Postupak : 2015/2041(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0133/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0133/2017

Rasprave :

PV 11/09/2017 - 23
CRE 11/09/2017 - 23

Glasovanja :

PV 14/09/2017 - 8.13

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0358

IZVJEŠĆE     
PDF 915kWORD 100k
30. ožujak 2017.
PE 567.666v02-00 A8-0133/2017

o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a

(2015/2041(INI))

Odbor za ustavna pitanja

Izvjestitelj: Sven Giegold

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJ PRIMIO INFORMACIJE
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a

(2015/2041(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 15. travnja 2014. o izmjeni međuinstitucijskog sporazuma o registru transparentnosti(1),

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 9. i 10.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. svibnja 2008. o razvoju okvira za aktivnosti zastupnika interesa (lobista) pri europskim institucijama(2),

–  uzimajući u obzir odluku Komisije od 25. studenog 2014. da se ne sastaje s neregistriranim lobistima i da objavljuje informacije o sastancima s lobistima,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2014. o javnom pristupu dokumentima (članak 104. stavak 7. Poslovnika), od 2011. do 2013.(3),

–  uzimajući u obzir načela Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u pogledu transparentnosti i integriteta pri lobiranju,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 13. prosinca 2016. o općoj reviziji Poslovnika Europskog parlamenta(4),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za pravna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0133/2017),

A.  budući da „Unija poštuje načelo jednakosti svojih građana kojima njezine institucije posvećuju jednaku pozornost” (članak 9. UEU-a); budući da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije” te da se „odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima” (članak 10. stavak 3. UEU-a, kao i slična formulacija u uvodnoj izjavi 13. preambule UEU-a te njegovu članku 1. stavku 2. i članku 9.); budući da „institucije, tijela, uredi i agencije Unije pri svome radu koliko je god to moguće poštuju načelo otvorenosti djelovanja” (članak 15. stavak 1. UFEU-a);

B.  budući da institucije EU-a već ostvaruju napredak u pogledu veće otvorenosti i da uglavnom već prednjače u odnosu na nacionalne i regionalne političke institucije u smislu transparentnosti, odgovornosti i integriteta;

C.  budući da je dijalog između zakonodavaca i društva, kao i zastupanje interesa, nužan dio demokracije te budući da odgovarajuće zastupanje različitih interesa u zakonodavnom postupku državama članicama pruža informacije i stručno znanje i da je ono ključno za pravilno funkcioniranje pluralističkih društava;

D.  budući da zbog sve veće udaljenosti između EU-a i njegovih građana te potrebe da se poveća zanimanje medija za poslove EU-a institucije EU-a moraju težiti najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta; budući da su ta načela ključne i komplementarne komponente promicanja dobrog upravljanja u institucijama EU-a i osiguravanja veće otvorenosti u funkcioniranju EU-a i njegovu procesu donošenja odluka te budući da bi ona trebala biti vodeća načela kulture u institucijama EU-a;

E.  budući da je povjerenje građana u institucije EU-a ključno za demokraciju, dobro upravljanje i učinkovito kreiranje politike; budući da je potrebno smanjiti nedorečenosti pri određivanju odgovornosti u EU-u i usmjeriti se na metode nadzora koje više počivaju na suradnji i pri kojima se kombinira demokratski nadzor, kontrola i revizija uz istodobno ostvarivanje veće transparentnosti;

F.  budući da netransparentno i jednostrano zastupanje interesa može dovesti do stvaranja rizika od korupcije te da može biti znatna prijetnja i ozbiljan problem za integritet tvoraca politika i povjerenje javnosti u institucije EU-a; budući da korupcija ima znatne financijske posljedice te je ozbiljna prijetnja za demokraciju, vladavinu prava i javna ulaganja;

G.  budući da je za pravni akt kao novi temelj obveznog registra transparentnosti potrebna pravna definicija aktivnosti obuhvaćenih tim registrom, čime bi se pomoglo u pojašnjavanju postojećih dvosmislenih definicija i tumačenja transparentnosti, integriteta i odgovornosti;

H.  budući da su u nekim državama članicama nacionalni registri transparentnosti već uspostavljeni;

I.  budući da u skladu s načelom transparentnosti iz članka 15. stavka 3. UFEU-a, povezanim s člankom 42. Povelje o temeljnim pravima i stalnom sudskom praksom Suda Europske unije, svi građani Unije imaju pravo na pristup dokumentima institucija, tijela i agencija Unije(5);

Učiniti registar transparentnosti što obveznijim

1.  pozdravlja odluku svojeg Predsjedništva da od administracije zatraži da izradi predložak za sve izvjestitelje i autore nacrta mišljenja kako bi ostavili dobrovoljni zakonodavni otisak u okviru kojega će navesti s kojim su se zastupnicima interesa i organizacijama savjetovali; predložak bi također trebalo staviti na raspolaganje u vidu IT alata;

2.  podsjeća na reviziju svojeg Poslovnika od 13. prosinca 2016. u skladu s kojom bi zastupnici trebali usvojiti sustavnu praksu sastajanja isključivo s predstavnicima interesnih skupina koji su službeno registrirani u registru transparentnosti te poziva da se uvrste i sastanci između zastupnika interesa i glavnih tajnika, glavnih direktora i glavnih tajnika klubova zastupnika; traži od zastupnika i njihova osoblja da provjere jesu li zastupnici interesa s kojima se namjeravaju sastati registrirani i ako nisu, da od njih zatraže da to učine što je prije moguće prije sastanka; potiče Vijeće da uvede sličnu odredbu koja uključuje stalno zastupanje; smatra da osobe koje se registriraju u registru transparentnosti treba obvezati da dostave dokumente kako bi dokazali da su navedene informacije točne;

3.  podsjeća na definiciju onoga što čini „sastanak sa zastupnicima interesa” utvrđen u Odluci Komisije od 25. studenog 2014. o objavljivanju informacija o sastancima; podsjeća na odredbe o informacijama koje se mogu uskratiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001; smatra da odredbe o takvim sastancima ne bi trebalo ograničiti na „bilateralne” sastanke te da bi trebalo uvrstiti i sastanke s međunarodnim organizacijama;

4.  poziva Predsjedništvo da pruži potrebna sredstva kako bi se zastupnicima omogućilo da na svojim parlamentarnim profilima na internetu objavljuju informacije o sastancima sa zastupnicima interesa ako to žele;

5.  poziva Komisiju da praksu sastajanja samo s organizacijama ili samozaposlenim osobama koje su registrirane u registru transparentnosti proširi na sve relevantno osoblje Komisije (od razine načelnika odjela naviše);

6.  poziva Komisiju da objavi informacije o sastancima sveg relevantnog osoblja Komisije koje sudjeluje u procesu oblikovanja politika EU-a s vanjskim organizacijama, istodobno vodeći računa o potrebnoj zaštiti podataka; za ostalo osoblje koje prisustvuje tim sastancima treba objaviti uputu na odjel ili službu;

7.  podržava poziv Komisije institucijama EU-a i njihovu osoblju te njegovim agencijama da se suzdrže od pozivanja neregistriranih zastupnika interesa kao govornika, da ne budu pokrovitelji događaja ili domaćini događaja u prostorima EU-a te da im ne omogućavaju sudjelovanje u savjetodavnim tijelima Komisije;

8.  poziva Komisiju da sve informacije o zastupanju interesa u odnosu prema institucijama EU-a, sve izjave o interesima, informacije o potvrđenim sukobima interesa i stručnim skupinama učini lako dostupnima javnosti preko jedinstvene internetske platforme;

9.  potiče Komisiju da razvije mjere za postizanje bolje ravnoteže osnaživanjem nedovoljno zastupljenih interesa;

10.  smatra da zastupnici u Europskom parlamentu koji su imenovani izvjestiteljima za zakonodavna izvješća ili predsjednicima odbora imaju posebnu odgovornost postupati transparentno u pogledu svojih kontakata sa zastupnicima interesa, uzimajući u obzir njihovu ulogu u zakonodavstvu EU-a;

11.  smatra da bi subjekti registrirani u registru transparentnosti trebali imati obvezu pravodobno ažurirati podatke o troškovima za aktivnosti svojih zastupnika interesa obuhvaćene registrom kad ti troškovi premašuju razinu utvrđenu za predmetnu kategoriju;

12.  smatra da bi svi registrirani subjekti trebali imati obvezu u registru transparentnosti objavljivati popis svih donatora i donacija većih od 3 000 EUR, pri čemu bi na godišnjoj razini trebali navoditi i prirodu i vrijednost pojedinačnih donacija; pojedinačne donacije u vrijednosti većoj od 12 000 EUR moraju se odmah prijaviti;

13.  ponavlja svoj dugotrajni poziv da se registar transparentnosti EU-a podupre zakonodavnim aktom ako međuinstitucijskim sporazumom nije moguće ukloniti sve nedostatke i uspostaviti potpuno obvezan registar za sve zastupnike interesa; smatra da bi se u okviru prijedloga tog pravnog akta mogao uzeti u obzir napredak ostvaren promjenama u međuinstitucijskom sporazumu i Kodeksu ponašanja Parlamenta; podsjeća Komisiju na zahtjev sadržan u njegovoj Rezoluciji od 15. travnja 2014.(6) da do kraja 2016. podnese odgovarajući zakonodavni prijedlog za uvođenje obveznog registra transparentnosti na temelju članka 352. UFEU-a;

14.  ponovno poziva Vijeće, uključujući njegova tijela za pripremu, da se što prije priključi registru transparentnosti; poziva države članice da uvedu zakonodavstvo kojim se poboljšava transparentnost u zastupanju interesa; poziva države članice da uvedu propise u skladu s kojima bi zastupnici interesa trebali transparentno objaviti kad je cilj njihovih kontakata s nacionalnim političarima i javnom upravom utjecanje na europsko zakonodavstvo;

Transparentnost, odgovornost i integritet u komunikaciji sa zastupnicima interesa

15.  podsjeća na svoju Odluku od 13. prosinca 2016. o ukidanju povlastica onima koji ne žele surađivati u ispitivanjima i saslušanjima te na sastancima odbora u cilju utvrđivanja činjenica; poziva Komisiju da dodatno izmijeni Kodeks ponašanja za registrirane subjekte kako bi ih se potaknulo da u krajnje dobroj vjeri ne pružaju nedovoljne ili krive informacije pri takvim saslušanjima ili u odborima; smatra da subjektima registriranima u registru transparentnosti Kodeksom ponašanja treba zabraniti zapošljavanje pojedinaca ili organizacija koje skrivaju svoje interese ili informacije o tome kojoj stranci služe;

16.  smatra da pružatelji usluga savjetovanja, odvjetnički uredi i samozaposleni savjetnici trebaju navesti točan opseg aktivnosti obuhvaćenih registrom te istodobno potvrditi da zakonodavstvo određenih država članica nekim pojedincima može onemogućiti ispunjavanje uvjeta za upis u registar transparentnosti;

17.  ustraje u tome da bi registrirani subjekti, uključujući odvjetnička društva, u registru transparentnosti trebali navoditi sve klijente u čije ime provode aktivnosti zastupanja interesa obuhvaćene registrom; pozdravlja odluke raznih odvjetničkih komora kojima se potvrđuju razlike između sudskih aktivnosti odvjetnika i drugih aktivnosti obuhvaćenih registrom transparentnosti; štoviše, poziva Vijeće odvjetničkih komora Europe da potakne svoje članove na donošenje sličnih mjera, te da istodobno potvrdi da zakonodavstvo određenih država članica nekim pojedincima može onemogućiti ispunjavanje uvjeta za upis u registar transparentnosti;

18.  prima na znanje da u nekim državama članicama postoje zakonske odredbe o pravilima kojima se uređuje obavljanje profesionalne djelatnosti, kojima se posebice odvjetnička društva objektivno sprečavaju u tome da se upišu u registar transparentnosti i da otkriju informacije o svojim klijentima potrebne za upis u registar; no također primjećuje znatan rizik da se te zakonske odredbe također mogu zloupotrebljavati kako bi se izbjeglo objavljivanje informacija potrebnih radi pravilnog upisa u registar; u tom pogledu pozdravlja vidljivu spremnost strukovnih odvjetničkih organizacija na partnersku suradnju kojom u interesu profesije žele osigurati da se takvo uskraćivanje informacija ograniči isključivo na slučajeve koji su zakonodavstvom objektivno dopušteni; poziva Komisiju i predsjednika Europskog parlamenta da na temelju te spremnosti osiguraju konkretne rezultate i da se oni što prije uvrste u izmijenjeni sporazum;

19.  poziva Predsjedništvo, u skladu s člankom 15. UFEU-a i člankom 11. UEU-a, da od neregistriranih organizacija ili pojedinaca koji provode aktivnosti obuhvaćene registrom transparentnosti zahtijeva da se registriraju prije ulaska u prostore Parlamenta; smatra da iz toga treba izuzeti skupine posjetitelja; ističe da bi Parlament, kao tijelo u kojemu se zastupaju europski građani, trebao zadržati politiku otvorenih vrata prema građanima te da se ne bi smjele stvarati nikakve nepotrebne prepreke koje bi mogle odvratiti građane od posjećivanja prostora Europskog parlamenta;

20.  žali zbog toga što je, u skladu s izvješćem Transparency Internationala, više od polovice unosa u registar EU-a za objavljivanje aktivnosti lobiranja za 2015. bilo netočno, nepotpuno ili besmisleno;

21.  traži od svojeg Predsjedništva i glavnog tajnika da se uspostavom namjenskog mehanizma za ponovnu aktivaciju olakša postupak ponovne aktivacije potreban za izdavanje iskaznica za lobiste kako bi se izbjeglo prekomjerno vrijeme čekanja za dobivanje dopuštenja za ulazak u prostore; traži da se ukine ograničenje u skladu s kojim najviše četiri vlasnika propusnice mogu istodobno ući u prostore Parlamenta;

22.  podsjeća na Odluku Parlamenta od 13. prosinca 2016. o propusnicama za osoblje u pratnji te poziva svojeg glavnog tajnika da izmijeni pravila od 13. prosinca 2013. o propusnicama i ovlaštenjima za odobravanje pristupa prostorima Parlamenta kako bi sve osobe starije od 18 godina koje podnose zahtjev za propusnicu za osoblje u pratnji bili obvezni potpisati dokument kojim jamče da neće obavljati aktivnosti obuhvaćene registrom transparentnosti;

23.  smatra da je nužno hitno uvesti dobar sustav praćenja predanih informacija kako bi se zajamčilo da su informacije osoba koje se registriraju smislene, točne, ažurirane i sveobuhvatne; u tom smislu poziva na znatno povećanje sredstava Odjela za transparentnost u Europskom parlamentu i Zajedničkog tajništva registra transparentnosti;

24.  smatra da bi Odjel za transparentnost i Zajedničko tajništvo registra transparentnosti trebali provjeravati izjave registriranih subjekata svake godine na temelju dovoljno velikog slučajnog uzorka kako bi se dobili smisleni, točni, ažurirani i sveobuhvatni podaci;

25.  smatra da, u skladu s člankom 4. stavkom 2. i člankom 5. stavkom 2. UEU-a, demokratski izabrane i kontrolirane državne institucije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te njihova zastupništva u odnosima s institucijama EU-a, kao i njihova unutarnja tijela te formalna i neformalna udruženja i krovne organizacije sastavljene isključivo od njih, ne bi trebalo obuhvatiti registrom transparentnosti ako djeluju u javnom interesu jer su dio višerazinskog sustava upravljanja EU-a;

Obrana integriteta od sukoba interesa

26.  poziva institucije i tijela EU-a koja još nemaju kodeks ponašanja da što prije pripreme takav dokument; žali zbog toga što Vijeće i Europsko vijeće još nisu donijeli kodeks ponašanja za svoje članove; potiče Vijeće da uvede poseban etički kodeks, uključujući sankcije, kojim će se obuhvatiti rizici specifični za nacionalne predstavnike; ustraje u tome da Vijeće mora biti odgovorno i transparentno kao što su i druge institucije; poziva na donošenje kodeksa ponašanja za članove i osoblje dvaju savjetodavnih tijela EU-a, Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora; poziva agencije EU-a da donesu smjernice za usklađenu politiku sprečavanja i rješavanja sukoba interesa za članove upravnih odbora i predsjednike uprava, stručnjake u znanstvenim odborima i članove žalbenih vijeća, te da donesu i provode jasnu politiku o sukobu interesa u skladu s Planom za praćenje zajedničkog pristupa decentraliziranim agencijama EU-a;

27.  smatra da svi dužnosnici EU-a, uključujući privremene djelatnike, akreditirane parlamentarne asistente, ugovorne djelatnike i nacionalne stručnjake, moraju proći obuku o tome kako postupati sa zastupnicima interesa i u slučaju sukoba interesa, među ostalim, uključivanjem integriteta i transparentnosti kao obveznih elemenata u postupak zapošljavanja i ocjenjivanja uspješnosti;

28.  ističe da je potrebno poboljšati integritet i etički okvir jasnim i osnaženim kodeksima ponašanja i etičkim načelima kako bi se omogućio razvoj zajedničke i učinkovite kulture integriteta u svim institucijama i agencijama EU-a;

29.  priznaje da učinak „kružnih vrata” može biti štetan za odnose između institucija i zastupnika interesa; poziva institucije EU-a da razviju sustavan i proporcionalan pristup tom problemu; smatra da se svi propisi u vezi s „kružnim vratima” trebaju primjenjivati i na predsjednika Vijeća;

30.  poziva na uvođenje strožih ograničenja za bivše povjerenike produljenjem razdoblja mirovanja na tri godine koje će biti obvezujuće barem za sve aktivnosti obuhvaćene registrom transparentnosti;

31.  smatra da odluke o novim ulogama viših dužnosnika i povjerenika mora donositi tijelo čije je imenovanje što manje ovisno o osobama na koje se te odluke odnose;

32.  traži da sve institucije EU-a, u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka, svake godine objavljuju informacija o višim dužnosnicima koji su napustili administraciju EU-a i ulogama koje su preuzeli;

33.  smatra da bi trebalo razmotriti 18-mjesečno razdoblje mirovanja na kraju mandata vanjskih i ad hoc članova Regulatornog nadzornog odbora u kontekstu bolje izrade zakonodavstva te članova Odbora direktora Europske investicijske banke, pri čemu tijekom tog razdoblja ne smiju lobirati članove upravljačkih tijela EIB-a i osoblje Banke za svoje poduzeće, klijenta ili poslodavca;

Integritet i ujednačen sastav stručnih skupina

34.  pozdravlja namjeru Komisije da poduzme daljnje mjere u pogledu preporuka ombudsmanice protiv sukoba interesa u stručnim skupinama te izričito podupire objavljivanje dovoljno detaljnog životopisa svakog stručnjaka imenovanog u registar stručnih skupina u osobnom svojstvu i objavljivanje izjave o interesima svakog stručnjaka imenovanog u registar stručnih skupina u osobnom svojstvu;

35.  podržava zahtjev ombudsmanice da upisivanje u registar transparentnosti bude uvjet za imenovanje u stručne skupine za one zastupnike koji nisu dužnosnici vlade i koji cijeli svoj drugi prihod ili njegovu većinu ne primaju od državnih institucija kao što su sveučilišta, pretpostavljajući da njih ne financiraju zastupnici interesa te dionici s ekonomskim i poslovnim interesima;

36.  smatra da bi odredba koja sadrži opće kriterije za određivanje ekonomskih i neekonomskih interesa prema preporuci ombudsmanice i na temelju izjava stručnjaka o interesima pomogla Komisiji da na uravnoteženiji način odabere stručnjake koji predstavljaju interese;

37.  potiče Komisiju da sve zapisnike sa sastanaka stručne skupine, uključujući sva različita mišljenja koja su bila zastupljena, objavi na svojim mrežnim stranicama;

38.  potiče Komisiju da osigura da se tijekom savjetovanja, umjesto pukog nastojanja da se potvrdi odabrani politički smjer, razmatraju otvorena pitanja;

Integritet europskih izbora

39.  smatra da se, u skladu s izbornim zakonodavstvom EU-a, unutarstranačko imenovanje kandidata mora obavljati demokratski, tajno i uz odgovarajuće pravo odlučivanja zastupnika, a da bi osobe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za korupciju kojom se narušavaju financijski interesi EU-a ili korupciju u državama članicama trebale izgubiti pravo glasovanja u trajanju primjerenom težini učinjenog djela; napominje da taj postupak diskvalifikacije već postoji u nekim državama članicama; smatra da bi se novim instrumentom, kao što je direktiva, mogle uspostaviti minimalne norme za različite prakse i zakonski okviri u različitim državama članicama u pogledu diskvalifikacije zbog korupcije;

Jačanje pravne odgovornosti povjerenika

40.  poziva Komisiju da, u skladu s postupkom suodlučivanja, iskoristi dobru praksu država članica iz područja zakona o ministrima podnošenjem zakonodavnog prijedloga kojim se utvrđuju obveze i prava povjerenika u pogledu transparentnosti;

41.  traži da se utvrđivanje naknada za povjerenike, uključujući njihove plaće, koje od utemeljenja Europskih zajednica obavlja isključivo Vijeće, promijeni u postupak suodlučivanja;

42.  upućuje na to da u nekim državama članicama nema zakona o ministrima kojima se isključuje mogućnost da dužnosnici potpuno ili djelomično posjeduju poslovni subjekt;

Sukobi interesa pri podijeljenom upravljanju i u trećim zemljama pri upravljanju sredstvima EU-a

43.  vidi ozbiljan sukob interesa u mogućnosti da poslovni subjekti čiji su vlasnici dužnosnici EU-a podnesu zahtjev za sredstva EU-a ili da ih kao podugovaratelji dobiju, dok sami vlasnici i dužnosnici istodobno snose odgovornost i za pravilnu upotrebu tih sredstava i za kontrolu njihove upotrebe;

44.  traži da Komisija ubuduće u sve buduće zakonodavstvo EU-a uvrsti klauzulu o plaćanjima u skladu s kojom poslovni subjekti u državama članicama EU-a i trećim zemljama koji su u vlasništvu dužnosnika ne mogu tražiti niti primati nikakva sredstva iz EU-a;

Ostvarivanje cilja potpunog pristupa dokumentima i transparentnosti u svrhu postizanja odgovornosti u zakonodavnom procesu

45.  podsjeća na sljedeće pozive koje je uputio Komisiji i Vijeću u svojoj Rezoluciji od 28. travnja 2016. o javnom pristupu dokumentima za 2014. i 2015.(7):

–  pozvao je da se područje primjene Uredbe (EZ) br. 1049/2001 proširi kako bi se obuhvatile sve europske institucije koje trenutačno nisu obuhvaćene, a to su Europsko vijeće, Europska središnja banka, Sud i sva tijela i agencije EU-a,

–  pozvao je na potpuno poštovanje obveze institucija, agencija i drugih tijela da vode registre svih dokumenata, kako je predviđeno člancima 11. i 12. Uredbe (EZ) br. 1049/2001,

–  smatrao je da se dokumenti koji se sastavljaju u okviru trijaloga, kao što su dnevni redovi, sažetci ishoda, zapisnici i opći stavovi Vijećam, odnose na zakonodavne postupke i da se s njima u načelu ne bi trebalo postupati drugačije nego s ostalim zakonodavnim dokumentima te da trebaju biti izravno dostupni na internetskoj stranici Parlamenta,

–  pozvao je na uspostavu zajedničkog međuinstitucijskog registra, uključujući posebnu zajedničku bazu podataka o trenutačnom stanju u zakonodavnim predmetima, za koji su pripreme u tijeku kako je dogovoreno Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva,

–  pozvao je Vijeće da objavi zapisnike sa sastanaka radnih skupina Vijeća i druge dokumente,

–  pozvao je Komisiju da uspostavi registar koji obuhvaća sve sekundarno zakonodavstvo, posebno za delegirane akte, te je napomenuo da je u tijeku rad na njegovoj izradi kako je dogovoreno Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva,

–  izrazio je uvjerenje da je potrebno uvesti neovisno nadzorno tijelo za klasifikaciju i deklasifikaciju dokumenata,

–  pozvao je da se objavljivanjem na internetskoj stranici Parlamenta svi dnevni redovi i povratne bilješke sa sastanaka koordinatora parlamentarnih odbora, Predsjedništva i Konferencije predsjednika učine dostupnima, u načelu zajedno sa svim dokumentima na koje se u tim dnevnim redovima upućuje;

Transparentnost vanjskog zastupanja i pregovora EU-a

46.  pozdravlja najnoviju sudsku praksu Suda Europske unije kojom se jača pravo Parlamenta na informacije o međunarodnim sporazumima te predanost institucija poduzimanju daljnjih mjera u pogledu stavka 40. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva vođenjem pregovora o boljoj suradnji i razmjeni informacija; prima na znanje da su pregovori započeli krajem 2016. te u tom pogledu poziva Vijeće, Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da se istinski posvete i ulože sve potrebne napore kako bi se što prije postigao sporazum s Parlamentom o boljoj suradnji i razmjeni informacija tijekom cijelog ciklusa trajanja međunarodnih sporazuma jer bi se time pomoglo u jačanju legitimnosti i demokratske kontrole vanjskog djelovanja EU-a;

47.  napominje da, unatoč tome što postoji sporazum o međuinstitucijskoj suradnji između Parlamenta i Komisije, ne postoji jednakovrijedan mehanizam između Parlamenta i Vijeća;

48.  ističe nedavna nastojanja Komisije da se poveća transparentnost trgovinskih pregovora; ipak, smatra da bi Vijeće i Komisija trebali dodatno poboljšati svoje radne metode radi bolje suradnje s Parlamentom u pogledu pristupa dokumentima, informacijama i donošenju odluka o svim pitanjima i pregovorima u vezi sa zajedničkom trgovinskom politikom (kao što su informacije povezane s pregovorima, uključujući određivanje područja primjene, mandate i tijek pregovora, mješovita ili isključiva narav trgovinskih sporazuma i njihova privremena primjena, aktivnosti i odluke tijela uspostavljenih na temelju trgovinskih i/ili investicijskih sporazuma, sastanci stručnjaka te delegirani i provedbeni akti); u vezi s time žali što Vijeće zastupnicima u Europskom parlamentu i javnosti nije stavilo na raspolaganje pregovaračke mandate za sve sporazume koji su trenutačno u fazi pregovora, ali pozdravlja činjenicu da je konačno nakon jedne godine pregovora između Komisije i Parlamenta o pristupu dokumentima o pregovorima o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) postignut operativni sporazum da se svim zastupnicima u Europskom parlamentu omogući pristup tim dokumentima, zahvaljujući čemu su pregovori o TTIP-u dostigli najveći stupanj transparentnosti do sada; pozdravlja u tom pogledu ambiciju Glavne uprave Komisije za trgovinu da trenutačnu inicijativu u pogledu transparentnosti u okviru TTIP-a iskoristi kao model za sve trgovinske pregovore, kao što je navedeno u trgovinskoj strategiji „Trgovina za sve”, i da je primijeni;

49.  ističe da, kao što je istaknuo Sud Europske unije, nužnost transparentnosti proizlazi iz demokratske prirode upravljanja unutar EU-a te da povjerljive informacije izvan dosega javnosti, primjerice u trgovinskim pregovorima, moraju biti dostupne parlamentarcima koji nadziru trgovinsku politiku u ime građana; stoga smatra da je pristup Parlamenta klasificiranim informacijama nužan za provođenje nadzora te da bi Parlament sa svoje pak strane trebao poštovati obvezu propisnog postupanja s takvim informacijama; stajališta je da bi trebali postojati jasni kriteriji za označivanje dokumenata „klasificiranima” radi izbjegavanja dvosmislenosti i proizvoljnih odluka te da bi dokumente trebalo deklasificirati čim prestane postojati potreba za klasificiranošću; poziva Komisiju da ocijeni može li se neki klasificirani dokument o pregovorima objaviti čim se on interno dovrši; napominje da je iz sudske prakse Suda Europske unije jasno da, kad je riječ o dokumentu koji potječe iz jedne od institucija EU-a, a izuzet je iz prava na pristup, institucija mora objasniti zašto bi pristup tom dokumentu mogao konkretno i stvarno ugroziti interes zaštićen tim izuzećem, te da rizik mora biti razumno, a ne samo hipotetski predvidljiv; poziva Komisiju da primijeni preporuke europske ombudsmanice iz srpnja 2014., posebno u pogledu pristupa dokumentima za sve pregovore i objavljivanja dnevnih redova sastanaka i zapisnika sa sastanaka održanih s pojedincima i organizacijama obuhvaćenima registrom transparentnosti; poziva Komisiju da Parlament i javnost prije samog početka pregovora obavijesti o nacrtima dnevnih redova za krugove pregovora, a nakon pregovora o konačnim dnevnim redovima i izvješćima;

50.  smatra da EU mora postati predvodnik u poticanju transparentnosti trgovinskih pregovora, ne samo u bilateralnim nego i u plurilateralnim i multilateralnim procesima, s jednakim stupnjem transparentnosti koji imaju pregovori u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO); međutim, ističe da Komisija također mora uvjeriti pregovaračke partnere da i oni povećaju svoju transparentnost, da osiguraju da to bude recipročan proces u kojem pregovarački položaj EU-a nije ugrožen te da u utvrđivanje područja primjene s potencijalnim pregovaračkim partnerima uključi željeni stupanj transparentnosti; ističe da je veća transparentnost u interesu svih partnera EU-a u pregovorima i dionika diljem svijeta te da se njome može povećati globalna potpora trgovini utemeljenoj na pravilima;

51.  podsjeća na to da je važno da se zakonodavni postupak u području zajedničke trgovinske politike oslanja na statističke podatke Unije sukladne s člankom 338. stavkom 2. UFEU-a te na procjene učinka i procjene učinka održivosti koje su u skladu s najvišim standardima nepristranosti i pouzdanosti, što je načelo kojim bi se trebala voditi svaka revizija u okviru politike Komisije o boljoj regulativi; smatra da bi se procjenama učinka za svaki sektor pojedinačno trgovinskim sporazumima EU-a dala viša razina pouzdanosti i legitimnosti;

52.  ponavlja svoj poziv upućen Komisiji u Rezoluciji od 12. travnja 2016.(8) da izradi nacrt Europskog kodeksa ponašanja u pogledu transparentnosti, integriteta i odgovornosti, koji bi bio osmišljen za usmjeravanje djelovanja predstavnika EU-a u međunarodnim organizacijama/tijelima; poziva na bolju usklađenost i koordinaciju politike među globalnim institucijama uvođenjem sveobuhvatnih standarda u području demokratske legitimnosti, transparentnosti, odgovornosti i integriteta; zauzima stajalište da bi EU trebao pojednostavniti i kodificirati svoju zastupljenost u multilateralnim organizacijama/tijelima u cilju poboljšanja transparentnosti, integriteta i odgovornosti za sudjelovanje Unije u tim tijelima, jačanja njezina utjecaja i promicanja zakonodavstva koje je donijela demokratskim postupkom; poziva na donošenje međuinstitucionalnog sporazuma u cilju formaliziranja dijaloga između predstavnika EU-a i Parlamenta, koji bi trebao organizirati Europski parlament u svrhu utvrđivanja smjernica povezanih s donošenjem i usklađenošću europskih stajališta uoči glavnih međunarodnih pregovora;

Transparentnost i odgovornost u domeni javne potrošnje

53.  smatra da bi podaci o proračunu i potrošnji unutar EU-a trebali biti transparentni i pouzdani tako što će se objaviti, među ostalim na razini država članica u vezi s podijeljenim upravljanjem;

Transparentno i odgovorno ekonomsko upravljanje u europodručju

54.  smatra da odluke koje se donose u okviru Euroskupine, Gospodarskog i financijskog odbora, na „neformalnim” sastancima Vijeća Ecofin i sastancima na vrhu država članica europodručja moraju po potrebi biti institucionalizirane te postati transparentne i pouzdane, među ostalim objavljivanjem dnevnih redova i zapisnika, pronalaženjem ravnoteže između željene transparentnosti i nužne zaštite financijske, monetarne ili ekonomske politike Unije ili određene države članice;

Transparentnost i odgovornost u vezi s proračunom EU-a

55.  napominje da je 2014. zaključeno ukupno 40 predmeta istrage o osoblju i članovima institucija EU-a; ističe da je ta brojka mala i pokazuje da prijevara i korupcija nisu rijetkost u institucijama EU-a(9);

56.  ističe da je 2014. najveći broj slučajeva moguće prijevare koji su prijavljeni Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) povezan s upotrebom europskih strukturnih fondova (549 od 1 417 optužbi); ističe da je OLAF predložio financijski povrat od 476,5 milijuna eura u strukturnim fondovima tijekom 2014.; napominje da su mjerodavna tijela tijekom 2014. povratila 22,7 milijuna eura slijedeći preporuke OLAFA; poziva države članice da daju prednost pravilnoj dodjeli sredstava EU-a te da povećaju napore kako bi ih povratile u slučaju nepravilne dodjele(10);

57.  poziva Komisiju da dostavi reviziju takozvanog paketa od šest mjera i paketa od dviju mjera kako bi se Europskom parlamentu pružile veće ovlasti u području nadzora nad donošenjem ključnih dokumenata u okviru Europskog semestra, a osobito učinkovita sredstva kako bi se zajamčilo poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

58.  poziva Euroskupinu da uključi Parlament u praćenje ispunjavanja ugovornih uvjeta dogovorenih s korisnicima financijske pomoći odobrene u okviru europskog stabilizacijskog mehanizma;

Zaštita zviždača i borba protiv korupcije

59.  pozdravlja istragu europske ombudsmanice o tome ispunjavaju li institucije EU-a svoju obvezu u smislu uvođenja unutarnjih pravila o zviždačima; žali zbog nalaza ombudsmanice u skladu s kojima neke institucije EU-a još propisno ne primjenjuje pravila za zaštitu zviždača; ističe da su ta pravila dosad usvojili samo Parlament, Komisija, Ured ombudsmana i Revizorski sud; poziva na izradu studije u Parlamentu u pogledu mehanizma za zaštitu akreditiranih parlamentarnih asistenata u slučaju da postanu zviždači;

60.  smatra da je učinkovita zaštita zviždača ključno oružje u borbi protiv korupcije te stoga ponavlja svoj poziv Komisiji od 25. studenoga 2015.(11) da do lipnja 2016. predloži europski zakonodavni okvir za učinkovitu zaštitu zviždača i sličnih osoba(12) uzimajući u obzir procjenu pravila na nacionalnoj razini kako bi se donijela minimalna pravila za zaštitu zviždača;

61.  poziva Komisiju da strogo primijeni mjere povezane s diskrecijom i isključenjem u pogledu javne nabave, s odgovarajućim provjerama podobnosti na svim razinama, te da primijeni razloge za isključenje kako bi se u slučaju svakog sukoba interesa isključila trgovačka društva, što je od ključne važnosti za zaštitu vjerodostojnosti institucija;

62.  smatra da zviždači mnogo češće nailaze na kazneni progon nego na potporu, čak i u institucijama EU-a; poziva Komisiju da predloži izmjenu uredbe o Uredu ombudsmana i da se prošire njegove ovlasti kako bi bio središnji ured kojemu se mogu obratiti zviždači koji se smatraju žrtvama lošeg postupanja; poziva Komisiju da predloži odgovarajuće povećanje proračuna ombudsmana kako bi se omogućilo obavljanje te nove zahtjevne zadaće;

63.  poziva EU da što prije podnese zahtjev za članstvo u Skupini država protiv korupcije (GRECO) pri Vijeću Europe te da se Parlament redovno izvješćuje o napretku toga postupka; poziva Komisiju da u izvješće uvrsti pregled najvećih problema povezanih s korupcijom u državama članicama, preporuke u okviru politika za njihovo rješavanje i popratne mjere koje će poduzeti Komisija, posebno uzimajući u obzir štetan učinak korupcije na funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

64.  smatra da osobama osuđenima pravomoćnom sudskom presudom za korupciju u EU-u ili trgovačkim društvima koja vode ili čiji su vlasnici osobe koje su u interesu trgovačkog društva sudjelovale u korupciji ili pronevjeri javnih sredstava i koje su zbog toga pravomoćno osuđene najmanje tri godine ne bi trebalo dopustiti da sklapaju ugovore o nabavi s Europskom unijom niti da izvlače korist iz fondova EU-a; poziva Komisiju da preispita svoj sustav isključenja; ističe da bi trgovačka društva koja je Komisija izuzela iz sudjelovanja u natječajima za fondove EU-a trebala biti automatski objavljena kako bi se bolje zaštitili financijski interesi EU-a i omogućila obuhvatnija javna kontrola;

65.  napominje da, otkako je 12. studenoga 2008. postala odobrena članica Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC), Europska unija nije sudjelovala u mehanizmu revizije koji se predviđa Konvencijom niti je poduzela prvi korak za dovršavanja samoocjenjivanja o tome kako ispunjava svoje obveze u utvrđene Konvencijom; poziva Europsku uniju da ispuni svoje obveze predviđene UNCAC-om dovršavanjem samoocjenjivanja o tome na koji način ispunjava svoje obveze utvrđene Konvencijom i sudjeluje u mehanizmu stručne revizije; poziva Komisiju da što prije objavi sljedeće Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije te da njime obuhvati poglavlje o institucijama EU-a; poziva Komisiju da na razini institucija EU-a i država članica provede daljnju analizu okružja u kojem se provode politike kako bi se utvrdili svojstveni kritični faktori, područja podložna opasnostima i rizični faktori koji mogu dovesti do korupcije;

66.  podsjeća na svoju Odluku od 25. ožujka 2014. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (2012/0193(COD)) te u tom pogledu poziva na brzo donošenje odluke;

Integritet propisa EU-a

67.  poziva Komisiju da istraži mogućnost sustavnih zaštitnih mjera kako bi se izbjegli sukobi interesa u području reguliranja industrijskih proizvoda i provođenja politika; poziva Komisiju da se pozabavi trenutačnim strukturnim sukobom interesa koji je prisutan pri javnoj procjeni rizika reguliranih proizvoda, što se ponajviše odnosi na situaciju u kojoj se procjena tih proizvoda u velikoj mjeri ili potpuno temelji na studijama koje provode podnositelji zahtjeva ili treće strane kojima oni plate, dok se neovisna istraživanja prečesto zanemaruju ili odbacuju; inzistira na tome da proizvođači i dalje provode studije, uz dijeljenje troškova među velikim trgovačkim društvima i malim i srednjim poduzećima na temelju relativnog tržišnog udjela radi jamčenja pravednosti, no svi bi vršitelji procjene trebali biti obvezni u potpunosti uzeti u obzir neovisne stručno ocijenjene znanstvene podatke u svojim procjenama; posebno poziva Komisiju da revidira svoju Komunikaciju o općim načelima i standardima za savjetovanje sa zainteresiranim stranama iz 2002.; sugerira da bi, radi rješavanja problema koji proizlaze iz selektivnog prikrivanja nepovoljnih rezultata istraživanja, prethodna registracija znanstvenih studija i ispitivanja, pri kojoj se navodi područje ispitivanja i očekivani datum završetka, mogla biti uvjet da se oni uključe u regulatorni postupak i postupak izrade politika; ističe da je, u interesu dobivanja utemeljenih i neovisnih znanstvenih savjeta za izradu politika, važno imati odgovarajuće resurse za razvoj internog stručnog znanja unutar specijaliziranih agencija EU-a, uključujući priliku za provođenje istraživanja i ispitivanja koja se mogu objaviti, čime se povećava privlačnost javne službe u regulatornoj savjetodavnoj ulozi bez remećenja akademske karijere znanstvenika;

Jačanje parlamentarne odgovornosti Komisije i njezinih agencija

68.  poziva Komisiju da sastavi uredbu o svim agencijama EU-a u skladu s kojom će se Parlamentu dodijeliti ovlasti suodlučivanja pri imenovanju ili otpuštanju direktora tih agencija te izravno pravo da ih ispituje i saslušava;

69.  ističe potrebu da u agencijama EU-a budu prisutni neovisni stručnjaci te da se veća važnost pridaje iskorjenjivanju sukoba interesa unutar odbora agencija; napominje da u ovom trenutku nisu plaćeni stručnjaci iz niza agencija, uključujući Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA); traži da stručnjaci u regulatornim agencijama koji primjerice predstavljaju neprofitne organizacije ili akademske ustanove primaju odgovarajuću naknadu; ističe važnost odgovarajućih resursa za razvoj internog stručnog znanja u specijaliziranim agencijama EU-a;

70.  poziva Europsku agenciju za sigurnost hrane, Europsku agenciju za lijekove i Europsku agenciju za kemikalije da hitno preispitaju svoje politike neovisnosti kako bi se izričito jamčila njihova stroga neovisnost o gospodarskim sektorima koje reguliraju i izbjegli sukobi interesa među njihovim osobljem i stručnjacima;

71.  podržava praksu nacionalnih parlamenata da pozivaju povjerenike radi ispitivanja;

72.  podsjeća da je ovlast za uspostavu istražnih odbora značajka svojstvena parlamentarnim sustavima diljem svijeta i da se člankom 226. stavkom 3. UFEU-a utvrđuje poseban zakonodavni postupak za donošenje uredbe o pravu na istragu; ističe da, u skladu s načelom iskrene suradnje, Parlament, Vijeće i Komisija moraju odobriti prihvaćanje nove uredbe;

73.  poziva na brzo donošenje odluke Vijeća i Komisije o Prijedlogu Parlamenta od 23. svibnja 2012. o uredbi Europskog parlamenta o detaljnim odredbama kojima se regulira primjena prava Parlamenta na istragu(13);

°

°  °

74.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0376.

(2)

Usvojeni tekstovi, P6_TA(2008)0197.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0203.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0484.

(5)

Presuda Suda Europske unije od 21. rujna 2010., Kraljevina Švedska / Association de la presse internationale ASBL (API) i Europska komisija (C-514/07 P), Association de la presse internationale ASBL (API) / Europska komisija (C-528/07 P) i Europska komisija/Association de la presse internationale ASBL (API) (C-532/07 P), spojeni predmeti C-514/07 P, C-528/07 P i C-532/07 P, ECLI:EU:C:2010:541.

(6)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0376.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0202.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0108.

(9)

Izvješće OLAF-a za 2014., Petnaesto izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara, od 1. siječnja do 31. prosinca 2014.

(10)

Ibid.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.

(12)

Izvjestitelj, citat iz Rezolucije Parlamenta od 25. studenog 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408).

(13)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0219.


OBRAZLOŽENJE

Zbog udaljenosti od građana potrebni su visoki standardi u području transparentnosti, odgovornosti i integriteta

Institucije EU-a transparentnije su, odgovornije i iskrenije od većine drugih političkih institucija na nacionalnoj i regionalnoj razini u Europi. Zahvaljujući internetskom prijenosu građani mogu pratiti gotovo sve sastanke odbora, a to je razina transparentnosti koja još ne postoji u većini parlamenata država članica. Europska komisija otvorena je administracija, mnogo transparentnija i pristupačnija od administracija na koje smo navikli u većini država članica. Ipak zbog više je razloga politika u Bruxellesu udaljenija od građana diljem EU-a. Prema anketama Eurostata od 2014. opća razina povjerenja građana u institucije EU-a je 42 %. To je povećanje u odnosu na godinu prije, ali taj je postotak i dalje mali u usporedbi s prijašnjim razdobljima – 2002. on je bio 59 %. U većini država članica, odnosno njih 20, građani imaju više povjerenja u nacionalne institucije. Samo u manjem broju država članica, odnosno njih osam, građani imaju više povjerenja u institucije EU-a nego u nacionalne.

Lokalna i nacionalna politika manje je udaljena od građana – o njoj mediji više izvješćuju, građani imaju više osobnih kontakata sa svojim predstavnicima, pitanja se ponekad čine manje apstraktnima, a jezik u okviru te politike obično nije prepreka. Međutim, osim tih uglavnom strukturnih razlika politika EU-a čini se udaljenijom od mnogih građana jer se smatra da oni nemaju dovoljno utjecaja. Što je još gore, današnja Europska unija katkad se više doživljava kao Europa lobista nego Europa građana. U Bruxellesu ima više aktivnih lobista nego u Washingtonu. Istraživanje pokazuje golemu neravnotežu između pristupa i utjecaja snažnih poslovnih interesa i slabijih društvenih interesa na donositelje odluka u EU-u. Kako bi se ublažio taj osjećaj udaljenosti, u ovom se izvješću poziva na trostruki pristup: institucije EU-a moraju poboljšati transparentnost, odgovornost i integritet te u tim područjima postaviti najviše moguće standarde.

Integritet znači pravedno i jednako postupanje u pogledu interesa građana

U Ugovoru iz Lisabona jamči se da „Unija poštuje načelo jednakosti svojih građana kojima njezine institucije posvećuju jednaku pozornost” (članak 9.) i da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije”. No stvarnost je drugačija. Povlašten pristup snažnih lobija donositeljima odluka u EU-u u velikoj je suprotnosti s jednakim postupanjem u pogledu interesa građana. Oni koji već imaju više novca i veću moć lako mogu imati razmjerno veći utjecaj. Kako bi se prevladao taj jaz, institucije EU-a trebaju ojačati svoj integritet. Integritet znači jednak pristup i davanje jednake važnosti građanima u procesu donošenja odluka. Davanje prednosti posebnim interesima u odnosu na opći interes u suprotnosti je s integritetom. Cilj je ovog izvješća dati doprinos razdvajanju ekonomske i političke moći. To je također u najboljem interesu goleme većine malih i srednjih poduzeća u Europi. Ondje gdje multinacionalna trgovačka društva pišu zakone mala poduzeća ne mogu napredovati.

Jačanje položaja građana omogućavanjem njihova pristupa informacijama i dokumentima

Radi postizanja integriteta u politici EU-a u članku 10. stavku 3. utvrđuju se sljedeći smjer i uvjet: „Odluke se donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima”. Stoga transparentnost shvaćamo kao pravodobno pružanje svih relevantnih informacija građanima kako bi se smanjile razlike u informiranosti između građana i lobista, kao i između onih koji zastupaju posebne poslovne interese i onih koji zastupaju općenitije društvene interese. Sadržajem i prirodom Ugovora poziva se na poklanjanje posebne pozornosti trenutku pristupa informacijama. Donošenje odluka „na razini što je moguće bližoj građanima” znači da bi građani trebali imati vremena analizirati informacije prije donošenja odluka. Usto, pitanje jednakosti građana pitanje je vremena. Budući da je donošenje odluka obično kontinuiran proces, bitno je imati pristup dokumentima i informacijama prije nego što se odluke donesu. Postojanje razlike između profesionalnih aktera koji posjeduju sredstva, s jedne strane, te građana, pa čak i zastupnika u Parlamentu, s druge strane, u suprotnosti je s Ugovorima te se time narušava integritet. Stoga nije prihvatljivo da postoje tajni i informativni dokumenti koji kruže samo među malim brojem povlaštenih. Ugovorima se zahtijeva jasna razlika: dokumenti su ili javni ili iznimno klasificirani. To znači da sve ono što znaju lobisti mora biti javno.

Proces izrade zakonodavstva EU-a ima središnju ulogu u jačanju transparentnosti Europske unije. Javnost ima pravo znati tko je imao utjecaj na izradu zakonodavstva. Važno sredstvo za postizanje veće transparentnosti u zakonodavstvu EU-a uvođenje je zakonodavnog otiska. Njime se bilježi utjecaj raznih interesa na svaki zakonodavni dokument i omogućuje procjena moguće nejednakosti utjecaja. Usto, što se relevantne informacije o sastancima i doprinosu više pružaju u stvarnom vremenu, to se neravnoteža može bolje ispraviti prije donošenja zakonodavstva. U studiji resornog odjela naslovljenoj „Institucijski i ustavni aspekti zastupanja posebnih interesa” i izrađenoj za odbor AFCO preporučuje se uvođenje zakonodavnog otiska.

Odgovornost institucija EU-a preko transparentnosti

Skandali, kao što su oni u okviru kojih su zastupnici podmićivani za podnošenje amandmana, potaknuli su donošenje novih pravila u cilju zaštite integriteta politike EU-a. U Ugovorima se za sve aktivnosti u institucijama zahtijeva da: „u obavljanju svojih zadaća, institucije, tijela, uredi i agencije Unije imaju potporu otvorene, učinkovite i neovisne europske administracije” (članak 298. stavak 1. UFEU-a). Odgovornost se može postići samo odredbama kojima se osigurava da institucije, dužnosnici i osoblje podnose transparentna izvješća o svojem radu.

Iako su mnoge faze zakonodavnog postupka EU-a transparentnije nego u državama članicama, odlučujuća faza u postupcima suodlučivanja odvija se iza zatvorenih vrata. Intenzivnija primjena neformalnih razgovora u vidu trijaloga dovela je do toga da se 80 % zakonodavstva EU-a danas usuglašava u prvom čitanju. Postoji problem u pogledu transparentnosti tih tajnih sastanaka: zapisnici ne postoje, sudionici i njihova stajališta ostaju nepoznati, tajni dokumenti ponekad dospiju u ruke nekih lobista, ali ne i do opće javnosti. Tom selektivnom transparentnošću prema povlaštenim akterima narušava se integritet trenutačnog postupka jer nema jednakog postupanja prema građanima.

Zaštita integriteta neovisnim nadzorom nad sukobima interesa

Za zaštitu integriteta članova i osoblja institucija EU-a potrebni su najbolji mogući standardi. Oni trebaju obuhvaćati aktivnosti tih članova i osoblja unutar i izvan institucija EU-a tijekom i nakon njihova mandata, primjerice uvođenjem razdoblja mirovanja ako žele ostvariti karijeru u područjima koja su blisko povezana s njihovim radom u institucijama.

Neutralnost je važan kriterij učinkovitog nadzora nad pravilima. U Izvješću EU-a o suzbijanju korupcije iz 2014. zaključuje se da je neovisnost agencija za suzbijanje korupcije presudan čimbenik za njihov uspjeh: „U nekim slučajevima, u kojima agencije imaju velike ovlasti, pokazalo se da je neovisno i odlučno vodstvo od presudne važnosti u kaznenom progonu slučajeva korupcije na visokoj razini” (str. 41.). Stoga je zaduživanje vanjskih i neutralnih aktera za nadziranje pravila za članove i osoblje pouka izvučena iz postojećih sustava integriteta. Takav se neovisni nadzor trenutačno provodi u državama članicama kao što su Francuska i Hrvatska. Štoviše, pitanju sukoba interesa treba posvetiti pozornost i kad je riječ o sastavu stručnih skupina i kontroli financiranja europskih političkih stranaka. Stručne skupine ne smiju dopustiti da posebne interesne skupine izravno utječu na sastavljanje zakonodavstva koje na njih ima utjecaja. Europski parlament ne bi trebao nadzirati financiranje stranaka kojima pripada većina njegovih zastupnika.

Stvaranje novog povjerenja u trgovinske pregovore s pomoću transparentnosti

U usporedbi s europskom politikom međunarodni trgovinski pregovori još su udaljeniji od građana. Trgovinski sporazumi redovito su obvezujući za Europsku uniju i može biti teško promijeniti donesene odluke kad se promijeni politička većina ili javno mišljenje. Zbog dalekosežnih učinaka trgovinskih sporazuma pregovori trebaju čak i više biti u skladu s najvišim standardima transparentnosti i odgovornosti. Argument protiv transparentnosti trgovinskih pregovora je taj da tajnovitost može olakšati uspješno pregovaranje. No primjeri iz Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) ili Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) dokazuju da se o međunarodnim ugovorima može uspješno pregovarati u punom svjetlu javnih dokumenata, pa čak i javnih postupaka. S obzirom na sve veće nezadovoljstvo trenutačnim pregovorima o TTIP-u te na dovršetak pregovora o CETA-i Europska unija trebala bi prilagoditi te dobre prakse kako bi se poboljšali transparentnost, odgovornost i integritet tijekom svih njezinih trgovinskih pregovora.


PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJ PRIMIO INFORMACIJE

Sljedeći popis sastavljen je isključivo na dobrovoljnoj osnovi pod izričitom odgovornošću izvjestitelja. Izvjestitelj je primio informacije od sljedećih subjekata ili osoba tijekom pripreme izvješća do njegova usvajanja u odboru:

Subjekt i/ili osoba

Access Info Europe

49931835063-67

Andreas Pavlou – 2.5.2016., 21.11.2016.

Alliance for Lobby Transparency and Ethics Regulation (ALTER-EU)

2694372574-63

Obuhvaća, među ostalim, Access Info Europe, FoEE, CEO, LobbyControl – 27.1.2016., 10.3.2016., 6.7.2016., 23.9.2016., 5.10.2016., 28.10.2016., 29.11.2016., 7.2.2017., 2.3.2017.

Bundesarbeitskammer Österreich (BAK)

23869471911-54

Alice Wagner, Julia Stroj – 13.9.2016., 23.9.2016.

Corporate Europe Observatory (CEO)

5353162366-85

Olivier Hoedeman, Martin Pigeon, Pascoe Sabido, Margarida da Silva, Vicky Cann – 22.4.2015., 28.10.2016., 29.11.2016., 2.3.2017.

Vijeće odvjetničkih komora Europe (CCBE)

4760969620-65

Simone Cuomo – 15.10.2015.

Vijeće europskih općina i regija (CEMR)

Carol Thomas

Democracy International e.V.

180184113990-05

Sophie von Hatzfeldt – 23.9.2016., 5.10.2016.

European Public Affairs Consultancies Association (EPACA)

8828523562-52

Karl Isaksson, James Padgett – 16.3.2015., 27.2.2017.

Zajednički europski uredi lokalnih vlasti Bavarske, Baden-Württemberga i Saske

Caroline Bogenschütz, Christiane Thömmes – 16.2.2016.

Frank Bold Society

57221111091-19

Bartosz Kwiatkowski – 10.3.2016., 6.7.2016., 9.9.2016., 13.9.2016., 23.9.2016., 5.10.2016., 27.10.2016., 21.11.2016., 2.3.2017., 10.3.2017.

Friends of the Earth Europe (FoEE)

9825553393-31

Paul de Clerck, Fabian Flues, Myriam Douo – 27.1.2016., 10.3.2016., 6.7.2016., 23.9.2016., 5.10.2016., 28.10.2016., 29.11.2016., 7.2.2017., 2.3.2017.

LobbyControl

6314918394-16

Nina Katzemich – 28.10.2016., 29.11.2016., 2.3.2017.

Riparte il futuro

158241921709-39

Giulio Carini – 23.9.2016., 5.10.2016.

Transparency International (TI)

501222919-71

Daniel Freund, Elsa Foucraut Yannik Bendel, Lola Girard, Carl Dolan – 25.2.2015., 3.9.2015., 15.12.2015., 1.3.2016., 15.3.2016., 2.5.2016., 1.7.2016., 6.7.2016., 9.9.2016., 27.10.2016., 28.10.2016., 29.11.2016., 6.2.2017., 2.3.2017., 10.3.2017.


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (11.12.2015)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a

(2015/2041(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Bernd Lange

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na to da je Ugovor o Europskoj uniji (UEU) označio novu fazu u procesu stvaranja sve tješnje povezane unije u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima (članak 1. UEU-a); uzima u obzir gorljivu raspravu o aktualnim trgovinskim pregovorima koja se odvija diljem Unije kao i zabrinutost građana EU-a u vezi s donošenjem trgovinske politike EU-a; smatra kako je, radi očuvanja legitimnosti trgovinske politike EU-a, potrebno više djelovati u svrhu poboljšanja informiranosti o trgovinskoj politici i pregovorima te načinu na koji države članice i Komisija prikupljaju relevantne podatke, priopćavaju ih javnosti i objavljuju, podsjećajući kako je potrebno uskladiti transparentnost i učinkovitost; smatra da bi građane trebalo educirati kako bi bolje razumjeli postupak donošenja politika i interno funkcioniranje administracije EU-a (pa i u okviru Odbora za međunarodnu trgovinu (INTA)); stoga pozdravlja inicijativu Komisije o transparentnosti i novu trgovinsku strategiju „Trgovina za sve” čiji je cilj, među ostalim, veća transparentnost trgovinske politike;

2.  podsjeća da su na temelju članka 12. točke (f) Ugovora o Europskoj uniji, koja se odnosi na ulogu nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, uspostavljeni razni instrumenti suradnje kako bi se zajamčio učinkovit demokratski nadzor nad europskim zakonodavstvom na svim razinama; ističe da je konkretnija suradnja s civilnim društvom i socijalnim partnerima, u skladu s obvezom EU-a da prizna i promiče ulogu socijalnih partnera iz članka 152. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ključna za postizanje veće legitimnosti (uključujući u vezi s izradom nacrta pregovaračkih direktiva); ističe u vezi s time važnost stvarne suradnje sa svim dionicima putem sastanaka, informiranja i drugih događanja kao i optimizacije domaćih savjetodavnih skupina koje sudjeluju u provedbi postojećih trgovinskih sporazuma; poziva Komisiju da poveća uključivost svih javnih savjetovanja;

3.  preporučuje da trenutačni napori Komisije da se poveća transparentnost u svim sadašnjim i budućim trgovinskim pregovorima obuhvate i jačanje mandata Europskog ombudsmana kao neovisnog nadzornog tijela;

4.  poziva Vijeće i Komisiju da se potpuno i ozbiljno obvežu na poštovanje načela lojalne suradnje s Parlamentom tako da mu preko relevantnih kanala smjesta daju potpune i točne informacije o vanjskom djelovanju Unije, pa i o zajedničkoj trgovinskoj politici, u pogledu donošenja odluka te provedbe primarnog i sekundarnog zakonodavstva; poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir zahtjeve Parlamenta u vezi s međuinstitucijskim sporazumom, osobito u pogledu skupa jasnih kriterija za privremenu primjenu i provedbu trgovinskih sporazuma; poziva Vijeće da usvoji te kriterije i zajamči da je privremena primjena trgovinskih sporazuma uvjetovana prethodnim odobrenjem Europskog parlamenta;

5.  podsjeća na to da si Unija i države članice moraju međusobno pomagati u obavljanju određenih zadaća u skladu s načelom lojalne suradnje i uz puno uzajamno poštovanje (članci 4. i 13. UEU-a), čime se Parlamentu omogućuje primjereno izvršavanje njegovih zakonodavnih i proračunskih funkcija te funkcija političkog nadzora i savjetovanja (članak 14. UEU-a); napominje da, unatoč tome što postoji sporazum o međuinstitucijskoj suradnji između Parlamenta i Komisije, takav sporazum ne postoji između Parlamenta i Vijeća, što stvara određene prepreke nadzoru;

6.  pozdravlja činjenicu da odbor INTA i Glavna uprava Komisije za trgovinu anticipativno surađuju u cilju poboljšanja suradnje, utvrđivanja najboljih praksi i unapređenja komunikacijskih kanala te da je ta suradnja osobito korisna za praćenje trgovinskih pregovora preko stalnih izvjestitelja odbora INTA i ciljanih skupina za praćenje; ističe nedavna nastojanja Komisije da se poveća transparentnost trgovinskih pregovora; ipak, smatra da bi Vijeće i Komisija trebali dodatno poboljšati svoje radne metode radi bolje suradnje s Parlamentom u pogledu pristupa dokumentima, informacijama i donošenju odluka o svim pitanjima i pregovorima u vezi sa zajedničkom trgovinskom politikom (kao što su informacije povezane s pregovorima, uključujući određivanje opsega, mandate i tijek pregovora, mješovita ili isključiva narav trgovinskih sporazuma i njihova privremena primjena, aktivnosti i odluke tijela uspostavljenih na temelju trgovinskih i/ili investicijskih sporazuma, sastanci stručnjaka te delegirani i provedbeni akti); u vezi s time žali što Vijeće zastupnicima u Europskom parlamentu nije stavilo na raspolaganje pregovaračke mandate za sve sporazume koji su trenutačno u fazi pregovora, ali pozdravlja činjenicu da je konačno nakon jedne godine pregovora između Komisije i Parlamenta o pristupu dokumentima o pregovorima o Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) postignut operativni sporazum kojim je svim zastupnicima u Europskom parlamentu omogućen pristup tim dokumentima, a zahvaljujući čemu su pregovori o TTIP-u dostigli najveći stupanj transparentnosti do sada; pozdravlja u tom smislu ambiciju Komisije da trenutačnu inicijativu o transparentnosti u okviru TTIP-a iskoristi kao model za sve trgovinske pregovore, kao što je navela u novoj trgovinskoj strategiji „Trgovina za sve”; napominje da Uredba (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima običnim građanima daje široka prava pristupa dokumentima koja su veća od prava pristupa koja trenutačno imaju zastupnici u Europskom parlamentu;

7.  naglašava da, kao što je istaknuo Sud Europske unije, nužnost transparentnosti proizlazi iz demokratske prirode upravljanja unutar EU-a te da povjerljive informacije izvan dosega javnosti, kao što je slučaj s informacijama o trgovinskim pregovorima, moraju biti dostupne parlamentarcima koji nadziru trgovinsku politiku u ime građana; stoga smatra da je pristup povjerljivim informacijama Parlamentu neophodan za provođenje nadzora te da bi Parlament sa svoje pak strane trebao poštovati svoju obvezu propisnog postupanja s takvim informacijama; stajališta je da bi trebali postojati jasni kriteriji za označivanje dokumenata „povjerljivima” radi izbjegavanja dvosmislenosti i proizvoljnih odluka te da bi s dokumenata trebalo skinuti oznaku povjerljivosti čim prestane postojati potreba za povjerljivošću; napominje da je iz sudske prakse Suda Europske unije jasno da, kada je riječ o dokumentu koji potječe iz jedne od institucija EU-a, a izuzet je iz prava na pristup, pojedina institucija mora objasniti zašto bi pristup tom dokumentu mogao konkretno i stvarno ugroziti interes zaštićen tim izuzećem, te da rizik mora biti razumno predvidljiv, a ne samo hipotetski; poziva Komisiju da primijeni preporuke europske ombudsmanice iz srpnja 2015., posebno u pogledu pristupa dokumentima za sve pregovore;

8.  smatra da EU mora postati predvodnik u poticanju transparentnosti trgovinskih pregovora, ne samo u bilateralnim nego i u plurilateralnim i multilateralnim procesima, s jednakim stupnjem transparentnosti koji imaju pregovori u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO); međutim, ističe da Komisija mora uvjeriti pregovaračke partnere u to da i oni povećaju svoju transparentnost i da to bude recipročan proces u kojem pregovarački položaj EU-a nije ugrožen te da u utvrđivanje okvira s potencijalnim pregovaračkim partnerima uključi željeni stupanj transparentnosti; ističe da je veća transparentnost u interesu svih partnera EU-a u pregovorima i dionika diljem svijeta te da ona može povećati globalnu potporu trgovini koja se zasniva na pravilima;

9.  podsjeća na to da je važno da zakonodavni postupak u pogledu zajedničke trgovinske politike bude potkrijepljen statističkim podacima Unije sukladnima s člankom 338. stavkom 2. UFEU-a te procjenama učinka i procjenama učinka održivosti koje moraju biti izvršene prema najvišim standardima nepristranosti i pouzdanosti, što je načelo kojim bi se trebala voditi svaka revizija u okviru politike Komisije o boljoj regulativi; smatra da bi se procjenama učinka za svaki sektor pojedinačno trgovinskim sporazumima EU-a dala viša razina pouzdanosti i legitimnosti;

10.  naglašava da Komisija mora promicati opće interese Unije, da je moraju voditi članovi izabrani na temelju njihove sposobnosti i neovisnosti te da se mora suzdržavati od svakog djelovanja koje je nespojivo s njezinim dužnostima (članak 17. UEU-a); pozdravlja inicijative usmjerene na postizanje veće transparentnosti, odgovornosti i integriteta, uključujući odluke koje je Komisija donijela 25. studenog 2014. te novi poticaj registru transparentnosti, koji bi trebao biti obvezan i obvezujući za sve institucije, tijela, urede i agencije EU-a; pozdravlja daljnja promišljanja o načinu na koji se može poboljšati postojeći registar transparentnosti odnosno registar za lobiste EU-a kako bi se zakonodavni postupak više temeljio na činjenicama i bio transparentniji za građane i dionike; poziva Parlament da u tom smislu koordinira rad na povećanju transparentnosti unutar institucija u pogledu aktivnosti lobističkih skupina, nevladinih organizacija, sindikata i ostalih posebnih interesnih skupina;

11.  čvrsto je uvjeren u to da bi transparentnost, integritet i etičko postupanje, odgovornost i dobro upravljanje trebali služiti kao primjer kao i da bi ih trebalo promicati u svim administrativnim i političkim inicijativama EU-a te smatra da bi trebalo težiti većem angažmanu i boljoj međuinstitucijskoj suradnji radi postizanja viših standarda integriteta, a to bi primjerice značilo da Europska komisija ne bi trebala donositi smjernice o provedbi zakona koje su oprečne stajalištu Europskog parlamenta i Vijeća:

12.  smatra da će vjerodostojnost etičkog postupanja EU-a građani na koncu ocijeniti ovisno o dosljednosti političkih inicijativa EU-a i njegovih internih administrativnih normi; u tom smislu pohvaljuje interne norme EU-a o borbi protiv korupcije i zaštiti zviždača;

13.  smatra da bi Parlament s jedne i Sud Europske unije, Revizorski sud, Europski ombudsman i Ured Komisije za borbu protiv prijevara s druge strane trebali usmjerenije surađivati u okviru svojih ovlasti i odgovornosti u svrhu međusobnog pomnog informiranja o razvoju zajedničke trgovinske politike.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.12.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, David Borrelli, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Santiago Fisas Ayxelà, Karoline Graswander-Hainz, Ska Keller, Jude Kirton-Darling, Gabrielius Landsbergis, Bernd Lange, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Artis Pabriks, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Klaus Buchner, Dita Charanzová, Nicola Danti, Sander Loones, Lola Sánchez Caldentey, Ramon Tremosa i Balcells, Marita Ulvskog, Wim van de Camp, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Edward Czesak, Eleonora Evi, Maurice Ponga, Dario Tamburrano, Derek Vaughan, Flavio Zanonato


MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (2.12.2015)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a

(2015/2041(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Tamás Deutsch

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da su transparentnost, odgovornost i integritet ključne i komplementarne komponente promicanja dobrog upravljanja u institucijama EU-a i osiguravanja veće otvorenosti u funkcioniranju EU-a i njegovu procesu donošenja odluka;

B.  budući da je povjerenje građana u institucije EU-a ključno za demokraciju, dobro upravljanje i učinkovito kreiranje politike;

C.  budući da je potrebno smanjiti nedorečenosti pri određivanju odgovornosti u EU-u i usmjeriti se na metode nadzora koje više počivaju na suradnji i koje kombiniraju demokratski nadzor, kontrolu i reviziju uz istodobno ostvarivanje veće transparentnosti;

D.  budući da korupcija ima znatne financijske posljedice te predstavlja ozbiljnu prijetnju demokraciji, vladavini prava i javnim ulaganjima;

E.  budući da bi transparentnost, odgovornost i integritet trebali biti vodeća načela kulture u institucijama EU-a;

1.  poziva na opće poboljšanje prevencije korupcije u javnom sektoru i borbe protiv nje, a posebno u institucijama EU-a, uporabom sveobuhvatnog pristupa počevši od veće dostupnosti dokumenata za javnost i strožih pravila o sukobu interesa, potpore istraživačkom novinarstvu i antikorupcijskim nadzornim tijelima, uvođenja i jačanja registara transparentnosti i pružanja dostatnih sredstava za primjenu policijsko-pravosudnih mjera te poboljšanja suradnje među državama članicama i s relevantnim trećim zemljama;

2.  poziva sve institucije EU-a da unaprijede postupke i prakse kojima se nastoje zaštititi financijski interesi Unije i da aktivno doprinose postupku davanja razrješnice usmjerenom na rezultate;

3.  naglašava da je potrebno poboljšati integritet i etički okvir boljim primjenjivanjem kodeksa ponašanja i etičkih načela kako bi se ojačala zajednička i učinkovita kultura integriteta u svim institucijama i agencijama EU-a;

4.  zalaže se za stvaranje nezavisne strukture koja bi nadgledala primjenu raznih kodeksa ponašanja i mjera za zaštitu zviždača u skladu s najvišim mogućim profesionalnim etičkim standardima, i to u kontekstu jačanja okvira odgovornosti u javnom sektoru i uspješnosti administracije unapređenjem principa upravljanja i upravljačkih struktura na svim razinama;

5.  žali zbog toga što Vijeće još nije usvojilo kodeks ponašanja; smatra da bi se sve institucije EU-a trebale složiti oko zajedničkoga kodeksa ponašanja, koji je nužan za transparentnost, odgovornost i integritet tih institucija; poziva institucije i tijela EU-a koja još nemaju kodeks ponašanja da što prije pripreme takav dokument;

6.  poziva institucije EU-a koje imaju kodeks ponašanja, uključujući Parlament, da unaprijede provedbene mjere kao što su provjere izjava o financijskom interesu;

7.  traži da sve institucije EU-a primjenjuju članak 16. Pravilnika o osoblju objavljivanjem svake godine informacija o bivšim višim dužnosnicima administracije EU-a, kao i popisa sukoba interesa; traži da spomenuta neovisna struktura procijeni kompatibilnost zaposlenja izvan institucija EU-a nakon rada u tim institucijama ili situaciju u kojoj javni službenici i bivši zastupnici u Europskom parlamentu nakon rada u javnom sektoru pronađu zaposlenje u privatnom sektoru (pitanje „rotirajućih vrata”) i mogući sukob interesa te da odredi jasna razdoblja „mirovanja funkcije”, kojima bi se trebalo obuhvatiti razdoblje za koje su odobrene prijelazne naknade i tijekom kojih se od dužnosnika i zastupnika nakon preuzimanja nove dužnosti zahtijeva da se ponašaju časno i diskretno ili da se pridržavaju određenih uvjeta; traži da spomenutu strukturu čine neovisni stručnjaci koji dolaze izvan institucije kako bi se zajamčilo da ona može izvršavati svoje zadaće potpuno neovisno;

8.  podsjeća na opće načelo u kojem stoji da se svaka osoba smatra nevinom dok joj se u skladu sa zakonom ne dokaže krivnja;

9.  potiče institucije i tijela EU-a da više rade na podizanju razine osviještenosti o politici sukoba interesa među svojim dužnosnicima te da istodobno rade na podizanju razine osviještenosti i na to da integritet i transparentnost budu neizostavne stavke u okviru postupaka zapošljavanja i provjera uspješnosti; smatra da bi u zakonodavstvu o sukobu interesa izabrane predstavnike trebalo razlikovati od javnih dužnosnika; smatraju da bi takvi propisi trebali postojati i u državama članicama za javne dužnosnike i državne službenike koji se bave administracijom i praćenjem subvencija EU-a; poziva Komisiju da podnese nacrt pravne osnove za rješavanje tog pitanja;

10.  pozdravlja odluku Komisije da transparentnost poboljšanjem sustava stručnih skupina, a osobito postupak za odabir stručnjaka poboljša izradom novih politika borbe protiv sukoba interesa za stručnjake imenovane u osobnom svojstvu, što podrazumijeva da Parlament može vršiti izravan nadzor nad tim imenovanjima; prima na znanje da u relevantnim situacijama stručnjaci moraju biti upisani u registre transparentnosti; međutim snažno potiče Komisiju da pri sastavljanju izmjena aktualnih horizontalnih pravila koja vrijede za skupine stručnjaka uzme u obzir i preporuke europske ombudsmanice u vezi sa sastavom skupina stručnjaka i preporuke iz studije „Sastav skupina stručnjaka Komisije i status registra skupina stručnjaka” kako bi se uspostavio pristup veće sustavnosti i transparentnosti; traži da Komisija započne dijalog s Parlamentom prije formalnog donošenja pravila, posebno u pogledu predstojećeg izvješća Odbora za proračunski nadzor i Odbora za pravna pitanja o toj temi; potiče europske agencije da razmotre reforme u sličnom smjeru;

11.  smatra da treba poduzeti daljnje korake kako bi se suočilo s etičkim pitanjima povezanima s političkom ulogom lobija, njihovim praksama i utjecajem te kako bi se promicale zaštitne mjere za integritet i tako povećala razina transparentnosti aktivnosti lobiranja; predlaže da se uvedu zajednička pravila o provođenju lobističkih aktivnosti u institucijama EU-a;

12.  smatra da bi razinu transparentnosti trebalo podići stvaranjem zakonodavnog otiska za lobiranje u EU-u; poziva na podnošenje prijedloga kojim bi se omogućilo objavljivanje svih dokumenata u kojima su zabilježeni svi koraci u procesu sastavljanja zakonodavstva i koji bi označio konačni prelazak s dobrovoljnog na obvezni registar EU-a za sve lobističke aktivnosti za sve institucije EU-a do 2016.;

13.  poziva Vijeće da pristupi registru transparentnosti EU-a;

14.  u tom pogledu smatra da obvezni registar EU-a mora sadržavati jasne odredbe o tome kakvu bi vrstu informacija trebalo bilježiti, tj. točne i redovito ažurirane informacije o vrsti aktivnosti lobiranja/pravnih aktivnosti, zajedno s detaljnom evidencijom kontakata i doprinosa sastavljanju zakonodavstva i kreiranju politika EU-a; smatra da se pod nadzorom Parlamenta mora osmisliti sustav sankcija u slučaju zlouporabe; poziva Komisiju da bez daljnjih odgoda podnese prijedloge za obvezni registar;

15.  zahtijeva da sve institucije EU-a koje to još nisu učinile hitno uvedu interna pravila o zviždačima i usuglase zajednički pristup svojim obvezama uz naglasak na zaštiti zviždača; traži da se posebna pozornost posveti zaštiti zviždača u kontekstu Direktive o zaštiti poslovnih tajni; poziva Komisiju da promiče zakonodavstvo o minimalnoj razini zaštite zviždača u EU-u; poziva institucije da izmijene pravilnik o osoblju kako bi se zajamčilo da se njime dužnosnike ne obvezuje samo formalno da prijavljuju nepravilnosti svih vrsta nego i da se utvrđuje odgovarajuća zaštita za zviždače; poziva institucije da bez odgode primjenjuju članak 22.c Pravilnika o osoblju;

16.  traži od institucija i tijela EU-a da strogo primjenjuju mjere koje se odnose na diskreciju i isključenje u pogledu javne nabave, uz provođenje odgovarajućih provjera podobnosti u svakoj situaciji i da primjenjuju kriterije za isključenje kako bi u slučaju sukoba interesa isključili poduzeća, što je od ključne važnosti za zaštitu financijskih interesa EU-a;

17.  vjeruje da je postupak davanja razrješnice važan instrument demokratske odgovornosti prema građanima Unije; podsjeća na poteškoće do kojih je dosad u više navrata došlo u postupcima davanja razrješnice zbog nedovoljne suradnje Vijeća; ustraje na tome da provedba djelotvornog proračunskog nadzora i demokratska odgovornost institucija zahtijevaju suradnju Parlamenta i Vijeća;

18.  ustraje u tome da Vijeće mora biti odgovorno i transparentno, kao što su i druge institucije;

19.  navodi da bi godišnja izvješća o institucijama EU-a mogla imati važnu ulogu u pridržavanju pravila o transparentnosti, odgovornosti i integritetu; poziva institucije EU-a da uvrste tipsko poglavlje o tim komponentama u svoja godišnja izvješća;

20.  smatra da je prvo dvogodišnje izvješće Komisije o suzbijanju korupcije obećavajući pokušaj da se bolje spozna korupcija u svim njezinim dimenzijama, da se osmisle učinkoviti odgovori radi borbe protiv korupcije i da se otvori put prema većoj odgovornosti javnog prostora prema građanima EU-a; u tom pogledu ponovno potvrđuje važnost politike nulte tolerancije EU-a prema prijevarama, korupciji i tajnim sporazumima; međutim smatra vrijednim žaljenja činjenicu da tim izvješćem nisu obuhvaćene antikorupcijske politike samih institucija EU-a;

21.  napominje da korupcija svojom složenošću i raznim oblicima u kojima dolazi podriva demokraciju i vladavinu prava te narušava i ugrožava gospodarstvo, vjerodostojnost i ugled EU-a (osobito putem skrivenih praksi i pritiska da se skrene od izvornih ciljeva politika ili da se nešto učini na određeni način);

22.  zahtijeva da najkasnije u svojem drugom izvješću o suzbijanju korupcije Komisija dodatno analizira uvjete u kojima se provode politike na razini institucija EU-a i država članica kako bi se prepoznali svojstveni kritični faktori, područja podložna opasnostima i rizični faktori koji mogu dovesti do korupcije;

23.  traži da Komisija u tom pogledu posveti posebnu pozornost sprečavanju sukoba interesa i korupcijskih radnji u decentraliziranim agencijama, koje su osobito podložne utjecajima s obzirom na činjenicu da su relativno nepoznate javnosti i raspoređene po cijelom EU-u;

24.  ponavlja svoj zahtjev(1) da Komisija svake dvije godine izvijesti Parlament i Vijeće o tome kako institucije EU-a provode svoje interne antikorupcijske politike te s nestrpljenjem iščekuje sljedeće izvješće na početku 2016.; traži od Komisije da doda poglavlje o uspješnosti institucija EU-a u borbi protiv korupcije i smatra da bi se budućim izvješćima Komisije o antikorupcijskim mjerama uvijek trebale obuhvatiti sve institucije i tijela EU-a;

25.  smatra da je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) glavni akter u borbi protiv korupcije i stoga vjeruje da je iznimno važno da ta institucija djeluje učinkovito i neovisno; u skladu s Uredbom o OLAF-u preporučuje da se nadzornom odboru OLAF-a dade pristup informacijama potrebnima za učinkovito izvršavanje njegova mandata u pogledu nadzora aktivnosti OLAF-a i da dobije proračunsku neovisnost;

26.  poziva EU da što prije podnese zahtjev za članstvo u Skupini država protiv korupcije (GRECO) pri Vijeću Europe te da se Parlament redovno izvješćuje o napretku toga postupka;

27.  poziva Komisiju da bez odgode ispuni svoje obveze izvješćivanja u okviru Konvencije UN-a protiv korupcije;

28.  potiče veću suradnju među državama članicama radi razmjene stručnog znanja i dobrih praksi, učvršćenja međunarodnih sporazuma o pravosudnoj i policijskoj suradnji te povezivanja EU-a, Ujedinjenih naroda, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj i Vijeća Europe kako bi te organizacije pripremile koordinirano djelovanje za borbu protiv korupcije;

29.  prepoznaje važnu ulogu Europola i Eurojusta u borbi protiv organiziranoga kriminaliteta, što uključuje i korupciju; smatra da bi tim agencijama trebalo dodijeliti dodatne ovlasti u tom području, posebno u pogledu nadnacionalnih slučajeva; preporučuje da se Uredu europskog javnog tužitelja dodijeli nadležnost kojom će se obuhvatiti organizirani kriminalitet, što podrazumijeva i borbu protiv korupcije; ističe da bi zadaće i odgovornosti Ureda europskog javnog tužitelja trebalo dodatno razjasniti kako bi se izbjeglo moguće preklapanje s radom nacionalnih tijela.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.12.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Ryszard Czarnecki, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Bogusław Liberadzki, Verónica Lope Fontagné, Monica Macovei, Georgi Pirinski, Claudia Schmidt, Igor Šoltes, Marco Valli, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Benedek Jávor, Marian-Jean Marinescu, Julia Pitera, Miroslav Poche, Patricija Šulin

(1)

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. ožujka 2015. o godišnjem izvješću za 2013. o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0062).


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (8.12.2015)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a

(2015/2041(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Nessa Childers

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

Opća pitanja

1.  inzistira, pozivajući se na svoju Rezoluciju od 22. listopada 2014. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., na potrebi da pravno obvezujući okvir zamijeni Komunikaciju „Okvir za stručne skupine Komisije : horizontalna pravila i javni registar”(1), kako bi se postigla potpuna i dosljedna primjena mjerodavnih pravila u svim glavnim upravama Komisije;

2.  ističe činjenicu da je glavni cilj politike EU-a u području istraživanja koje se odnosi na uspostavljanje javno-privatnih partnerstva između poduzeća i akademske zajednice u suprotnosti s potrebom da regulatori u EU-u provode neovisna istraživanja industrijskih proizvoda; poziva Komisiju da istraži mogućnost sustavnih zaštitnih mjera kako bi se izbjegli sukobi interesa u području regulacije industrijskih proizvoda i provođenja politika;

3.  poziva Komisiju da se pozabavi trenutačnim strukturnim sukobom interesa koji je prisutan pri javnoj procjeni rizika reguliranih proizvoda, što se ponajviše odnosi na situaciju u kojoj se procjena tih proizvoda u velikoj mjeri ili potpuno temelji na studijama koje provode podnositelji zahtjeva ili treće strane kojima oni plate, dok se neovisna istraživanja prečesto zanemaruju ili odbacuju; inzistira na tome da proizvođači i dalje provode studije, uz dijeljenje troškova među velikim trgovačkim društvima i malim i srednjim poduzećima koje se temelji na relativnom tržišnom udjelu radi jamčenja pravednosti, no svi bi vršitelji procjene trebali biti obvezni u potpunosti uzeti u obzir neovisne stručno ocijenjene znanstvene podatke u svojim procjenama;

4.  pozdravlja ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj; podsjeća da je većina stručnjaka sudjelovala u istraživačkim projektima koje je financirao privatni sektor; također podsjeća da je stručno znanje rijedak resurs koji ne bi smio postati nedostupan stručnim skupinama;

Međunarodna pitanja

5.  poziva Komisiju da pravovremeno provede i objavi javne pozive za prijave za izbor članova svih stručnih skupina koji bi bio uvjetovan prijavom u registar transparentnosti i da osigura poštovanje smjernica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj za sprečavanje sukoba interesa u javnim službama i njihovu temeljitu provjeru na godišnjoj osnovi;

6.    potiče Komisiju da se povede za primjerom Međunarodne agencije za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i uspostavi status „pozvanih stručnjaka” čijim bi se vanjskim stručnim mišljenjima mogla koristiti te da istovremeno subjektima koji su u stvarnom, potencijalnom ili prividnom sukobu interesa onemogući pravo glasovanja i sastavljanja dokumenata koje imaju članovi stručnih skupina;

7.  potiče sve relevantne institucije EU-a da provedu članak 5. stavak 3. Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom prema kojemu stranke Konvencije moraju štititi svoje politike za nadzor nad duhanom od utjecaja poslovnih i drugih interesa duhanske industrije, u skladu s preporukama sadržanim u smjernicama za provedbu tog članka; potiče Komisiju da objavi procjenu sporazuma s PMI-om i sporazuma s drugim duhanskim kompanijama te procjenu učinka provedbe navedene okvirne konvencije; razočaran je nedavno objavljenom, no ipak vrlo cenzuriranom razmjenom elektroničke pošte između Komisije i duhanske kompanije British American Tobacco;

8.  uvjeren je da se pregovori o sporazumu s PMI-om ne bi smjeli voditi prije objave procjene sporazuma s PMI-om i popratne javne i transparentne rasprave; poziva Komisiju da istraži postojeće alternative;

9.  smatra da u nedostatku procjene učinka koju je Komisija već trebala napraviti, obnovljeni Sporazum o borbi protiv krijumčarenja i krivotvorenja s duhanskom industrijom nije dobar instrument za rješavanje problema nezakonite trgovine duhanom, posebno u svjetlu članka 15. Direktive o duhanskim proizvodima i Protokola o iskorjenjivanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima Svjetske zdravstvene organizacije koji su stranke Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom usvojile;

10.  ističe potrebu da se u skladu s člankom 8. stavkom 2. Protokola o iskorjenjivanju nezakonite trgovine duhanskim proizvodima Svjetske zdravstvene organizacije uspostavi sustav praćenja i sljedivosti za krivotvorenje cigareta koji ne ovisi o duhanskoj industriji, posebno u nedostatku bilo kakvog upućivanja zaplijenjene robe na neovisnu laboratorijsku procjenu i s obzirom na postojeće interese industrije da se krivotvorena roba razmatra na temelju Sporazuma o borbi protiv krijumčarenja i krivotvorenja, i popratne gubitke prihoda od carina u Uniji;

Pitanja koja se tiču lobiranja

11.  poziva Komisiju da zajamči javni pristup informacijama o lobiranju kako bi se poboljšali transparentnost i integritet postupka odlučivanja u institucijama EU-a; vjeruje da je javni pristup informacijama o lobiranju temeljno pravo građana EU-a te da je nužno za odgovarajuću demokratsku praksu;

12.  poziva institucije EU-a i njihovo osoblje, kao i agencije, da se suzdrže od pozivanja neregistriranih lobista na saslušanja i druge službene događaje; poziva da se pregovarački tim Komisije o TTIP-u obuhvati svim takvim odredbama;

13.  poziva institucije EU-a da uspostave javno dostupan repozitorij na internetu za sve dokumente o stajalištu koje podnesu dionici te da za sve registrirane lobiste uvedu obvezu da istovremeno u taj repozitorij unesu primjerke svih dokumenata o stajalištu koje dostave zastupnicima ili osoblju institucija;

Pitanja koja se tiču EU-a

14.  smatra da je u razdoblju rastućeg euroskepticizma ključno ojačati povjerenje javnosti u institucije EU-a i u ljude koji upravljaju njima te da su snažna predanost transparentnosti, jamčenje integriteta institucija i borba protiv korupcije iznimno važni;

15.  podsjeća da je anketa Eurobarometra za 2014. godinu pokazala da 70 % javnosti u EU-u misli da u institucijama EU-a postoji korupcija te stoga potiče institucije da što hitnije odgovore na problem nepovjerenja javnosti;

16.  posebno poziva Komisiju da revidira svoju Komunikaciju o općim načelima i standardima za savjetovanje sa zainteresiranim stranama(2) iz 2002.;

17.  poziva predsjednika Komisije da novim mjerama transparentnosti koje vrijede za povjerenike i glavne direktore obuhvati i druge više dužnosnike EU-a koji su u velikoj mjeri uključeni u zakonodavni postupak te se redovito sastaju s relevantnim dionicima, kao što su načelnici odjela;

18.  ističe da je Poveljom o temeljnim pravima Europske unije građanima zajamčeno pravo pristupa javnim dokumentima te kritizira činjenicu da je jedan od glavnih problema kada je riječ o transparentnosti institucija EU-a upravo to što te iste institucije često odbijaju dati pristup dokumentima i informacijama;

19.  poziva Komisiju da istraži mogućnosti koje bi obuhvaćale zakonodavne akte i institucionalne i administrativne dogovore te da poduzme konkretne korake za stvaranje okvira za poboljšanje upravljanja te izričito zastupanje budućih generacija, kako bi se njihova prava bolje integrirala u postupak odlučivanja i oblikovanja politika na europskoj razini;

20.  ističe da bi Komisija trebala ojačati integritet konzultiranja znanstvenog stručnog znanja oslanjanjem na najobjektivnije i najvjerodostojnije dostupne informacije, a ne traženjem političke ravnoteže;

21.  traži od Komisije da pojednostavni pristup informacijama i da zajamči veću transparentnost u primjeni pravila o izuzećima koji su određeni člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001;

22.  snažno preporučuje uvođenje petogodišnjeg razdoblja mirovanja nakon poslovnih interesa kao preduvjet da bi kandidati stručnjaci mogli sudjelovati kao punopravni članovi u znanstvenim panelima koji osmišljavaju projekte i donose odluke;

23.  pozdravlja odluku Komisije da svoje članove obveže na objavu podataka koji se odnose na sastanke koje oni i njihovi uredi održavaju s organizacijama i samozaposlenim osobama o pitanjima povezanim s izradom i provedbom politika EU-a;

24.  traži od Komisije da zajamči pristup dokumentima i informacijama koji se odnose na službene opomene i postupke zbog povrede protiv država članica te na izvršavanje presuda Suda Europske unije;

25.  potvrđuje i pozdravlja napore koje je Komisija uložila u povećanje transparentnosti pregovora o TTIP-u te je potiče da dodatno poboljša transparentnost pregovora te da svim zastupnicima u Europskom parlamentu omogući jednostavan pristup pregovaračkim dokumentima;

26.  apelira na potpredsjednika Komisije zaduženog za bolju izradu zakonodavstva, međuinstitucijske odnose, vladavinu prava i Povelju o temeljnim pravima da održi obećanje te bez odgađanja iznese prijedloge o izradi međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti, što uključuje odgovarajuće mehanizme sankcioniranja za organizacije koje ne poštuju ta pravila; poziva Vijeće da u svojoj ulozi suzakonodavca Unije poštuje registar transparentnosti;

Stručno znanje

27.  sugerira da bi, radi rješavanja problema koji proizlaze iz selektivne obustave nepovoljnih rezultata istraživanja, prethodna registracija znanstvenih studija i ispitivanja u kojoj se navodi područje ispitivanja i očekivani datum završetka mogla biti uvjet da se oni uključe u regulatorni postupak i postupak izrade politika;

28.  zabrinut je, s obzirom na svoju ulogu zaštite integriteta javnog postupka odlučivanja, zbog određenih obmanjujućih prijava ekonomskih interesa u stručnim skupinama kojima se krivo prikazuje broj takvih interesa u apsolutnom i relativnom smislu, kao i zbog neravnoteže u odnosu na neekonomske i političke interese;

29.  potiče Komisiju da se pobrine za to da se na savjetovanjima, umjesto pukog potvrđivanja već odabranog političkog smjera ili mišljenja, obuhvate otvorena pitanja koja će dovesti do važnih političkih rasprava ; poziva Komisiju da zajamči uravnoteženo sudjelovanje na savjetovanjima tako što će se odražavati raznolikost dionika;

30.  smatra da se, kako bi se zajamčilo istinsko uravnoteženo sudjelovanje, posebni napori moraju poduzeti pri objavljivanju poziva za prijave kako bi oni stigli do različitih relevantnih sektora stručnog znanja, bilo u znanstvenom području bilo civilnom društvu;

31.  pozdravlja najavu Komisije da će revidirati klasifikaciju članova stručne skupine u registru stručnih skupina; smatra da bi se time kategorizacija članova uskladila s onom koja se primjenjuje u registru transparentnosti;

32.  poziva Komisiju da donese pravno obvezujuće mjere i sankcije kojima će se osigurati da članstvo u stručnim skupinama i sličnim tijelima koja je savjetuju bude pravilno i dosljedno uravnoteženo, vodeći računa o razini stručnosti sudionika i poznavanju aktualnih prilika u vezi s pitanjima o kojima se raspravlja, te razvrstano prema vrsti interesa koje članovi zastupaju, u skladu s preporukama Europskog ombudsmana u kontekstu istrage na vlastitu inicijativu OI/6/2014/NF;

33.  smatra da je sveukupna razina objave podataka o postupcima i raspravama stručnih skupina nedovoljna; poziva Komisiju da zajamči pravovremenu dostupnost detaljnijih informacija u zbirnom obliku, posebno kada je riječ o podskupinama; poziva Komisiju da javnosti omogući pristup izjavama o financijskim interesima stručnjaka, kao i zapisnicima sa sastanaka stručne skupine na svojim mrežnim stranicama;

34.  pozdravlja angažman Komisije da se uvedu nove odredbe o sukobima interesa pojedinaca koji su kao privatne osobe imenovani članovima stručnih skupina; ističe da je potrebno da svi stručnjaci podnesu izjavu o financijskim interesima koja će se objaviti u registru stručnih skupina;

35.  poziva Komisiju da nadzire neovisnost stručnjaka tijekom cijelog razdoblja u kojem obavljaju svoje dužnosti s obzirom na to da se novi ekonomski interesi mogu pojaviti u tom razdoblju;

36.  uviđa da je stručnim skupinama potreban pristup najboljem znanstvenom stručnom znanju koje je dostupno;

37.  smatra da zahtjev koji se odnosi na izuzetno specifično tehničko stručno znanje nije valjani temelj za eliminiranje poziva za prijave;

Agencije

38.  ističe da je potrebno da u agencijama EU-a budu prisutni neovisni stručnjaci te da se veća važnost pridaje iskorjenjivanju sukoba interesa unutar panela agencija;

39.  ističe da agencije trebaju temeljiti svoje odluke na najboljim dostupnim dokazima; podsjeća da znanstvenu strogost jamče postupci neovisne stručne ocjene te transparentnost i obnovljivost rezultata;

40.  u interesu utemeljenog i neovisnog konzultiranja znanstvenog stručnog znanja naglašava važnost dodjele odgovarajućih resursa za razvoj internog stručnog znanja unutar specijaliziranih agencija EU-a, uključujući priliku za provođenje istraživanja i ispitivanja koji se mogu objaviti, čime bi se povećala privlačnost javne službe u regulatornoj savjetodavnoj ulozi bez remećenja akademske karijere znanstvenika;

41.  inzistira na tome da svi podaci koje bilo koja agencija upotrebljava kako bi došla do znanstvenog zaključka moraju biti javno dostupni u računalno čitljivom formatu kako bi se omogućilo znanstveno ispitivanje i stalni napredak; inzistira na tome da se poštuje zaštita privatnosti pojedinaca, no ne smije se dozvoliti da klauzule o povjerljivosti i zakonodavstvo o poslovnim tajnama naruše objavu podataka; poziva Komisiju da pomno prati pravilnu provedbu objave podataka;

42.  poziva institucije EU-a da zajamče da agencije raspolažu sredstvima primjerenim njihovim glavnim zadacima; podsjeća da trenutačno stručnjaci koji rade za brojne agencije nisu plaćeni za svoj rad usprkos strateškoj važnosti njihova doprinosa javnom zdravlju i zaštiti okoliša;

43.  kada je riječ o agencijama EU-a ističe da je neprikladno da budući članovi znanstvenih panela i odbora vrše samoprocjenu u cilju detektiranja mogućih sukoba interesa; potiče agencije da uspostave sustav proaktivnih provjera;

44.  naglašava da bi Europska agencija za lijekove (EMA) trebala zajamčiti maksimalnu transparentnost u omogućavanju pristupa kliničkim izvješćima i pozdravlja njezinu odluku da proaktivno objavljuje izvješća o kliničkim ispitivanjima na kojima se temelje njezine odluke o pojedinačnim lijekovima;

45.  potiče agencije EU-a da nastave ulagati napore u primjenu strogih kriterija i postupka za osiguravanje neovisnosti svojih znanstvenih panela u odnosu na ekonomske i neekonomske sektore na koje njihove odluke utječu i na političke utjecaje onih koji imaju određene planove u vezi s temom koja se razmatra kako bi se ispravno izbjegli sukobi interesa, uz poseban naglasak na mogućnosti korištenja statusa „pozvanog stručnjaka” kojim se omogućuje primanje informacija od stručnjaka povezanih s reguliranim privrednim granama, ali koji nemaju pravo sudjelovati u donošenju odluka u vezi sa znanstvenim mišljenjima i u njihovoj izradi;

Pitanja koja se tiču Europskog parlamenta

46.  pohvaljuje visoku kvalitetu rada svoje Uprave za usluge istraživanja; ističe da je potrebno dodijeliti više sredstava toj upravi i dodatno zajamčiti njezinu administrativnu neovisnost u službi javnog interesa;

47.  namjerava razmotriti stvaranje otvorene baze podataka izjava o financijskim interesima zastupnika u Europskom parlamentu koja se može pretraživati kako bi se omogućila veća transparentnost i nadzor civilnog društva;

48.  poziva institucije EU-a da poduzmu mjere za uvođenje ili unaprjeđenje prakse minimalnog razdoblja mirovanja za više dužnosnike EU-a i zastupnike u Europskom parlamentu, koje će stupiti na snagu prije nego što prijašnji ili izabrani dužnosnici ispune uvjete za stupanje na položaje lobiranja koji mogu stvoriti ili za koje se smatra da stvaraju sukobe interesa, kako bi se izbjegle situacije tzv. kružnih vrata (revolving door); u međuvremenu poziva da se objavi popis prijašnjih viših dužnosnika EU-a ili zastupnika u Europskom parlamentu koji su napustili institucije da bi radili u sferi privatnog interesa.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

1.12.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

68

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Jørn Dohrmann, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Pavel Poc, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Tibor Szanyi, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Nils Torvalds, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Renata Briano, Nicola Caputo, Mark Demesmaeker, Christofer Fjellner, Luke Ming Flanagan, Krzysztof Hetman, Merja Kyllönen, Gesine Meissner, József Nagy, James Nicholson, Alojz Peterle, Bart Staes, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marie-Christine Boutonnet, Anja Hazekamp, Jiří Maštálka

(1)

Komunikacija C (2010)7649, 10.11.2010

(2)

COM(2002)0704, 11.12.2002.


MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja (5.2.2016)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a

(2015/2041(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Pavel Svoboda

PRIJEDLOZI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da je jačanje legitimnosti, odgovornosti i učinkovitosti institucija Europske unije, uz jačanje povjerenja među njezinim građanima, od najveće važnosti te smatra da su pravila o dobroj upravi EU-a ključna za ostvarivanje tog cilja, i to davanjem brzih, jasnih i vidljivih odgovora na probleme građana;

2.  ističe da, iako je pravo na dobru upravu prema kojem svatko ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku utvrđeno u članku 41. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, a to pravo također obuhvaća i pravo svake osobe na saslušanje prije poduzimanja bilo kakve pojedinačne mjere, pravo svake osobe na pristup svojem dosjeu uz poštovanje zakonitih interesa povjerljivosti te profesionalne i poslovne tajne, kao i obvezu uprave da obrazloži svoje odluke, zbog nepostojanja usklađenog i sveobuhvatnog niza kodificiranih pravila upravnog prava građani teško mogu razumjeti svoja upravna prava koja proizlaze iz zakonodavstva EU-a, što ih sprečava da ta prava lako iskoriste i u cijelosti uživaju; smatra da je transparentnost neophodna za povećanje razumijevanja građana o donošenju odluka u EU-u i jačanje povjerenja u institucije Europske unije;

3.  smatra da bi europski zakon o upravnom postupku koji bi bio mjerodavan za institucije, tijela, urede i agencije EU-a u njihovim odnosima s javnošću doprinio postizanju visoke razine transparentnosti i odgovornosti, da bi se njime povećalo povjerenje građana u otvorenu, učinkovitu i neovisnu upravu Europske unije u pogledu njihovih prava te pojačala postupovna prava građana u odnosu na institucije EU-a;

4.  u vezi s tim podsjeća da je u svojoj rezoluciji usvojenoj nadmoćnom većinom 15. siječnja 2013. Parlament pozvao na donošenje uredbe EU-a o europskom zakonu o upravnom postupku; izražava žaljenje zbog toga što Komisija u tom smislu nije poduzela nikakve korake; ponovno poziva Komisiju da na temelju članka 298. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u kojem se poziva na otvorenost, učinkovitost i neovisnost europske administracije, te na temelju općih načela prava Europske unije, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, podnese prijedlog jasnih i obvezujućih pravila za administraciju Europske unije; podsjeća da je prema članku 10. stavku 3. i članku 11. stavku 2. UEU-a te članku 15. UFEU-a transparentnost demokratski temelj Europske unije;

5.  smatra da bi Parlament i Vijeće trebali donijeti sveobuhvatnije obveze o transparentnosti, posebno u postupcima trijaloga i mirenja; podsjeća da je potrebno povećati transparentnost zakonodavnih pregovora i ističe da je važno javno objavljivati informacije o napretku pregovora nakon svakog trijaloga te utvrditi mandata pregovaračkog tima Parlamenta na plenarnoj sjednici kako bi se povećala transparentnost sporazuma u prvom čitanju koji se obično sklapaju u okviru trijaloga;

6.  smatra da proaktivna kultura transparentnosti kojom se promiče vladavina prava podrazumijeva jasne i učinkovite mehanizme sprečavanja i rješavanja sukoba interesa u institucijama i savjetodavnim tijelima EU-a; u tom kontekstu žali zbog nepostojanja zajedničkog kodeksa ponašanja Europskog vijeća, zbog čega je teško ocijeniti štiti li se integritet i sankcionira li se moguće nepropisno ponašanje, te poziva Europsko vijeće da uvede sveobuhvatna pravila u pogledu integriteta svojeg predsjednika i njegova ureda; poziva Vijeće da preispita svoju politiku pristupa dokumentima i da je uskladi s relevantnim odredbama Povelje o temeljnim pravima;

7.  podsjeća na važnost pristupa dokumentima i stoga poziva na ambicioznu reformu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i žali zbog trenutačne blokade njezine revizije u Vijeću; prima na znanje sudsku praksu Suda Europske unije, posebno predmete C-39/05 P i C-52/05 P u kojima je Sud pri razmatranju uvjeta kojima se uređuje javno objavljivanje dokumenata u okviru zakonodavnog postupka utvrdio razliku između dokumenata iz zakonodavnog i upravnog postupka; podsjeća da pri davanju pristupa dokumentima treba poštovati pravila o zaštiti podataka;

8.  ističe da rad na većoj transparentnosti u institucijama EU-a mora uključivati i izmjenu Kodeksa ponašanja Europskog parlamenta; smatra da ta izmjena u svakom slučaju mora obuhvatiti zabranu obavljanja onih paralelnih aktivnosti koje očigledno predstavljaju sukob interesa zastupnika u Europskom parlamentu; napominje, nadalje, da radi izbjegavanja sukoba interesa mora biti apsolutno zabranjeno da predstavnici interesnih skupina plaćaju osoblje koje radi za zastupnike u Europskom parlamentu;

9.  žali zbog toga što se ne provjeravaju integritet i/ili financijski interesi nacionalnih predstavnika u Vijeću Europske unije i njegova predsjedništva te potiče Vijeće da uvede poseban etički kodeks, uključujući sankcije, kojim će se obuhvatiti rizici specifični za nacionalne predstavnike;

10.  također poziva Vijeće da usvoji sveobuhvatan kodeks ponašanja za članove i osoblje dvaju savjetodavnih tijela EU-a, Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, kojim će se obuhvatiti sukobi interesa i učinkoviti mehanizmi sprečavanja i sankcioniranja neprimjerenog ponašanja;

11.  poziva agencije EU-a da usvoje smjernice za usklađenu politiku o sprečavanju i rješavanju sukoba interesa za članove upravnih odbora i predsjednike uprava, stručnjake u znanstvenim odborima i članove žalbenih vijeća, te da usvoje i provedu jasnu politiku o sukobu interesa u skladu s Planom za praćenje zajedničkog pristupa decentraliziranim agencijama EU-a;

12.  predlaže ne samo formalno nego i suštinsko razmatranje izjava o financijskim interesima kandidata za povjerenike u Odboru Europskog parlamenta za pravna pitanja kako bi se izbjegao eventualni sukob interesa; pozdravlja poziv Europskog ombudsmana Komisiji da poboljša svoje postupke pregleda slučajeva naizmjeničnog zapošljavanja dužnosnika u javnom i privatnom sektoru kako bi se izbjegli sukobi interesa; posebno poziva na punu provedbu članka 16. Pravilnika o osoblju; podsjeća da je u svojoj Rezoluciji od 8. rujna 2015. o postupcima i načinima saslušanja kandidata za povjerenike, pouke iz postupka 2014.,(1) Parlament zaključio da je „potvrda Odbora za pravna pitanja o nepostojanju sukoba interesa, dana na osnovi podrobne analize izjava o financijskim interesima, ključni preduvjet za održavanje saslušanja u nadležnom odboru” (stavak 4.). Shodno tome, Odbor za pravna pitanja trebao bi „izda[ti] smjernice u obliku preporuka ili izvješća o inicijativi s ciljem pomoći u reformi postupaka u vezi s izjavama povjerenika o interesima” (stavak 13.);

13.  uvjeren je da je, u kontekstu odnosa s predstavnicima interesnih skupina, ključno uspostaviti obavezni registar transparentnosti uz sudjelovanje Komisije, Vijeća i Parlamenta kako bi se postigao minimalni stupanj transparentnosti zakonodavstva;

14.  na kraju, smatra da bi učinkovita zaštita zviždača pomogla tome da se poveća i javni interes i demokratska odgovornost europskih institucija; poziva Komisiju da sastavi regulatorni okvir za zviždače s ciljem da se očuva tajnost njihova identiteta i da ih se zaštiti od svih oblika odmazde; podsjeća na zahtjev Parlamenta upućen Komisiji da razmotri mogućnost uspostave europskog programa zaštite zviždača i pozdravlja istragu Europskog ombudsmana o tome poštuju li institucije EU-a svoju obvezu uvođenja internih pravila o zviždačima; napominje da je zaključak Europskog ombudsmana da većina institucija EU-a još nije na odgovarajući način provela pravila o zaštiti zviždača kako je zatraženo nakon reforme Pravilnika o osoblju 2014. godine; traži da sve institucije EU-a koje to još nisu učinile hitno uvedu interna pravila o zviždačima i zauzmu zajednički pristup svojim obvezama;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.1.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Therese Comodini Cachia, Mady Delvaux, Laura Ferrara, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Sajjad Karim, Dietmar Köster, Gilles Lebreton, António Marinho e Pinto, Jiří Maštálka, Emil Radev, Julia Reda, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, Axel Voss, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Sergio Gaetano Cofferati, Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Evelyne Gebhardt, Jytte Guteland, Heidi Hautala, Constance Le Grip, Angelika Niebler, Virginie Rozière

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0287.


MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (18.2.2016)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a

(2015/2041(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Sylvie Guillaume

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja najavu Komisije da tijekom 2016. namjerava predstaviti prijedlog međuinstitucijskog sporazuma o reviziji registra transparentnosti za predstavnike interesnih skupina; inzistira na tome da se tijekom savjetovanja, koje prethodi donošenju prijedloga, ravnopravno uzmu u obzir izražena stajališta; smatra da treba povisiti razinu transparentnosti uspostavljanjem obveznog registra EU-a;

2.  poziva na dobrovoljnu upotrebu „zakonodavnog otiska” za lobiranje u EU-u; u tom pogledu ističe mogućnost dodavanja priloga prijedlozima Komisije i izvješćima Parlamenta u kojima bi se jasno navelo koji su lobisti imali znatan utjecaj na tekst tih prijedloga i izvješća; potiče zastupnike u Europskom parlamentu i predstavnike Vijeća da dobrovoljno objavljuju informacije o svojim sastancima s dionicima, kao što je praksa u Komisiji;

3.  poziva one institucije EU-a koje su uvele kodeks ponašanja, uključujući Parlament, da unaprijede nadzorne i provedbene mjere kao što su provjere izjava o financijskim interesima; napominje da tijela za nadzor i kažnjavanje moraju biti politički neovisna;

4.  pozdravlja namjeru Komisije da svake druge godine objavi izvješće o trenutačnom stanju u pogledu korupcije u EU-u; poziva Komisiju da bez daljnjih odgoda podnese dopunu svom prvom antikorupcijskom izvješću u kojoj će se detaljno opisati stanje unutar institucija EU-a u vezi s tom temom;

5.  traži od Komisije da nastavi s raspravama o pridruživanju Europske unije Skupini država protiv korupcije (GRECO) u cilju određivanja privremenog vremenskog roka za pridruživanje kako bi se zajamčilo da institucije poštuju standarde Vijeća Europe za suzbijanje korupcije;

6.  žali zbog ograničenog napretka koji je ostvaren u pogledu jamčenja zaštite zviždača i novinara, koji mogu imati vrlo važnu ulogu u borbi protiv korupcije; stoga također žali što Komisija nije odgovorila na zahtjev Europskog parlamenta i istražila mogućnost uspostavljanja europskog programa za zaštitu zviždača; poziva Komisiju da do kraja 2016. o toj temi objavi komunikaciju na temelju procjene situacije u pogledu pravila u vezi sa zviždačima na nacionalnoj razini i da razmotri mogući plan za uspostavu minimalnih pravila u vezi sa zviždačima;

7.  također žali zbog toga što nema napretka u rješavanju zloupotrebe zakona o kleveti kako bi se zastrašivali novinari i druge osobe koje istražuju korupciju; posebno poziva Komisiju da pokrene raspravu o zakonodavstvu kojim se podržava ukidanje kaznenih sankcija za klevetu u državama članicama;

8.  smatra da će snažan i neovisan Ured europskog javnog tužitelja s jasno određenim nadležnostima i odgovornostima dati doprinos u borbi protiv kaznenih djela kojima se ugrožavaju financijski interesi Unije, kao i u istraživanju, kaznenom progonu i privođenju pravdi počinitelja kaznenih djela kojima se ugrožavaju financijski interesi Unije; smatra da bi bilo koje slabije rješenje bilo štetno za proračun Unije; potiče Vijeće da pruži novi impuls pregovorima o Direktivi o zaštiti financijskih interesa kako bi se ojačao postojeći pravni okvir i kako bi se unaprijedila učinkovitost zaštite financijskih interesa EU-a;

9.  žali zbog toga što je Vijeće blokiralo reviziju Uredbe (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima; apelira na Vijeće da zauzme konstruktivan stav uzimajući u obzir stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 15. prosinca 2011. kao i zahtjeve Ugovora iz Lisabona; napominje da je proveden tek mali broj preporuka Parlamenta u pogledu transparentnosti i pristupa dokumentima; podsjeća na to da se transparentnošću povećava povjerenje javnosti u institucije EU-a i građanima omogućuje da budu informirani o postupku donošenja odluka u EU-u; građane bi trebalo precizno i pravodobno informirati; stoga ponavlja da je transparentnost administracije EU-a i postupka donošenja zakona ključna za legitimnost zakonodavstva i politika EU-a; ističe da je transparentnost temelj „bolje regulativeˮ;

10.  ponavlja svoju preporuku da svaka institucija ili tijelo EU-a iz svoje upravljačke strukture imenuje Službenika za transparentnost koji će biti odgovoran za poštovanje pravila;

11.  podsjeća na to da je nužno povećati transparentnost zakonodavnih pregovora, uključujući i trijaloge; stoga napominje da bi njihovu transparentnost trebalo povećati izvještavanjem o stanju pregovora u okviru trijaloga u nadležnom parlamentarnom odboru; posebno napominje da u skladu s člankom 73. stavkom 4. Poslovnika Europskog parlamenta nakon svakog trijaloga pregovarački tim nadležnom odboru mora podnijeti izvješće i staviti na raspolaganje dokumente koji sadrže rezultate posljednjeg trijaloga; stoga traži da usmeno izvješće i dokumenti sadrže iscrpne informacije o stanju pregovora u okviru trijaloga; nadalje traži da se javnosti omogući pristup popisu s terminima pregovora u okviru trijaloga i imenima izravnih sudionika;

12.  naglašava da je važno ostaviti dovoljno vremena između postizanja konačnog sporazuma u bilo kojem trijalogu i potvrde glasovanjem u nadležnom odboru kako bi članovi nadležnog odbora mogli pročitati tekst i o njemu raspravljati u svojim klubovima zastupnika prije konačnog glasovanja u odboru;

13.  poziva na veću transparentnost u vezi s agencijama EU-a i njihovim odnosima s drugim tijelima EU-a; ističe važnost transparentnosti postupaka kandidiranja, izbora i postavljanja predstavnika agencija, osobito u slučajevima u kojima je uključen i Parlament;

14.  smatra da je prvo dvogodišnje izvješće Komisije o suzbijanju korupcije bilo obećavajući pokušaj nadzora nad korupcijom u državama članicama; poziva Komisiju da u predstojeće izvješće za 2016. uključi analizu rizika od korupcije u institucijama EU-a, uz pregled najvećih problema povezanih s korupcijom u državama članicama, preporuke u okviru politika za njihovo rješavanje i popratne mjere koje će poduzeti Komisija, posebno uzimajući u obzir štetan učinak korupcijskih radnji na funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

16.2.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

49

1

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Michał Boni, Caterina Chinnici, Ignazio Corrao, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Monika Flašíková Beňová, Lorenzo Fontana, Kinga Gál, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Sophia in ‘t Veld, Eva Joly, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Timothy Kirkhope, Barbara Kudrycka, Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Roberta Metsola, Claude Moraes, József Nagy, Péter Niedermüller, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Pál Csáky, Daniel Dalton, Dennis de Jong, Gérard Deprez, Anna Hedh, Petr Ježek, Emil Radev, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Barbara Spinelli, Elissavet Vozemberg-Vrionidi


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.3.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

2

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michał Boni, Elmar Brok, Richard Corbett, Pascal Durand, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Diane James, Ramón Jáuregui Atondo, Jo Leinen, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Markus Pieper, Paulo Rangel, Helmut Scholz, Pedro Silva Pereira, Barbara Spinelli, Claudia Țapardel, Kazimierz Michał Ujazdowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Ashley Fox, Sven Giegold, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jérôme Lavrilleux, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Laura Agea


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

20

+

ALDE

Maite Pagazaurtundúa Ruiz

ECR

Ashley Fox, Kazimierz Michał Ujazdowski

EFDD

Laura Agea

GUE/NGL

Helmut Scholz, Barbara Spinelli

NI

Diane James

PPE

Michał Boni, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Jérôme Lavrilleux, Paulo Rangel

S&D

Richard Corbett, Ramón Jáuregui Atondo, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jo Leinen, Pedro Silva Pereira, Claudia Țapardel

VERTS/ALE

Pascal Durand, Sven Giegold

2

-

PPE

Elmar Brok, Rainer Wieland

2

0

ENF

Gerolf Annemans

PPE

Markus Pieper

 

Corrections to final vote and voting intentions

+

Gerolf Annemans

-

 

0

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 16. svibanj 2017.Pravna napomena