavka 1. točaka (a) do (d) osiguravaju da su odluke i akcije sanacije, posebno s obzirom na korištenje Fonda, donesene u sklopu različitih formacija izvršnih sjednica Odbora dosljedne, primjerene i razmjerne

Članak 50.Zadaće

1.        U okviru plenarne sjednice Odboru pomaže izvršna sjednica Odbora.

2.        Na izvršnoj sjednici Odbor:

(a)       priprema sve odluke koje Odbor donosi na plenarnoj sjednici;

(b)       donosi sve odluke za provedbu ove Uredbe.

To uključuje:

(-i)    Pripremanje, procjenjivanje i prihvaćanje sanacijskih planova u skladu s člancima 7. do 9.

određivanje minimalnih zahtjeva za vlastita sredstva i prihvatljive obveze koje institucije i matična poduzeća moraju zadovoljiti u skladu s člankom 10.;

(i)     pružanje Komisiji, što je prije moguće, nacrta odluke u skladu s člankom 16. popraćenog sa svim odgovarajućim informacijama na temelju kojih Komisija može procijeniti i donijeti obrazloženu odluku na temelju članka 16. stavka 6.;

(ii)     odlučivanje o dijelu II. proračuna Odbora koji se odnosi na Fond.

3.        Ako je to potrebno zbog hitnosti, Odbor može na izvršnoj sjednici donijeti određene privremene odluke u ime plenarne sjednice Odbora, a posebno o pitanjima administrativnog upravljanja, uključujući proračunska pitanja.

4.        Odbor se sastaje u okviru izvršne sjednice na inicijativu izvršnog direktora ili na zahtjev svakog svojeg člana.

5.        Odbor u okviru plenarne sjednice donosi poslovnik Odbora na izvršnoj sjednici.

Članak 51.Odlučivanje

1.        Prilikom rasprave o pojedinačnom subjetku ili grupaciji čiji je poslovni nastan u samo jednoj uključenoj državi članici, Odbor na izvršnim sjednicama nastoji postići suglasnost. U nedostatku suglasnosti, Odbor donosi odluke običnom većinom članova s pravom glasa iz članka 39. stavka 1. točaka (a) do (d) i sudjelujućih članova iz članka 49. Stavka 2. U slučaju neriješenog rezultata glasovanja izvršni direktor ima odlučujući glas.

2.        Prilikom rasprave o prekograničnoj grupaciji, Odbor na izvršnim sjednicama nastoji postići suglasnost. U nedostatku suglasnosti, Odbor donosi odluke običnom većinom članova s pravom glasa iz članka 39. stavka 1. točaka (a) do (d) i sudjelujućih članova iz članka 49. Stavka 3. Članovi Odbora iz članka 39. stavka 1. točaka (a) do (d) i član kojeg imenuje država članica u kojoj se nalazi tijelo za sanaciju na razini grupacije imaju svaki jedan glas. Nacionalna tijela za sanaciju svake uključene države članice u kojoj se nalazi poslovni nastan društva kćeri ili subjekta na koje se odnosi konsolidirani nadzor imaju svaka pravo glasa koji je jednak razlomku jednog glasa. U slučaju neriješenog rezultata glasovanja izvršni direktor ima odlučujući glas.

3.        Odbor na izvršnoj sjednici donosi i objavljuje poslovnik o izvršnim sjednicama.

Sastanke Odbora u okviru izvršne sjednice saziva izvršni direktor na vlastitu inicijativu ili na zahtjev svakog svojeg člana, a sastancima predsjeda izvršni direktor. Odbor na svojoj izvršnoj sjednici može pozvati promatrače da prisustvuju sastancima na ad hoc osnovi. Posebno, na zahtjev, Odbor može pozvati predstavnika ESM-a da sudjeluje kao promatrač.

GLAVA IV.

Izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora

Članak 52.Imenovanje i zadaće

1.        Odborom upravlja izvršni direktor koji dužnost obnaša u punom radnom vremenu i koji ne obnaša dužnosti na nacionalnoj razini.

2.        Izvršni direktor nadležan je za:

(a)      pripremu rada Odbora u okviru plenarnih i izvršnih sjednica te sazivanje sastanaka i predsjedanje njima;

(b)      sva kadrovska pitanja;

(c)      pitanja svakodnevnog upravljanja;

(d)      izvršenje proračuna Odbora u skladu s člankom 58. stavkom 3.;

(e)      upravljanje Odborom;

(f)       provedbu godišnjeg programa rada Odbora;

(g)      pripremu, svake godine, nacrta izvješća s odjeljkom o aktivnostima sanacija koje provodi Odbor i odjeljkom o financijskim i administrativnim pitanjima.

3.        Izvršnom direktoru pomaže zamjenik izvršnog direktora.

Zamjenik izvršnog direktora obavlja zadaće izvršnog direktora u njegovoj odsutnosti.

4.        Izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora imenuju se na temelju postignuća, vještina, znanja o bankarskim i financijskim pitanjima te na temelju iskustva značajnog za financijski nadzor i uređenje.

Izvršni direktor i zamjenik direktora biraju se na temelju otvorenog postupka odabira, koji poštuje načelo ravnoteže spolova, a o kojem su Europski parlament i Vijeće pravovremeno obaviješteni.

5.        Komisija dostavlja nadležnom odboru Europskog parlamenta uži izbor kandidata za položaje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora.

Komisija podnosi prijedlog za imenovanje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon odobrenja tog prijedloga, Vijeće usvaja provedbenu odluku kojom imenuje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora▐.

6.        Odstupajući od članka 39. stavka 2., mandat prvog zamjenika izvršnog direktora imenovanog nakon stupanja na snagu ove Uredbe iznosi tri godine; mandat se može jednom obnoviti na razdoblje od pet godina. Izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora ostaju na dužnosti sve do imenovanja njihovih nasljednika.

7.        ▌Zamjenik izvršnog direktora čiji je mandat produljen ne smije sudjelovati u još jednom postupku odabira za isto radno mjesto na kraju ukupnog razdoblja mandata.

8.        Ako izvršni direktor ili zamjenik izvršnog direktora više ne ispunjavaju uvjete potrebne za obavljanje njihovih zadaća ili ako su počinili tešku povredu dužnosti, Vijeće može, na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, usvojiti provedbenu odluku kojom će razriješiti dužnosti izvršnog direktora ili zamjenika izvršnog direktora.

U te svrhe, Europski parlament ili Vijeće mogu obavijestiti Komisiju da smatraju da su uvjeti razrješenja izvršnog direktora ili zamjenika izvršnog direktora ispunjeni, na što Komisija šalje svoj odgovor.

Članak 53.Neovisnost

1.        Neovisnost Izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora izvršavaju svoje zadaće u skladu s odlukama Komisije i Odbora.

Prilikom sudjelovanja u raspravama i postupcima donošenja odluka u okviru Odbora, izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora ne smiju zatražiti niti primati naputke od institucija ili tijela Unije, već moraju izražavati vlastita stajališta i neovisno glasovati. Tijekom tih rasprava i postupaka donošenja odluka zamjenik izvršnog direktora ne smije biti pod utjecajem izvršnog direktora.

2.        Nijedna država članica i nijedno javno ili privatno tijelo ne smiju pokušati utjecati na izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora u obavljanju njihovih zadaća.

3.        U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 78. stavka 6., izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora obvezni su nakon odlaska iz službe i dalje se ponašati časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili povlastica.

GLAVA V.

FINANCIJSKE ODREDBE

Poglavlje 1.

Opće odredbe

Članak 54.Resursi

Odbor je nadležan osigurati potrebna financijska sredstva i ljudske resurse za obavljanje zadaća koje su mu povjerene na temelju ove Uredbe.

Članak 55.Proračun

1.        Za svaku financijsku godinu, koja odgovara kalendarskoj godini, priprema se procjena svih prihoda i rashoda Odbora te se ona prikazuje u proračunu Odbora.

2.        Proračun Odbora mora biti uravnotežen u pogledu prihoda i rashoda.

3.        Proračun se sastoji od dva dijela: dio I. za administraciju Odbora i dio II. za Fond.

Članak 56.Dio I. proračuna za administraciju Odbora

1.        Prihodi I. dijela proračuna sastoje se od godišnjih doprinosa potrebnih za pokrivanje godišnjih procijenjenih administrativnih troškova u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a).

2.        Rashodi dijela I. proračuna sadržavaju troškove osoblja, plaća, administracije, infrastrukture, stručne izobrazbe i poslovanja.

Članak 57.Dio II. proračuna za Fond

1.        Prihodi dijela II. proračuna sadržavaju osobito sljedeće:

(a)      doprinosi koje uplaćuju institucije koje imaju poslovni nastan u uključenim državama članicama u skladu s člankom 62., osim godišnjih doprinosa iz članka 62. stavka 1. točke (a);

(b)      krediti dobiveni na temelju ostalih financijskih aranžmana sanacije u neuključenim državama članicama u skladu s člankom 68. stavkom 1.

(c)      Krediti dobiveni od financijskih institucija ili ostalih trećih strana u skladu s člankom 69., uključivši unutar okvira kreditnih instrumenata iz tog članka;

(d)      povrat na ulaganja iznosa iz Fonda u skladu s člankom 70.

2.        Rashodi dijela II. proračuna sadržavaju sljedeće:

(a)      troškovi za potrebe navedene u članku 71.;

(b)      ulaganja u skladu s člankom 70.;

(c)      kamate za kredite dobivene na temelju ostalih financijskih aranžmana sanacije u neuključenim državama članicama u skladu s člankom 68. stavkom 1.

(d)      Kamate na kredite dobivene od financijskih institucija ili ostalih trećih osoba u skladu s člankom 69., uključivši unutar okvira kreditnih instrumenata iz tog članka;

Članak 58.Donošenje i provedba proračuna

1.        Do 15. veljače svake godine izvršni direktor priprema procjenu prihoda i rashoda Odbora za sljedeću godinu i podnosi je Odboru na odobrenje u okviru plenarne sjednice najkasnije do 31. ožujka svake godine.

2.        Proračun Odbora donosi se na plenarnoj sjednici Odbora na temelju izvještaja o procjenama. Prema potrebi, proračun se usklađuje na odgovarajući način, nakon praćenja i kontrole koje Odbor vrši na svojim plenarnim sjednicama.

3.        Izvršni direktor provodi proračun Odbora.

Članak 59.Revizija i kontrola

1.        Unutar odbora uspostavlja se funkcija unutarnje revizije koja se provodi u skladu s odgovarajućim međunarodnim standardima. Unutarnji revizor, kojeg imenuje Odbor, nadležan je za provjeru ispravnosti djelovanja sustava i postupaka izvršenja proračuna Odbora.

2.        Unutarnji revizor savjetuje Odbor o pitanjima povezanima s rizicima upućivanjem neovisnih mišljenja o kvaliteti sustava upravljanja i kontrole te upućivanjem preporuka za poboljšanje uvjeta provedbe poslovanja i promicanje dobrog financijskog upravljanja.

3.        Odbor je odgovoran za uspostavu sustava i postupaka unutarnje kontrole koji unutarnjem revizoru omogućuju izvršenje zadaća.

Članak 60.Financijsko izvještavanje i razrješnica

1.        Izvršni direktor djeluje u svojstvu dužnosnika za ovjeravanje.

2.        Dužnosnik za ovjeravanje Odbora dostavlja Odboru privremene financijske izvještaje do 1. ožujka sljedeće financijske godine.

3.        Do 31. ožujka svake godine Odbor u okviru svoje izvršne sjednice dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu ▌privremene financijske izvještaje Odbora za prethodnu financijsku godinu.

4.        Nakon primitka primjedbi Revizorskog suda o privremenim financijskim izvještajima odbora, izvršni direktor sastavlja konačne financijske izvještaje Odbora koji su u njegovoj nadležnosti i dostavlja ih Odboru na odobravanje u okviru plenarne sjednice.

5.        Izvršni direktor dostavlja, do 1. srpnja nakon svake financijske godine, konačne financijske izvještaje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

6.        Izvršni direktor do 1. srpnja dostavlja Revizorskom sudu odgovor na primjedbe Revizorskog suda.

7.        Konačni financijski izvještaji objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

8.        Odbor na plenarnoj sjednici daje izvršnom direktoru razrješnicu u pogledu provedbe proračuna.

9.        Izvršni direktor dostavlja Europskom parlamentu, na njegov zahtjev, sve potrebne informacije u pogledu financijskih izvještaja Odbora.

9a.      Nakon razmatranja konačnih financijskih izvještaja koje je pripremio Odbor u skladu s ovim člankom, Revizorski sud priprema izvještaj o svojim rezultatima koji predaje Europskom parlamentu i Vijeću do 1. prosinca nakon svake financijske godine.

9b.      Revizorski sud posebno izvješćuje o:

(a)      gospodarstvu, učinkovitosti i uspješnosti korištenja sredstava, uključujući ona iz Fonda;

(b)      svim potencijalnim obvezama, za Komisiju, Odbor ili druge, koje nastaju kao rezultat zadaća iz ove Uredbe koje obavljaju Komisija i Odbor.

Članak 61.Financijska pravila

Odbor donosi, nakon savjetovanja s Revizorskim sudom Unije i Komisijom, unutarnje financijske odredbe kojima se osobito utvrđuje postupak donošenja i izvršenja proračuna.

Ako je to u skladu s osobitom naravi Odbora, financijske odredbe temelje se na Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a u skladu s člankom 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije(15).

Članak 62.Doprinosi

1.        Subjekti iz članka 2. pridonose proračunu Odbora u skladu s ovom Uredbom i delegiranim aktima o doprinosima donesenim u skladu sa stavkom 5. Doprinosi sadržavaju sljedeće:

(a)       godišnje doprinose potrebne za pokrivanje administrativnih rashoda;

(b)       godišnje ex ante doprinose potrebne za dostizanje ciljane razine financiranja Fonda utvrđene člankom 65., izračunanom u skladu s člankom 66.

(c)       izvanredne ex post doprinose, izračunane u skladu s člankom 67.

2.        Iznosi doprinosa izračunavaju se tako da se njihovom razinom osiguraju rashodi koji su u načelu dostatni da bi proračun Odbora svake godine bio uravnotežen te da bi se njime ispunjavale zadaće Fonda.

3.        U skladu s delegiranim aktima iz stavka 5., doprinose koej duguje svaki subjekt iz članka 2. Odbor utvrđuje, nakon savjetovanja s nadležnim tijelom, odlukom koju upućuje dotičnom subjektu. Odbor primjenjuje pravila o postupcima, izvještavanju i sva ostala pravila kojima se osigurava potpuno i pravodobno plaćanje doprinosa.

4.        Iznosi prikupljeni u skladu sa stavcima 1., 2., 3. upotrebljavaju se samo za potrebe ove Uredbe.

5.        Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte o doprinosima u skladu s člankom 82. kako bi:

(a)       utvrdila vrstu doprinosa i pitanja za koje se doprinosi moraju uplatiti, način izračuna iznosa doprinosa, način plaćanja doprinosa;

(b)       odredila pravila o prijavi, računovodstvu, izvještavanju te ostala pravila iz stavka 3. kojima se osigurava potpuno i pravodobno plaćanje doprinosa;

(c)       odredila sustav doprinosa za institucije kojima je odobren rad nakon što Fond dosegne ciljanu razinu;

(d)       odredila godišnje doprinose potrebne za pokrivanje administrativnih rashoda Odbora prije nego što on počne potpuno djelovati.

Članak 63.Mjere za borbu protiv prijevara

1.        Kako bi olakšala borbu protiv prijevara, korupcije i svake druge nezakonite djelatnosti u skladu s Uredbom (EZ) br.1073/1999, u roku od šest mjeseci od dana kada postane operativan, Odbor pristupa Međuinstitucijskom sporazumu od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na cjelokupno osoblje Odbora uz uporabu obrasca iz Priloga tom Sporazumu.

2.        Europski revizorski sud ovlašten je za provođenje revizija, na temelju dokumenata i na licu mjesta, svih korisnika, izvođača i podizvođača koji su od Odbora primili sredstva▐.

3.        OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere na licu mjesta i inspekcije, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili druga nezakonita djelatnost koja ugrožava financijske interese Unije u vezi s ugovorom koji je financirao Odbor u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1073/1999 i Uredbi (Euratom, EZ) br. 2185/96.

Poglavlje 2.

Jedinstveni fond za sanaciju banaka

ODJELJAK 1.

OSNIVANJE FONDA

Članak 64.Opće odredbe

1.        Ovime se osniva Jedinstveni fond za sanaciju banaka.

2.        Odbor se koristi sredstvima iz Fonda samo u svrhu osiguravanja učinkovite provedbe instrumenata sanacije i ovlasti te u skladu s ciljevima sanacije i načelima za upravljanje sanacijom. Proračun Unije ili nacionalni proračuni država članica ni u kojem se slučaju ne smatra odgovornim za rashode ili gubitke Fonda ili za svaku odgovornost Odbora.

3.        Vlasnik Fonda je Odbor.

Članak 65.Ciljana razina financiranja

1.        U razdoblju od najviše deset godina od stupanja na snagu ove Uredbe, dostupna financijska sredstva Fonda iznose najmanje postotak iznosa depozita svih kreditnih institucija s odobrenjem u uključenim državama članicama koji su osigurani Direktivom o sustavima zajamčenih depozita i u skladu s člankom 93. Stavkom 1. Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

2.        Tijekom početnog razdoblja iz stavka 1. doprinosi Fondu izračunani u skladu s člankom 66. i prikupljeni u skladu s člankom 62. vremenski se raspodjeljuju što je moguće ravnomjernije dok se ne ostvari ciljana razina, osim ako se, ovisno o okolnostima, mogu predujmiti s obzirom na povoljne tržišne uvjete ili potrebe za sredstvima.

3.        Odbor može produljiti početno razdoblje za najviše četiri godine u slučaju da Fond obavlja ukupne isplate u iznosu većem od postotka, predviđenog u članku 93. stavku 2. Direktive o oporavku i sanaciji banka, ukupnog iznosa iz stavka 1.

4.        Ako se nakon početnog razdoblja iz stavka 1. dostupna financijska sredstva smanje na iznos manji od ciljane razine navedene u stavku 1., doprinosi koji se izračunavaju u skladu s člankom 66. prikupljaju se dok se ne ostvari ciljana razina. Ako dostupna financijska sredstva iznose manje od polovine ciljane razine, godišnji doprinosi moraju biti utvrđeni u skladu s člankom 93. stavkom 3. Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

5.        Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 82. kako bi odredila sljedeće:

(a)       kriterije za vremensku raspodjelu doprinosa Fondu izračunanih u skladu sa stavkom 2.;

(b)       okolnosti pod kojima se plaćanje doprinosa može predujmiti u skladu sa stavkom 2.;

(c)       kriterije za određivanje broja godina za koji se početno razdoblje iz stavka 1. može produljiti u skladu sa stavkom 3.;

(d)       kriterije za utvrđivanje godišnjih doprinosa predviđenih u stavku 4.

Članak 66.Ex ante doprinosi

1.        Pojedinačni doprinos svake institucije prikuplja se najmanje jedanput godišnje i izračunava se razmjerno iznosu njezinih obveza, isključujući vlastita sredstva i osigurane depozite, u odnosu na ukupne obveze, isključujući vlastita sredstva i osigurane depozite svih institucija s odobrenjem na državnim područjima uključenih država članica.

Doprinos se usklađuje razmjerno profilu rizičnosti svake institucije u skladu s kriterijima navedenima u delegiranim aktima iz članka 94. stavka 7. Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

2.        Dostupna financijska sredstva koja se uzimaju u obzir kako bi se ostvarila ciljana razina financiranja navedena u članku 65. mogu uključivati gotovinu, novčane ekvivalente, visokokvalitetnu likvidnu imovinu prema omjeru pokrića likvidnosti ili obveze plaćanja koja su u potpunosti osigurana kolateralom imovina niskog rizika neopterećenim pravima bilo koje treće osobe, stoje na raspolaganju i izdvojena su isključivo za uporabu od strane Odbora za potrebe navedene u članku 71. stavku 1. Udio tih neopozivih obveza plaćanja ne premašuje postotak, predviđen u članku 94. stavku 3. Direktive o oporavku i sanaciji banaka, ukupnog iznosa doprinosa prikupljenih u skladu sa stavkom 1.

2a.      Pojedinačni doprinosi svake institucije iz stavka 1. su konačni i neće ih se, ni pod kojim okolnostima, retroaktivno refundirati.

2b.      Ako su uključene države članice već uspostavile nacionalne financijske aranžmane sanacije, one bi mogle omogućiti da nacionalni financijski aranžmani sanacije upotrebljavaju njihova dostupna financijska sredstva, koja su u prošlosti prikupile institucije putem ex ante doprinosa, kako bi institucijama nadoknadile ex ante doprinose koje bi te institucije trebale uplatiti u Fond. Takvim povratom ne dovode se u pitanje obveze država članica temeljene na Direktivi 94/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(16).

3.        Podložno stavku 1. podstavku 2., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 82. kako bi odredila sljedeće:

(a)      metodu izračuna pojedinačnih doprinosa iz stavka 1.;

(b)      kvalitetu kolaterala za osiguranje obveza plaćanja iz stavka 2.;

(c)      kriterije za izračun udjela obveza plaćanja iz stavka 2.

Članak 67.Izvanredni ex post doprinosi

1.        Ako dostupna financijska sredstva nisu dovoljna za pokrivanje gubitaka, troškova ili drugih rashoda nastalih uporabom sredstava iz Fonda, Odbor u skladu s člankom 62. prikuplja izvanredne ex post doprinose od institucija s odobrenjem na državnim područjima uključenih država članica kako bi se pokrili dodatni iznosi. Ti se izvanredni doprinosi raspodjeljuju među institucijama u skladu s pravilima utvrđenima u članku 66. i u skladu s člankom 95. Stavkom 1. Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

2.        Odbor može u skladu s delegiranim aktima iz stavka 3. u cijelosti ili djelomično izuzeti instituciju od obveze plaćanja ex post doprinosa u skladu sa stavkom 1. ako bi ukupni iznos plaćanja iz članka 66. i stavka 1. ovog članka ugrozio namirenje potraživanja drugih vjerovnika te institucije. Takvo se izuzeće ne dodjeljuje na razdoblje duže od šest mjeseci, ali može se produžiti na zahtjev institucije.

3.        Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 82. kako bi odredila okolnosti i uvjete pod kojima se subjekt iz članka 2. može djelomično ili u cijelosti izuzeti od ex post doprinosa iz stavka 2.

Članak 68.Dobrovoljno kreditiranje među financijskim aranžmanima

1.        Odbor može zatražiti zajam za Fond od svih drugih financijskih aranžmana za sanaciju u neuključenim državama članicama, u slučaju:

(a)       da iznosi prikupljeni u skladu s člankom 66. nisu dovoljni za pokrivanje gubitaka, troškova ili drugih rashoda nastalih uporabom sredstava iz Fonda;

(b)       da izvanredni ex post doprinosi predviđeni u članku 67. nisu odmah dostupni.

2.        Ti financijski aranžmani za sanaciju odlučuju o takvom zahtjevu u skladu s člankom 97. Direktive o oporavku i sanaciji banaka. Uvjeti kreditiranja podliježu članku 97. stavku 3. točkama (a), (b) i (c) Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

Članak 69.Alternativna sredstva financiranja

1.        Odbor nastoji za Fond ugovoriti zajmove ili druge oblike potpore od financijskih institucija ili trećih osoba u slučaju da iznosi prikupljeni u skladu s člancima 66. i 67. nisu odmah dostupni ili nisu dovoljni za pokrivanje rashoda nastalih uporabom sredstava iz Fonda.

Posebno, Odbor nastoji za Fond ugovoriti kreditni instrument, po mogućnosti koristeći javni europski instrument, kako bi se osigurala izravna dostupnost financijskih sredstava za korištenje u skladu s člankom 71., kada prikupljeni ili dostupni iznosi u skladu s člankom 66. i člankom 67. nisu dovoljni. Svi krediti iz tog kreditnog instrumenta refundiraju se iz Fonda unutar dogovorenog vremenskog okvira.

2.        Zajam ili drugi oblici potpore iz stavka 1. otplaćuju se u cijelosti unutar roka otplate zajma u skladu s člankom 62.

3.        Svi rashodi nastali korištenjem zajmova navedenih u stavku 1. idu na teret samog Odbora, a ne proračuna Unije ili uključenih država članica.

ODJELJAK 2.

Upravljanje Fondom

Članak 70.Ulaganja

1.        Odbor upravlja Fondom i može zatražiti od Komisije da obavlja određene zadaće povezane s upravljanjem Fondom.

2.        Samo se Fond koristi iznosima primljenima od institucije u sanaciji ili institucije za premošćivanje, kamatama i drugim prihodima od ulaganja te svim drugim prihodima.

3.        Odbor ima razboritu i opreznu ulagačku politiku, posebno ulažući iznose iz Fonda u ▌imovinu ▌visoke kreditne sposobnosti. Potrebno je sektorno i geografski dovoljno diversificirati ulaganja radi ublažavanja rizika od koncentriranja. Povrat od tih ulaganja koristi Fond. Odbor čini okvir ulaganja javno dostupnim, posebno nadoveći ulagačku politiku Fonda.

4.        Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte o detaljnim pravilima za upravljanje Fondom u skladu s postupkom utvrđenim u članku 82.

ODJELJAK 3.

UPORABA SREDSTAVA IZ FONDA

Članak 71.Misija Fonda

1.        Unutar okvira o kojem odlučuje Komisija kada primjenjuje instrumente za sanaciju na subjekte iz članka 2., Odbor može koristiti sredstva iz Fonda u sljedeće svrhe:

(a)       za osiguranje imovine ili obveza institucije u sanaciji, njezinih društava kćeri, institucije za premošćivanje ili upravitelja imovinom;

(b)       za odobrenje zajmova institucijama u sanaciji, njezinim društvima kćerima, institucijama za premošćivanje ili upravitelju imovinom;

(c)       za kupnju imovine institucije u sanaciji;

(d)       za uplaćivanje kapitala instituciji za premošćivanje ili upravitelju imovinom;

(e)       za plaćanje odštete dioničarima ili vjerovnicima ako su nakon procjene u skladu s člankom 17. stavkom 5. plaćanjem njihovih potraživanja primili manje nego što bi nakon procjene u skladu s člankom 17. stavkom 16. primili likvidacijom u okviru redovnog stečajnog postupka;

(f)        za plaćanje doprinosa instituciji u sanaciji umjesto doprinosa koji bi se ostvario otpisom određenih vjerovnika kada se primjenjuje instrument sanacije vlastitim sredstvima i kada tijelo za sanaciju odluči isključiti određene vjerovnike iz područja primjene sanacije vlastitim sredstvima u skladu s člankom 24. stavkom 3.;

(g)       za sve kombinacije mjera iz točaka (a) do (f).

2.        Fond se u kontekstu instrumenta prodaje društva može koristiti za poduzimanje mjera iz točaka (a) do (g) koje se odnose na kupca.

3.        Sredstva iz Fonda se ne koriste izravno za nadoknađivanje gubitaka institucije ili subjekta iz članka 2. ili za dokapitalizaciju institucije ili subjekta iz članka 2. U slučaju da korištenje financijskog aranžmana za sanaciju za potrebe iz stavka 1. neizravno dovede do toga da se dio gubitaka institucije ili subjekta iz članka 2. proslijedi Fondu, primjenjuju se načela za korištenje financijskog aranžmana za sanaciju utvrđena u članku 38. Direktive o oporaku i sanaciji banaka" te u članku 24.

4.        Odbor ne smije kapital uplaćen u skladu sa stavkom 1. točkom (f) držati više od pet godina.

Članak 72.Uzajamna potpora nacionalnih financijskih aranžmana u slučaju skupnog saniranja koje uključuje institucije iz neuključenih država članica

U slučaju skupnog saniranja u koje su uključene s jedne strane institucije s odobrenjem u jednoj ili više uključenih država članica te s druge strane institucije s odobrenjem u jednoj ili više neuključenih država članica, Fond pridonosi financiranju skupnog saniranja u skladu s odredbama utvrđenima u članku 98. Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

GLAVA VI.

Ostale odredbe

Članak 74.Povlastice i imuniteti

Protokol (br. 7.) o povlasticama i imunitetima Europske unije koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije primjenjuje se na Odbor i njegovo osoblje.

Članak 75.Jezici

1.        Na Odbor se primjenjuje Uredba Vijeća br. 1(17).

2.        Odbor odlučuje o internim dogovorima u vezi s jezikom Odbora.

3.        Odbor odlučuje koji se od službenih jezika koristi za slanje dokumenata institucijama ili tijelima Unije.

4.        Odbor se sa svakim nacionalnim tijelom za sanaciju može dogovoriti o jeziku ili jezicima na kojima trebaju biti sastavljeni dokumenti koji se šalju nacionalnom tijelu za sanaciju ili koje šalje nacionalno tijelo za sanaciju.

5.        Prevoditeljske usluge potrebne za funkcioniranje Odbora pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske Unije.

Članak 76.Osoblje Odbora

1.        Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila koja sporazumno donose institucije Unije za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, primjenjuju se na osoblje Odbora, uključujući i izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora.

2.        Odbor u suglasnosti s Komisijom donosi odgovarajuća provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju.

Članak 76.aOrganizacija osoblja Odbora

1.        Odbor može utemeljiti interne skupine za sanaciju u čijem je sastavu osoblje nacionalnih tijela za sanaciju uključenih država članica i samo osoblje Odbora.

2.        Ako Odbor utemelji interne skupine za sanaciju iz stavka 1., Odbor koordinatore tih skupina imenuje iz vlastitog osoblja. U skladu s člankom 47. stavkom 3. Koordinatore se može pozvati da kao promatrači prate sastanke izvršne sjednice Odbora u kojima članovi, koje su imenovale nadležne države članice, sudjeluju u skladu s člankom 49. stavcima 2. i 3.

3.        Odbor može utemeljiti interne odbore kako bi mu davali savjete i upute u pogledu izvršavanja vlastitih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

Članak 77.Razmjena osoblja

1.        Odbor može angažirati upućene nacionalne stručnjake i drugo osoblje koje nije zaposleno u Odboru.

2.        Odbor na plenarnoj sjednici donosi odgovarajuću odluku kojom se utvrđuju pravila o razmjeni i upućivanju osoblja u Odbor iz nacionalnih tijela za sanaciju i među nacionalnim tijelima za sanaciju uključenih država članica.

Članak 78.Odgovornost Odbora

1.        Ugovorna odgovornost Odbora uređuje se zakonom koji se primjenjuje na dotični ugovor.

2.        Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju svake arbitražne klauzule sadržane u ugovoru koji je Odbor sklopio.

3.        U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Odbor u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonima o odgovornosti javnih tijela država članica, nadoknađuje svaku štetu koju prouzroči on ili njegovo osoblje pri obavljanju svojih dužnosti, posebno pri funkcijama sanacije, uključujući radnje i propuste u korist stranih postupaka sanacije.

4.        Odbor nacionalnom tijelu za sanaciju uključene države članice nadoknađuje štetu za koju ga je osudio nacionalni sud ili koju se ono obvezalo platiti u dogovoru s Odborom u okviru izvansudske nagodbe te koja proizlazi iz radnje ili propusta koje je nacionalno tijelo za sanaciju počinilo tijekom bilo koje sanacije u skladu s ovom Uredbom, osim ako ta radnja ili propust predstavlja povredu prava Unije, ove Uredbe, odluke Komisije ili odluke Odbora, namjernu ili uslijed očite i ozbiljne pogreške u prosudbi.

5.        Sud Europske unije nadležan je za svaki spor u vezi sa stavcima 3. i 4. Postupci u predmetima koji proizlaze iz izvanugovorne odgovornosti ne mogu se pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od nastanka događaja koji je povod pokretanju postupka.

6.        Osobna odgovornost osoblja prema Odboru uređuje se odredbama utvrđenima Pravilnikom o osoblju ili Uvjetima zaposlenja koji se na njih primjenjuju.

Članak 79.Poslovna tajna i razmjena informacija

1.        Članovi Odbora, osoblje Odbora i osoblje razmijenjeno s uključenom državom članicom ili upućeno iz nje koje obavlja zadaće sanacije, podliježu čuvanju poslovne tajne u skladu s člankom 339. UFEU-a i odgovarajućim odredbama prava Unije, čak i nakon prestanka njihovih dužnosti.

2.        Odbor osigurava da osobe koje pružaju usluge izravno ili neizravno, stalno ili privremeno, koje su povezane s obavljanjem dužnosti, uključujući službenike Odbora i druge osobe koje je Odbor ovlastio ili koje su nacionalna tijela za sanaciju imenovala da izvršavaju izravan nadzor, podliježu jednakoj obvezi čuvanja poslovne tajne.

2a.      Zahtjevi poslovne tajne iz stavaka 1. i 2. primjenjuju se i na promatrače koji prisustvuju sastancima Odbora na ad hoc osnovi.

2b.      Zahtjevi poslovne tajne iz stavaka 1. i 2. primjenjuju se neovisno o Uredbi (EZ) 1049/2001.

3.        Za potrebe obavljanja zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, Odbor se u okviru svojih ograničenja i pod uvjetima utvrđenima u mjerodavnom zakonodavstvu Unije, ovlašćuje za razmjenu informacija s nacionalnim tijelima ili tijelima Unije u slučajevima u kojima mjerodavno pravo Unije nacionalnim nadležnim tijelima dopušta objavljivanje informacija tim subjektima ili u kojima države članice mogu dopustiti takvo objavljivanje u skladu s mjerodavnim pravom Unije.

Članak 80.

Pristup informacijama i obrada osobnih podataka

4.        Obrada osobnih podataka od strane Odbora podliježe Uredbi (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća(18). Obrada osobnih podataka od strane nacionalnih tijela za sanaciju podliježe Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(19).

4a.      Osobe koje su predmet odluka Odbora imaju pravo pristupa spisu Odbora, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo uvida u spis ne odnosi se na povjerljive informacije.

Članak 81.Sigurnosna pravila za zaštitu klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

Odbor primjenjuje sigurnosna načela obuhvaćena sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske Unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, kako je utvrđeno u prilogu Odluci 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom. Primjena sigurnosnih načela uključuje primjenu odredbi za razmjenu, obradu i čuvanje takvih podataka.

DIO IV.IZVRŠNE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 82.Postupak delegiranja

1.        Ovlasti za donošenje delegiranih akata dodjeljuju se Komisiji u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.        Delegiranje ovlasti dodjeljuje se na neodređeno vrijeme od datuma iz članka 88.

2a.      Jamči se dosljednost između ove Uredbe i Direktive o oporavku i sanaciji banaka. Svaki delegirani akt donesen u skladu s ovom Uredbu dosljedan je Direktivi o oporavku i sanaciji banaka i delegiranim aktima donesenima u skladu s tom Direktivom.

3.        Delegiranje ovlasti iz članka 19. stavka 4.a, članka 62. stavka 5., članka 65. stavka 5., članka 66. stavka 3., članka 67. stavka 3. I članka 70. stavka 4. Europski parlament ili Vijeće mogu opozvati u bilo kojem trenutku. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Ona proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili od kasnijeg dana utvrđenog u odluci. Ona ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.        Čim donese delegirani akt, Komisija o njemu istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

5.        Delegirani akt donesen u skladu s člankom 62. stavkom 5., člankom 65. stavkom 5., člankom 66. stavkom 3., člankom 67. stavkom 3. i člankom 70. stavkom 4. stupa na snagu samo ako se tomu ne usprotive ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće izvijestili Komisiju da se ne protive. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 83.Preispitivanje

1.        Do 31. prosinca 2016. i nakon toga svakih pet godina, Komisija objavljuje izvješće o primjeni ove Uredbe s posebnim naglaskom na praćenje mogućih posljedica na neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U izvješću se ocjenjuje sljedeće:

(a)      funkcioniranje jedinstvenog mehanizma sanacije i utjecaja aktivnosti sanacije na interese Unije kao cjeline te na koherentnost i integritet unutarnjeg tržišta financijskih usluga, uključujući mogući utjecaj na strukture nacionalnih bankarskih sustava unutar Unije, njihovu konkurentnost u usporedbi s drugim bankarskim sustavima izvan jedinstvenog mehanizma sanacije i izvan Unije te u pogledu učinkovitosti mehanizama suradnje i razmjene podataka unutar jedinstvenog mehanizma sanacije, između jedinstvenog mehanizma sanacije i jedinstvenog nadzornog mehanizma, između jedinstvenog mehanizma sanacije i nacionalnih tijela za sanaciju i nacionalnih nadležnih tijela neuključenih država članica.

Izvješće posebno ocjenjuje:

(i)        ima li potrebe da zadaće koje su ovom Uredbom dodijeljene Odboru i Komisiji izvršava isključivo neka neovisna institucija Unije;

(ii)       da li je primjerena suradnja između jedinstvenog mehanizma sanacije, jedinstvenog nadzornog mehanizma, Europskog odbora za sistemske rizike, EBA-e, Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala i Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, te drugih tijela koja su dio Europskog sustava financijskog nadzora;

(iii)     da li je investicijski portfelj u skladu s člankom 70. ove Uredbe sastavljen od dobre i raznolike imovine;

(iv)      da li je prekinuta veza između javnog duga i bankovnog rizika;

(v)       jesu li pravila glasovanja primjerena;

(vi)      da li treba uvesti referentnu vrijednost povezanu s ukupnim obvezama svih kreditnih institucija ovlaštenih u uključenim državama članicama, koju treba dostići dodatno uz ciljanu razinu financiranja utvrđenu kao postotak osiguranih depozita tih institucija;

(vii)     da li su utvrđene razine financiranja za Fond i razina doprinosa Fondu u skladu s ciljanom razinom financiranja i razinom doprinosa koju nameću neuključene države članice.

Izvješće također identificira svaku moguću promjenu Ugovora koja je potrebna kako bi se omogućio jedinstveni mehanizam sanacije, posebno moguće utvrđivanje neovisne institucije Unije koja će izvršavati zadaće koje ova Uredba dodjeljuje Odboru i Komisiji;

(b)      učinkovitost mehanizama neovisnosti i obveze polaganja računa;

(c)      interakcija između Odbora i EBA-e;

(d)      interakcija između Odbora i nacionalnih tijela za sanaciju neuključenih država članica te učinak jedinstvenog mehanizma sanacije na te države članice i interakcija između Odbora i tijela trećih zemalja određena u članku 2. stavku 80. Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

2.        Izvješće se prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću. Komisija izrađuje popratne prijedloge ako je potrebno.

2a.      Svako preispitivanje Direktive o oporavku i sanaciji banaka popraćeno je, po potrebi, odgovarajućim preispitivanjem ove Uredbe.

Članak 84.Izmjene Uredbe (EU) br. 1093/2010

Uredba (EU) br. 1093/2010 mijenja se kako slijedi:

1.        Članak 4. točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

"(2)     ‚„nadležna tijela” znači:

(i)       nadležna tijela određena u točki 40. članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(20) i u Direktivi 2007/64/EZ te kako se navodi u Direktivi 2009/110/EZ;

(ii)       s obzirom na direktive 2002/65/EZ i 2005/60/EZ, tijela nadležna za osiguravanje usklađenosti kreditnih i financijskih institucija sa zahtjevima iz tih direktiva;

(iii)      s obzirom na sustave zajamčenih depozita, tijela koja upravljaju sustavima zajamčenih depozita u skladu s Direktivom o sustavima zajamčenih depozita ili, ako poslovanjem sustava zajamčenih depozita upravlja privatno društvo, javno tijelo koje nadzire te sustave u skladu s tom Direktivom; i

(iv)      s obzirom na članak 62. stavak 5., članak 65. stavak 5., članak 66. stavak 3., članak 67. stavak 4. i članak 70. stavak 4., tijela za sanaciju određena člankom 3. Direktive o oporavku i sanaciji banaka i Jedinstveni odbor za sanaciju uspostavljen Uredbom (EU) br. .../... Europskog parlamenta i Vijeća.

2.        U članku 25. umeće se sljedeći stavak:

“1a.     Tijelo može organizirati i provoditi stručne revizije razmjene podataka i zajedničkih aktivnosti Jedinstvenog odbora za sanaciju i nacionalnih tijela za sanaciju država članica koje nisu uključene u jedinstveni mehanizam za sanaciju pri sanaciji prekograničnih grupacija kako bi se ojačala učinkovitost i dosljednost rezultata. U tu svrhu Tijelo razvija metode kojima se omogućuje objektivna procjena i usporedba.”

3.        U članku 40. stavku 6. dodaje se sljedeći treći podstavak:

„Za potrebe djelovanja u području primjene članka 62. stavka 5., članka 65. stavka 5., članka 66. stavka 3., članka 67. stavka 4. i članka 70. stavka 4. izvršni direktor Jedinstvenog odbora za sanaciju ima ulogu promatrača u Odboru nadzornih tijela.”

Članak 85.Zamjena nacionalnih financijskih aranžmana za sanaciju

Od dana primjene iz članka 88. drugog podstavka Fond zamjenjuje financijski aranžman za sanaciju uključenih država članica u skladu s glavom VII. Direktive o oporavku i sanaciji banaka.

Članak 86.Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

1.        Potrebni dogovori o smještaju Odbora u državi članici domaćinu i objekti koje ta država članica daje na raspolaganje zajedno s posebnim pravilima koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove Odbora na plenarnoj sjednici, osoblje Odbora i članove njihovih obitelji utvrđuju se u Sporazumu o sjedištu sklopljenom između Odbora i države članice domaćina nakon što je Odbor dao suglasnost na plenarnoj sjednici i najkasnije u roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Uredbe.

2.        Država članica domaćin Odbora osigurava najbolje uvjete za funkcioniranje Odbora, uključujući višejezično, europski usmjereno školovanje te primjerenu prometnu povezanost.

Članak 87.Početak rada Odbora

1.        Odbor postaje u potpunosti operativan do 1. siječnja 2015.

2.        Komisija je odgovorna za uspostavu i početno djelovanje Odbora dok Odbor ne uspostavi operativnu sposobnost za izvršavanje vlastitog proračuna. U tu svrhu:

(a)      dok izvršni direktor ne preuzme dužnosti nakon što ga je imenovalo Vijeće u skladu s člankom 53., Komisija može odrediti dužnosnika Komisije da djeluje kao privremeni izvršni direktor i obavlja dužnosti koje se dodjeljuju izvršnom direktoru;

(b)      odstupajući od članka 46. stavka 1. točke (i.) te do donošenja odluke iz članka 46. stavka 2. privremeni izvršni direktor ima ovlasti tijela nadležnog za imenovanja;

(c)      Komisija može ponuditi pomoć Odboru, posebno upućivanjem dužnosnika Komisije za obavljanje aktivnosti posrednika pod odgovornošću privremenog izvršnog direktora ili izvršnog direktora;

(d)      Komisija u ime Odbora prikuplja godišnje doprinose iz članka 62. stavka 5. točke (d).

3.        Privremeni izvršni direktor može odobriti sva plaćanja obuhvaćena odobrenim sredstvima iz proračuna Odbora i može sklapati ugovore, uključujući i ugovore o radu.

Članak 88.Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članci 7. do 23. i članci 25. do 37. primjenjuju se od 1. siječnja 2015.

Članak 24. primjenjuje se od 1. siječnja 2016.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno ...,

Za Europski parlament                                 Za Vijeće

Predsjednik                                                   Predsjednik

(1)

         SL C ....

(2)

         SL C ....

(3)

* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.

(4)

         SL C…

(5)

         SL C…

(6)

         Stajalište Europskoga parlamenta od …

(7)

         Direktiva 2014/.../EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni direktiva Vijeća 77/91/EEZ i 82/891/EZ, direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ i 2011/35/EZ i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L ...).

(8)

         Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju Europskoga nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(9)

          Uredba Vijeća (EU) br. 1023/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci koje se odnose na politike o bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama (SL L 287, 29.10.2013., str. 63).

(10)

Direktiva 94/19/EZ Europskog parlamenta od 30. svibnja 1994. o sustavima osiguranja depozita. SL L 135, 31.5.1994., str. 5-14.

(11)

Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i kojom se izmjenjuje Uredba (EU) br. 648/2012, SL L 176, 27.6.2013., str.1.

(12)

Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupu aktivnostima kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru kreditnih institucija i investicijskih društava, kojom se izmjenjuje Direktiva 2002/87/EZ i stavljaju izvan snage Direktive 2006/48/EZ i 2006/49/EZ, SL L 176, 27.6.2013., str. 338.

(13)

         Direktiva 94/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o izmjeni Direktive 80/390/EEZ o usklađivanju zahtjeva za izradu nacrta, kontrolu i distribuciju prospekta koje je potrebno objaviti radi uvrštavanja vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze, s obzirom na obvezu da se prospekt objavi. SL L 135, 31.5.1994., str. 1.

(14)

(15)

         SL L 298, 26.10.2012. str. 1

(16)

Direktiva 94/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o izmjeni Direktive 80/390/EEZ o usklađivanju zahtjeva za izradu nacrta, kontrolu i distribuciju prospekta koje je potrebno objaviti radi uvrštavanja vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze, s obzirom na obvezu da se prospekt objavi.

(17)

         SL 17, 6.10.1958., str. 385.

(18)

         Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti osoba u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka, SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(19)

         Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka, SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(20)

        


MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja (7.11.2013)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi ujednačenih pravila i ujednačenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju banaka te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća

(COM(2013)0520 – C7-0223/2013 – 2013/0253(COD))

Izvjestitelj za mišljenje: Dimitar Stoyanov

SHORT JUSTIFICATION

The proposed Regulation is part of the endeavour to create a banking union in the EU in order to increase financial stability and ensure that the European economy can rely on a properly functioning financial sector. The Regulation will establish a Single Resolution Mechanism (SRM) – one of the measures deemed by the European Council in March 2013 to be essential for completion of the banking union. The SRM will apply to the eurozone Member States and to other Member States that have chosen to participate in it. The proposal is based on Article 114 of the Treaty on the Functioning of the European Union.

In parallel with the proposal for a regulation, the Commission is also proposing a Directive of the European Parliament and of the Council establishing a framework for the recovery and resolution of credit institutions and investment firms. Thus, irrespective of whether Member States have opted to take part in the SRM or to remain outside it, they will have to apply the same prudential requirements and rules on banking resolution. The main difference concerns the competent authorities: under the Directive they will be the national authorities, whereas the SRM will entail the creation of a Single Resolution Board and an EU-level procedure for the resolution of failing financial institutions.

Aim of the motion for a resolution

Under the proposal, the aim of the SRM is to enable a single set of rules to be applied to all failing banks in participating Member States and to offer effective procedures for coping with bank failures, minimising the cost to taxpayers and the economy. The SRM will complement the Single Supervisory Mechanism (SSM), through which the European Central Bank assumes ultimate responsibility for the supervision of all eurozone banks. The Regulation will establish a single fund for the resolution of problem banks, to be financed by contributions from lending institutions at the rate of 1% of the value of their deposits; by the end of a 10-year transitional period the fund is expected to be worth approximately EUR 55 billion.

The main reason for establishing EU-level responsibility and EU-level procedures is that, in the banking union, banking supervision, via the single system for which the ECB will be responsible, and banking resolution ‘need to be exercised by the same level of authority’. The fact that the SRM will be applied by the participating Member States at EU level means that there needs to be significant overlap between the Directive and the Regulation, including parallel provisions, as the Single Resolution Board and the Commission need to base their activities on directly applicable EU law rather than on directives.

Structure and activity of the SRM

The Single Resolution Board will consist of the Executive Director, the Deputy Executive Director, representatives appointed by the Commission and the ECB, and members appointed by each participating Member State, representing the national resolution authorities. The Board, chaired by the Executive Director, will meet and operate in two sessions:

a plenary session, in which all decisions of a general nature will be taken, and an executive session, when it will comprise the Executive Director, the Deputy Executive Director and the representatives appointed by the Commission and the ECB. At its executive session, the Board will take decisions in respect of individual entities or banking groups.

Such decisions will range from resolution planning and authorising early intervention to decisions on resolution schemes, including on the use of the Fund for financing the resolution process, and instructing the national resolution authorities on the implementation of resolution decisions. Proceedings to place a credit institution or banking group under resolution would be initiated following notification from the ECB to the Single Resolution Board, which would then make a recommendation to the Commission. Should the Commission decide that the necessary criteria are met, it would instruct the Single Resolution Board to take measures in accordance with the Regulation.

Powers of the Single Resolution Board

The Single Resolution Board will be given substantial powers to conduct investigations (see Articles 32 and 33), including on-site inspections (Article 34). If, according to national rules, authorisation by a judicial authority is required for conducting inspections, the national judicial authority may check only that the decision of the Board is authentic and that the coercive measures envisaged are neither arbitrary nor excessive. The national judicial authority will not be able to review the necessity for the inspection or demand to be provided with information on the Board’s case file; and the lawfulness of the Board’s decision will be subject to review only by the Court of Justice of the European Union (see Article 35).

In order to ensure that its decisions are implemented and to make its investigations more effective, the Single Resolution Board will be empowered to apply sanctions – set out in the proposal for a Regulation – for breaches of the rules. Thus, it may instruct national resolution authorities to impose penalties, in the form of fines, on credit institutions that fail to make available information or to cooperate with an investigation, fail to pay their contribution to the Single Bank Resolution Fund or fail to comply with a decision addressed to them by the Board (Article 36).

Similarly, the Single Resolution Board may instruct national authorities to impose periodic penalty payments on entities or persons for failure to make information available or failure to to comply with a Board decision (Article 37).

Accountability to the European Parliament

Under Article 41 of the proposed Regulation, the Board ‘shall be accountable to the European Parliament, the Council and the Commission for the implementation of [the] Regulation’. The Board is thus required to submit an annual report to Parliament, the Council, the Commission and the European Court of Auditors, and its Executive Director is required to appear before Parliament, the Council and the Commission.

In addition, the Executive Director is required to participate, at Parliament’s request, in hearings held by the competent committees of Parliament on the implementation of Board decisions, and to hold confidential oral discussions with the Chairs and Deputy Chairs of the competent committees of Parliament when such discussions are required in order for Parliament to exercise its powers under the Treaty. The proposal stipulates that: ‘An agreement shall be concluded between the European Parliament and the Board on the detailed modalities of organising such discussions, with a view to ensuring full confidentiality in accordance with the confidentiality obligations imposed on the ECB as a competent authority under relevant Union law.’

The proposal further provides that: ‘The Board and the Parliament shall conclude appropriate arrangements on the practical modalities of the exercise of democratic accountability and oversight over the exercise of the tasks conferred on the Board by this Regulation. Those arrangements shall cover, inter alia, access to information, cooperation in investigations and information on the selection procedure of the Executive Director.’ (See Article 41(8).)

AMANDMANI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u svoje izvješće uključi sljedeće amandmane:

Amandman 1

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11) Jedinstveni fond za sanaciju banaka (dalje u tekstu „Fond”) ključan je element bez kojega se ne može osigurati pravilno funkcioniranje jedinstvenog sanacijskog mehanizma. Različiti sustavi nacionalnog financiranja poremetili bi primjenu ujednačenih propisa o sanaciji banaka na unutarnjem tržištu. Fond bi trebao pridonijeti ujednačenoj upravnoj praksi u financiranju sanacije i izbjegavanju prepreka temeljnim slobodama odnosno poremećaja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu zbog razlika u nacionalnoj praksi. Fond bi se trebao financirati izravno iz banaka, a sredstva bi se trebala prikupljati na razini Unije kako bi se pri sanaciji mogla objektivno dodjeljivati državama članicama, čime bi se povećala financijska stabilnost i ograničila povezanost stanja proračuna pojedinačne države članice s troškovima financiranja banaka i društava koji posluju u toj državi članici.

(11) Jedinstveni fond za sanaciju banaka (dalje u tekstu „Fond”) ključan je element bez kojega se ne može osigurati pravilno funkcioniranje jedinstvenog sanacijskog mehanizma. Različiti sustavi nacionalnog financiranja poremetili bi primjenu ujednačenih propisa o sanaciji banaka na unutarnjem tržištu. Fond bi trebao pridonijeti ujednačenoj upravnoj praksi u financiranju sanacije i izbjegavanju prepreka temeljnim slobodama odnosno poremećaja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu zbog razlika u nacionalnoj praksi. Fond bi se trebao financirati izravno iz banaka, a sredstva bi se trebala prikupljati na razini Unije kako bi se pri rješavanju mogla objektivno dodjeljivati državama članicama, čime bi se povećala financijska stabilnost, doprinijelo rastu unutarnjeg tržišta i ograničila povezanost stanja proračuna pojedinačne države članice s troškovima financiranja posrnulih banaka i društava koji posluju u toj državi članici.

Amandman  2

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 20.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(20a) Direktivom o oporavku i sanaciji banaka [BRRD] trebalo bi se urediti planiranje oporavka i sanacije, rana intervencija, uvjeti i načela sanacije te korištenje instrumenata za sanaciju u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma (SRM). Stoga je primjereno da se ova Uredba odnosi samo na one aspekte koji su potrebni kako bi se osiguralo da SRM provodi tu Direktivu i da su mu na raspolaganju odgovarajuća dodatna potrebna financijska sredstva.

Amandman  3

Prijedlog Uredbe

Članak 6. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4) Na temelju niti jedne odluke Odbora ili Komisije od država članica ne zahtijeva se pružanje izvanredne javne financijske potpore.

(4) Na temelju niti jedne odluke Odbora ili Komisije od država članica ne zahtjeva se pružanje izravne javne financijske potpore osim preko sredstava iz Fonda utvrđenih ovom Uredbom.

Amandman  4

Prijedlog Uredbe

Članak 7. – stavak 5. – podstavak d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d) procjenu vremenskog okvira za provedbu svakog važnog aspekta plana;

(d) procjena vremenskog okvira i mogućeg uspjeha za provedbu svakog značajnog aspekta plana;

Amandman  5

Prijedlog Uredbe

Članak 7. – stavak 5. – podstavak i.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(i) objašnjenje tijela za sanaciju o načinima na koje bi se mogućnosti sanacije mogle financirati a da se pritom ne predviđaju druge izvanredne javne financijske potpore;

(i) precizno i jasno objašnjenje tijela za sanaciju o načinima na koje bi se mogućnosti sanacije mogle financirati a da se pritom ne predviđaju druge javne financijske potpore osim preko sredstava iz Fonda utvrđenim ovom Uredbom;

Amandman  6

Prijedlog Uredbe

Članak 7. – stavak 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9) Planovi sanacije pregledavaju se i prema potrebi ažuriraju najmanje jednom godišnje te nakon svake promjene pravne ili organizacijske strukture institucije ili njezina poslovanja ili financijskog položaja čime bi se moglo značajno utjecati na plan ili zahtijevati njegova promjena.

(9) Planovi sanacije pregledavaju se i prema potrebi ažuriraju najmanje jednom godišnje te nakon svake promjene pravne ili organizacijske strukture institucije ili njezina poslovanja ili financijskog položaja ili svake promjene u nacionalnom zakonu i/ili zakonu EU-a, čime bi se moglo značajno utjecati na plan ili zahtijevati njegova promjena.

Amandman  7

Prijedlog Uredbe

Članak 7.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 7.a

 

Primjena Direktive [BRRD]

 

Mjere SRM-a u vezi s institucijama uređene su Direktivom [BRRD].

Amandman  8

Prijedlog Uredbe

Članak 7.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 7.b

 

Mogućnost sanacije sistemski važnih institucija

 

Za institucije iz članka 2. ove Uredbe koje su prepoznate kao sistemski važne globalne institucije (G-SII-ovi) ili kao druge sustavno važne institucije (O-SII-ovi) u skladu s člankom 131. DIREKTIVE 2013/36/EU, Odbor daje prednost procjeni mogućnosti njihove sanacije u skladu s člankom 13. [BRRD] i izrađuje plan za svaku od tih institucija kako bi uklonio prepreke mogućnosti sanacije u skladu s člankom 14. [BRRD].

 

Plan sadržava barem sljedeće:

 

(a) njime se preporuča da se institucija riješi posebne imovine;

 

(b) od institucije se zahtijeva da ograniči ili ukine posebne postojeće ili predložene aktivnosti;

 

(c) zahtijevaju se promjene u pravnoj ili operativnoj strukturi institucije s ciljem smanjenja kompleksnosti kako bi se osiguralo da se ključne funkcije mogu pravno i gospodarski odvojiti od drugih funkcija primjenom instrumenata za sanaciju;

Amandman  9

Prijedlog Uredbe

Članak 17. – stavak 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6) Vrednovanje kojim se ne ispunjavaju svi zahtjevi utvrđeni u ovom članku smatra se privremenim dok neovisna osoba ne provede vrednovanje koje je u potpunosti sukladno sa svim zahtjevima navedenima u ovom članku. To se naknadno konačno vrednovanje provodi čim je to moguće.

(6) Vrednovanje kojim se ne ispunjavaju svi zahtjevi utvrđeni u ovom članku smatra se privremenim dok neovisna i nepristrana osoba ne provede vrednovanje koje je u potpunosti sukladno sa svim zahtjevima navedenima u ovom članku. To se naknadno konačno vrednovanje provodi čim je to moguće.

Amandman  10

Prijedlog Uredbe

Članak 25. - stavak 1. - podstavak b - alineja iv.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(iv) imenovanju, razrješenju ili zamjeni evaluatora, administratora, računovođa, pravnika i ostalih stručnjaka čija bi pomoć mogla biti potrebna nacionalnom tijelu za rješavanje te o izvršenju njihovih dužnosti;

(iv) imenovanju, razrješenju ili zamjeni evaluatora, administratora, računovođa, pravnika i ostalih stručnjaka čija bi pomoć mogla biti potrebna nacionalnom tijelu za rješavanje te o učinkovitijem izvršenju svojih dužnosti;

Amandman  11

Prijedlog Uredbe

Članak 25. – stavak 1. – podstavak b − alineja v.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(v) svim ostalim pitanjima koja se mogu uputiti Odboru;

(v) svim ostalim pitanjima koja se mogu uputiti Odboru u vezi s postupkom sanacije;

Amandman  12

Prijedlog Uredbe

Članak 26. – stavak 2. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. U slučaju da nacionalno tijelo za sanaciju nije primijenilo odluku iz članka 16. ili ju je primijenilo na način kojim se ne ostvaruju ciljevi sanacije na temelju ove Uredbe, Odbor je ovlašten naložiti instituciji za koju se provodi sanacija:

2. U slučaju da nacionalno tijelo za sanaciju nije primijenilo odluku iz članka 16. ili ju je primijenilo na način kojim se ne ostvaruju ciljevi sanacije na temelju ove Uredbe, Odbor je ovlašten naložiti instituciji za koju se provodi sanacija ili provoditi sve druge ovlasti iz Direktive o oporavku i sanaciji banaka [BRRD]:

Amandman  13

Prijedlog Uredbe

Članak 42. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1) Zbog posebnih zadaća Odbora, nacionalni parlamenti uključenih država članica mogu na temelju vlastitih postupaka zatražiti od Odbora odgovor u pisanom obliku na sva zapažanja ili pitanja koja oni upute Odboru u vezi s dužnostima odbora na temelju ove Uredbe.

(1) Zbog posebnih zadaća Odbora, nacionalni parlamenti uključenih država članica mogu na temelju vlastitih postupaka zatražiti od Odbora odgovor u pisanom obliku na sva zapažanja ili pitanja koja oni upute Odboru u vezi s dužnostima odbora na temelju ove Uredbe. Odbor se sa svoje strane obvezuje podnijeti odgovore nacionalnim parlamentima uključenih država članica u razumnom vremenu.

Amandman  14

Prijedlog Uredbe

Članak 51. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Prilikom rasprave o pojedinačnom subjektu ili grupaciji čiji je poslovni nastan u samo jednoj uključenoj državi članici, Odbor na izvršnim sjednicama donosi odluke običnom većinom svojih uključenih članova. U slučaju neriješenog rezultata glasovanja izvršni direktor ima odlučujući glas.

1. Prilikom rasprave o pojedinačnom subjektu ili grupaciji čiji je poslovni nastan u samo jednoj uključenoj državi članici, Odbor na izvršnim sjednicama donosi odluke običnom većinom uključenih članova iz članka 49. stavka 2. U slučaju neriješenog rezultata glasovanja izvršni direktor ima odlučujući glas.

Amandman  15

Prijedlog Uredbe

Članak 66. – stavak 3. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 82. kako bi odredila sljedeće:

3. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. drugog podstavka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 82. kako bi odredila sljedeće:

Amandman  16

Prijedlog Uredbe

Članak 69. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Odbor može za Fond ugovoriti zajmove ili druge oblike potpore od financijskih institucija ili trećih osoba u slučaju da siznosi prikupljeni u skladu s člancima 66. i 67. nisu odmah dostupni ili nisu dovoljni za pokrivanje rashoda nastalih uporabom sredstava iz Fonda.

1. Odbor može za Fond ugovoriti zajmove ili druge oblike potpore od ponajprije privatnih, a kad to nije moguće, javnih financijskih institucija ili trećih osoba u slučaju da iznosi prikupljeni u skladu s člancima 66. i 67. nisu odmah dostupni ili nisu dovoljni za pokrivanje rashoda nastalih uporabom sredstava iz Fonda.

 

Amandman  17

Prijedlog Uredbe

Članak 82. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5) Delegirani akt donesen u skladu s člankom 62. stavkom 5., člankom 65. stavkom 5., člankom 66. stavkom 3., člankom 67. stavkom 3. i člankom 70. stavkom 4. stupa na snagu samo ako se tomu ne usprotive ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće izvijestili Komisiju da se ne protive. To se razdoblje produžuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

(5) Delegirani akt donesen u skladu s člankom 62. stavkom 5., člankom 65. stavkom 5., člankom 66. stavkom 3., člankom 67. stavkom 3. i člankom 70. stavkom 4. stupa na snagu samo ako se tomu ne usprotive ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od obavješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća o tom aktu ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće izvijestili Komisiju da se ne protive. To se razdoblje produžuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Justification

The time limit for making objections needs to be increased, in order to enable Parliament and the Council to examine the delegated act in depth and to assess whether its adoption in that form is fitting and correct.

POSTUPAK

Naslov

Jedinstvena pravila i postupak za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju banaka

Referentni dokumenti

COM(2013)0520 – C7-0223/2013 – 2013/0253(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

10.9.2013

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

JURI

10.9.2013

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Dimitar Stoyanov

17.9.2013

Razmatranje u odboru

14.10.2013

 

 

 

Datum usvajanja

5.11.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

0

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Raffaele Baldassarre, Luigi Berlinguer, Sebastian Valentin Bodu, Françoise Castex, Christian Engström, Marielle Gallo, Giuseppe Gargani, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Sajjad Karim, Klaus-Heiner Lehne, Antonio Masip Hidalgo, Alajos Mészáros, Bernhard Rapkay, Evelyn Regner, Rebecca Taylor, Alexandra Thein, Cecilia Wikström, Zbigniew Ziobro, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Eva Lichtenberger, József Szájer


MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja (12.12.2013)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi ujednačenih pravila i ujednačenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog mehanizma sanacije i jedinstvenog fonda za sanaciju banaka te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća

(COM(2013)0520 – C7-0223/2013 – 2013/0253(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Constance Le Grip

SHORT JUSTIFICATION

The strengthening of the Economic and Monetary Union through the creation of a Banking Union between the eurozone countries is a key step in the European integration process which should stabilise the internal financial services market and make it more ethical, regain the trust of the public and the markets, and overcome the fragmentation of the financial markets which was exacerbated by the economic crisis.

The rapporteur is responsible for the institutional framework of the second pillar of the Banking Union, which comprises a Single Resolution Mechanism and a Single Resolution Fund. The mechanism, which complements the Single Supervisory Mechanism proposed by the Commission in September 2012, will centralise key competences and resources for managing banking crises in the eurozone and will lead to the creation of an integrated resolution mechanism at EU level. The linchpins of the mechanism will be a Single Resolution Board, the national resolution authorities of the participating Member States and the Commission. This structure raises major institutional questions which need to be brought to the attention of the Committee on Constitutional Affairs and which will be forwarded to all Members of the European Parliament.

The rapporteur should nevertheless like to draw attention to paragraph six of the motion for a resolution tabled by the Committee on Economic and Monetary Affairs entitled ‘Towards a Banking Union’, which was adopted at the Strasbourg part-session of 13 September 2012. Paragraph six states that ‘any major change in supervision, including shifts to other institutions, must be accompanied by an equivalent increase in transparency and accountability of such institutions vis-à-vis Parliament, which must have full questioning rights and full powers in relation to appointment and budgetary procedures’.

The rapporteur supports the ultimate objective of incorporating the governance of the Banking Union, and consequently of the Single Resolution Mechanism and Single Resolution Fund, into the institutional framework of the Union, and believes that the current gap between national and European policies needs to be bridged. The rapporteur therefore believes that three main improvements, as reflected in the amendments, should be made to the proposal:

•   restructuring Part III on the institutional framework, primarily by combining Titles I and IV;

•   strengthening parliamentary oversight of the exercise by the Single Resolution Board (hereinafter the Board) of its resolution powers;

•   consolidating the democratic accountability of this new EU agency to the European Parliament and the national parliaments of the participating Member States.

The rapporteur agrees with the legal basis for this Commission proposal (Article 114 of the TFEU), which provides for the adoption of measures for the approximation of national provisions which have as their object the establishment and functioning of the internal market. The rapporteur has tabled amendments proposing more parliamentary oversight of the exercise by the Board of its resolution powers, by means of procedures by which the European Parliament must give its approval for the appointment of the Executive Director and Deputy Executive Director of the Board, and periodic exchanges with the European Parliament, the relevant EP committee or with solely the chair and vice-chairs of that committee.

The rapporteur also wants the powers conferred on national parliaments of the Member States participating in the Single Resolution Mechanism to be applied in accordance with Protocol No 1 to and Articles 69, 70, 71 and 352 of the TFEU. This would ensure that the Board’s annual work programme is forwarded to the national parliaments of the participating Member States, make it possible for the latter to send back to the Board their reasoned observations on the programme and for the Board’s accounts for the previous financial year to be forwarded to the relevant national parliaments.

AMANDMANI

Odbor za ustavna pitanja poziva nadležni Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da u svoj izvještaj uključi sljedeće amandmane:

Amandman  1

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1) Jače integrirano unutarnje tržište za bankarske usluge nužno je za promicanje gospodarskog oporavka u Uniji. Trenutačna financijska i gospodarska kriza pokazala je međutim da je funkcioniranje unutarnjeg tržišta u tom području ugroženo i da raste rizik financijske fragmentacije. Međubankovna tržišta postala su slabije likvidna, a prekogranične bankarske aktivnosti smanjuju se zbog straha od širenja, manjka povjerenja u druge nacionalne bankarske sustave i sposobnost država članica da podupiru banke.

(1) Jače integrirano unutarnje tržište za bankarske usluge nužno je za promicanje gospodarskog oporavka u Uniji. Trenutačna financijska i gospodarska kriza pokazala je međutim da je funkcioniranje unutarnjeg tržišta u tom području ugroženo i da raste rizik financijske fragmentacije. Međubankovna tržišta postala su slabije likvidna, a prekogranične bankarske aktivnosti smanjuju se zbog straha od širenja, manjka povjerenja u druge nacionalne bankarske sustave i sposobnost država članica da podupiru banke. Ovo je pravi problem na jedinstvenom tržištu na kojem bankarske institucije imaju europsku putovnicu,a većina njih prisutna je u više država članica.

Amandman  2

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7) Osiguranje djelotvornih ujednačenih odluka o sanaciji posrnulih banaka unutar Unije, uključujući odluke o korištenju sredstava prikupljenih na razini Unije, nužno je za konačnu uspostavu unutarnjeg tržišta u području financijskih usluga. Propast banke u jednoj državi članici može na unutarnjem tržištu utjecati na stabilnost financijskih tržišta cijele Unije. Osiguranje djelotvornih i ujednačenih propisa o sanaciji i jednakih uvjeta financiranja sanacije u svim državama članicama u najvećem je interesu ne samo država članica u kojima banke posluju nego i svih drugih država članica kao sredstvo za očuvanje tržišnog natjecanja i poboljšavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Bankarski sustavi na unutarnjem tržištu snažno su međusobno povezani, bankarske grupacije su međunarodne, a banke imaju velik udio strane imovine. U nedostatku jedinstvenog mehanizma sanacije, bankarske krize u državama članicama unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) snažnije bi utjecale i na bankarske sustave država članica izvan njega. Uspostavom jedinstvenog mehanizma sanacije povećat će se stabilnost banaka uključenih država članica i spriječit će se prelijevanje krize u neuključene države članice, čime će se olakšati funkcioniranje cijelog unutarnjeg tržišta.

(7) Osiguranje ujednačenih i skladnih odluka o sanaciji posrnulih banaka unutar Unije, uključujući odluke o korištenju sredstava prikupljenih na razini Unije, s pomoću standardiziranog postupka donošenja odluka s brzim mogućnostima intervencije, nužno je za konačnu uspostavu unutarnjeg tržišta u području financijskih usluga. Propast banke u jednoj državi članici može na unutarnjem tržištu utjecati na stabilnost financijskih tržišta cijele Unije. Osiguranje djelotvornih, ujednačenih i skladnih propisa o sanaciji i jednakih uvjeta financiranja sanacije u svim državama članicama u najvećem je interesu ne samo država članica u kojima banke posluju nego i svih drugih država članica kao sredstvo za očuvanje tržišnog natjecanja i poboljšavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Bankarski sustavi na unutarnjem tržištu snažno su međusobno povezani, bankarske grupacije su međunarodne, a banke imaju velik udio strane imovine. U nedostatku jedinstvenog mehanizma sanacije, bankarske krize u državama članicama unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) snažnije bi utjecale i na bankarske sustave država članica izvan njega. Uspostavom jedinstvenog mehanizma sanacije povećat će se stabilnost banaka uključenih država članica i spriječit će se prelijevanje krize u neuključene države članice, čime će se olakšati funkcioniranje cijelog unutarnjeg tržišta.

Amandman  3

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10) Podjela nadležnosti u vezi sa sanacijom između nacionalne razine i razine Unije trebala bi se uskladiti s podjelom odgovornosti između tih razina u području nadzora. Dok se nadzor u državi članici obavlja na nacionalnoj razini, ta bi država članica trebala snositi odgovornost za financijske posljedice propasti banke. Jedinstvenim mehanizmom sanacije trebalo bi stoga obuhvatiti samo banke i financijske institucije s poslovnim nastanom u državama članicama koje sudjeluju u SSM-u i podliježu u okviru SSM-a nadzoru ESB-a. Banke s poslovnim nastanom u državama članicama izvan SSM-a ne bi trebale podlijegati jedinstvenom mehanizmu sanacije. Kad bi te države članice bile obuhvaćene jedinstvenim mehanizmom sanacije, to bi za njih stvorilo pogrešne poticaje. Supervizori bi prije svega mogli postati popustljiviji prema bankama u svojoj nadležnosti jer ne bi u cijelosti snosili financijski rizik njezina propadanja. Stoga, da bi se osigurala sukladnost s SSM-om, jedinstveni mehanizam sanacije trebao bi se primjenjivati na države članice koje sudjeluju u SSM-u. Kad se države članice uključe u SSM, trebale bi automatski biti obuhvaćene jedinstvenim mehanizmom sanacije. Jedinstveni mehanizam sanacije trebao bi se na kraju proširiti na cijelo unutarnje tržište.

(10) Podjela nadležnosti u vezi sa sanacijom između nacionalne razine i razine Unije trebala bi se uskladiti s podjelom odgovornosti između tih razina u području nadzora. Dok se nadzor u državi članici obavlja na nacionalnoj razini, ta bi država članica također trebala snositi odgovornost za financijske posljedice propasti banke. Jedinstvenim mehanizmom sanacije trebalo bi stoga obuhvatiti samo banke i financijske institucije s poslovnim nastanom u državama članicama koje sudjeluju u SSM-u i podliježu u okviru SSM-a nadzoru ESB-a. Banke s poslovnim nastanom u državama članicama izvan SSM-a ne bi trebale podlijegati jedinstvenom mehanizmu sanacije. Kad bi te države članice bile obuhvaćene jedinstvenim mehanizmom sanacije, to bi za njih stvorilo pogrešne poticaje. Supervizori bi prije svega mogli postati popustljiviji prema bankama u svojoj nadležnosti jer ne bi u cijelosti snosili financijski rizik njezina propadanja. Stoga, da bi se osigurala sukladnost s SSM-om, jedinstveni mehanizam sanacije trebao bi se primjenjivati na države članice koje sudjeluju u SSM-u. Kad se države članice uključe u SSM, trebale bi automatski biti obuhvaćene jedinstvenim mehanizmom sanacije. Jedinstveni mehanizam sanacije treba se na kraju proširiti na cijelo unutarnje tržište.

Amandman  4

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19) Da bi se osigurao brz i djelotvoran postupak donošenja odluka tijekom sanacije, Odbor bi trebao biti posebna agencija Unije s posebnom strukturom u skladu s njezinim posebnim zadaćama i koja se razlikuje od svih drugih agencija Unije. Njegov sastav trebao bi biti odraz jamstva da su se u obzir uzeli svi interesi u vezi s postupcima sanacije. Odbor bi trebao djelovati u izvršnim i plenarnim sjednicama. Na izvršnoj sjednici Odbor bi trebali činiti izvršni direktor, zamjenik izvršnog direktora i predstavnici Komisije i ESB-a. Uzimajući u obzir zadaće Odbora, izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora trebalo bi imenovati Vijeće na prijedlog Komisije i nakon saslušanja Europskog parlamenta. Odbor bi na izvršnu sjednicu o razmatranju sanacije banke ili grupacije s poslovnim nastanom u jednoj uključenoj državi članici trebao pozvati te u postupak odlučivanja uključiti člana kojega imenuje predmetna država članica i koji predstavlja njezino nacionalno tijelo za sanaciju. Na razmatranje o prekograničnoj grupaciji u okviru izvršne sjednice Odbora trebali bi biti pozvani i u postupak odlučivanja uključeni članovi koje imenuju predmetna matična država članica i sve predmetne države članice domaćini i koji predstavljaju mjerodavna nacionalna tijela za sanaciju. Tijela matičnih država i država domaćina trebala bi međutim ravnomjerno utjecati na odluke, tako da bi tijela država domaćina trebala imati jedan zajednički glas. Na sastancima Odbora mogu na poziv sudjelovati promatrači, uključujući predstavnike ESM-a i Euroskupine.

(19) Da bi se osigurao brz i djelotvoran postupak donošenja odluka tijekom sanacije, Odbor bi trebao biti posebna agencija Unije s vlastitom strukturom u skladu s njezinim posebnim zadaćama i koja se razlikuje od svih drugih agencija Unije. Njegov sastav trebao bi biti odraz jamstva da su se u obzir uzeli svi interesi u vezi s postupcima sanacije. Odbor bi trebao djelovati u izvršnim i plenarnim sjednicama. Na izvršnoj sjednici Odbor bi trebali činiti izvršni direktor, zamjenik izvršnog direktora i predstavnici Komisije i ESB-a. Uzimajući u obzir zadaće Odbora, izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora trebalo bi imenovati Vijeće na prijedlog Komisije i nakon dobivanja odobrenja Europskog parlamenta. Odbor bi na izvršnu sjednicu o razmatranju sanacije banke ili grupacije s poslovnim nastanom u jednoj uključenoj državi članici trebao pozvati te u postupak odlučivanja uključiti člana kojega imenuje predmetna država članica i koji predstavlja njezino nacionalno tijelo za sanaciju. Na razmatranje o prekograničnoj grupaciji u okviru izvršne sjednice Odbora trebali bi biti pozvani i u postupak odlučivanja uključeni članovi koje imenuju predmetna matična država članica i sve predmetne države članice domaćini i koji predstavljaju mjerodavna nacionalna tijela za sanaciju. Tijela matičnih država i država domaćina trebala bi međutim ravnomjerno utjecati na odluke, tako da bi tijela država domaćina trebala imati jedan zajednički glas. Na sastancima Odbora mogu na poziv sudjelovati promatrači, uključujući predstavnike ESM-a, Euroskupine i Europskog parlamenta.

Amandman  5

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(19a) Princip lojalne suradnje između institucija Europske unije sadržan je u Ugovorima, posebice u članku 13. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji.

Amandman  6

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21) Komisija i Odbor trebali bi, kad je to bitno, zamijeniti nacionalna tijela za sanaciju imenovana na temelju Direktive [ ] u svim pitanjima koja se odnose na postupak odlučivanja o sanaciji. Nacionalna tijela za sanaciju imenovana na temelju Direktive [ ] trebala bi nastaviti obavljati aktivnosti povezane s provedbom programa sanacije koji donosi Odbor. Da bi se osigurale transparentnost i demokratska kontrola te zaštitila prava institucija Unije, Odbor bi trebao odgovarati Europskom parlamentu i Vijeću za sve odluke donesene na temelju ovog prijedloga. Isto tako, zbog transparentnosti i demokratske kontrole nacionalni bi parlamenti trebali imati određena prava na pristup informacijama o aktivnostima Odbora i na stupanje u dijalog s njim.

(21) Komisija i Odbor trebali bi, kad je to bitno, zamijeniti nacionalna tijela za sanaciju imenovana na temelju Direktive [ ] u svim pitanjima koja se odnose na postupak odlučivanja o sanaciji. Nacionalna tijela za sanaciju imenovana na temelju Direktive [ ] trebala bi nastaviti obavljati aktivnosti povezane s provedbom programa sanacije koji donosi Odbor. Da bi se osigurale transparentnost i demokratska kontrola te zaštitila prava institucija Unije, Odbor bi trebao odgovarati Europskom parlamentu i Vijeću, kao institucijama koje su demokratski legitimne i predstavljaju europske građane i države članice Unije, za sve odluke donesene na temelju ovog prijedloga.

Justification

For consistency with recital 55 of the SSM, which states that the ECB ‘must be accountable for the exercise of these tasks towards the European Parliament and the Council of Ministers as democratically legitimised institutions representing the European people and the Member States.’

Amandman  7

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 21.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(21a) Zbog transparentnosti, odgovornosti i demokratske kontrole, a u vezi s utjecajem aktivnosti Odbora u pogledu sanacije na interese Unije u cijelosti, kao i na ujednačenost i cjelovitost unutarnjeg tržišta u sektoru financijskih usluga, uključujući njihov mogući utjecaj na strukture nacionalnih bankarskih sustava unutar Unije, nacionalni parlamenti trebali bi imati pravo na informacije o aktivnostima Odbora i na dijalog s njime.

Amandman  8

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 21.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(21b) Na zahtjev parlamenata uključenih država članica trebalo bi omogućiti da relevantni odbori dotičnih nacionalnih parlamenata u prisutnosti nadležnog nacionalnog tijela saslušaju predstavnika Odbora.

Amandman  9

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 26.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(26) Da bi se osigurala brza sanacija kad to bude potrebno, Odbor bi trebao u suradnji s relevantnim nadležnim tijelom ili ESB-om pomno pratiti stanje dotičnih institucija i njihovo pridržavanje mjera rane intervencije koje su u vezi s njima poduzete.

(26) Da bi se osigurala brza sanacija kad to bude potrebno, Odbor bi trebao u suradnji s relevantnim nadležnim tijelom ili ESB-om pomno pratiti stanje dotičnih institucija i njihovo pridržavanje mjera rane intervencije koje su u vezi s njima poduzete.

Amandman  10

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 27.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(27) Da bi poremećaji na financijskom tržištu i u gospodarstvu smanjili, postupak sanacije treba provesti u kratkom vremenu. Komisija bi tijekom postupka sanacije trebala imati pristup svim informacijama koje smatra potrebnima za donošenje utemeljenih odluka u postupku sanacije. Ako Komisija odluči pokrenuti sanaciju određene institucije, Odbor bi odmah trebao donijeti program sanacije s detaljima u vezi s primjenjivim instrumentima sanacije, ovlastima i financijskim aranžmanima.

(27) Da bi se poremećaji na financijskom tržištu i u gospodarstvu smanjili, postupak sanacije treba dovršiti jako brzo. Komisija bi tijekom postupka sanacije trebala imati pristup svim informacijama koje smatra potrebnima za donošenje utemeljenih odluka u postupku sanacije. Ako Komisija odluči pokrenuti sanaciju određene institucije, Odbor bi odmah trebao donijeti program sanacije s detaljima u vezi s primjenjivim instrumentima sanacije, ovlastima i financijskim aranžmanima.

Amandman  11

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 28.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(28) Likvidacijom posrnulih institucija u okviru redovnog stečajnog postupka moglo bi se ugroziti financijsku stabilnost, prekinuti pružanje ključnih usluga i utjecati na zaštitu deponenata. U tom je slučaju primjena instrumenata sanacije u javnom interesu. Ciljevi sanacije trebali bi stoga osigurati nastavak pružanja ključnih financijskih usluga, održavanje stabilnosti financijskog sustava, smanjenje moralnog hazarda na temelju smanjivanja financijske potpore posrnulim institucijama iz javnih sredstava te zaštitu deponenata.

(28) Likvidacijom posrnulih institucija u okviru redovnog stečajnog postupka moglo bi se ugroziti financijsku stabilnost, prekinuti pružanje ključnih usluga i utjecati na zaštitu deponenata. U tom je slučaju primjena instrumenata sanacije u javnom interesu. Ciljevi sanacije trebali bi stoga osigurati nastavak pružanja ključnih financijskih usluga, održavanje stabilnosti financijskog sustava, smanjenje moralnog hazarda na temelju smanjivanja financijske potpore posrnulim institucijama iz javnih sredstava, zaštitu deponenata i pridonijeti održivom i uravnoteženom ekonomskom rastu.

Amandman  12

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 36.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(36) Komisija bi trebala osigurati okvir za mjere sanacije koje je potrebno poduzeti ovisno o okolnostima pojedinog slučaja te bi trebala moći za korištenje odrediti sve potrebne instrumente sanacije. Unutar tog jasnog i preciznog okvira Odbor bi trebao donijeti odluku o detaljnom programu sanacije. Relevantni instrumenti sanacije trebali bi uključivati prodaju poduzeća, premošćujuću instituciju, sanaciju vlastitim sredstvima i odvajanje imovine, koji su također predviđeni Direktivom [ ]. Unutar okvira bi se trebala omogućiti ocjena ispunjenja uvjeta za otpis i konverziju instrumenata kapitala.

(36) Na temelju nacrta planova za sanaciju koje je pripremio Odbor Komisija bi trebala osigurati okvir za mjere sanacije koje je potrebno poduzeti ovisno o okolnostima pojedinog slučaja te bi trebala moći za korištenje odrediti sve potrebne instrumente sanacije. Unutar tog jasnog i preciznog okvira Odbor bi trebao brzo i učinkovito donijeti odluku o detaljnom programu sanacije. Relevantni instrumenti sanacije trebali bi uključivati prodaju poduzeća, premošćujuću instituciju, sanaciju vlastitim sredstvima i odvajanje imovine, koji su također predviđeni Direktivom [ ]. Unutar okvira bi se trebala omogućiti ocjena ispunjenja uvjeta za otpis i konverziju instrumenata kapitala.

Amandman  13

Prijedlog Uredbe

Uvodna izjava 39.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(39) Učinkovitim režimom sanacije troškovi sanacije posrnule institucije koje snose porezni obveznici trebali bi se smanjiti. Njime bi se trebalo osigurati i da se i velike institucije koje su važne za sustav mogu riješiti bez ugrožavanja financijske stabilnosti. Instrumentom sanacije vlastitim sredstvima postiže se taj cilj na način da se njime osigurava da dioničari i vjerovnici nekog subjekta snose odgovarajuće gubitke i preuzmu odgovarajući dio tih troškova. U cilju toga, potrebno je da se zakonske ovlasti za otpis duga uvrste u okvir sanacije kao dodatna mogućnost zajedno s ostalim instrumentima sanacije, kako je savjetovao Odbor za financijsku stabilnost.

(39) Brzim i učinkovitim režimom sanacije troškovi sanacije posrnule institucije koje snose porezni obveznici trebali bi se smanjiti. Njime bi se trebalo osigurati i da se i velike institucije koje su važne za sustav mogu riješiti bez ugrožavanja financijske stabilnosti. Instrumentom sanacije vlastitim sredstvima postiže se taj cilj na način da se njime osigurava da dioničari i vjerovnici nekog subjekta snose odgovarajuće gubitke i preuzmu odgovarajući dio tih troškova. U cilju toga, potrebno je da se zakonske ovlasti za otpis duga uvrste u okvir sanacije kao dodatna mogućnost zajedno s ostalim instrumentima sanacije, kako je savjetovao Odbor za financijsku stabilnost.

Amandman  14

Prijedlog Uredbe

Članak 39. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Mandati izvršnog direktora, zamjenika izvršnog direktora i članova odbora koje imenuje Komisija i ESB iznose pet godina. U skladu s člankom 53. stavkom 6. mandat se ne može obnoviti.

2. Mandati izvršnog direktora, zamjenika izvršnog direktora i članova odbora koje imenuje Komisija i ESB iznose pet godina. U skladu s člankom 52. stavkom 6. mandat se ne može obnoviti.

Amandman  15

Prijedlog Uredbe

Članak 39. – stavak 3. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) plenarnu sjednicu odbora u okviru koje se izvršavaju zadaće utvrđene člankom 47.;

(a) plenarnu sjednicu odbora u okviru koje se izvršavaju zadaće utvrđene člankom 46.;

Amandman  16

Prijedlog Uredbe

Članak 39. – stavak 3. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) izvršnu sjednicu odbora u okviru koje se izvršavaju zadaće utvrđene člankom 51.;

(b) izvršnu sjednicu odbora u okviru koje se izvršavaju zadaće utvrđene člankom 50.;

Amandman  17

Prijedlog Uredbe

Članak 39. – stavak 3. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c) izvršnog direktora koji izvršava zadaće utvrđene člankom 53.;

(c) izvršnog direktora koji izvršava zadaće utvrđene člankom 52.;

Amandman  18

Prijedlog Uredbe

Članak 41. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Odbor svake godine podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu izvješće o izvršenju zadaća koje su mu povjerene na temelju ove Uredbe.

2. Odbor svake godine podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i nacionalnim parlamentima uključenih država članica izvješće o izvršenju zadaća koje su mu povjerene na temelju ove Uredbe.

Amandman  19

Prijedlog Uredbe

Članak 41. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Izvršni direktor to izvješće javno dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

3. Izvršni direktor to izvješće dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

Amandman  20

Prijedlog Uredbe

Članak 41. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3.a Nacionalni parlamenti uključenih država članica mogu svoje mišljenje o tom izvješću iznijeti Odboru.

Amandman  21

Prijedlog Uredbe

Članak 41. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6. Odbor odgovara usmenim ili pismenim putem na pitanja koja mu upute Europski parlament i Vijeće, u skladu s njegovim vlastitim postupcima, a u prisutnosti predstavnika uključenih država članica čija valuta nije euro.

6. Odbor odgovara usmenim ili pismenim putem na pitanja koja mu upute Europski parlament i Vijeće, u skladu s njegovim vlastitim postupcima, a u prisutnosti predstavnika uključenih država članica čija valuta nije euro. Odbor u razumnom roku odgovara na pitanja koja su mu postavljena.

Amandman  22

Prijedlog Uredbe

Članak 41. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7. Izvršni direktor na zahtjev održava povjerljive usmene rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom ili zamjenikom predsjednika nadležnog odbora Europskog parlamenta ako su te rasprave obvezne za izvršavanje ovlasti Europskog parlamenta na temelju Ugovora. Europski parlament i Odbor sporazumno se dogovaraju o detaljnim načinima organizacije takvih rasprava u cilju osiguravanja potpune povjerljivosti u skladu s obvezama o povjerljivosti koje ima ESB u svojstvu nadležnog tijela na temelju odgovarajućeg zakonodavstva Unije.

7. Izvršni direktor na zahtjev Europskog parlamenta ili na vlastiti zahtjev održava povjerljive usmene rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom i koordinatorima nadležnog odbora Europskog parlamenta ako su te rasprave obvezne za izvršavanje ovlasti Europskog parlamenta na temelju Ugovora.

Justification

The provisions concerning the agreement to be concluded between the EP and the Board have been grouped together in a new paragraph 9 under Article 41.

Amandman  23

Prijedlog Uredbe

Članak 41. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8. Tijekom svih istraga koje provodi Parlament Odbor je obvezan na temelju UFEU-a surađivati s Parlamentom. Odbor i Parlament zaključuju odgovarajuće dogovore o praktičnim načinima izvršenja demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršenjem zadaća koje su Odboru povjerene na temelju ove Uredbe. Ti dogovori uključuju, među ostalim, pristup informacijama, suradnju u istragama i informacije o postupku odabira izvršnog direktora.

8. Tijekom svih istraga koje provodi Parlament Odbor je obvezan na temelju UFEU-a surađivati s Parlamentom.

Justification

The provisions concerning the agreement to be concluded between the EP and the Board have been grouped together in a new paragraph 9 under Article 41.

Amandman  24

Prijedlog Uredbe

Članak 41. – stavak 8.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

8a. Europski parlament i Odbor zaključuju odgovarajuće dogovore o praktičnim načinima izvršenja demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršenjem zadaća koje su Odboru povjerene na temelju ove Uredbe.

 

Tim se dogovorima utvrđuju praktični načini organizacije povjerljivih rasprava iza zatvorenih vrata koje vode Odbor, predsjednici i koordinatori nadležnog odbora u cilju osiguravanja potpune povjerljivosti u skladu s obvezama o povjerljivosti koje su ESB-u kao nadležnom tijelu nametnute odredbama prava Europske unije.

 

Ti dogovori uključuju, među ostalim, pristup informacijama, suradnju u istragama i informacije o postupku odabira izvršnog direktora.

Justification

The provisions concerning the agreement to be concluded between the EP and the Board have been grouped together in a new paragraph 9 under Article 41.

Amandman  25

Prijedlog Uredbe

Članak 42. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. nacionalni parlament uključene države članice može pozvati izvršnog direktora da sudjeluje u razmjeni stajališta u vezi s rješavanjem kreditnih institucija u toj državi članici zajedno s predstavnikom nacionalnog tijela za rješavanje.

2. nacionalni parlament uključene države članice može od izvršnog direktora zahtijevati da sudjeluje u razmjeni stajališta u vezi s rješavanjem kreditnih institucija u toj državi članici zajedno s predstavnikom nacionalnog tijela za rješavanje.

 

Amandman  26

Prijedlog Uredbe

Članak 43. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Članovi odbora iz članka 40. stavka 2. djeluju neovisno i objektivno u interesu Unije kao cjeline i ne smiju zatražiti niti primati naputke od institucija ili tijela Unije, bilo koje vlade države članice ili bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

2. Članovi odbora iz članka 39. stavka 1. djeluju neovisno i objektivno u interesu Unije kao cjeline i ne smiju zatražiti niti primati naputke od institucija ili tijela Unije, bilo koje vlade države članice ili bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Amandman  27

Prijedlog Uredbe

Članak 45.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Sudjelovanje na plenarnim sjednicama

Sazivanje i sudjelovanje na plenarnim sjednicama Odbora

Svi članovi Odbora sudjeluju na plenarnim sjednicama.

1. Izvršni direktor saziva plenarne sjednice Odbora.

 

2. Odbor u okviru plenarne sjednice održava barem dva sastanka godišnje. Nadalje, Odbor se sastaje na inicijativu izvršnog direktora, na zahtjev Komisije ili na zahtjev barem jedne trećine članova.

 

3. Svi članovi Odbora sudjeluju na plenarnim sjednicama.

 

4. Odbor može na plenarnu sjednicu pozvati promatrače da sudjeluju na sastancima na ad hoc osnovi.

 

5. Odbor osigurava tajništvo za plenarnu sjednicu Odbora.

(Linked to the Izmjena to Article 47.)

Justification

Combining Articles 45 and 47 makes it easier to read the arrangements for the convening of and participation in the plenary sessions and harmonises the structure of the regulation.

Amandman  28

Prijedlog Uredbe

Članak 46. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) do 30. studenoga svake godine donosi godišnji program rada Odbora za sljedeću godinu u skladu s člankom 49. stavkom 1., koji se temelji na nacrtu koji podnosi izvršni direktor i koji se u svrhu informiranja dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Europskoj središnjoj banci;

(a) do 30. studenoga svake godine donosi godišnji program rada Odbora za sljedeću godinu koji se temelji na nacrtu koji podnosi izvršni direktor i koji se u svrhu informiranja dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Europskoj središnjoj banci i nacionalnim parlamentima;

Amandman  29

Prijedlog Uredbe

Članak 46. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) donosi godišnji proračun Odbora u skladu s člankom 59. stavkom 2.;

(b) donosi godišnji proračun Odbora u skladu s člankom 58. stavkom 2.;

Amandman  30

Prijedlog Uredbe

Članak 46. – stavak 1. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d) donosi godišnje izvješće o aktivnostima Odbora iz članka 42. To izvješće sadrži detaljna objašnjenja o provedbi proračuna;

(d) donosi godišnje izvješće o aktivnostima Odbora iz članka 41. To izvješće sadrži detaljna objašnjenja o provedbi proračuna;

Amandman  31

Prijedlog Uredbe

Članak 47.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 47.

Briše se.

Plenarna sjednica Odbora

 

1. Izvršni direktor saziva plenarne sjednice Odbora.

 

2. Odbor u okviru plenarne sjednice održava barem dva sastanka godišnje. Nadalje, Odbor se sastaje na inicijativu izvršnog direktora, na zahtjev Komisije ili na zahtjev barem jedne trećine članova.

 

3. Odbor može na plenarnu sjednicu pozvati promatrače da sudjeluju na sastancima na ad hoc osnovi.

 

4. Odbor osigura tajništvo za plenarnu sjednicu Odbora.

 

(Linked to the amendment to Article 45.)

Amandman  32

Prijedlog Uredbe

Članak 48. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Postupak odlučivanja

Odlučivanje

Justification

The same titles should be used for Articles 48 and 51, given that they both concern decision-making.

Amandman  33

Prijedlog Uredbe

Članak 48. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Odbor na plenarnoj sjednici odluke donosi običnom većinom svojih članova. Međutim, odluke iz točke (c) članka 47. stavka 1. donose se dvotrećinskom većinom članova Odbora.

1. Odbor na plenarnoj sjednici odluke donosi običnom većinom svojih članova. Međutim, odluke iz članka 46. stavka 1. točke (c) donose se dvotrećinskom većinom članova Odbora.

Amandman  34

Prijedlog Uredbe

Članak 49. – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Sudjelovanje na izvršnim sjednicama

Sazivanje i sudjelovanje na izvršnim sjednicama Odbora

Justification

The same wording should be used for the titles of articles covering the convening of and participation in plenary sessions and executive sessions.

Amandman  35

Prijedlog Uredbe

Članak 49. – stavak - 1. (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

-1. Odbor se sastaje u okviru izvršne sjednice na inicijativu izvršnog direktora ili na zahtjev svoja dva člana. Izvršnim sjednicama predsjeda izvršni direktor.

 

Odbor može pozvati promatrače da prisustvuju izvršnim sjednicama na ad hoc osnovi.

(Linked to the Izmjenas to Article 50(4) and Article 51(4)(2).)

Justification

This amendment seeks to specify the arrangements for convening the Board’s executive sessions, which were originally covered under different provisions in a number of articles.

Amandman  36

Prijedlog Uredbe

Članak 49. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1. Na temelju stavaka 2. i 3. članovi Odbora iz članka 40. stavka 1. točaka (a) do (d) sudjeluju na izvršnim sjednicama Odbora.

1. Na temelju stavaka 2. i 3. članovi Odbora iz članka 39. stavka 1. točaka (a) do (d) sudjeluju na izvršnim sjednicama Odbora.

Amandman  37

Prijedlog Uredbe

Članak 49. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Prilikom rasprave o subjektu iz članka 2. ili grupaciji subjekata čiji je poslovni nastan u samo jednoj uključenoj državi članici, član kojeg imenuje ta država članica sudjeluje i u raspravama i postupku donošenja odluka u skladu s člankom 52. stavcima 1. i 3.

2. Prilikom rasprave o subjektu iz članka 2. ili grupaciji subjekata čiji je poslovni nastan u samo jednoj uključenoj državi članici, član kojeg imenuje ta država članica sudjeluje i u raspravama i postupku donošenja odluka u skladu s člankom 51. stavcima 1. i 3.

Amandman  38

Prijedlog Uredbe

Članak 49. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Prilikom rasprave o prekograničnoj grupaciji član kojeg imenuje država članica u kojoj se nalazi tijelo za sanaciju na razni grupacije, kao i članovi koje imenuju države članice u kojoj se nalazi poslovni nastan podružnice ili subjekta na koje se odnosi konsolidirani nadzor, sudjeluju u raspravama i postupku donošenja odluka u skladu s člankom 52. stavcima 2. i 3.

3. Prilikom rasprave o prekograničnoj grupaciji član kojeg imenuje država članica u kojoj se nalazi tijelo za sanaciju na razni grupacije, kao i članovi koje imenuju države članice u kojoj se nalazi poslovni nastan podružnice ili subjekta na koje se odnosi konsolidirani nadzor, sudjeluju u raspravama i postupku donošenja odluka u skladu s člankom 51. stavcima 2. i 3.

Amandman  39

Prijedlog Uredbe

Članak 50. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Odbor se sastaje u okviru izvršne sjednice na inicijativu izvršnog direktora ili na zahtjev svojih članova.

4. Odbor se sastaje u okviru izvršne sjednice na inicijativu izvršnog direktora ili na zahtjev svoja dva člana.

(U vezi s izmjenama članka 49. stavka -1. i članka 51. stavka 4. podstavka 2.)

Justification

Linked to the new paragraph -1 of Article 49.

Amandman  40

Prijedlog Uredbe

Članak 50. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Odbor u okviru plenarne sjednice donosi poslovnik Odbora na izvršnoj sjednici.

Briše se.

Justification

Provision has already been made for the adoption of the Board’s rules of procedure in Article 46(1)(h).

Amandman  41

Prijedlog Uredbe

Članak 51. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Prilikom rasprave o prekograničnoj grupaciji, Odbor na izvršnim sjednicama donosi odluke običnom većinom svojih uključenih članova. Članovi odbora iz članka 40. stavka 2. i član kojeg imenuje država članica u kojoj se nalazi tijelo za sanaciju na razini grupacije imaju svaki jedan glas. Ostali uključeni članovi imaju svaki pravo glasa koji je jednak razlomku jednog glasa i broja nacionalnih tijela za sanaciju država članica u kojima se nalazi poslovni nastan podružnice ili subjekta na koje se odnosi konsolidirani nadzor. U slučaju neriješenog rezultata glasovanja izvršni direktor ima odlučujući glas.

2. Prilikom rasprave o prekograničnoj grupaciji, Odbor na izvršnim sjednicama donosi odluke običnom većinom svojih uključenih članova. Članovi odbora iz članka 39. stavka 2. i član kojeg imenuje država članica u kojoj se nalazi tijelo za sanaciju na razini grupacije imaju svaki jedan glas. Ostali uključeni članovi imaju svaki pravo glasa koji je jednak razlomku jednog glasa i broja nacionalnih tijela za sanaciju država članica u kojima se nalazi poslovni nastan podružnice ili subjekta na koje se odnosi konsolidirani nadzor. U slučaju neriješenog rezultata glasovanja izvršni direktor ima odlučujući glas.

Amandman  42

Prijedlog Uredbe

Članak 51. – stavak 4. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odbor na izvršnoj sjednici donosi i objavljuje poslovnik o izvršnim sjednicama.

Briše se.

Justification

Provision has already been made for the adoption of the Board’s rules of procedure in Article 46(1)(h).

Amandman  43

Prijedlog Uredbe

Članak 51. – stavak 4. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Sastanke Odbora u okviru izvršne sjednice saziva izvršni direktor na vlastitu inicijativu ili na zahtjev dvaju članova, a sastancima predsjeda izvršni direktor. Odbor može pozvati promatrače da prisustvuju izvršnim sjednicama na ad hoc osnovi.

Briše se.

(U vezi s izmjenama članka 49. stavka -1. i članka 50. stavka 4.)

Amandman  44

Prijedlog Uredbe

Članak 52. – stavak 2. – točka d

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d) izvršenje proračuna Odbora u skladu s člankom 59. stavkom 3.;

(d) izvršenje proračuna Odbora u skladu s člankom 58. stavkom 3.;

Amandman  45

Prijedlog Uredbe

Članak 52. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4. Izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora imenuju se na temelju postignuća, vještina, znanja o bankarskim i financijskim pitanjima te na temelju iskustva značajnog za financijski nadzor i uređenje.

4. Izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora imenuju se na temelju postignuća, vještina, znanja o bankarskim i financijskim pitanjima te na temelju iskustva značajnog za financijski nadzor i uređenje. Imenovanja se također, koliko je god to moguće, temelje na načelu jednakosti spolova.

Amandman  46

Prijedlog Uredbe

Članak 52. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Nakon saslušanja Odbora u okviru plenarne sjednice Komisija predlaže Vijeću popis kandidata za imenovanje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora. Vijeće imenuje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora nakon saslušanja Europskog parlamenta.

5. Nakon saslušanja Odbora u okviru plenarne sjednice Komisija predlaže Vijeću i Europskom parlamentu popis kandidata za imenovanje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora. Vijeće imenuje izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora nakon odobrenja Europskog parlamenta.

Amandman  47

Prijedlog Uredbe

Članak 52. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6. Odstupajući od članka 40. stavka 2., mandat prvog zamjenika izvršnog direktora imenovanog nakon stupanja na snagu ove Uredbe iznosi tri godine; mandat se može jednom obnoviti na razdoblje od pet godina. Izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora ostaju na dužnosti sve do imenovanja njihovih nasljednika.

6. Odstupajući od članka 39. stavka 2., mandat prvog zamjenika izvršnog direktora imenovanog nakon stupanja na snagu ove Uredbe iznosi tri godine; mandat se može jednom obnoviti na razdoblje od pet godina. Izvršni direktor i zamjenik izvršnog direktora ostaju na dužnosti sve do imenovanja njihovih nasljednika.

Amandman  48

Prijedlog Uredbe

Članak 52. – stavak 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7. Izvršni direktor ili zamjenik izvršnog direktora čiji je mandat produljen ne smije sudjelovati u još jednom postupku odabira za isto radno mjesto na kraju ukupnog razdoblja mandata.

Briše se.

Justification

The term of office of the Executive Director and the Deputy Executive Director is laid down in Article 39(2).

Amandman  49

Prijedlog Uredbe

Članak 52. – stavak 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

8. Ako izvršni direktor ili zamjenik izvršnog direktora više ne ispunjavaju uvjete potrebne za obavljanje njihovih zadaća ili ako su počinili tešku povredu dužnosti, Vijeće može, na prijedlog Komisije i nakon saslušanja Europskog parlamenta, razriješiti dužnosti izvršnog direktora ili zamjenika izvršnog direktora.

8. Ako izvršni direktor ili zamjenik izvršnog direktora više ne ispunjavaju uvjete potrebne za obavljanje njihovih zadaća ili ako su počinili tešku povredu dužnosti, Vijeće može, na prijedlog Komisije i nakon odobrenja Europskog parlamenta, razriješiti dužnosti izvršnog direktora ili zamjenika izvršnog direktora.

Amandman  50

Prijedlog Uredbe

Članak 53. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2. Nijedna država članica i nijedno javno ili privatno tijelo ne smiju pokušati utjecati na izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora u obavljanju njihovih zadaća.

Briše se.

Amandman  51

Prijedlog Uredbe

Članak 60. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3. Do 31. ožujka svake godine Odbor u okviru svoje izvršne sjednice dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu izvještaj o privremenim financijskim izvještajima Odbora za prethodnu financijsku godinu.

3. Do 31. ožujka svake godine Odbor u okviru svoje izvršne sjednice dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i nacionalnim parlamentima izvještaj o privremenim financijskim izvještajima Odbora za prethodnu financijsku godinu.

Amandman  52

Prijedlog Uredbe

Članak 60. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5. Izvršni direktor dostavlja, do 1. srpnja nakon svake financijske godine, konačne financijske izvještaje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

5. Izvršni direktor dostavlja, do 1. srpnja nakon svake financijske godine, konačne financijske izvještaje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i nacionalnim parlamentima.

Amandman  53

Prijedlog Uredbe

Članak 87. – stavak 2. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a) dok izvršni direktor ne preuzme dužnosti nakon što ga je imenovalo Vijeće u skladu s člankom 53., Komisija može odrediti dužnosnika Komisije da djeluje kao privremeni izvršni direktor i obavlja dužnosti dodijeljene izvršnom direktoru;

(a) dok izvršni direktor ne preuzme dužnosti nakon što ga je imenovalo Vijeće u skladu s člankom 52., Komisija može odrediti dužnosnika Komisije da djeluje kao privremeni izvršni direktor i obavlja dužnosti dodijeljene izvršnom direktoru;

Amandman  54

Prijedlog Uredbe

Članak 87. – stavak 2. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b) odstupajući od članka 47. stavka 1. točke i. te do donošenja odluke iz članka 47. stavka 2. privremeni izvršni direktor ima ovlasti tijela nadležnog za imenovanja;

(b) odstupajući od članka 46. stavka 1. točke i. te do donošenja odluke iz članka 46. stavka 2. privremeni izvršni direktor ima ovlasti tijela nadležnog za imenovanja;

POSTUPAK

Naslov

Jedinstvena pravila i postupak za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih poduzeća u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju banaka

Referentni dokumenti

COM(2013)0520 – C7-0223/2013 – 2013/0253(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

10.9.2013

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

AFCO

10.9.2013

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Constance Le Grip

14.10.2013

Razmatranje u odboru

14.10.2013

25.11.2013

 

 

Datum usvajanja

25.11.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

15

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Andrew Henry William Brons, Zdravka Bušić, Carlo Casini, Andrew Duff, Ashley Fox, Zita Gurmai, Constance Le Grip, Sandra Petrović Jakovina, Paulo Rangel, Luis Yáñez-Barnuevo García

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Elmar Brok, Vital Moreira, Evelyn Regner, Helmut Scholz, Alexandra Thein

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Edward McMillan-Scott


POSTUPAK

Naslov

Jedinstvena pravila i postupak za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih poduzeća u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju banaka

Referentni dokumenti

COM(2013)0520 – C7-0223/2013 – 2013/0253(COD)

Datum podnošenja EP-u

10.7.2013

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

10.9.2013

 

 

 

Odbor(i) čije se mišljenje traži

       Datum objave na plenarnoj sjednici

BUDG

10.9.2013

CONT

10.9.2013

JURI

10.9.2013

AFCO

10.9.2013

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

BUDG

5.9.2013

CONT

2.9.2013

 

 

Izvjestitelj(i)

       Datum imenovanja

Elisa Ferreira

2.7.2013

 

 

 

Razmatranje u odboru

17.9.2013

14.10.2013

18.11.2013

 

Datum usvajanja

17.12.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

34

3

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marino Baldini, Burkhard Balz, Sharon Bowles, Udo Bullmann, Nikolaos Chountis, George Sabin Cutaş, Leonardo Domenici, Derk Jan Eppink, Diogo Feio, Markus Ferber, Elisa Ferreira, Ildikó Gáll-Pelcz, Jean-Paul Gauzès, Sven Giegold, Sylvie Goulard, Liem Hoang Ngoc, Gunnar Hökmark, Othmar Karas, Wolf Klinz, Jürgen Klute, Philippe Lamberts, Werner Langen, Astrid Lulling, Ivana Maletić, Arlene McCarthy, Marlene Mizzi, Ivari Padar, Antolín Sánchez Presedo, Olle Schmidt, Peter Simon, Peter Skinner, Theodor Dumitru Stolojan, Ivo Strejček, Kay Swinburne, Sampo Terho, Marianne Thyssen, Ramon Tremosa i Balcells, Corien Wortmann-Kool, Pablo Zalba Bidegain

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Fabrizio Bertot, Zdravka Bušić, Herbert Dorfmann, Bas Eickhout, Vicky Ford, Robert Goebbels, Krišjānis Kariņš

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Wim van de Camp

Datum podnošenja

8.1.2014

Posljednje ažuriranje: 31. siječnja 2014.Pravna napomena