Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2035(INL)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0286/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0286/2015

Rasprave :

PV 27/10/2015 - 16
CRE 27/10/2015 - 16

Glasovanja :

PV 11/11/2015 - 16.3
CRE 11/11/2015 - 16.3

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0395

Usvojeni tekstovi
PDF 447kWORD 139k
srijeda, 11. studenog 2015. - Bruxelles Završno izdanje
Reforma izbornog zakona EU-a
P8_TA(2015)0395A8-0286/2015
Rezolucija
 Prilog

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. studenoga 2015. o reformi izbornog zakona Europske unije (2015/2035(INL))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Akt o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima („Izborni akt”), priložen izmijenjenoj Odluci Vijeća od 20. rujna 1976. kako je izmijenjena(1) , a posebno njegov članak 14.,

–  uzimajući u obzir Ugovore, a posebno članke 9., 10., 14. i članak 17. stavak 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), članak 22., članak 223. stavak 1. i članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te članak 2. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o izbornom postupku za Europski parlament, a posebno svoju Rezoluciju od 15. srpnja 1998. o nacrtu izbornog postupka u kojem su sadržana zajednička načela za izbor članova Europskog parlamenta(2) , Rezoluciju od 22. studenog 2012. o izborima za Europski parlament 2014.(3) te Rezoluciju od 4. srpnja 2013. o poboljšanju praktičnih mjera za održavanje europskih izbora u 2014.(4) ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2013. o sastavu Europskog parlamenta s obzirom na izbore 2014.(5) ,

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije 2013/142/EU od 12. ožujka 2013. o poticanju demokratske i učinkovite provedbe izbora za Europski parlament(6) ,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. svibnja 2015. naslovljenu „Izvješće o izborima za Europski parlament 2014.” (COM(2015)0206),

–  uzimajući u obzir procjenu europske dodane vrijednosti o reformi izbornog zakona Europske unije(7)

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije od 20. listopada 2010.(8) ,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 93/109/EZ od 6. prosinca 1993. o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani(9) ,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada(10) , a posebno njezine članke 13., 21. i 31.,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije (Povelja), a posebno njezine članke 11., 23. i 39.,

–  uzimajući u obzir članke 45. i 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A8-0286/2015),

A.  budući da na temelju članka 233. UFEU-a Europski parlament ima pravo inicirati reformu vlastitog izbornog postupka u cilju razvoja ujednačenog postupka na razini Unije ili postupka zasnovanog na načelima zajedničkima svim državama članicama i dati svoj pristanak;

B.  budući da bi cilj reforme izbornog postupka za Europski parlament trebao biti povećanje demokratske i transnacionalne dimenzije europskih izbora te demokratskog legitimiteta postupka donošenja odluka u Uniji, jačanje pojma građanstva Unije, poboljšanje funkcioniranja Europskog parlamenta i upravljanja Unijom, povećanje legitimnosti rada Europskog parlamenta, jačanje načela jednakosti biračkog prava i jednakih mogućnosti, poboljšanje učinkovitosti sustava za provođenje europskih izbora i približavanje zastupnika u Europskom parlamentu biračima, osobito onim najmlađima;

C.  budući da se u reformi izbornog postupka moraju poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti te se ujednačenost ne bi trebala nametati samo pro forma ;

D.  budući da je mogućnost razvoja ujednačenog izbornog postupka koji se temelji na neposrednim općim izborima utvrđena u Ugovorima od 1957.;

E.  budući da su sve slabiji odaziv na europskim izborima, osobito među mladima, te nezainteresiranost građana za europska pitanja prijetnja budućnosti Europe te stoga podržava prijedloge kojima bi se doprinijelo oživljavanju europske demokracije;

F.  budući da bi istinsko usklađivanje postupka izbora za Europski parlament u svim državama članicama moglo pomoći pri boljoj promidžbi prava svih građana Unije na jednako sudjelovanje u demokratskom životu Unije, uz istovremeno jačanje političke dimenzije europske integracije;

G.  budući da su se ovlasti Europskog parlamenta postepeno povećavale od prvih neposrednih izbora 1979. te je danas Europski parlament kao suzakonodavac ravnopravan s Vijećem u većini područja politike Unije, prije svega kao rezultat stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona;

H.  budući da je Ugovorom iz Lisabona promijenjen mandat zastupnicima u Europskom parlamentu nakon čega su postali izravni zastupnici građana Unije(11) umjesto „predstavnika naroda država okupljenih u Zajednici”(12) ;

I.  budući da je jedina reforma samog Izbornog akta provedena 2002. slijedom Odluke Vijeća 2002/772/EZ, Euratom(13) prema kojoj države članice moraju provoditi izbore na temelju proporcionalne zastupljenosti, pomoću sustava glasovanja za listu ili pojedinačnoga prenosivoga glasa i kojom je ukinut dvojni mandat za zastupnike u Europskom parlamentu; nadalje, budući da su države članice izričito dobile pravo da uspostave izborne jedinice na nacionalnoj razini i uvedu nacionalni prag koji ne smije biti veći od 5 % glasova birača;

J.  budući da još nije postignut sveobuhvatni sporazum o izbornom postupku koji bi bio doista ujednačen, iako je postupno došlo do djelomičnog usklađivanja izbornih sustava, između ostalog kroz sekundarno zakonodavstvo kao što je Direktiva Vijeća 93/109/EZ;

K.  budući da koncept građanstva Unije, službeno uveden u ustavni poredak Ugovorom iz Maastrichta 1993., obuhvaća pravo građana Unije da sudjeluju na europskim i lokalnim izborima u svojim državama i državi članici u kojoj imaju boravište pod istim uvjetima kao i državljani te države(14) ; budući da je to pravo sadržano i u Povelji koja je Ugovorom iz Lisabona postala pravno obvezujuća;

L.  budući da su unatoč tim reformama europski izbori još uvijek u velikoj mjeri regulirani nacionalnim zakonima, predizborna kampanja i dalje se vodi na nacionalnoj razini, a europske političke stranke ne mogu u dovoljnoj mjeri ispuniti svoj ustavni mandat i doprinijeti „stvaranju europske političke svijesti i izražavanju volje građana Unije” kao što je propisano člankom 10. stavkom 4. UEU-a;

M.  budući da su europske političke stranke u najboljem položaju da „doprinose stvaranju europske političke svijesti” te bi stoga trebale imati veću ulogu u kampanjama za izbore za Europski parlament kako bi povećale svoju vidljivost i pokazale na koji način glas za određenu nacionalnu stranku utječe na veličinu kluba zastupnika u Europskom parlamentu;

N.  budući da se postupak kandidiranja za europske izbore među državama članicama i nacionalnim strankama uvelike razlikuje, osobito kada je riječ o transparentnosti i standardima demokracije, a za izgradnju povjerenja u politički sustav neophodni su otvoreni, transparentni i demokratski postupci odabira kandidata;

O.   budući da se rokovi za konačno formiranje izbornih lista prije održavanja europskih izbora znatno razlikuju među državama članicama i da se trenutno kreću između 17 i 83 dana, čime se kandidati i glasači diljem Unije dovode u neravnopravan položaj kada je riječ o vremenu koje imaju za kampanju tj. za razmišljanje kome će dati svoj glas na izborima;

P.  budući da se rokovi za finalizaciju popisa birača prije europskih izbora znatno razlikuju među državama članicama i mogu otežati razmjenu informacija o glasačima među državama članicama (kojom se nastoji spriječiti dvostruko glasovanje) ili je čak i onemogućiti;

Q.  budući da bi se osnivanjem zajedničkih izbornih jedinica u kojima bi kandidati za predsjednika Komisije bili nositelji izbornih lista svake političke grupacije uvelike ojačala europska demokracija i povećao legitimitet izbora predsjednika Komisije;

R.  budući da je prema postojećim europskim izbornim pravilima omogućeno da se za europske izbore odredi neobavezni prag koji iznosi najviše 5 % glasova birača i da je 15 država članica iskoristilo tu mogućnost i uvelo prag između 3 % i 5 %; budući da je u manjim državama članicama i državama članicama koje su svoje izborno područje podijelile u izborne jedinice prag de facto iznad 3 %, iako ne postoji zakonom propisani prag; budući da se u okviru ustavne tradicije uvođenje obveznih pragova smatra legitimnim sredstvom kojim se jamči funkcioniranje parlamenata;

S.   budući da je prema članku 10. stavku 2. Izbornog akta izričito zabranjeno rano objavljivanje rezultata izbora, ali su se unatoč tome ti rezultati u prošlosti objavljivali; budući da bi usklađeno vrijeme zatvaranja birališta u svim državama članicama znatno doprinijelo stvaranju zajedničkog europskog duha europskih zbora i smanjilo mogućnost da na rezultate izbora utječe objavljivanje izbornih rezultata u nekim državama članicama prije zatvaranja birališta u svim državama članicama;

T.  budući da bi prvi službeni nepotpuni izborni rezultati trebali biti objavljeni istovremeno u svim državama članicama zadnji dan izbornog razdoblja u 21:00 sat po srednjoeuropskom vremenu (CET);

U.  budući da bi se utvrđivanjem zajedničkog europskog izbornog dana bolje odrazilo zajedničko sudjelovanje građana diljem Unije, ojačala bi se participativna demokracija i pomoglo pri stvaranju dosljednijih paneuropskih izbora;

V.  budući da je Ugovorom iz Lisabona uspostavljen novi ustavni poredak dajući pravo Europskom parlamentu da izabere predsjednika Europske komisije(15) , umjesto da samo da svoj pristanak; budući da su europski izbori 2014. bili važan presedan u tom smislu te da su pokazali da predlaganje nositelja lista povećava interes građana za europske izbore;

W.  budući da predlaganje nositelja lista za položaj predsjednika Europske komisije predstavlja vezu između glasova danih na nacionalnoj razini i europskog konteksta te omogućuje građanima Unije da pri odabiru među različitim političkim programima donesu odluke na temelju svih relevantnih informacija; budući da se predlaganjem nositelja lista u otvorenom i transparentnom postupku osnažuje demokratski legitimitet i ojačava odgovornost;

X.  budući da postupak predlaganja i odabira nositelja lista za taj položaj predstavlja snažan izraz europske demokracije; budući da bi on stoga trebao biti sastavni dio izbornih kampanja;

Y.  budući da bi rok u kojem europski klubovi zastupnika predlažu kandidate trebao biti utvrđen u Izbornom aktu i budući da bi vodeći kandidati za položaj predsjednika Komisije trebali ujedno biti i kandidati na izborima za Europski parlament;

Z.  budući da neke države članice ne pružaju mogućnost svojim građanima da glasaju u inozemstvu, a među onima koje imaju tu mogućnost uvjeti za uskraćivanje biračkog prava znatno se razlikuju; budući da bi omogućavanje prava svim građanima Unije koji borave izvan EU-a da sudjeluju na izborima doprinijelo jednakosti biračkog prava; budući da države članice u tom smislu moraju bolje međusobno uskladiti administraciju kako bi se spriječilo da birači dva puta glasuju u dvije različite države;

AA.  budući da u najmanje 13 država članica ne postoje odgovarajuća unutarnja pravila kojima bi se građane Unije s dvostrukim državljanstvom sprečavalo da glasuju dvaput, što je protivno članku 9. Izbornog akta;

AB.  budući da bi trebalo uspostaviti izborno tijelo na razini Unije koje bi djelovalo kao mreža jedinstvenih kontaktnih tijela pojedinih država članica jer bi se tako olakšao pristup informacijama o pravilima kojima se uređuju europski izbori, pojednostavio postupak i ojačao europski duh tih izbora; budući da se stoga Komisija poziva na razmatranje praktičnih mjera za uspostavu takvog tijela na razini Unije;

AC.  budući da se s obzirom na različite ustavne i izborne tradicije država članica dobni minimum za kandidaturu unutar 28 država članica kreće između 18 i 25 godina, dok je dobni minimum za glasače između 16 i 18 godina; budući da bi usklađivanje minimalne dobi za glasače i kandidate bio vrlo poželjan način da se građanima Unije osigura istinska jednakost prilikom glasovanja te bi se time izbjegla diskriminacija u temeljnom području građanstva, a to je pravo na sudjelovanje u demokratskom postupku;

AD.  budući da službeno osnivanje i jačanje političkih stranaka na razini Unije doprinosi razvoju europske političke svijesti i izražavanju volje građana Unije te je također doprinijelo postupnom približavanju izbornih sustava;

AE.  budući da bi glasovanje poštom, elektroničko glasovanje i glasovanje preko interneta provođenje europskih izbora moglo učiniti učinkovitijim i privlačnijim za glasače, uz uvjet da se zajamče najviši standardi zaštite podataka;

AF.  budući da se u većini država članica članovi izvršne vlasti mogu kandidirati za izbore za nacionalni parlament bez obustave svojih institucijskih aktivnosti;

AG.  budući da, unatoč stalnom napretku od 1979. u pogledu ravnopravne zastupljenosti žena i muškaraca u Parlamentu, i dalje postoje znatne razlike u tom području među državama članicama, pri čemu u deset država članica slabije zastupljeni spol ima manje od 33 % zastupničkih mjesta; budući da sadašnji sastav Europskog parlamenta u kojem žene čine samo 36,62 % ne odražava vrijednosti i ciljeve ravnopravnosti spolova koji su istaknuti u Povelji;

AH.  budući da je nužno postići ravnopravnost žena i muškaraca jer je to jedna od temeljnih vrijednosti EU-a, ali je vrlo mali broj država članica to načelo uvrstio u nacionalno izborno zakonodavstvo; budući da su se kvote o zastupljenosti spolova u donošenju političkih odluka i tzv. zaključane liste pokazale vrlo učinkovitim sredstvom za rješavanje diskriminacije i neravnoteže u moći među spolovima te u poboljšanju demokratske zastupljenosti u tijelima koja donose političke odluke;

AI.  budući da je načelo degresivne proporcionalnosti utvrđeno u UEU-u znatno doprinijelo zajedničkoj odgovornosti svih država članica za europski projekt;

1.  donio je odluku o pravodobnoj provedbi reforme svog izbornog postupka prije izbora 2019. u cilju povećanja demokratske i transnacionalne dimenzije europskih izbora i demokratskog legitimiteta postupka donošenja odluka na razini EU-a, jačanja pojma građanstva Unije i jednakosti biračkog prava, podupiranja načela predstavničke demokracije te neposrednog predstavljanja građana Unije u Europskom parlamentu u skladu s člankom 10. UFEU-a, poboljšanja funkcioniranja Europskog parlamenta i upravljanja Unijom, povećanja legitimnosti i učinkovitosti rada Europskog parlamenta, jačanja učinkovitosti sustava za provođenje europskih izbora, poticanja zajedničke odgovornosti među građanima svih država članica, poboljšanja uravnoteženosti sastava Europskog parlamenta, kao i omogućavanja najvećeg mogućeg stupnja jednakosti biračkog prava i sudjelovanja za građane Unije;

2.  predlaže da se isticanjem naziva i logotipova europskih političkih stranaka na glasačkim listićima poveća njihova vidljivost te preporučuje isto i za televizijske i radijske spotove i emisije u sklopu kampanje te za plakate i druge materijale koji se koriste u kampanjama za europske izbore, a posebno za manifeste nacionalnih stranaka jer bi te mjere doprinijele većoj transparentnosti europskih izbora i poboljšanju demokratskog načina njihova provođenja s obzirom na to da bi građani mogli jasno vidjeti na koji način njihov glas utječe na politički utjecaj europskih političkih stranaka i njihovu sposobnost formiranja klubova zastupnika u Europskom parlamentu;

3.  istovremeno, u svjetlu predanosti Unije supsidijarnosti, smatra da bi regionalne političke stranke koje se natječu na europskim izborima trebale slijediti istu praksu te da bi trebalo potaknuti regionalne vlasti da se u tom kontekstu koriste službeno priznatim regionalnim jezicima;

4.  potiče države članice da olakšaju sudjelovanje europskih političkih stranaka i njihovih nositelja lista u izbornim kampanjama, posebno na televiziji i u ostalim medijima;

5.  odlučio je odrediti zajednički najkraći rok od 12 tjedana prije dana izbora za sastavljanje izbornih lista radi povećanja jednakosti biračkog prava dajući kandidatima i biračima diljem Unije jednako vrijeme za pripremu i razmišljanje prije glasovanja; potiče države članice da razmotre načine kojima bi se moglo zajamčiti bolje usklađivanje pravila kojima se uređuju izborne kampanje u kontekstu europskih izbora;

6.  smatra da je ključno da političke stranke na svim razinama usvoje demokratske i transparentne postupke odabira kandidata; preporučuje nacionalnim strankama da demokratskim glasovanjem izaberu svoje kandidate za europske izbore;

7.  predlaže uvođenje obveznog praga, između 3 % i 5 %, za raspodjelu zastupničkih mjesta u državama članicama koje funkcioniraju kao jedna izborna jedinica i izbornim jedinicama u kojima se koristi sustav glasovanja za listu i koje imaju više od 26 zastupničkih mjesta; smatra da je ta mjera važna za očuvanje funkcioniranja Europskog parlamenta jer će se njome spriječiti daljnja fragmentacija;

8.  predlaže da, unatoč tome što su države članice slobodne utvrditi dan(e) izbora unutar izbornog razdoblja, izbori u svim državama članicama završe u nedjelju do 21:00 sat po srednjoeuropskom vremenu jer će se time zajamčiti pravilna primjena članka 10. stavka 2. Izbornog akta i smanjiti mogućnost da na rezultate izbora utječe objavljivanje izbornih rezultata u nekim državama članicama prije zatvaranja birališta u svim državama članicama; zagovara zadržavanje zabrane ranijeg objavljivanja rezultata izbora u svim državama članicama;

9.  odlučio je odrediti zajednički rok za predlaganje nositelja lista europskih političkih stranaka 12 tjedana prije europskih izbora kako bi im se omogućilo predstavljanje izbornih programa, organiziranje političkih rasprava između kandidata i provođenje izbornih kampanja diljem Unije; smatra da je postupak predlaganja nositelja lista važan aspekt izborne kampanje zbog implicitne veze između rezultata europskih izbora i izbora predsjednika Komisije, kao što je utvrđeno u Ugovoru iz Lisabona;

10.  odlučio je odrediti zajednički rok od osam tjedana za finalizaciju popisa birača i šest tjedana za razmjenu informacija o građanima Unije koji imaju dvojno državljanstvo i građanima Unije koji žive u nekoj drugoj državi članici s jedinstvenim nacionalnim tijelom zaduženim za popis birača;

11.  predlaže da se ojača integritet izbora ograničavanjem troškova kampanja na razuman iznos kojim bi se omogućilo primjereno predstavljanje političkih stranaka, kandidata i njihovih izbornih programa;

12.  predlaže da se svim građanima Unije, uključujući onima koji borave ili rade u trećoj zemlji, omogući pravo da glasaju na izborima za Europski parlament; smatra da bi time konačno svi građani Unije imali jednako pravo da pod istim uvjetima glasuju na izborima za Parlament, bez obzira na svoje mjesto boravka ili državljanstvo;

13.  međutim, poziva države članice da bolje međusobno usklade administraciju kako bi se spriječilo da birači dva puta glasuju u dvije različite države;

14.  potiče države članice da dopuste sustav glasovanja poštom, elektroničko glasovanje i glasovanje preko interneta kako bi se povećala izlaznost te kako bi se postupak glasovanja olakšao svim građanima, a posebno ljudima sa smanjenom mobilnošću i onima koji žive ili rade u državi članici čiji nisu državljani ili u trećoj zemlji, pod uvjetom da se poduzmu potrebne mjere za sprečavanje bilo kakvih prijevara pri glasovanju navedenim sustavima;

15.  predlaže državama članicama da razmisle o načinima na koji bi se u budućnosti mogla ujednačiti minimalna dob za glasače na 16 godina kako bi se dodatno povećala jednakost biračkog prava među građanima Unije;

16.  poziva na reviziju Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije s namjerom da se prilagode pravila o povjerenicima koji se žele kandidirati za Europski parlament kako se ne bi ne ugrozila institucijska učinkovitost Komisije u vrijeme izbora i kako bi se istovremeno izbjegla zlouporaba institucijskih resursa;

17.  odlučuje Parlamentu dati pravo da odredi razdoblje održavanja izbora za Europski parlament nakon savjetovanja s Vijećem;

18.  potiče države članice da usvoje odgovarajuće pravne okvire kojima bi se zajamčili najviši standardi informativnog, poštenog i objektivnog medijskog praćenja tijekom izbornih kampanja, posebice kad je riječ o javnom radiju i televiziji; to smatra ključnim kako bi se građanima Unije omogućilo da pri odabiru među različitim političkim programima donesu odluku na temelju svih relevantnih informacija; priznaje važnost instrumenata za samoregulaciju, poput kodeksa ponašanja, pri postizanju tog cilja;

19.  poziva na više standarde čiji je cilj jamčenje slobodnog i neometanog natjecanja političkih stranaka, a osobito medijskog pluralizma i neutralnosti na svim razinama javne uprave kad je riječ o poboljšanju izbornog postupka;

20.  ističe važnost veće prisutnosti žena u postupcima političkog odlučivanja te njihove bolje zastupljenosti na europskim izborima; slijedom toga, poziva države članice i institucije Unije da poduzmu sve potrebne mjere u cilju promicanja načela ravnopravnosti muškaraca i žena tijekom čitavog izbornog postupka; s tim u vezi naglašava važnost rodno uravnoteženih izbornih lista;

21.  potiče države članice da poduzmu mjere za promicanje odgovarajuće zastupljenosti etničkih, jezičnih i drugih manjina na europskim izborima;

22.  smatra da bi bilo poželjno osnovati Europsko izborno tijelo koje bi moglo biti nadležno za centralizaciju informacija o izborima za Europski parlament, nadzor nad provedbom izbora te olakšavanje razmjene informacija među državama članicama;

23.  odlučio je da bi položaj zastupnika u Europskom parlamentu također trebao biti nespojiv s položajem zastupnika u regionalnom parlamentu ili skupštini koji imaju zakonodavne ovlasti;

24.  podsjeća da se, unatoč preporukama Komisije, države članice u više navrata nisu uspjele dogovoriti oko zajedničkog izbornog dana; potiče države članice da rade na postizanju dogovora u vezi s tim pitanjem;

25.  podnosi Vijeću priloženi prijedlog izmjene Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima(16) ;

26.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji te parlamentima i vladama država članica.

(1) Odluka Vijeća 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom (SL L 278, 8.10.1976., str. 1.), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća 93/81/Euratom, EZUČ, EEC (SL L 33, 9.2.1993., str. 15.) i Odlukom Vijeća 2002/772/EZ, Euratom (SL L 283, 21.10.2002., str. 1.).
(2) SL C 292, 21.9.1998., str. 66.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0462.
(4)Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0323
(5) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0082.
(6) SL L 79, 21.3.2013., str. 29.
(7) PE 558.775 (http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/IDAN/2015/558775/EPRS_IDA(2015)558775_EN.pdf)
(8) SL L 304, 20.11.2010., str. 47.
(9) SL L 329, 30.12.1993., str. 34.
(10) SL L 317, 4.11.2014., str. 1.
(11) Članak 10. stavak 2. i članak 14. stavak 2. UEU-a.
(12) Članak 189. stavak 1. Ugovora o osnivanju Europske zajednice.
(13) Odluka Vijeća 2002/772/EZ, Euratom od 25. lipnja 2002. i 23. rujna 2002. o izmjeni Akta o izboru predstavnika Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, koji je priložen Odluci 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom (SL L 283, 21.10.2002., str. 1).
(14) Članak 20. stavak 2. UFEU-a.
(15) Članak 17. stavak 7. UEU-a.
(16) Izmjene u priloženom prijedlogu temelje se na konsolidiranoj verziji koju je sastavila pravna služba Europskog parlamenta na temelju Akta o izboru predstavnika u Skupštini neposrednim općim izborima (SL L 278, 8.10.1976., str. 5.) kako je izmijenjena Odlukom 93/81/Euratom, EZUČ, EEZ o izmjeni Akta o izboru predstavnika Europskog parlamenta neposrednim općim izborima priloženog Odluci Vijeća 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom od 20. rujna 1976. (SL L 33, 9.2.1993., str. 15.) i Odlukom Vijeća 2002/772/EZ, Euratom od 25. lipnja 2002. i 23. rujna 2002. (SL L 283, 21.10.2002., str. 1.). Razlikuje se od konsolidirane verzije koju je sastavio Ured za publikacije europske unije (CONSLEG. 1976X1008-23/09/2002) u dvije točke: sadrži alineju u članku 7. stavku 1. „‒ član Odbora regija” koja proizlazi iz članka 5. Ugovora iz Amsterdama (SL C 340, 10.11.1997.) te je renumeriran u skladu s člankom 2. stavkom 1. Odluke Vijeća 2002/772/EZ, Euratom.


PRILOG

Prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o usvajanju odredbi za izmjenu Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 223. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europskog parlamenta,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da je potrebno je provesti odredbe Ugovora povezane s izbornim postupkom;

USVOJILO JE sljedeće odredbe te preporučuje državama članicama da ih odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama.

Članak 1.

Akt o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, priložen Odluci Vijeća 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom(1) , mijenja se kako slijedi:

(1)  U članku 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U svakoj državi članici, članovi Europskog parlamenta biraju se kao predstavnici građana Unije na temelju proporcionalne zastupljenosti, pomoću sustava glasovanja za listu ili pojedinačnoga prenosivoga glasa.”

(2)  Umeće se sljedeći članak:

„Članak 2.a

Vijeće jednoglasno odlučuje o zajedničkoj izbornoj jedinici u kojoj su nositelji izbornih lista kandidati svake političke grupacije za predsjednika Komisije.”

(3)  Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Za izborne jedinice i države članice koje funkcioniraju kao jedna izborna jedinica u kojima se koristi sustav glasovanja za listu i koje imaju više od 26 zastupničkih mjesta države članice određuju izborni prag za dodjelu zastupničkih mjesta koji nije niži od 3 posto i ne prelazi 5 posto danih glasova u dotičnoj izbornoj jedinici ili državi članici koja funkcionira kao jedna izborna jedinica.”

(4)  Umeću se sljedeći članci:

„Članak 3.a

Svaka država članica sama određuje rok za utvrđivanje izbornih lista za Europski parlament. Taj je rok najmanje 12 tjedana prije početka izbornog razdoblja iz članka 10. stavka 1.

Članak 3.b

Rok za utvrđivanje i finalizaciju popisa birača je osam tjedana prije prvog dana izbora.

Članak 3.c

Političke stranke koje sudjeluju na izborima za Europski parlament moraju poštovati demokratske postupke i transparentnost pri odabiru svojih kandidata za izbore.

Članak 3.d

U sklopu izbornih lista za Europski parlament osigurava se ravnopravnost spolova.

Članak 3.e

Na glasačkim listićima koji se koriste za izbore za Europski parlament jednako su vidljiva imena i logotipovi nacionalnih stranaka i europskih političkih stranaka kojima pripadaju, ako je to dotična nacionalna politička stranka zatražila.

Države članice potiču i olakšavaju pružanje takvih informacija u televizijskim i radijskim emisijama te u sklopu materijala za izbornu kampanju. Materijali za izbornu kampanju uključuju poveznicu na manifest europske političke stranke kojoj nacionalna stranka pripada, ako je to slučaj.

Pravila za objavljivanje izbornih materijala namijenjenih glasačima tijekom izbora za Europski parlament ista su kao ona koja se primjenjuju za nacionalne, regionalne i lokalne izbore u dotičnoj državi članici.

Članak 3.f

Europske političke stranke predlažu svoje kandidate za mjesto predsjednika Komisije najmanje 12 tjedana prije početka izbornog razdoblja, kako je utvrđeno u članku 10. stavku 1.”

(5)  Umeću se sljedeći članci:

„Članak 4.a

Države članice mogu uvesti elektroničko glasovanje i glasovanje putem interneta za izbore za Europski parlament te, u slučaju da to učine, usvajaju mjere koje će biti dostatne za jamčenje pouzdanosti rezultata, tajnosti glasovanja i zaštite podataka.

Članak 4.b

Države članice mogu omogućiti svojim građanima da na izborima za Europski parlament glasuju poštom.”

(6)  U članku 5. stavku 1. briše se drugi podstavak.

(7)  Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1.  Članovi Europskog parlamenta glasuju kao pojedinci i u svoje ime. Oni ne smiju biti vezani nikakvim naputcima niti primati obvezujuće naloge. Predstavljaju sve građane Unije.

2.  Članovi Europskog parlamenta uživaju povlastice i imunitete koji se na njih primjenjuju na temelju Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske Unije, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.”

(8)  Članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

„1. Obnašanje mandata zastupnika u Europskom parlamentu nespojivo je s onim:

–  lana vlade države članice,

–  člana nacionalnog ili regionalnog parlamenta ili skupštine sa zakonodavnim ovlastima,

–  člana Komisije,

–  suca, nezavisnog odvjetnika ili tajnika Suda Europske unije,

–  člana Odbora direktora Europske središnje banke,

–  člana Revizorskog suda,

–  Europskog ombudsmana,

–  člana Gospodarskog i socijalnog odbora,

–  člana Odbora regija,

–  člana odbora ili drugih tijela osnovanih na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske Unije ili Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju u svrhu upravljanja sredstvima Unije ili izvršavanja stalne zadaće izravnog upravljanja,

–  člana Upravnog vijeća, Upravljačkog odbora ili osoblja Europske investicijske banke,

–  aktivnog dužnosnika ili službenika institucija Europske unije ili specijaliziranih tijela povezanih s njima ili Europskom središnjom bankom.”;

(b)  stavak 2. briše se;

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Članovi Europskog parlamenta na koje se stavci 1. i 3. počnu primjenjivati tijekom petogodišnjeg razdoblja navedenog u članku 5. zamjenjuju se u skladu s člankom 13.”

(9)  Umeću se sljedeći članci:

„Članak 9.a

Svi građani Unije, uključujući one koji borave ili rade u trećoj zemlji, imaju pravo glasovati na izborima za Europski parlament. Države članice poduzimaju potrebne mjere za jamčenje provedbe tog prava.

Članak 9.b

Svaka država članica određuje kontaktno tijelo koje je nadležno za razmjenu podataka o biračima s partnerskim tijelima u drugim državama članicama. To tijelo dostavlja partnerskim tijelima, putem usklađenih i sigurnih elektroničkih sredstava komunikacije, podatke o građanima Unije koji su državljani više od jedne države članice i građanima Unije koji nisu državljani države članice u kojoj borave, najkasnije šest tjedana prije prvog dana izbora.

Dostavljene informacije moraju sadržavati barem ime i prezime građanina, njegovu dob, mjesto boravka i datum dolaska u državu članicu.”

(10)  Članci 10. i 11. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 10.

1.  Izbori za Europski parlament održavaju se na dan ili dane i vrijeme koje utvrdi svaka država članica. Za sve države članice taj datum ili datumi padaju u istom razdoblju koje počinje u četvrtak ujutro i završava prve sljedeće nedjelje. Izbori u svim državama članicama završavaju te nedjelje u 21:00 sat po srednjoeuropskom vremenu.

2.  Države članice na smiju službeno objaviti rezultat njihova prebrojavanja glasova prije zatvaranja birališta. Prve službene procjene rezultata objavljuju se istovremeno u svim državama članicama po završetku izbornog razdoblja iz stavka 1. Prije tog roka ne smiju se objavljivati nikakvi rezultati utemeljeni na izlaznim anketama.

3.  Prebrojavanje glasova danih dopisnim glasovanjem počinje u svim državama članicama nakon zatvaranja birališta u državi članici u kojoj su birači glasovali posljednji unutar izbornog razdoblja iz stavka 1.

Članak 11.

1.  Europski parlament, nakon savjetovanja s Vijećem, određuje izborno razdoblje za izbore najranije jednu godinu prije isteka petogodišnjeg saziva iz članka 5.

2.  Ne dovodeći u pitanje članak 229. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članak 109. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, Europski se parlament bez prethodnog sazivanja sastaje prvog utorka po isteku razdoblja od mjesec dana od kraja izbornog razdoblja.”

(11)  Članci 14. i 15. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 14.

Mjere za provedbu ovog Akta predlaže većina članova Europskog parlamenta, a usvaja Vijeće kvalificiranom većinom nakon savjetovanja s Komisijom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.

Članak 15.

Ovaj je Akt sastavljen na danskom, nizozemskom, engleskom, finskom, francuskom, njemačkom, grčkom, irskom, talijanskom, portugalskom, španjolskom i švedskom, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni.

U skladu s ugovorima o pristupanju bugarska, češka, estonska, hrvatska, latvijska, litavska, mađarska, malteška, poljska, rumunjska, slovačka i slovenska inačica ovog Akta također su vjerodostojne.”

(12)  Prilozi I. i II. brišu se.

Članak 2.

1.  Izmjene iz članka 1. proizvode učinke od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon što države članice usvoje odredbe iz ove Odluke u skladu sa svojim odgovarajućim ustavnim odredbama.

2.  Države članice obavješćuju Glavno tajništvo Vijeća o završetku svojih nacionalnih postupaka.

Članak 3.

Ova odluka i njoj priložene odredbe objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Vijeće

Predsjednik

(1) Odluka Vijeća 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom od 20. rujna 1976. (SL L 278, 8.10.1976., str. 1.).

Posljednje ažuriranje: 25. travnja 2017.Pravna napomena