Postupak : 2016/2303(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0180/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0180/2017

Rasprave :

PV 18/05/2017 - 8
CRE 18/05/2017 - 8

Glasovanja :

PV 18/05/2017 - 11.6

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0223

IZVJEŠĆE     
PDF 558kWORD 62k
4. svibnja 2017.
PE 597.486v02-00 A8-0180/2017

o budućim perspektivama za tehničku potporu u okviru kohezijske politike

(2016/2303(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestiteljica: Ruža Tomašić

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 PISMO ODBORA ZA PRORAČUNE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o budućim perspektivama za tehničku potporu u okviru kohezijske politike

(2016/2303(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegovu glavu XVIII.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(5),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 240/2014 od 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova(6),

–  uzimajući obzir prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013 (COM(2015)0701),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 16. veljače 2017. o ulaganju u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova: ocjena izvješća u skladu s člankom 16. stavkom 3. Uredbe o zajedničkim odredbama(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o ulaganju u radna mjesta i rast: promicanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Uniji(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2016. o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)(9),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda od 16. veljače 2016. naslovljeno „Za bolje pružanje tehničke pomoći Grčkoj potrebno je posvetiti više pozornosti rezultatima”,

–  uzimajući u obzir detaljnu analizu naslovljenu „Tehnička pomoć na inicijativu Komisije” koju je objavila Glavna uprava za unutarnju politiku (resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika) u rujnu 2016.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za proračune,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0180/2017),

A.  budući da tehnička pomoć, bilo na inicijativu Komisije bilo država članica, ima važnu ulogu u svim fazama provedbe kohezijske politike te je važan instrument privlačenja i zadržavanja kvalitetnih zaposlenika u administraciji, u kreiranju stabilnog sustava upravljanja i korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI) te u rješavanju uskih grla u procesu provedbe i pomoći korisnicima u pripremi kvalitetnih projekata; budući da bi trebalo istražiti mogućnosti korištenja tehničke pomoći u fazi pripreme programa;

B.  budući da lokalna, regionalna i nacionalna tijela često nemaju dovoljno kapaciteta da djelotvorno i učinkovito provedu fondove ESI te organiziraju partnerstvo s drugim javnim tijelima, uključujući i gradska tijela, gospodarskim i socijalnim partnerima te predstavnicima civilnog društva, u skladu s člankom 5. Uredbe o zajedničkim odredbama; budući da se administrativni kapaciteti uvelike razlikuju u državama članicama i regijama;

C.  budući da bi i partneri uključeni u pripremu i provedbu kohezijske politike trebali biti obuhvaćeni mjerama tehničke pomoći, naročito u području izgradnje kapaciteta, umreživanja i pružanja informacija o kohezijskoj politici;

D.  budući da nacionalna, lokalna i regionalna tijela teško zadržavaju kvalificirano osoblje koje odlazi na bolje plaćena radna mjesta u privatnom sektoru ili na unosnija radna mjesta u okviru nacionalnih tijela; budući da je to velika prepreka u smislu sposobnosti javnih tijela da uspješno provode fondove ESI i postignu ciljeve kohezije;

E.  budući da ima prostora za poboljšanje nadzora i ocjenjivanja tehničke pomoći unatoč većoj usredotočenosti na postizanje rezultata u programskom razdoblju 2014. – 2020. i činjenici da je protekla gotovo već polovica tog razdoblja;

F.  budući da je nužno optimizirati odnos između tehničke pomoći na inicijativu Komisije i mjera tehničke pomoći na nacionalnoj i regionalnoj razini;

Tehnička pomoć na inicijativu Komisije (članak 58. Uredbe o zajedničkim odredbama)

1.  napominje da su na inicijativu Komisije sredstva tehničke pomoći, u usporedbi s prijašnjim programskim razdobljima, povećana na 0,35 % godišnjih sredstava dodijeljenih za EFRR, ESF i Kohezijski fond, nakon izuzimanja potpore za Instrument za povezivanje Europe (CEF) i pomoći za najugroženije osobe;

2.  pozdravlja aktivnosti Komisije koje se financiraju sredstvima tehničke pomoći, posebno njezin rad na instrumentu TAIEX REGIO PEER 2 PEER, okviru kompetencija i instrumentima za samoocjenjivanje te paktovima o integritetu, Vodiču za korisnike o načinima izbjegavanja 25 najučestalijih pogrešaka u javnoj nabavi i studiji o pregledu stanja administrativnog kapaciteta u pogledu javne nabave u svim državama članicama; poziva države članice da iskoriste takve inicijative; ističe da bi takvi instrumenti trebali imati veću ulogu u kohezijskoj politici nakon 2020. i stoga poziva Komisiju da o njihovoj upotrebi senzibilizira dionike na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući i otoke; predlaže proširenje instrumenata TAIEX REGIO PEER 2 PEER na sve partnere u skladu s člankom 5. Uredbe o zajedničkim odredbama kako bi se osigurala opširna razmjena iskustva, doprinijelo izgradnji kapaciteta i olakšalo iskorištavanje punog potencijala dobrih praksi;

3.  smatra da je potrebno da Komisija pokrene procjenu djelotvornosti i dodane vrijednosti provedbe projekta „Paktovi o integritetu – mehanizam civilne kontrole za zaštitu fondova EU-a”;

4.  prima na znanje rad Radne skupine za Grčku i Skupine za podršku Cipru u provedbi fondova ESI u te dvije države, a posebno u pogledu stopa apsorpcije, imajući pritom na umu da je to samo jedan od pokazatelja za pozitivnu ocjenu provedbe kohezijske politike; ipak napominje da su, prema navodima iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda naslovljenog „Za bolje pružanje tehničke pomoći Grčkoj potrebno je posvetiti više pozornosti rezultatima”, rezultati postignuti u provedbi djelotvorne i održive reforme bili neujednačeni; stoga poziva Komisiju da izvijesti o rezultatima koje su ostvarile Službe za potporu strukturnim reformama u Grčkoj; po uzoru na iskustva iz programskog razdoblja 2007. – 2013. ističe potrebu za nastavkom i poboljšanjem rada Radne skupine za podršku kako bi se pomoglo drugim državama članicama koje pokazuju poteškoće u provedbi kohezijske politike;

5.  prima na znanje uspostavu Programa za potporu strukturnim reformama i uviđa njegove brojne potencijalno korisne strane za kohezijsku politiku, ali i za druga područja; poziva da ga se uskladi i učini dosljednim u odnosu na preporuke za svaku državu članicu u području kohezijske politike; smatra međutim da svako moguće produljenje programa ne bi trebalo odstupati od tematskih ciljeva kohezijske politike i da sredstva ne bi trebalo uzimati iz tehničke pomoći fondova ESI; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama zajamči maksimalnu koordinaciju i komplementarnosti između aktivnosti koje se financiraju u okviru Programa za potporu strukturnim reformama i tehničke pomoći osigurane u okviru fondova ESI kako bi se mjere usmjerile na što veće ostvarivanje ciljeva kohezijske politike;

6.  prima na znanje strategiju o tehničkoj pomoći koju je sastavila Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku Komisije; predlaže razvoj opsežnije strategije o tehničkoj pomoći kojom će se pobrinuti za bolju koordinaciju i koja će obuhvaćati sve glavne uprave koje rade s fondovima ESI, kao i aktivnosti Službe za potporu strukturnim reformama povezane s kohezijskom politikom, a sve kako bi se pojednostavila pružena pomoć, izbjeglo udvostručavanje te povećale sinergija i komplementarnosti;

7.  ističe važnost tehničke pomoći u području financijskih instrumenata, čija uporaba eksponencijalno raste iako su po svojoj prirodi vrlo složeni; u tom pogledu pozdravlja partnerstvo koje su Komisija i Europska investicijska banka sklopile u cilju uspostave platforme za financijske instrumente (Fi-compass); poziva Komisiju da dodatno pojednostavi tehničku pomoć kako bi obuhvaćala područja u kojima upravljačka tijela i korisnici nailaze na najveći broj izazova; pozdravlja tehnička poboljšanja Europskog savjetodavnog centra za ulaganja pri kombiniranju fondova ESI s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU); ističe, međutim, da bi postizanje većih kapaciteta i pojednostavljenje u tom konkretnom području u konačnici trebalo rezultirati smanjenom potrebom za tehničkom pomoći u području financijskih instrumenata; osim toga, također insistira na potrebi za usklađenošću s mjerama tehničke pomoći koje se potom vode na nacionalnoj i regionalnoj razini;

8.  pozdravlja pomoć koja je državama članicama osigurana u okviru instrumenta tehničke pomoći JASPERS (Zajednička pomoć za potporu projektima u europskim regijama) kojim im se pruža stručno znanje potrebno za pripremu velikih projekata koji se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda; očekuje tematsko izvješće Revizorskog suda predviđeno za 2017. čiji će cilj biti provjeriti je li JASPERS utjecao na poboljšanje razvoja velikih projekata koje je sufinancirao EU i tako doprinio poboljšanju njihove kvalitete, kao i povećanju administrativnih kapaciteta država članica; u tom smislu naglašava potrebu podrobne analize o tome kako je aktivnostima JASPERS-a u razdoblju od 2007. do 2014., uz neovisni pregled kvalitete, poboljšana kvaliteta projekata i skraćeno vrijeme za odobravanje velikih projekata od strane Komisije;

9.  napominje da od početka njezine primjene u kontekstu kohezijske politike nije provedena globalna analiza stvarnog doprinosa tehničke pomoći; isto tako, teško je provesti detaljnu evaluaciju njezine važnosti i njezina doprinosa jačanju administrativnog kapaciteta i institucijskom jačanju u cilju djelotvornog upravljanja fondovima ESI; stoga traži bolje informiranje o aktivnostima u sklopu tehničke pomoći i njihovu veću transparentnost, veću ulogu Parlamenta u aktivnostima praćenja i kontrole, kao i provedbu temeljite globalne studije o doprinosu tehničke pomoći u području kohezijske politike;

10.  podsjeća na važnost odgovarajućih i ciljanih pokazatelja kojima se mogu mjeriti rezultati i učinci potrošnje iz fondova ESI te raspoloživosti tehničke pomoći za provedbu tog praćenja; smatra da je uvođenje zajedničkih pokazatelja prvi korak u tom smjeru, ali da je popraćeno brojnim nedostacima kao što su pretjerana usredotočenost na učinke, nedostatak dugoročne perspektive i neusklađenost u zadovoljavanju posebnih potreba za informacijama; hitno poziva Komisiju da ulaže u poboljšanje sustava izvješćivanja i evaluacija tako da izradi primjerenije pokazatelje koji će biti spremni za upotrebu u predstojećem programskom razdoblju;

11.  poziva Komisiju da pripremi mjere i sredstva za uspostavu tehničke pomoći za provedbu makroregionalnih strategija EU-a uzevši u obzir različita iskustva i uspješnost u provedbi tih strategija i činjenicu da u njima sudjeluju i države koje nisu članice EU-a te koje raspolažu s ograničenim sredstvima i nedovoljnim ljudskim kapacitetima; time bi se efikasnije doprinijelo pripremi važnih projekata na makroregionalnoj razini, koji bi se mogli financirati iz kohezijske politike;

12.  ističe važnost provedbe mjera posebne tehničke pomoći za poticanje reindustrijalizacije u teško pogođenim područjima kako bi se privukla ulaganja u inovativne sektore visoke tehnološke vrijednosti, ali niskog utjecaja na okoliš;

13.  poziva Komisiju da pripremi uspostavu tehničke pomoći, odnosno Radnih skupina za države članice kako bi se u njima izbjegla kašnjenja u pripremi potrebnih tijela i operativnih programa za kohezijsku politiku nakon 2020. godine;

Tehnička pomoć na inicijativu država članica (članak 59. Uredbe o zajedničkim odredbama)

14.  ističe da sufinanciranje EU-a za tehničku pomoć kojim države članice raspolažu u okviru pet fondova ESI tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020. iznosi otprilike 13,4 milijarde EUR;

15.  naglašava da je tehnička pomoć u suštini drugačija od ostalih aktivnosti koje se financiraju iz fondova ESI te da je posebno teško izmjeriti njezine rezultate; ističe, međutim, da s obzirom na potrebu za tehničkom pomoći, količinu dostupnih sredstava u njezinim okvirima i njezin potencijal postoji snažna potreba za strateškim, transparentnim i koordiniranim pristupom na različitim razinama upravljanja te fleksibilnošću za zadovoljavanje potreba koje su utvrdila upravljačka tijela u državama članicama;

16.  ističe da će nakon revizije uspješnosti 2019. rezultati uporabe tehničke pomoći u programskom razdoblju 2014. – 2020. biti jasniji i da će se time osigurati da ne dođu prekasno u odnosu na rasprave o razdoblju nakon 2020.; stoga poziva na opširniju raspravu i analizu o učinkovitosti i rezultatima tehničke pomoći u sredini programskog razdoblja;

17.  zabrinut je zbog toga što u nekim država članicama tehnička pomoć ne dolazi do lokalnih i regionalnih tijela, koja obično imaju najmanji kapacitet, na dovoljan i učinkovit način; ističe da je ključno uspostaviti stabilne i transparentne komunikacijske kanale među različitim razinama upravljanja kako bi se fondovi ESI uspješno provodili i kako bi se ostvarili ciljevi kohezijske politike, ali i kako bi se obnovilo povjerenje u učinkovito funkcioniranje EU-a i njegovih politika; smatra da svi partneri u kohezijskoj politici imaju važnu ulogu u tom smislu te predlaže da se Komisija u sljedećem financijskom programskom razdoblju izravno uključi u osnaživanje partnera; poziva države članice da znatno unaprijede svoja nastojanja za pojednostavljivanjem odredaba kohezijske politike, posebno uključujući odredbe o tehničkoj pomoći; stoga pozdravlja primjer višeslojnog sustava provedbe kohezijske politike u Poljskoj (3 stupnja tehničke pomoći) kojim se omogućuje usklađeniji strateški i transparentan pristup koji je više usredotočen na rezultate i kojim se ostvaruje veća dodana vrijednost; traži strožu kontrolu rezultata aktivnosti velikih privatnih poduzeća koja pružaju tehničku pomoć javnim upravama radi sprječavanja potencijalnih sukoba interesa;

18.  ističe da je tehničku pomoć usmjerenu razvoju ljudskih potencijala potrebno angažirati prema potrebama prethodno utvrđenim u planovima razvoja zaposlenika i specijalizirane obuke zaposlenika;

19.  naglašava da su kapaciteti nižih razina upravljanja također ključni za uspjeh novih alata teritorijalnog razvoja, primjerice lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) i integriranog teritorijalnog ulaganja (ITI); poziva na daljnju decentralizaciju provedbe lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice; naglašava da iako je teško izmjeriti rezultate tehničke pomoći, to nije nemoguće, posebno odnos vrijednosti za novac; ističe da u nekim državama članicama tehnička pomoć pružana za uspostavu kompletnog sustava provedbe ERDF-a i uspostavu sustava za provedbu ITU-a pokazuje negativan odnos vrijednosti za novac; međutim napominje da bi se visoki troškovi djelomično mogli objasniti specifičnim okolnostima koje zahtijevaju veći angažman, kao što je uspostava novog sustava; sukladno tome, poziva na jasne mehanizme kontrole, osobito netransparentnog dogovaranja tehničke pomoći; podsjeća na važnu ulogu lokalnih akcijskih skupina, naročito za provedbu CLLD-a, i smatra da bi tehnička pomoć trebala biti dostupna državama članicama kako bi se podržao njihov vrijedan doprinos održivom lokalnom razvoju u Uniji;

20.  skreće pozornost na nužnost da se u okviru mjera tehničke pomoći promiče financiranje projekata tehničke i gospodarske izvedivosti kako bi države članice dobile strateške projekte koji bi se mogli financirati u okviru kohezijske politike;

21.  sa zabrinutošću prima na znanje da pri provedbi integriranih aktivnosti za održiv urbani razvoj, gradska tijela koja djeluju kao posrednici često ne prime potrebnu tehničku pomoć za izgradnju svojih kapaciteta iako su im delegirane zadaće; u tom kontekstu smatra da bi tehničku pomoć trebalo poboljšati na razini gradskih područja, uzimajući u obzir ulogu gradskih tijela u kohezijskoj politici i potrebu za stvaranjem snažnog kapaciteta za daljnju provedbu plana EU-a za gradove i Amsterdamskog pakta;

22.  napominje da je programskim razdobljem 2014. – 2020. predviđena veća uključenost lokalnih nadležnih tijela; naglašava da to podrazumijeva veću tehničku i administrativnu osposobljenost; traži od Komisije da razmotri inicijative i mehanizme kako bi se lokalnim dionicima omogućilo da u potpunosti iskoriste programske mogućnosti predviđene uredbama o fondovima ESI;

23.  skreće pozornost na Europski kodeks ponašanja za partnerstvo u kojem se određuje da je relevantnim partnerima potrebno pomoći da ojačaju svoje institucionalne kapacitete u cilju pripreme i provedbe programa; naglašava da se u mnogim državama članicama ne primjenjuje Europski kodeks ponašanja za partnerstvo; nadalje smatra da bi se glavna načela i dobre prakse iz članka 5. navedenog kodeksa ponašanja i u vezi sa sudjelovanjem relevantnih partnera u pripremi programa i sporazuma o partnerstvu trebala stvarno primijeniti, uz posebno usredotočenje na pitanje pravovremenog otkrivanja relevantnih informacija i lak pristup tim informacijama; ističe potrebu za jasnim smjernicama EU-a za povećanje dosljednosti i uklanjanje regulatornih nejasnoća;

24.  ističe da je nužno da se tehnička pomoć, uz financiranje, povjeri kvalificiranim nacionalnim subjektima koji mogu zajamčiti stalnu potporu u provedbi; naglašava, međutim, da to financiranje ni u kojem slučaju ne bi trebalo nadomjestiti nacionalno financiranje u tom području te da bi trebalo doći do postupnog strateškog pomaka prema aktivnostima kojima se stvara veća dodana vrijednost za kohezijsku politiku općenito, kao što su izgradnja kapaciteta, komunikacije ili razmjena iskustava;

25.  ističe važnost uključivanja institucija koje nisu dio upravljačkog sustava, ali koje izravno utječu na provedbu kohezijske politike; napominje da se tim institucijama treba pružiti podrška u povećanju i poboljšanju administrativnih kapaciteta i standarda u smislu pružanja edukacija, razmjene znanja, izgradnje kapaciteta, umrežavanja te uspostave IT sustava potrebnog za upravljanje projektima; naglašava da pojačano informiranje o rezultatima i postignućima ostvarenima s pomoću potpore iz fondova ESI i veća vidljivost tih rezultata mogu doprinijeti ponovnom zadobivanju povjerenja građana u europski projekt; stoga poziva na stvaranje posebne omotnice za komunikaciju u okviru tehničke pomoći na inicijativu pojedinih država članica; poziva Komisiju da potiče zamjenjivost mjera tehničke pomoći kako bi se omogućile ekonomije razmjera i financiranje mjera koje su zajedničke za razne fondove ESI;

26.  ističe da bi za smanjenje pretjeranih postupovnih komplikacija tehnička pomoć u budućnosti trebala sve više biti usmjerena na razinu korisnika/projekta, neovisno radi li se o javnom gospodarskom ili civilnom sektoru, kako bi se osigurala opskrba inovativnih i dobro osmišljenih projekata koji se uklapaju u već postojeće strategije i kojima se izbjegava upotreba jednog pristupa za sve; poziva države članice da razviju mehanizme kojima bi se korisnici fondova ESI uključili u provedbu i praćenje tehničke pomoći; preporuča da države članice uspostave mrežu info točaka kako bi se potencijalni korisnici mogli informirati o dostupnim izvorima financiranja, operativnim programima, otvorenim natječajima te naučiti kako ispuniti prijavne obrasce i kako provesti projekte;

27.  ističe da bi se tehnička pomoć trebala smatrati jednostavnim i fleksibilnim instrumentom koji se može prilagoditi promjenjivim okolnostima; smatra da tehnička pomoć treba doprinositi održivosti projekata, točnije njihovoj trajnosti u vremenu, uz usredotočenje na ključna područja kohezijske politike i davanje prednosti dugoročnim rezultatima, primjerice, projektima kojima se stvaraju dugoročna radna mjesta; ističe u tom pogledu da bi se tehnička pomoć mogla koristiti za pilot-projekte testiranja inovativnih rješenja;

28  poziva države članice da u razdoblju nakon 2020. bolje izvješćuju o vrstama aktivnosti koje se financiraju sredstvima tehničke pomoći, kao i o postignutim rezultatima; naglašava da je potrebno postići veću razinu transparentnosti kako bi se povećala vidljivost tehničke pomoći i lakše pratilo kako se i na što ta pomoć troši, čime bi se postigla veća razina odgovornosti, uključujući jasan postupak revizije; smatra da bi se u tom pogledu trebalo razmotriti redovito ažuriranje i javna dostupnost baza podataka o aktivnostima koje države članice namjeravaju poduzeti ili su ih već poduzele, uz primjenu iskustva prikupljenog na Portalu otvorenih podataka Komisije za fondove ESI;

29.  primjećuje da su u trenutačnom programskom razdoblju države članice mogle odabrati između uključivanja tehničke pomoći kao prioriteta u operativni program ili posebnog operativnog programa namijenjenog za tehničku pomoć; poziva Komisiju da analizira koja je od te dvije opcije omogućila postizanje boljih rezultata, odnosno boljeg nadzora i ocjenjivanja, uzimajući u obzir različite institucionalne ustroje država članica;

30.  poziva na veću uporabu tehničke pomoći u području europske teritorijalne suradnje i u okviru povezanih programa, a posebno u području prekogranične suradnje, koji su specifični i zahtijevaju potporu u svim fazama provedbe, kako bi se na taj način povećala dotična suradnja i stabilnost predmetnih programa;

31.  poziva Komisiju da u kontekstu pripreme zakonodavnih prijedloga za kohezijsku politiku nakon 2020. razmotri sve te elemente, odnosno iskustva iz aktualnog i prošlog programskog razdoblja;

32.  poziva Komisiju da provede ex post evaluaciju tehničke pomoći kojom se upravlja na centralnoj razini, kao i one pod podijeljenim upravljanjem;

33. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(2)

SL L 347, 20.12.2013., str. 259.

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 281.

(4)

SL L 347, 20.12.2013., str. 289.

(5)

SL L 347, 20.12.2013., str. 470.

(6)

SL L 74, 14.3.2014., str. 1.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0053.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0308.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0211.


OBRAZLOŽENJE

Iako se tehnička pomoć u kohezijskoj politici koristi od 1988., Europski parlament nikada nije proveo opću analizu njezina doprinosa i uloge. Tehnička je pomoć transverzalno područje trošenja za koje ne postoji jedinstvena i jasna definicija te je teško provesti detaljnu procjenu njezine važnosti i doprinosa institucionalnom jačanju i izgradnji administrativnih kapaciteta za učinkovito upravljanje europskim strukturnim i investicijskim fondovima (fondovi ESI).

U programskom razdoblju 2014. – 2020. tehnička je pomoć definirana u Uredbi o zajedničkim odredbama i može se zatražiti na inicijativu Komisije (članak 58.) ili država članica (članak 59.).

Novim su odredbama o tehničkoj pomoći uvedene i određene novosti, naročito: potpora institucionalnom jačanju i izgradnji administrativnih kapaciteta; mjere za određivanje, davanje prednosti i provođenje strukturnih i administrativnih reformi kao odgovora na ekonomske i socijalne probleme u određenim državama članicama. U skladu s člankom 118. Uredbe o zajedničkim odredbama sredstva koja se dodjeljuju za tehničku pomoć na inicijativu Komisije u trenutačnom programskom razdoblju iznose 0,35 % godišnjih dodijeljenih sredstava fondova. To je povećanje od 0,1 % u odnosu na razdoblje 2007. – 2013.

Tehnička pomoć može se financirati iz različitih proračunskih linija i koristiti fleksibilno tako da je teško doći do konačnih iznosa ili jasno razumjeti njezine proračunske mehanizme i financirane aktivnosti.

Na razini EU-a tehničkom se pomoći, među ostalim, podupire jačanje institucija i izgradnja administrativnih kapaciteta radi djelotvornog upravljanja fondovima.

Izvjestiteljica bi htjela iskoristiti ovu priliku i pozdraviti alate koje je Komisija nedavno razvila zahvaljujući svojim sredstvima tehničke pomoći: okvir kompetencija i s njim povezan instrument za samoocjenjivanje te projekt „Paktovi o integritetu – mehanizam civilne kontrole za zaštitu fondova EU-a”.

Namjena je okvira kompetencija i instrumenta za samoocjenjivanje pomoći institucijama koje upravljaju fondovima da ojačaju kapacitete u pogledu ljudskih resursa. Okvir kompetencija i instrument za samoocjenjivanje fleksibilni su i prilagodljivi tako da se mogu primijeniti na različite organizacijske strukture u državama članicama.

Nadalje, pilot projektom „Paktovi o integritetu – mehanizam civilne kontrole za zaštitu fondova EU-a” nastoji se istražiti i promicati uporaba paktova o integritetu za zaštitu fondova EU-a od prijevara i korupcije, a ujedno je to i alat za poboljšanje transparentnosti i odgovornosti, jačanje povjerenja u javna tijela i javnu nabavu i sklapanje ugovora s javnim tijelima, promicanje ugleda ugovornih strana, ostvarenje uštede i poboljšanje tržišnog natjecanja u okviru bolje javne nabave.

Tehnička pomoć na inicijativu država članica iznosi 13,4 milijarde EUR za pet fondova ESI. Tehnička pomoć može se smatrati faktorom promjene, a njezin cjelokupni doprinos može doći do izražaja tek u budućnosti kada se aktivnosti i reforme potpuno provedu. Zbog tog se razloga planiranje, koordiniranje i transparentnost aktivnosti tehničke pomoći moraju osigurati u svim fazama. Šire gledano, potrebno je pomno pratiti ulogu tehničke pomoći u doprinosu institucionalnim, administrativnim i strukturnim reformama u državama članicama kako bi se očuvali transparentnost i legitimitet.

U pogledu jačanja institucionalnih i tehničkih kapaciteta u mnogim državama članicama korištenje sredstvima tehničke pomoći nikada nije bilo ponuđeno regionalnim ili lokalnim tijelima. To znači da se tehnička pomoć koristila na nacionalnoj razini za osposobljavanje regionalnih ili lokalnih tijela tijekom kojeg lokalni ili regionalni predstavnici nisu imali priliku izraziti svoje potrebe, tako da osposobljavanja nisu bila usmjerena na lokalne potrebe ili prilagođena ciljanoj skupini sudionika.

Izvjestiteljica se nada da će prijašnje greške poslužiti za učenje i poboljšanje buduće uporabe tehničke pomoći. Svrha tehničke pomoći nije samo potrošiti novac već ga i iskoristiti za ciljanu skupinu sudionika te pravovremeno obavijestiti lokalne i regionalne dionike o ponuđenim mogućnostima kako bi osposobljavanja koja organiziraju države članice uistinu rezultirala potrebnom dodanom vrijednosti, a njihovi sudionici njima bili zadovoljniji.

Nadalje, vrlo je važno u kontekstu integriranog održivog urbanog razvoja naglasiti da gradovi imaju pravo koristiti tehničku pomoć za sve aktivnosti povezane s uspostavom sustava i pripremom te provedbom projekata u okviru mehanizma integriranog teritorijalnog ulaganja jer u okviru tog mehanizma gradovi postaju posrednička tijela u upravljanju fondovima ESI i nadzoru nad njihovom uporabom.

Posebne usluge tehničke pomoći (TAIEX-REGIO Peer 2 Peer, JESSICA i JASPERS) uspješno su provedene u nekoliko država članica; međutim, vrlo je važno o tim uslugama dobiti više informacija na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Važan faktor uspjeha svakog prijedloga ili programa je i razina osviještenosti. Potencijalni kandidati trebaju dobiti jasna objašnjenja i ispravne informacije o mogućnostima tehničke pomoći.

Kriza u Europi zahtijeva i određenu fleksibilnost dodjele fondova ESI: to se odražava u odredbama u vezi s upravljanjem tehničkom pomoći. Trenutačno se članak 25. Uredbe o zajedničkim odredbama odnosi samo na države članice s privremenim proračunskim poteškoćama. Međutim, trenutačno se u okviru novog zakonodavnog prijedloga o Programu potpore strukturnim reformama raspravlja o mogućem proširenju geografskog opsega tog članka na sve države članice.

Taj bi program trebao nadopunjavati postojeću tehničku pomoć u okviru fondova ESI, ali pitanje je kako osigurati tu koordinaciju.

Stoga je potrebno detaljnije izvješćivati o uporabi sredstava tehničke pomoći koja su na raspolaganju državama članicama. Potrebno je ocijeniti doprinos aktivnosti koje se financiraju tehničkom pomoći i povećati proračunsku transparentnost.


PISMO ODBORA ZA PRORAČUNE

Iskra Mihaylova  

Predsjednica

Odbor za regionalni razvoj

Europski parlament

Predmet:  Izvješće o budućim perspektivama za tehničku potporu u okviru kohezijske politike – 2016/2303(INI)

Poštovana predsjednice,

Odbor REGI trenutno priprema svoje izvješće o budućim perspektivama za tehničku potporu u okviru kohezijske politike (2016/2303(INI)).

Koordinatori Odbora za proračune odlučili su podnijeti stajalište Odbora za proračune u obliku pisma.

Odbor za proračune izražava zabrinutost u vezi sa sporom i nedostatnom provedbom programa kohezijske politike u trenutačnom programskom razdoblju; ponovno upozorava na mogućnost gomilanja nepodmirenih računa u drugoj polovici VFO-a u razdoblju od 2014. do 2020., s potencijalno teškim posljedicama za koheziju i druge politike EU-a.

Naš odbor smatra da je tehničku potporu potrebno obnoviti i koristiti prvenstveno kako bi se osigurao pravovremeni, učinkovit i djelotvoran razvoj fondova kohezijske politike; prijedlog uredbe o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama smatra dokazom da se tehnička potpora nije koristila na učinkovit način te da nije iskorišten njezin pun potencijal.

Odbor za proračune prima na znanje da do sada nije provedena niti jedna procjena tehničke potpore u kohezijskoj politici, ni za programe u razdoblju 2007. – 2013. niti za prethodne godine te primjećuje nedostatak sustavnog izvješćivanja o financiranju tehničke potpore; smatra da to umanjuje proračunsku transparentnost i otežava nadzor financiranja.

Odbor traži Komisiju da izvještava proračunsko tijelo o provedbi tehničke potpore na inicijativu Komisije i na inicijativu država članica; to bi izvješće prije svega trebalo sadržavati podatke o stupnju provedbe tehničke potpore prema fondu za razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020., procjenu pokazatelja uspješnosti kojima su se koristile Komisija i države članice i, prema potrebi, prijedlog uspostave usklađenih pokazatelja.

Odbor za proračune smatra da bi ta procjena bila, dosad, prvi korak prema temeljitoj i transparentnoj ocjeni tehničke potpore i na činjenicama utemeljena osnova za njezinu perspektivu u okviru budućeg VFO-a.

Odbor za proračune poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u svoj prijedlog rezolucije uvrsti te preporuke.

S poštovanjem,

Jean Arthuis

Na znanje: Ruži Tomašić, izvjestiteljici


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

25.4.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Mercedes Bresso, James Carver, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Jens Nilsson, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Viorica Dăncilă, Josu Juaristi Abaunz, Ivana Maletić, James Nicholson, Davor Škrlec

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Vladimir Urutchev


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

36

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg

ECR

Sławomir Kłosowski, James Nicholson, Mirosław Piotrowski, Ruža Tomašić,

EFDD

Rosa D’Amato

GUE/NGL

Josu Juaristi Abaunz, Martina Michels

PPE

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Daniel Buda, Krzysztof Hetman, Marc Joulaud, Ivana Maletić, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Maria Spyraki, Vladimir Urutchev, Ramón Luis Valcárcel Siso, Lambert van Nistelrooij

S&D

Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Jens Nilsson, Liliana Rodrigues, Monika Smolková, Derek Vaughan, Kerstin Westphal

VERTS/ALE

Davor Škrlec, Monika Vana

1

-

EFDD

James Carver

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 11. svibnja 2017.Pravna napomena