Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove neobavezne protokole,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju o temeljnim pravima EU-a,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju 2015. – 2019.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o UNHRC-u,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući rezolucije o raspravama o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. i politici Europske unije u tom području(1),

–  uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće UNHRC-a za 2015. godinu podneseno Općoj skupštini UN-a,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da su 2015. i 2016. godine u kojima se obilježavaju važne obljetnice povezane s ostvarivanjem ljudskih prava, mirom i sigurnosti: 70. obljetnica utemeljenja Ujedinjenih naroda, 50. obljetnica Međunarodnoga pakta o građanskim i političkim pravima i Međunarodnoga pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 30. obljetnica Deklaracije UN-a o pravu na razvoj (iz 1986.) i 20. obljetnica Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (iz 1995.) te 15. obljetnica povijesne Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti (iz 2000.) i donošenja Milenijskih ciljeva razvoja (iz 2000.);

B.  budući da su sve države obvezne poštovati ljudska prava neovisno o rasi, podrijetlu, vjeri, sloju, kasti, spolu, seksualnoj orijentaciji ili boji kože; budući da ističe svoju potporu nedjeljivosti ljudskih prava (građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih ili kulturnih) koja su međusobno povezana i međuovisna i s obzirom na to da se uskraćivanjem bilo kojeg od tih prava izravno i negativno utječe na druga prava; budući da za sve države vrijedi obveza da poštuju osnovna prava svojih stanovnika i dužnost da poduzimaju konkretne mjere kako bi omogućile poštovanje tih prava na nacionalnoj razini i da surađuju na međunarodnoj razini radi uklanjanja prepreka ostvarivanju ljudskih prava u svim područjima;

C.  budući da su poštovanje, promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta; budući da su unutarnja i vanjska dosljednost u području ljudskih prava nužne da bi politika EU-a u području ljudskih prava u inozemstvu bila vjerodostojna;

D.  budući da se djelovanje Unije u odnosima s trećim zemljama provodi u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji, kojim se potvrđuje univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda te se propisuje obveza poštovanja ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti kao i načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava pri djelovanju na međunarodnoj sceni;

E.  budući da bi poštovanje ljudskih prava trebalo promicati u svim područjima politike koja se dotiču mira i sigurnosti, razvojne suradnje, trgovine i ulaganja, humanitarnoga djelovanja, klimatskih promjena, migracija i borbe protiv terorizma jer se tim pitanjima ne može pristupati odvojeno od pitanja poštovanja ljudskih prava;

F.  budući da su države članice UN-a usvojile Program do 2030. i obvezale se na taj program u kojemu se zamišlja svijet u kojemu se univerzalno poštuju ljudska prava i ljudsko dostojanstvo, vladavina prava, pravda, ravnopravnost i nediskriminacija;

G.  budući da se redovnim sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC), imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičnog pregleda, posebnim postupcima za rješavanje stanja u određenim državama ili za određene teme doprinosi međunarodnim naporima za promicanje i poštovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;

H.  budući da su neke članice Vijeća za ljudska prava poznate kao jedni od najozbiljnijih kršitelja ljudskih prava i imaju povijest loše suradnje s mandatarima posebnih postupaka UN-a i nepoštovanja obveze izvješćivanja tijela UN-a za praćenje provedbe ugovora o ljudskim pravima;

Vijeće UN-a za ljudska prava

1.  pozdravlja imenovanje veleposlanika Choi Kyong-lima na dužnost predsjednika Vijeća za ljudska prava za 2016. godinu;

2.  pozdravlja godišnje izvješće UNHRC-a upućeno Općoj skupštini UN-a, kojim su obuhvaćene njegova 28., 29. i 30. sjednica;

3.  ponavlja svoje stajalište da bi se članovi UNHRC-a trebali birati među državama koje poštuju ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju te apelira na države članice UN-a da se pri izboru članica UNHRC-a zalažu za primjenu kriterija koji se temelje na uspješnosti u poštovanju ljudskih prava; izražava zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u nekim novoizabranim članicama Vijeća UN-a za ljudska prava; vjeruje da države članice pri izboru članica UNHRC-a ne bi smjele podržavati zemlje u kojima se ne poštuju ljudska prava;

4.  ističe da je važno dati potporu neovisnosti i nepovredivosti Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) kako bi se Uredu omogućilo da i dalje učinkovito i nepristrano izvršava svoje mandat; u tom pogledu poziva da se OHCHR-u pruži odgovarajuća podrška i financiranje; ponovno izražava potporu posebnim postupcima i neovisnosti nositelja mandata kao što su posebni izvjestitelji kako bi im se omogućilo da potpuno nepristrano izvršavaju svoje dužnosti te poziva sve države da surađuju s mandatarima posebnih postupaka; žali zbog nesuradnje nekih država članica;

5.  ponovno potvrđuje važnost univerzalnosti univerzalnog periodičnog pregleda radi postizanja potpunog razumijevanja stanja ljudskih prava u svim državama članicama UN-a te ponavlja potporu drugom krugu pregleda u kojem je poseban naglasak na primjenjivanju preporuka prihvaćenih tijekom prvog kruga; međutim ponovno traži da se preporuke koje države nisu prihvatile tijekom prvoga kruga iznova razmotre u nastavku procesa univerzalnog periodičnog pregleda;

6.  ističe da je potrebno zajamčiti da brojni dionici, posebno civilno društvo, u potpunosti sudjeluju u svim vidovima rada UNHRC-a te izražava zabrinutost da teška ograničenja onemogućuju civilnom društvu da sudjeluje u postupku univerzalnog periodičnog pregleda; poziva države članice UN-a, uključujući države članice EU-a, da se služe univerzalnim periodičnim pregledom kao sredstvom za ocjenjivanje stanja ljudskih prava u vlastitim zemljama te da u tom pogledu izrade preporuke;

7.  poziva EU da se nastavi baviti preporukama iz univerzalnoga periodičnoga pregleda u svim političkim dijalozima EU-a s predmetnim državama kako bi se ispitali načini i mehanizmi provedbe preporuka uz pomoć državnih i regionalnih strategija;

8.  pozdravlja Inicijativu za promjenu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava kojom se nastoji poboljšati i ojačati globalna prisutnost ureda UN-a za ljudska prava osnivanjem osam regionalnih centara za zaštitu i promicanje poštovanja ljudskih prava uz izravnu suradnju s partnerima kako bi se preporuke mehanizama za ljudska prava pretvorile u prave promjene na terenu; povodom 10. obljetnice Vijeća za ljudska prava poziva da se provede procjena učinka Vijeća, uključujući u pogledu mandata i provedbe njegovih rezolucija i drugih odluka;

Građanska i politička prava

9.  izražava zabrinutost zbog ustavnih izmjena u nekim državama kojima se želi izmijeniti ograničenje trajanja mandata predsjednika, što je u nekim slučajevima izazvalo nasilje u vezi s izborima; ponovno potvrđuje da je poštovanje građanskih i političkih prava, uključujući individualnu i kolektivnu slobodu izražavanja te slobodu okupljanja i udruživanja, pokazatelj demokratskoga, tolerantnoga i pluralističkoga društva;

10.  ponavlja da su slobodni i vjerodostojni izbori koji se održavaju periodički i temelje se na općem i jednakom pravu glasa temeljno pravo koje bi svi građani trebali uživati u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (članak 21. stavak 3.) i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima (članak 25.); potvrđuje da su sloboda izražavanja te dinamično okruženje pogodno za neovisno i pluralističko civilno društvo preduvjeti za promicanje poštovanja ljudskih prava;

11.  smatra da suvremena digitalna tehnologija nudi prednosti, ali i postavlja izazove kada je riječ o zaštiti prava na privatnost, ostvarivanju slobode izražavanja na internetu u cijelom svijetu te sigurnosti jer se suvremena digitalna tehnologija često upotrebljava kao sredstvo ekstremističke i terorističke propagande te kao način za pridobivanje novih članova; u tom kontekstu pozdravlja imenovanje posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na privatnost u digitalno doba,, čiji mandat obuhvaća pitanja nadzora i privatnosti koji utječu na građane i na internetu i izvan njega;

12.  poziva države članice UN-a, uključujući države članice EU-a, da provedu preporuke posebnog izvjestitelja UN-a o suvremenim oblicima rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i povezane netolerancije kako bi se suzbilo širenje rasne i etičke mržnje te ksenofobije i poticanje na njih preko interneta i društvenih mreža poduzimanjem odgovarajućih zakonodavnih mjera, uz potpuno poštovanje ostalih temeljnih prava kao što su sloboda izražavanja i mišljenja;

Borci za ljudska prava

13.  osuđuje kontinuirano zlostavljanje i pritvaranje boraca za ljudska prava i predstavnika oporbe koje u brojnim trećim zemljama provode snage vlasti; izražava zabrinutost zbog nepoštenog i restriktivnog zakonodavstva, što uključuje i ograničenja na financiranje iz inozemstva, zbog kojeg je prostor za aktivnosti civilnoga društva sve manji; poziva sve vlade da promiču i podupiru slobodu medija, organizacije civilnoga društva i aktivnosti boraca za ljudska prava te da im dopuste da djeluju bez straha od represije i zastrašivanja;

14.  smatra da je vjerodostojnost UNHRC-a ugrožena zbog kontinuiranog zlostavljanja i pritvaranja boraca za ljudska prava i članova oporbe koje provode mnoge države članice UNHRC-a; apelira na EU i njegove države članice da na razini UN-a promiču inicijativu za osmišljavanje dosljednog i sveobuhvatnog odgovora na velike izazove s kojima se diljem svijeta susreću borci za ljudska prava koji se bave pravima žena, zaštitom prava povezanih s okolišem, prava na zemljište i prava autohtonih naroda, korupcijom i nekažnjivošću, kao i novinari i drugi borci za ljudska prava koji se služe medijima, uključujući internetske i društvene medije, te da sustavno osude njihova ubojstva;

15.  krajnje je zabrinut zbog sve učestalijih napada na humanitarne radnike i zdravstvene objekte; podsjeća da su prema međunarodnom humanitarnom pravu takvi napadi zabranjeni i poziva sukobljene strane da poštuju osnovna načela tog prava; naglašava važnost poboljšanja sigurnosti humanitarnih radnika kako bi se učinkovitije reagiralo na napade;

Smrtna kazna

16.  podsjeća na nultu toleranciju EU-a prema smrtnoj kazni i ponavlja dugogodišnje protivljenje smrtnoj kazni, mučenju, okrutnom, nehumanom i ponižavajućem postupanju i kažnjavanju u svim slučajevima i u svim okolnostima; ističe da je važno da EU nastavi promicati moratorij na smrtnu kaznu i još jednom naglašava da se ukidanjem smrtne kazne doprinosi jačanju ljudskog dostojanstva; ponavlja svoje stajalište da bi potpora politici trećih zemalja u borbi protiv droga, kao što su financijska pomoć, tehnička podrška i izgradnja kapaciteta, trebala isključivati primjenu smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogama; izražava potporu imenovanju posebnog izvjestitelja o ljudskim pravima i politici borbe protiv droga;

17.  pohvaljuje znatan napredak ostvaren dosad koji se očituje u tome da su mnoge zemlje obustavile primjenu smrtne kazne, dok su druge poduzele zakonodavne mjere u smjeru ukidanja smrtne kazne; unatoč tome izražava žaljenje zbog ponovnog uvođenja pogubljenja u nekim zemljama tijekom posljednjih nekoliko godina; poziva one države koje su ukinule smrtnu kaznu ili one u kojima je već dugo na snazi moratorij na primjenu smrtne kazne da ostanu odane tim ciljevima i da ne uvedu ponovno smrtnu kaznu;

Sloboda vjeroispovjedi

18.  podsjeća na to da je sloboda mišljenja, savjesti, vjeroispovijedi i uvjerenja temeljno ljudsko pravo, priznato u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i zajamčeno u članku 18. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima; jednako tako podsjeća na njezinu povezanost s drugim ljudskim pravima i temeljnim slobodama koja obuhvaćaju pravo vjerovanja ili nevjerovanja, slobodu izražavanja teističkog, neteističkog ili ateističkog uvjerenja te pravo na prihvaćanje, promjenu i napuštanje ili vraćanje uvjerenja po vlastitom izboru; izražava zabrinutost zbog činjenice da se neke zemlje još uvijek ne pridržavaju standarda UN-a i primjenjuju državnu represiju, koja može uključivati fizičko kažnjavanje, zatvorske kazne, pretjerane novčane kazne, pa čak i smrtnu kaznu, čime se krši sloboda vjeroispovijedi ili uvjerenja; zabrinut je zbog sve većeg progona vjerskih manjina zbog njihove vjeroispovjedi ili uvjerenja, kao i zbog nezakonitog uništavanja njihovih mjesta okupljanja; podržava izvješće koje je o nasilju počinjenom „u ime vjere” sastavio posebni izvjestitelj UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja; poziva EU da provodi svoje preporuke o inicijativama za međuvjerski dijalog;

19.  pozdravlja predanost EU-a da na međunarodnim forumima promiče slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja, što uključuje i podršku mandatu posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja; u potpunosti podržava praksu EU-a da preuzima glavnu ulogu u donošenju tematskih rezolucija o toj temi unutar UNHRC-a i Opće skupštine UN-a; traži da se poduzmu konkretne mjere za zaštitu vjerskih manjina, nevjernika, apostata i ateista koji su žrtve zakona o bogohuljenju; smatra da bi trebalo djelovati na međunarodnim i regionalnim forumima vođenjem otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s vjerskim udrugama i zajednicama, u skladu s člankom 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

Socijalna i gospodarska prava

20.  prepoznaje napore UNHRC-a da svim ljudskim pravima osigura jednak status i jednaku težinu, i to uvođenjem mandatara za posebne postupke u vezi s gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima; u tom pogledu ističe važnost ratifikacije neobaveznog protokola Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima kojim se uspostavljaju žalbeni i istražni mehanizmi;

21.  izražava veliku zabrinutost zbog porasta stope ekstremnog siromaštva, čime se dovodi u pitanje potpuno ostvarivanje svih ljudskih prava; u tom kontekstu pozdravlja izvješće posebnog izvjestitelja Vijeća UN-a za ljudska prava o ekstremnom siromaštvu i ljudskim pravima (A/HRC/29/31) i podržava njegove prijedloge za iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva; smatra da je važno uhvatiti se u koštac s problemom sve većih nejednakosti u cilju borbe protiv siromaštva općenito i promicati socijalna i gospodarska prava olakšavanjem pristupa hrani, vodi, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i stanovanju;

22.  smatra da su korupcija, utaja poreza, loše upravljanje javnim dobrima i nedostatak odgovornosti prijetnje jednakom ostvarivanju ljudskih prava i da narušavaju demokratske procese, vladavinu prava, pošteno izvršavanje pravde i rad javnih službi kao što su obrazovanje i osnovne zdravstvene službe; smatra da je u borbi protiv korupcije presudno djelovanje na jamčenju poštovanja ljudskih prava, i to konkretno prava na obaviještenost, prava na slobodu izražavanja i okupljanja, prava na neovisno sudstvo i prava na demokratsko sudjelovanje u javnim poslovima;

23.  ističe da manjinske zajednice u trećim zemljama imaju specifične potrebe te da bi trebalo promicati njihovu jednakost u svim područjima gospodarskog, socijalnog, političkog i kulturnog života;

24.  poziva države članice UN-a, uključujući države članice EU-a, da zatraže od svih mandatara posebnih postupaka da posebnu pozornost pridaju pitanjima koja se odnose na pripadnice autohtonih naroda, mlade i osobe s invaliditetom te da o tim pitanjima sustavno obavještavaju UNHRC; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), Komisiju i države članice da podupiru sudjelovanje autohtonih naroda na sjednicama UNHRC-a; poziva ESVD i države članice da aktivno podupiru izradu akcijskog plana za autohtone narode na razini cijelog sustava, posebno u pogledu redovnih savjetovanja s autohtonim narodima;

Poslovanje i ljudska prava

25.  podržava učinkovitu i sveobuhvatnu provedbu UN-ovih Vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima; poziva sve države članice UN-a, uključujući države članice EU-a, da izrade i primijene nacionalne akcijske planove; smatra da su trgovina i ljudska prava usko povezane i da poslovna zajednica ima važnu ulogu u promicanju ljudskih prava i demokracije; potvrđuje važnost vodećih uloga EU-a i multinacionalnih kompanija u promicanju međunarodnih standarda u području poslovanja i ljudskih prava;

26.  poziva UN i EU da se zajedno s multinacionalnim i europskim poduzećima pokrenu pitanje otimanja zemlje i boraca za pravo na zemljište koji su žrtve odmazde, među ostalim u obliku prijetnji, uznemiravanja, samovoljnih uhićenja, fizičkih napada i ubojstava;

27.  pozdravlja inicijativu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava da se ojača projekt pravne odgovornosti i pravnih sredstava kako bi se doprinijelo pravednom i učinkovitijem sustavu pravnih sredstava u nacionalnim zakonodavstvima, posebno u slučajevima teških povreda ljudskih prava u poslovnom sektoru; poziva sve vlade da ispune svoju dužnost u pogledu jamčenja poštovanja ljudskih prava i dostupnosti pravde žrtvama koje se suočavaju i s praktičnim i s pravnim izazovima kada nastoje pristupiti pravnim sredstvima na nacionalnoj i na međunarodnoj razini u vezi s kršenjem ljudskih prava povezanim s poslovanjem;

28.  prima na znanje da je otvorena međuvladina radna skupina za izradu međunarodnog, pravno obvezujućeg instrumenta za transnacionalne korporacije i druge poslovne subjekte s obzirom na ljudska prava, koja je osnovana na temelju rezolucije UNHRC-a od 26. lipnja 2014., održala svoju prvu sjednicu u srpnju 2015.; poziva EU da podupre nastojanja da se njezine politike usklade sa smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća te preporučuje da se EU i njegove države članice konstruktivno angažiraju u raspravi o međunarodnom pravno obvezujućem instrumentu za poslovanje i ljudska prava unutar sustava UN-a;

Migracije i izbjeglice

29.  zabrinut je zbog najteže humanitarne krize nakon Drugog svjetskog rata koja je nastala jer je sve veći broj osoba prisiljen napustiti svoje domove zbog progona, oružanih sukoba, općeg nasilja i klimatskih promjena pa u potrazi za zaštitom i boljim životom kreće na opasna putovanja kojima dovodi u opasnost vlastiti život; poziva na poduzimanje učinkovitih i koordiniranih mjera za rješavanje temeljnih uzroka migracije; nadalje poziva da se na razini UN-a pojačaju napori u rješavanju sadašnjih i budućih izazova povezanih s migracijama jamčenjem dostatnih sredstava za UNHRC, Svjetski program za hranu i druga tijela UN-a koja sudjeluju u pružanju osnovnih usluga izbjeglicama u područjima zahvaćenima sukobima i izvan njih; ističe važnost rada posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava migranata i njegovih preporuka;

30.  poziva sve zemlje da usvoje pristup migracijama koji se temelji na ljudskim pravima, a kojim se štite prava migranata i izbjeglica u migracijskim politikama i postupanjima, uz posvećivanje posebne pozornosti stanju marginaliziranih i ugroženih skupina migranata kao što su žene i djeca; poziva sve države da razmotre načine rješavanja rodno uvjetovanoga nasilja nad ženama i djevojčicama te naglašava važnost osmišljanja migracijske politike iz rodne perspektive kako bi se odgovorilo na njihove konkretne potrebe;

31.  podsjeća da su sve države obvezne poštovati i štititi ljudska prava svih pojedinaca u svojoj nadležnosti, bez obzira na njihovu nacionalnost ili podrijetlo i neovisno o njihovu imigracijskom statusu; podsjeća da je globalna strategija o migracijama blisko povezana s razvojnim i humanitarnim politikama, što uključuje uspostavu humanitarnih koridora i davanje humanitarnih viza; ponavlja svoj poziv da su svi sporazumi o suradnji u pogledu migracija i ponovnom prihvatu s državama koje nisu članice EU-a usklađeni s međunarodnim pravom; podsjeća da se migrante treba vraćati isključivo uz potpuno poštovanje njihovih prava, na temelju informiranih odluka te samo ako im je u njihovoj zemlji zajamčena zaštita prava; poziva vlade da zaustave proizvoljna uhićenja i pritvaranja migranata; izražava zabrinutost zbog diskriminacije i kršenja prava migranata i izbjeglica; s tim u vezi poziva države članice UN-a, uključujući države članice EU-a, da poštuju pravo na traženje i ostvarenje azila;

Klimatske promjene i ljudska prava

32.  pozdravlja donošenje Sporazuma iz Pariza u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, kojim su obuhvaćeni prilagodba, ublažavanje posljedica klimatskih promjena, razvoj i širenje tehnologije te izgradnja kapaciteta; poziva sve države potpisnice da ispune svoje obveze; žali što se u Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda ne upućuje na Opću deklaraciju o ljudskim pravima te poziva da se sve politike i djelovanja te Okvirne konvencije temelje na ljudskim pravima;

33.  podsjeća da je nepovoljan učinak klimatskih promjena neposredna i potencijalno nezaustavljiva globalna prijetnja potpunom uživanju ljudskih prava te da je učinak tih promjena na ugrožene skupine koje su već u neizvjesnu položaju kad je riječ o njihovim pravima znatan; sa zabrinutošću napominje da se očekuje da pojave povezane s klimatskim promjenama, kao što su porast razina mora i ekstremne promjene vremena koje izazivaju suše i poplave, dovedu do još većeg gubitka života, raseljavanja stanovništva i nestašica hrane i vode;

34.  poziva međunarodnu zajednicu da se prihvati rješavanja pravnih nedostataka termina „klimatski izbjeglica”, što uključuje i njegovu moguću međunarodnu definiciju;

Prava žena

35.  pozdravlja nedavno donesenu Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2242 o ženama, miru i sigurnosti, u kojoj žene utjelovljuju središnju sastavnicu u svim naporima za rješavanje globalnih problema, među kojima su sve jači agresivni ekstremizam, klimatske promjene, migracije, održivi razvoj, mir i sigurnost; pohvaljuje nalaze globalnog istraživanja UN-a o provedbi Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti, u kojem se naglašava važnost ženskoga vodstva i sudjelovanja u rješavanju sukoba i mirotvorstvu te činjenica da je zahvaljujući sudjelovanju žena poboljšano pružanje humanitarne pomoći, da su ojačani napori u održavanju mira, da je potaknuto zaključenje mirovnih pregovora i da je potpomognuta borba protiv agresivnog ekstremizma; poziva UN i njegove države članice da poduzmu konkretne mjere kako bi zajamčili autonomnost žena, njihovo učinkovito sudjelovanje u sprečavanju i rješavanju sukoba te u procesu mirovnih pregovora i izgradnje mira povećanjem njihove zastupljenosti na svim razinama donošenja odluka, među ostalim u nacionalnim, regionalnim i međunarodnim institucijama i mehanizmima;

36.  duboko je razočaran činjenicom da je od pojave nasilnih ekstremističkih skupina kao što je Daeš u Siriji i Iraku ili Boko Haram u zapadnoj Africi nasilje nad ženama, poprimilo novu dimenziju s obzirom na to da je seksualno nasilje postalo sastavni dio ciljeva, ideologije i izvora prihoda tih ekstremističkih skupina, stavivši međunarodnu zajednicu pred iznimno velik novi izazov; poziva sve vlade i institucije UN-a da pojačaju napore u borbi protiv tih gnjusnih zločina i da ženama vrate dostojanstvo omogućujući im pravdu, odštetu i odgovarajuće mjere potpore;

37.  smatra da je jamčenje autonomije žena uklanjanjem temeljnih nejednakosti između žena i muškaraca zbog kojih su žene i djevojčice ugroženije u vrijeme sukoba jedan od načina suprotstavljanja ekstremizmu; naglašava potrebu za kontinuiranim obrazovanjem djevojčica u izbjegličkim kampovima te u područjima zahvaćenima sukobima i ekstremnim siromaštvom te ekstremnim klimatskim uvjetima kao što su suša i poplave;

38.  naglašava koliko je važno ne dovoditi u pitanje pravno naslijeđe Pekinške platforme za djelovanje u vezi s pristupom obrazovanju i zdravstvenoj skrbi kao temeljnim ljudskim pravima; naglašava da se univerzalnim pristupom službama za spolno i reproduktivno zdravlje doprinosi smanjenju stope smrtnosti dojenčadi i majki; ističe da su planiranje obitelji, zdravlje majki i jednostavan pristup kontracepcijskim sredstvima i svim službama za spolno i reproduktivno zdravlje važni elementi uz pomoć kojih se ženama može spasiti život i pomoći im da započnu novi život ako su bile žrtve silovanja; naglašava da je nužno da te politike budu u središtu razvojne suradnje s trećim zemljama;

39.  ističe važnost mjera kojima se jača vodstvo i sudjelovanje žena na svim razinama donošenja odluka; poziva države da zajamče jednaku zastupljenost žena u javnim institucijama i javnom životu, uz pridavanje posebne pozornosti uključivanju pripadnica manjina;

40.  poziva Komisiju, ESVD i potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije da nastave promicati jačanje političke i gospodarske uloge žena i djevojčica uključivanjem načela ravnopravnosti spolova u sve svoje vanjske politike i programe te strukturiranim dijalozima s trećim zemljama, pokretanjem javne rasprave u vezi s rodnim pitanjima i dovoljnim izdvajanjem sredstava u tu svrhu;

Prava djece

41.  podržava napore EU-a da promiče prava djece, posebice dajući doprinos u osiguranju prava djece na pristup vodi, sanitarnim uslugama, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, jamčeći rehabilitaciju i reintegraciju djece koja su dio oružanih skupina, iskorjenjujući dječji rad, mučenje, vračanje u kojemu sudjeluju djeca, trgovinu ljudima, dječje brakove i seksualno iskorištavanje te osiguravajući pomoć djeci u oružanim sukobima i jamčeći im pristup obrazovanju u područjima sukoba i izbjegličkim kampovima;

42.  podsjeća da se u Konvenciji o pravima djeteta, koja je usvojena 1989. i najšire je ratificirani međunarodni ugovor o ljudskim pravima, utvrđuje niz prava djece, uključujući pravo na život, zdravlje, obrazovanje i igru, kao i pravo na obiteljski život, zaštitu od nasilja i diskriminacije te pravo na uvažavanje njihovih stavova; poziva sve potpisnice tog ugovora da poštuju svoje obveze;

43.  pozdravlja planiranu globalnu studiju koju UN namjerava pokrenuti kako bi se praćenjem i evaluacijskom analizom utvrdilo kako se međunarodni zakoni i standardi provode u praksi i kako bi se ocijenile konkretne mogućnosti država da unaprijede svoje politike i odgovore; apelira na sve države da podrže tu studiju i da aktivno sudjeluju u njoj;

44.  sa zabrinutošću primjećuje da su mnogi pojedinci osuđeni na smrt za zločine koje su počinili prije no što su navršili 18 godina te su pogubljeni u zemljama diljem svijeta tijekom 2015. premda je Konvencijom UN-a o pravima djeteta zabranjena primjena smrtne kazne kada je riječ o maloljetnicima;

Prava pripadnika zajednice LGBTI

45.  izražava zabrinutost zbog toga što u raznim zemljama i dalje postoje diskriminirajući zakoni i prakse te nasilje nad pojedincima na temelju njihove spolne orijentacije i rodnog identiteta; potiče na pomno praćenje situacije u kojoj se nalaze pripadnici zajednice LGBTI u zemljama u kojima su nedavno uvedeni zakoni protiv pripadnika zajednice LGBTI; izražava duboku zabrinutost zbog takozvanih antipropagandnih zakona kojima se ograničava sloboda izražavanja i okupljanja, između ostalog i u zemljama na europskom kontinentu;

46.  potvrđuje svoju potporu kontinuiranom radu visokog povjerenika za ljudska prava na promicanju i zaštiti ostvarivanja svih ljudskih prava za pripadnike zajednice LGBTI, a posebno preko izjava, izvješća i kampanje Slobodni i jednaki; potiče visokog povjerenika da se nastavi boriti protiv diskriminirajućih zakona i praksi; zabrinut je zbog ograničenja temeljnih sloboda nametnutih borcima za ljudska prava pripadnika zajednice LGBTI te poziva EU da im pruži veću potporu; uviđa da bi se prava pripadnika zajednice LGBTI poštovala u većoj mjeri kada bi im bile dostupne sve pravne institucije;

Uvrštenje ljudskih prava u politike EU-a i dosljednost tih politika

47.  poziva EU da promiče univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, uključujući građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava, u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji i Općim odredbama o vanjskom djelovanju Unije;

48.  ponavlja svoj poziv EU-u da usvoji pristup temeljen na pravima i da uvrsti poštovanje ljudskih prava u trgovinsku politiku i politiku ulaganja, u javne usluge, razvojnu suradnju te u zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku; također ističe da bi se politikom EU-a u području ljudskih prava trebala zajamčiti dosljednost njegovih unutarnjih i vanjskih politika, u skladu s obvezom iz Ugovora o EU-u;

49.  nadalje, ponavlja važnost aktivnog i dosljednog angažmana EU-a u mehanizmima UN-a za ljudska prava, a posebice na sjednici Trećeg odbora Opće skupštine UN-a i Vijeća UN-a za ljudska prava; uviđa napore ESVD-a, izaslanstava EU-a u New Yorku i Ženevi i država članica na povećanju usklađenosti EU-a u pitanjima ljudskih prava na razini UN-a pravovremenim i sadržajnim savjetovanjima te na slanju „jednoglasne poruke”; potiče EU da uloži više truda u izražavanje svojeg stajališta, između ostalog jačanjem sve češće prakse pokretanja međuregionalnih inicijativa i sudjelovanjem u oblikovanju rezolucija i preuzimanjem vodeće uloge u tom procesu; ponavlja poziv za jačom vidljivosti djelovanja EU-a na multilateralnim forumima;

50.  traži od posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava da nastavi jačati djelotvornost, usklađenost i vidljivost politike EU-a u području ljudskih prava u kontekstu UNHRC-a te da i dalje blisko surađuje s Uredom visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i mandatarima posebnih postupaka;

51.  snažno ističe potrebu da se poboljšaju priprema i koordiniranje stajališta EU-a za sjednice UNHRC-a te da se razmotre dosljednosti europske vanjske i unutarnje politike ljudskih prava;

52.  podsjeća na važnost održavanja službene prakse slanja parlamentarnih izaslanstava u UNHRC i Opću skupštinu UN-a;

53.  poziva na principijelniji i neselektivan angažman država članica EU-a pri Vijeću za ljudska prava;

Bespilotne letjelice i autonomno oružje

54.  ponovno poziva Vijeće EU-a da pripremi zajedničko stajalište EU-a o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica, u okviru kojeg bi se pridala velika važnost poštovanju ljudskih prava i međunarodnoga humanitarnog prava te bi se riješila pitanja kao što su pravni okvir, proporcionalnost, odgovornost, zaštita civila i transparentnost; ponovno apelira na EU da zabrani proizvodnju, razvoj i upotrebu potpuno autonomnog oružja kojim se omogućuje provođenje napada bez ljudskog djelovanja; ustraje u tome da bi ljudska prava trebala biti dio svih dijaloga s trećim zemljama o borbi protiv terorizma;

Borba protiv terorizma

55.  sa zadovoljstvom prima na znanje dokument sa smjernicama za borbu protiv terorizma koji su sastavile Europska služba za vanjsko djelovanje i Komisija u cilju jamčenja poštovanja ljudskih prava pri planiranju i provedbi projekata kojima se pruža pomoć u borbi protiv terorizma u suradnji s trećim zemljama; u tom kontekstu podsjeća da je poštovanje temeljnih prava i sloboda temelj uspješnih protuterorističkih politika, uključujući uporabu digitalnih tehnologija nadzora; ističe potrebu za izradom učinkovitih komunikacijskih strategija za borbu protiv terorizma, ekstremističke propagande i metoda novačenja, posebno preko interneta;

Demokratizacija

56.  preporučuje da EU uloži više truda u razvoj sveobuhvatnijeg pristupa procesima demokratizacije, koji podrazumijevaju mnogo više od slobodnih i poštenih izbora, kako bi na pozitivan način doprinio jačanju demokratskih institucija; smatra da bi se razmjena tranzicijskih praksi u okviru politika proširenja i susjedstva trebala koristiti u podupiranju i konsolidiranju procesa demokratizacije diljem svijeta;

Poslovanje i ljudska prava

57.  ističe važnost koju EU pridaje cilju održivog razvoja br. 16 o miru i pravdi u okviru Programa do 2030., a taj bi cilj trebao biti jedan od prioriteta svih vanjskih i unutarnjih aktivnosti, posebno kada je riječ o financiranju razvojne suradnje;

Sport i ljudska prava

58.  izrazito je zabrinut zbog činjenice da su domaćini nekih od najvećih sportskih događaja autoritarne države u kojima se krše ljudska prava; poziva UN i države članice EU-a da pokrenu to pitanje te da surađuju s nacionalnim sportskim savezima, poslovnim subjektima i organizacijama civilnog društva u vezi s praktičnim aspektima njihova sudjelovanja na takvim događajima, među ostalim u pogledu Svjetskog nogometnog prvenstva FIFA-e 2018. u Rusiji odnosno 2022. u Kataru i Olimpijskih igara u Pekingu 2022.;

Međunarodni kazneni sud

59.  podsjeća da u potpunosti podržava rad Međunarodnog kaznenog suda na području ukidanja prakse nekažnjavanja počinitelja najtežih zločina koji su od važnosti za međunarodnu zajednicu i pružanja pravde žrtvama ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida; ostaje na oprezu u vezi sa svakim pokušajem podrivanja legitimiteta ili neovisnosti Suda; potiče EU i njegove države članice da surađuju sa Sudom i pruže mu snažnu diplomatsku, političku i financijsku potporu, među ostalim u UN-u; poziva EU, njegove države članice i posebne predstavnike da aktivno potpomažu Međunarodni kazneni sud, promiču provođenje njegovih odluka i borbu protiv nekažnjavanja zločina prema odredbama Rimskog statuta, među ostalim jačanjem i produbljivanjem odnosa s Vijećem sigurnosti i poticanjem univerzalne ratifikacije Rimskog statuta i izmjena iz Kampale;

Države koje su predmet univerzalnog periodičnog pregleda

Gruzija

60.  pozdravlja članstvo Gruzije u Vijeću UN-a za ljudska prava i nedavni univerzalni periodični pregled za Gruziju; prima na znanje zakonodavne reforme koje su rezultirale određenim napretkom i poboljšanjima u područjima pravosuđa i kaznenog progona, tužiteljstva, borbe protiv zlostavljanja, dječjih prava, zaštite privatnosti i osobnih podataka te interno raseljenih osoba;

61.  napominje, međutim, da su potrebni dodatni napori u pogledu potpune neovisnosti pravosuđa i lošeg postupanja, posebno s obzirom na istražni pritvor i rehabilitaciju žrtava, u pogledu odgovornosti za policijsko zlostavljanje, istraga prijašnjih slučajeva zlostavljanja za koje su odgovorni vladini službenici te manjina i prava žena; ističe odgovornost vlade u okviru međunarodnog prava o ljudskim pravima da svu djecu štiti od nasilja te traži nadzor nad svim dječjim dobrotvornim ustanovama; traži da se donesu odredbe za rehabilitaciju žrtava; i dalje je zabrinut zbog slobode izražavanja i medija te zbog onemogućavanja promatračima da dođu do okupiranih regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije u kojima je kršenje ljudskih prava i dalje rašireno; poziva gruzijsku vladu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se omogućilo daljnje postupanje na temelju preporuka iz procesa univerzalnog periodičnog pregleda;

Libanon

62.  pohvaljuje Libanon zbog njegove politike otvorenih granica i prihvata koju već godinama primjenjuje u pogledu izbjeglica iz Palestine, Iraka i Sirije te ističe da ta zemlja, u kojoj je svaka četvrta osoba izbjeglica, ima najveći broj izbjeglica po glavi stanovnika na svijetu, te poziva EU da dodijeli više sredstava i da u većoj mjeri surađuje s libanonskim vlastima kako bi toj zemlji pružio podršku u zaštiti prava izbjeglica i tražitelja azila; u tom je kontekstu zabrinut zbog navodno velikog broja slučajeva dječjih i/ili prisilnih brakova među sirijskim izbjeglicama; potiče libanonsku vladu da razmotri mogućnost reformiranja zakona kojim se uređuje ulazak u Libanon, boravak u njemu i izlazak;

63.  podržava preporuke Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena (CEDAW) koji poziva na donošenje mjera za podizanje razine osviještenosti među migranticama koje rade u kućanstvima o njihovim ljudskim pravima na temelju Konvencije CEDAW-a, koje je država potpisnica i Libanon; posebno ističe potrebu za ukidanjem tzv. sustava Kafala i omogućivanjem stvarnog pristupa pravosuđu za migrantice koje rade u kućanstvima, među ostalim jamčenjem njihove sigurnosti i boravka tijekom pravnih i administrativnih postupaka povezanih s rješavanjem njihova statusa;

Mauritanija

64.  ističe da, iako je mauritanska vlada ostvarila napredak u donošenju zakonodavnih mjera za suzbijanje svih oblika ropstva i praksi sličnih ropstvu, izostanak njihove učinkovite provedbe doprinosi održavanju takvih praksi; poziva vlasti da donesu zakon protiv ropstva, da na razini države pokrenu sustavno i redovito prikupljanje razvrstanih podataka o svim oblicima ropstva te da provedu temeljitu studiju zasnovanu na dokazima o povijesti i prirodi ropstva kako bi se ta praksa iskorijenila;

65.  apelira na mauritanske vlasti da dopuste slobodu govora i okupljanja u skladu s međunarodnim konvencijama i mauritanskim nacionalnim pravom; također poziva na oslobađanje Birama Dah Abeida, Bilala Ramdanea i Djibyja Sowa kako bi nastavili s provedbom svoje mirne kampanje protiv ropstva bez straha od uznemirivanja ili zastrašivanja;

Mjanmar

66.  pozdravlja kompetitivne izbore održane 8. studenog 2015. koji su važan korak u demokratskoj tranziciji te zemlje; pozdravlja izražavanje potpore koju su mjanmarski glasači dali nastavku demokratizacije zemlje; sa zabrinutošću primjećuje ustavni okvir tih izbora u skladu s kojim je 25 % mjesta u parlamentu rezervirano za vojsku; prima na znanje dosad ostvaren napredak u pogledu ljudskih prava, no istodobno uviđa da brojna pitanja i dalje zabrinjavaju, uključujući prava manjina i slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja;

67.  osuđuje ozbiljnu i raširenu diskriminaciju pripadnika zajednice Rohingya, što je dodatno pogoršano činjenicom da ta zajednica nema pravni status i sve većom učestalošću govora mržnje usmjerenog protiv nebudista; poziva na provođenje potpunih, transparentnih i nezavisnih istraga svih navoda o kršenjima ljudskih prava protiv zajednice Rohingya te smatra da su četiri zakona koja je parlament donio 2015. u cilju „zaštite rase i religije” diskriminirajuća u pogledu roda; ponavlja svoj zahtjev da se Uredu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava omogući otvaranje ureda u toj zemlji i izražava žaljenje što to nije omogućeno; naglašava da je potrebno provesti cjelovitu procjenu učinka na održivi razvoj prije finaliziranja pregovora o sporazumu o ulaganju između EU-a i Mjanmara;

Nepal

68.  pozdravlja stupanje na snagu novog nepalskog Ustava 20. rujna 2015. kojim bi se trebali postaviti temelji za buduću političku stabilnost i gospodarski razvoj te zemlje; nada se da će otvorena pitanja u vezi s političkom zastupljenošću manjina, uključujući Dalite, i zakona o državljanstvu uskoro biti riješena;

69.  žali zbog činjenice da u velikom broju slučajeva nitko ne snosi odgovornost za kršenja ljudskih prava koja su tijekom građanskog rata počinile obje strane usprkos donošenju Zakona o istini, pomirenju i nestanku u svibnju 2014.; apelira na nepalsku vladu da pristupi Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka; osuđuje ograničenja temeljnih sloboda nametnuta tibetanskim izbjeglicama; apelira na Indiju da ukine neslužbenu blokadu nepalskog gospodarstva koja je zajedno s razornim potresom iz travnja 2015. prouzročila humanitarnu krizu i još gotovo milijun Nepalaca dovela u bezizlazno stanje siromaštva;

Oman

70.  pohvaljuje Oman zbog uspostave državne Komisije za ljudska prava i slanja poziva kojim je omogućen iznimno važan posjet posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na mirno okupljanje u rujnu 2014.; izražava nadu da će ti konstruktivni koraci dovesti do snažnije suradnje Omana s predstavnicima UN-a za ljudska prava i nezavisnim organizacijama za ljudska prava;

71.  potiče Oman da poduzme mjere potrebne za ublažavanje stanja u državi, koje je posebni izvjestitelj UN-a opisao kao klimu straha i zastrašivanja; i dalje je zabrinut zbog zabrane svih političkih stranaka te poziva vladu da ponovno razmotri tu odluku; poziva institucije EU-a i države članice EU-a da ponude tehničku i pravnu pomoć Omanu kako bi se stvorilo sigurno i pogodno okruženje za organizacije civilnog društva;

Ruanda

72.  izražava zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Ruandi, uključujući ograničenja slobode izražavanja i udruživanja, smanjenje demokratskoga prostora za oporbene političke stranke i aktivnosti nezavisnog civilnog društva te nepostojanje poticajnog okruženja za neovisnost pravosuđa; poziva ruandsku vladu da otvori demokratski prostor u kojem svi dijelovi društva mogu djelovati slobodno;

73.  zabrinut je zbog nedavno predloženih ustavnih promjena kojima se želi dopustiti da se aktualni predsjednik kandidira za treći mandat; potiče ruandsku vladu da se pridržava Afričke povelje o demokraciji, izborima i upravljanju;

Južni Sudan

74.  pozdravlja Mirovni sporazum koji su zaraćene strane potpisale 28. kolovoza 2015. kako bi se okončao građanski rat, a koji obuhvaća prijelaznu fazu dijeljenja vlasti, sigurnosne aranžmane i uspostavu hibridnog suda za suđenje za sve zločine koji su počinjeni od početka sukoba; podsjeća da su u tom sukobu tisuće ljudi izgubile život, uz stotine tisuća raseljenih osoba i izbjeglica;

75.  poziva sve strane da se suzdrže od kršenja ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ona koja se smatraju međunarodnim zločinima, kao što su izvansudska pogubljenja, etnički usmjereno nasilje, seksualno nasilje povezano sa sukobima, uključujući silovanje, te rodno uvjetovano nasilje, novačenje i iskorištavanje djece, prisilni nestanci, proizvoljna uhićenja i pritvaranja;

76.  pozdravlja donošenje rezolucije UNHRC-a iz lipnja 2015. i postavljanje misije OHCHR-a radi praćenja i izvješćivanja o stanju ljudskih prava u Južnome Sudanu; poziva Vijeće za ljudska prava da podupre imenovanje posebnog izvjestitelja za Južni Sudan koji će imati mandat za praćenje i javno izvješćivanje o kršenju prava, pomoć vladi u provedbi preporuka koje će davati misija OHCHR-a i davanje preporuka kako bi se postigla djelotvorna odgovornost;

Venezuela

77.  izražava zabrinutost zbog iznimno lošeg stanja u pogledu ljudskih prava u toj zemlji, koje je posljedica narušene gospodarske političke i društvene klime tijekom proteklih godina; podsjeća na to da su sloboda izražavanja, neovisno pravosuđe i vladavina prava ključne sastavnice svakog demokratskog društva; poziva vlasti Venezuele da smjesta oslobode oporbene čelnike i sve mirne prosvjednike, proizvoljno pritvorene zbog ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i temeljnih prava;

78.  pozdravlja rezultate izbora održanih 6. prosinca 2015. i uspostavu nove Narodne skupštine; osuđuje svaki pokušaj narušavanja cjelovite provedbe izbornih rezultata koji odražavaju volju venezuelskog naroda, kao što je suspenzija nekih demokratski izabranih zastupnika; podsjeća na to da će se nova vlada morati riješiti niz pitanja povezanih s ljudskim pravima, kao što su nekažnjivost, odgovornost za izvansudska pogubljenja, proizvoljna uhićenja i pritvaranja, poštena suđenja, neovisnost pravosuđa, sloboda okupljanja i udruživanja te sloboda medija; ističe da članstvo Venezuele u UNHRC-u na razdoblje od tri godine, koje počinje 1. siječnja 2016., nosi sa sobom posebnu odgovornost da se poštuju ljudska prava;

Sirija

79.  izražava zabrinutost zbog dramatičnog sigurnosnog i humanitarnog stanja u Siriji; ističe važnost rada Neovisne međunarodne istražne komisije Ujedinjenih naroda o Siriji; osuđuje namjerne napade na civile, neselektivne i nerazmjerne napade, napade na civile i zaštićenu kulturnu baštinu te represivnu opsadu i blokade; ističe da je potrebno usmjeriti posebnu pozornost na žene žrtve nasilja i ženske organizacije te da je potrebno podržati njih i njihovo sudjelovanje u humanitarnoj pomoći i rješavanju sukoba; poziva EU i države članice da se pobrinu za odgovarajuće financiranje istražne komisije kako bi ona ispunila svoj mandat, koji se sastoji od utvrđivanja činjenica i okolnosti svih teških kršenja ljudskih prava koja su počinjena te, ako je moguće, identificiranja odgovornih osoba kako bi se zajamčilo da se osobe koje su počinile kršenja, uključujući kršenja koja mogu predstavljati zločin protiv čovječnosti, pozovu na odgovornost, uključujući upućivanjem na Međunarodni kazneni sud;

80.  ponavlja uvjerenje da se održivo rješenja sukoba u Siriji može postići samo na temelju uključivog političkog rješenja koje bi vodilo prema istinskoj političkoj tranziciji u kojoj će se poštovati legitimne težnje sirijskog naroda i kojom će im se omogućiti da neovisno i demokratski odlučuju o vlastitoj budućnosti; pozdravlja završnu izjavu o rezultatima pregovora o Siriji u Beču 30. listopada 2015.; pozdravlja donošenje Rezolucije br. 2254 (2015) Vijeća sigurnosti UN-a 18. prosinca 2015.;

81.  zabrinut je zbog progona pripadnika vjerskih i etničkih manjina u Siriji, koji su prisiljeni preobratiti se na drugu vjeru, plaćati namet, trpe napade i ranjavanja te se prodaju u roblje ili se trguje njihovim organima samo radi njihove vjere;

Burundi

82.  izražava duboku zabrinutost zbog ciljanih napada na borce za ljudsku prava, novinare i članove njihovih obitelji; oštro osuđuje političko nasilje, izvansudska smaknuća i druga kršenja ljudskih prava; poziva vlasti Burundija da kao ključni i hitni prioritetni cilj stanu na kraj tim kršenjima i povredama prava, te da provode nepristrane i neovisne istraga kako bi se odgovorne privelo pravdi i žrtvama omogućila odšteta;

83.  i dalje je izrazito zabrinut zbog humanitarnog učinka krize na civilno stanovništvo u toj zemlji i u cijeloj regiji: poziva EU da nastavi raditi na postizanju konsenzusa između vlade i oporbe kako bi se ponovo uspostavio uključiv i demokratski politički sustav;

84.  pozdravlja održavanje izvanredne sjednice Vijeća za ljudska prava o sprečavanju daljnjeg pogoršanja stanja ljudskih prava u Burundiju 17. prosinca 2015., ali izražava žaljenje zbog kašnjenja pri njezinu održavanju; poziva na hitno upućivanje misije neovisnih stručnjaka i apelira na vlasti Burundija da u potpunosti surađuju s misijom;

Saudijska Arabija

85.  i dalje je iznimno zabrinut zbog sustavnog i raširenog kršenja ljudskih prava u toj zemlji; izrazito je zabrinut zbog zastrašujućeg broja sudskih presuda i izvršenja smrtne kazne u Saudijskoj Arabiji 2015.; žali zbog masovnih pogubljenja koja su provedena proteklih tjedana; poziva Saudijsku Arabiju da uvede moratorij na smrtnu kaznu;

86.  poziva saudijske vlasti da puste na slobodu sve zatvorenike savjesti, uključujući dobitnika Nagrade Saharov za 2015. Raifa Badawija; poziva EU da posebno pomno prati taj slučaj;

87.  ponavlja da bi se članice UNHRC-a trebale birati među državama koje poštuju ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju, što trenutno nije slučaj u Saudijskoj Arabiji; poziva saudijske vlasti da u potpunosti surađuju s mandatarima posebnih postupaka UNHRC-a i s Uredom visokog povjerenika za ljudska prava;

Bjelarus

88.  pozdravlja oslobađanje preostalih političkih zatvorenika u kolovozu 2015. te poziva bjelarusku vladu da rehabilitira oslobođene političke zatvorenike te im u potpunosti povrati njihova građanska i politička prava; izražava duboku zabrinutost zbog daljnjeg ograničavanja slobode izražavanja te slobode udruživanja i mirnog okupljanja; osuđuje zlostavljanje neovisnih i oporbenih novinara kao i zlostavljanje i pritvaranje aktivista za ljudska prava; apelira na Bjelarus da se pridruži globalnom moratoriju na izvršenje smrtne kazne kao prvom koraku prema njezinu trajnom ukidanju; poziva vladu da u potpunosti surađuje s posebnim izvjestiteljem i da se obveže na provedbu reformi za zaštitu ljudskih prava, među ostalim primjenom preporuka posebnog izvjestitelja i drugih mehanizama za ljudska prava;

Bliskoistočni mirovni proces

89.  prima na znanje zaključke potpredsjednice/Visoke predstavnice i Vijeća o bliskoistočnom mirovnom procesu usvojene 18. siječnja 2016.; u potpunosti se slaže s Vijećem da su poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava u području ljudskih prava, uključujući odgovornost, temelji mira i sigurnosti i da su izraelska naselja nezakonita prema odredbama međunarodnog prava i ugrožavaju održivost rješenja koje podrazumijeva dvije države; duboko žali zbog ostavke Makarima Wibisonoa, UN-ovog posebnog izvjestitelja u vezi sa stanjem ljudskih prava u palestinskim područjima;

o
o   o

90.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 69. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0470.