Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2060(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0027/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0027/2016

Rasprave :

PV 11/04/2016 - 22
CRE 11/04/2016 - 22

Glasovanja :

PV 12/04/2016 - 5.15

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0108

Usvojeni tekstovi
PDF 294kWORD 104k
Utorak, 12. travanj 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Uloga EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela
P8_TA(2016)0108A8-0027/2016

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. travnja 2016. o ulozi Unije u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela (2015/2060(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir lojalnu suradnju između Unije i država članica predviđenu člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 121. i 138. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Protokol br. 14 UFEU-a o Euroskupini,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2010. s preporukama Komisiji o poboljšanju gospodarskog upravljanja i okvira stabilnosti Unije, posebno europodručja(1) ,

–  uzimajući o obzir svoju Rezoluciju od 11. svibnja 2011. o EU-u kao svjetskom dioniku i njegovoj ulozi u multilateralnim organizacijama(2) ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2011. o svjetskom gospodarskom upravljanju(3) ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(4) ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o stvaranju unije tržišta kapitala 2015(5) ,

–  uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini za financijski nadzor u EU-u (de Larosièrevo izvješće) od 25. veljače 2009.,

–  uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika iz lipnja 2015. u kojemu se poziva na konsolidaciju vanjskog zastupanja eura,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za ustavna pitanja (A8-0027/2016),

A.  budući da je stabilnost financijskog sustava, koja je od presudne važnosti za dobru raspodjelu sredstava u korist rasta i zapošljavanja, od zajedničkog svjetskog interesa;

B.  budući da sve veća međusobna povezanost gospodarstava diljem svijeta stvara potrebu za sve globalnijim načinima upravljanja;

C.  budući da bi, ako EU ne bude mogao jednoglasno nastupiti u međunarodnim institucijama/tijelima, svi europski glasovi trebali biti usklađeni tako da oblikuju razvoj globalnog upravljanja u smjeru ciljeva i vrijednosti ugovora EU-a;

D.  budući da bi EU trebao doprinijeti stvaranju demokratskog okvira kako bi se mogao nositi s globalnim izazovima;

E.  budući da globalna suradnja može dovesti do smanjenja i nedostatka odgovornosti nauštrb demokracije; budući da se nacionalne parlamente i Europski parlamenti ne bi trebalo svesti na tijela koja samo potvrđuju gotov čin pred koji su dovedena nego ih se mora aktivno i sveobuhvatno uključiti u cijeli postupak donošenja odluka;

F.  budući da su se postojeće međunarodne institucije i tijela koji imaju vlastite upravljačke strukture i nadležnosti pojavljivale kroz povijest kao odgovor na svaku pojedinu situaciju; budući da je to dovelo do složenosti, a u nekim slučajevima i do udvostručenja zadaća te stvaranja sustava koji je netransparentan i nedostaje mu opća usklađenost;

G.  budući da bi se članak 42. Povelje o temeljnim pravima i Uredba (EZ) br. 1049/2001(6) prema kojem građani Unije imaju pravo na pristup dokumentima trebali primjenjivati na institucije i agencije Unije koje sudjeluju u međunarodnim organizacijama i tijelima;

H.  budući da je u ugovorima navedeno da svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici ima pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije neovisno o njihovu mediju (članak 42. Povelje o temeljnim pravima); budući da bi se isti stupanj transparentnosti trebao primjenjivati na institucije i agencije Unije koje sudjeluju u međunarodnim organizacijama i forumima, posebice kada postavljaju pravila koja se odnose na građane EU-a;

I.  budući da raznolikost pravnih struktura te načini financiranja i funkcioniranja međunarodnih gospodarskih organizacija i tijela(7) otežavaju cjelovito praćenje, iako je dosljednost u načinu financiranja i funkcioniranja ključna za osiguravanje ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja na međunarodnoj razini; budući da su Međunarodni monetarni fond (MMF) i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) istinski međunarodne organizacije uspostavljene konvencijama i imaju širok raspon nadležnosti i raznovrsno članstvo, a skupina G20, Odbor za financijsku stabilnost (FSB) i Baselski odbor su neformalne javne skupine koje okupljaju ograničen broj članova, od kojih neke uživaju novi gospodarski uzlet nakon krize, dok su Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire (IOSCO), Međunarodno udruženje osiguravateljnih nadzornih tijela (IAIS), Međunarodna organizacija nadzornika mirovina (IOPs) i Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) privatne specijalizirane udruge sektorske naravi koje u većoj ili manjoj mjeri prate rad sektora na koje se odnose;

J.  budući da je već uspostavljena neslužbena suradnja između Europskog parlamenta i nekih od tih organizacija i tijela koja doduše nije sistematizirana;

K.  budući da je transparentnost važna za demokraciju, a zaštita tržišno osjetljivih informacija mora se propisno uzeti u obzir;

L.  budući da je skupina G20, ponukana krizom, uspostavila globalni program rada u čijem je središtu učinkovit paket specifičnih reformi za čiju je dugoročnu legitimnost potreban istinski demokratski i multilateralan okvir;

M.  budući da se uloga banaka i tržišta u financiranju gospodarstva razlikuje od jedne države članice do druge;

N.  budući da je gospodarska i financijska kriza koja je počela 2008. istaknula vrlo primjetan nedostatak gospodarskog upravljanja u svijetu; budući da brojna makroekonomska pitanja zahtijevaju bolje usklađivanje, posebice u pogledu poreznih pitanja; budući da je zajednički cilj svih dionika osmisliti sveobuhvatan okvir kojim se pruža financijska stabilnost i zajamčiti usklađenost između globalne i lokalne razina;

O.  budući da stvaranje novog nadzornog tijela EU-a ne bi automatski trebalo značiti povećanje broja predstavnika EU-a jer bi to moglo imati nedemokratski učinak, na primjer veću vjerojatnost blokiranja manjina i nelagoda među partnerima EU-a;

P.  budući da je MMF odlučio da će se i kineska renminbi obuhvatiti košarom valuta koje sačinjavaju posebno pravo vučenja MMF-a; budući da se uslijed toga ponder i eura i funte smanjio, a ponder američkog dolara je ostao nepromijenjen; budući da se time ističe potreba za snažnijim europskim glasom;

1.  ističe potrebu za boljom međunarodnom regulatornom suradnjom uz intenzivnu uključenost Europskog parlamenta;

2.  izražava zabrinutost zbog nedostatka usklađenosti uslijed rascjepkanosti i raznolikosti organizacija i tijela te zbog kašnjenja u provedbi pravila i smjernica dogovorenih na međunarodnoj razini;

3.  poziva na razjašnjavanje nadležnosti svake organizacije i tijela te načina njihovog funkcioniranja i financiranja, što uključuje dobrovoljne doprinose, darove i donacije, kako bi se spriječilo stvaranje interesnih grupa i zajamčila zakonitost odluka;

4.  poziva na bolju usklađenost politika i koordinaciju među globalnim institucijama uvođenjem sveobuhvatnih standarda demokratske legitimnosti, transparentnosti, odgovornosti i integriteta; smatra da bi se to, među ostalim, trebalo odnositi na:

   odnose s javnošću (primjerice pristup javnosti dokumentima, otvoreni dijalog s različitim dionicima, uspostavljanje obveznih registara transparentnosti i pravila o transparentnosti lobiranja);
   interna pravila (primjerice odabir osoblja na temelju vještina, dobro financijsko upravljanje, sprečavanje sukoba interesa);

5.  smatra da podzastupljenost najnerazvijenijih zemalja u većini međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela stvara neravnotežu te da zbog te neravnoteže postoji mogućnost da pitanja koja se odnose na nejednakost ili financiranje najsiromašnijih zemlja ne dobivaju potrebnu pozornost;

6.  smatra da osim problema neuravnotežene zemljopisne zastupljenosti postoje određeni sektori, osobito civilno društvo, mala i srednja poduzeća, predstavnici potrošača i predstavnici zaposlenika, koji bi se moglo više uključiti u postupak savjetovanja u međunarodnim raspravama o financijskim, monetarnim i regulatornim tijelima; smatra da je dužnost tih tijela i sektora da rade na poboljšanju situacije;

7.  zastupa stajalište da bi Europska unija trebala povećati učinkovitost i kodificirati svoju zastupljenost u multilateralnim organizacijama i tijelima u cilju povećanja transparentnosti, integriteta i odgovornosti sudjelovanja Unije u tim tijelima te u cilju povećanja svojega utjecaja i promicanja zakonodavstva koje je usvojila demokratskim postupkom; smatra da bi EU trebao postati proaktivniji globalni akter u osiguravanju da se u budućnosti preuzete obveze u okviru skupine G20 kao što su preokretanje trenda bankarstva u sjeni, provedba reformi u vezi s neuvrštenim (OTC) izvedenicama, odgovaranje na pitanje sustavnih rizika i osiguravanje da rizici u nastajanju koji prijete globalnom gospodarstvu uvrste na dnevne redove globalnih institucija;

8.  poziva europske aktere da se prilikom osmišljavanja politika na europskoj i međunarodnoj razini više usredotoče na globalnu konkurentnost financijskih sektora EU-a;

9.  podsjeća da bi EU trebao zatražiti punopravno članstvo u međunarodnim gospodarskim i financijskim institucijama u kojima ono još nije odobreno, a bilo bi prikladno (npr. u slučaju OECD-a i MMF-a); poziva relevantne međunarodne gospodarske i financijske institucije da promijene statute kako bi se omogućilo potpuno sudjelovanje EU-a;

10.  smatra da su situacije u kojima bi jedan predstavnik države članice ili nacionalnog tijela u nekoj svjetskoj organizaciji ili tijelu širio stajališta suprotna europskim zakonodavnim ili regulatornim odlukama koje se donose demokratski većinom glasova štetne za Uniju; u skladu s time traži da koordinacija među tim predstavnicima bude pojačana i djelotvornija, primjerice putem mehanizama koji su u većoj mjeri obvezujući;

11.  ističe potrebu da Komisija bude odgovornija prema građanima kada predstavlja Uniju u međunarodnom tijelu ili organizaciji ili nadzire privatno specijalizirano tijelo; ističe važnost uloge Europskog parlamenta u tom procesu;

12.  smatra da bi definicija prioriteta organizacija i pripadajućih radnih skupina trebala biti jasnija i formalizirana; smatra da zbog sustavnog posezanja za konsenzusom postoji opasnost ne samo od usporavanja vijećanja nego i od razvodnjavanja sadržaja preporuka te smatra da sastav organizacija mora odražavati njihovu različitost u financijskom, gospodarskom i nadzornom smislu;

13.  ističe potrebu za provođenjem ex ante evaluacija pri razvijanju regulatornih, nadzornih i drugih politika u financijskom sektoru na globalnoj razini; smatra da takve evaluacije ne dovode u pitanje političke ovlasti suzakonodavaca;

14.  mišljenja je da je primjena preporuka u različitim državama sudionicama i dalje nedostatna za doprinošenje stvaranju jednakih uvjeta na globalnoj razini;

15.  prima na znanje da Odbor za financijsku stabilnost radi na tome da utvrdi standarde u sektoru osiguranja; uviđa da IAIS ima važnu ulogu u globalnoj politici u području osiguranja, ali ističe da bi uključivanje Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) sa sobom donijelo prednost jačanja doprinosa europskih stručnih znanja u području osiguranja te bi zajamčilo da se standardi doneseni na globalnoj razini ne kose s logikom koju je prva razradila Europska unija;

16.  pozdravlja rad OECD-a na poreznim pitanjima, posebno projekt OECD-a i skupine G20 povezan sa smanjivanjem porezne osnovice i prijenosom dobiti (BEPS); smatra da je nadzor provedbe sljedeći izazov na putu; ističe da bi trebalo poboljšati koordinaciju između Komisije i država članica koje su članovi Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) kako bi se čuo glas EU-a;

17.  blagonaklono gleda na spremnost predsjednika ESB-a da nastavi suradnju s Europskim parlamentom u pogledu uloge ESB-a u bankarskim pitanjima, posebice u okviru rada globalnih tijela za postavljanje standarda kao što je FSB;

18.  pozdravlja planove organizacije koje su dogovorile zemlje europodručja koje su ujedno i članice Azijske banke za ulaganja i infrastrukturu, u čijem su Vijeću guvernera zastupljene jednim mjestom;

19.  stoga predlaže sljedeće:

   poziva Komisiju da iskoristi najbolje postojeće prakse na europskoj i nacionalnoj razini za izradu Europskog kodeksa ponašanja u pogledu transparentnosti, integriteta i odgovornosti koji bi se trebao sastaviti kako bi se predstavnici EU-a u međunarodnim organizacijama i tijelima njime mogli voditi u svom radu; poziva na usku suradnju s Europskim parlamentom tijekom postupka sastavljanja kodeksa;
   posebno ističe zabrinutost u pogledu statuta, financiranja i rada tih organizacija i tijela, njihove interakcije s nadležnim tijelima, dionicima i javnošću, njihove komunikacije i pristupa njihovim dokumentima; ističe potrebu za osiguravanjem ravnoteže interesa, uključujući nevladine organizacije s potrebnim tehničkim znanjima i financijskim sredstvima, kako bi se osnažio glas civilnog društva;
   poziva europske institucije i agencije te države članice da promiču odgovornost svakog europskog predstavnika prema demokratski izabranim tijelima;
   poziva na usvajanje međuinstitucijskog sporazuma u cilju formalizacije „financijskog dijaloga” koji bi se trebao organizirati na zahtjev Europskog parlamenta kako bi se uspostavile smjernice glede usvajanja i usklađenosti europskih stajališta u razdoblju koje prethodi velikim međunarodnim pregovorima, osiguravajući pritom da se o tim stajalištima raspravlja te da su ona poznata ex ante, a Komisija bi trebala podnositi redovita povratna izvješća o primjeni tih smjernica te o njihovu nadzoru; predlaže da se na sudjelovanje pozovu europske institucije, države članice i, gdje je to prikladno, čelnici međunarodnih organizacija o kojima je riječ; poziva na to da se oblik (u javnosti ili iza zatvorenih vrata) i učestalost tog dijaloga određuje u skladu s praktičnim potrebama; mišljenja je da je u nadzoru stajališta koja zauzimaju predstavnici dotičnih država članica također potrebna aktivna uključenost nacionalnih parlamenata na njihovim razinama;
   smatra da bi se te detaljnije smjernice mogle nadopuniti proaktivnim rezolucijama „vodiljama” koje će Parlament usvajati potrebnom učestalošću i u kojima će točno iznijeti svoj stav o općem smjeru politike u pojedinim slučajevima;
   smatra da bi u pitanjima u kojima je Europski parlament suzakonodavac s Vijećem taj dijalog mogao poslužiti za određivanje pregovaračkog mandata kojim se ujedinjuju europska stajališta oko zakonodavstva usvojenog većinom ili izbjegavaju neusklađenosti sa zakonodavstvom koje je u postupku usvajanja;
   poziva europske predstavnike da u međunarodnim pregovorima posvete posebnu pozornost usklađenosti i dosljednosti između međunarodnih zahtjeva i standarda i usvojenog obvezujućeg zakonodavstva EU-a te pridržavanju propisa kako bi se stvorili jednaki uvjeti natjecanja na međunarodnoj razini;
   poziva na veću odgovornost Komisije prema Europskom parlamentu pojednostavljivanjem postupka za utvrđivanje stajališta EU-a na sastancima skupine G20 u područjima politike zapošljavanja, energije, trgovine, razvoja i borbe protiv korupcije;
   potiče države članice da bez odgode počnu poštovati propise o lojalnoj suradnji;
   poziva države članice da prihvate zastupanje bankovne unije na Baselskom odboru za nadzor banaka putem jedinstvenog nadzornog mehanizma;
   poziva Komisiju da u svoj program rada uključi vanjsku dimenziju ekonomske i financijske regulacije, to jest rad za koji se očekuje da će biti obavljen u okviru međunarodnih financijskih institucija te da uspostavi radnu skupinu za globalno gospodarsko upravljanje i financijske institucije;
   prima na znanje inicijativu Komisije glede napretka u smjeru jedinstvene zastupljenosti europodručja u MMF-u; smatra da se taj postupak treba odvijati bez isključivanja mogućnosti da se u konačnici odredi jedinstvena jedinica za Europsku uniju;
   ističe da je u skladu s Protokolom br. 14 Ugovora o funkcioniranju EU-a za tješnju koordinaciju između država članica europodručja zadužena Euroskupina koja je privremena i neslužbena dok euro ne postane valuta svih država članica Unije; smatra da bi se transparentnost i odgovornost Euroskupine mogle poboljšati; zagovara pronalaženje službenijeg i dugotrajnijeg rješenja u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta od 20. studenoga 2012.(8) u kojemu se iznose preporuke za korake u stvaranju bankovne, gospodarske, fiskalne i političke unije; podsjeća da je neovisnost funkcije povjerenika za gospodarske i financijske poslove potrebno osnažiti i poduprijeti robusnim mehanizmima odgovornosti i prema Parlamentu i prema Vijeću;
   smatra da bi se tijekom sljedećih nekoliko godina trebalo provoditi postupno objedinjenje predstavljanja EU-a i izvan MMF-a, i to najprije pojačanom koordinacijom, a zatim ujedinjenjem predstavničkih mjesta; smatra da bi se članstvo u tim organizacijama i tijelima trebalo dodjeljivati u skladu s pojedinim nadležnostima institucija EU-a i europskih nadzornih tijela te Vijeća ili Euroskupine i nacionalnih tijela; smatra da bi EU istovremeno trebao raditi na funkcioniranju tih organizacija i tijela kako bi se sa sustava jednoglasnosti prešlo na sustav glasovanja ponderiranom većinom;
   ističe da je jačanje koordinacije održavanjem pripremnih sastanaka dužnost Komisije, Vijeća ili, gdje je to prikladno, Euroskupine; smatra da bi po potrebi trebalo osnovati nove ad hoc radne skupine Vijeća koje bi se moglo usporediti s Gospodarskim i financijskim odborom, stalnom radnom skupinom za pitanja povezana s MMF-om, Radnom skupinom Euroskupine i Odborom za ekonomsku politiku;
   poziva temeljito preispitivanje dvaju posebnih mjesta koja su trenutačno dodijeljena predsjednicima Europskog vijeća i Komisije na sastancima skupine G20 kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri takva organizacija umanjuje vanjsku vjerodostojnost EU-a, posebice u pogledu postojanja jedinstvenog tržišta financijskih usluga; smatra da su moguća razna poboljšanja u cilju poticanja konvergencije pojedinačno zastupljenih država članica, što bi trebalo pomoći u postizanju istinske koordinacije prije sastanaka i stvoriti jak europski glas na sastancima;
   poziva institucije EU-a i države članice da, slijedeći ono što je izneseno u de Larosièreovom izvješću, promiču izradu plana za stvaranje svjetske financijske organizacije koja bi se temeljila na sporazumima s nizom ovlasti za davanje preporuka, pregovaranje o minimalnim obvezujućim standardima, uspostavljanje mehanizama rješavanja multilateralnih sporova i, gdje to bude primjereno, primjenu sankcija; smatra da bi se iskustvo stečeno ponajprije u sektoru trgovine sudjelovanjem u radu WTO-a moglo iskoristiti za uspostavljanje gore navedenih mehanizama rješavanja multilateralnih sporova; ističe da bi predložena organizacija trebala podlijegati najvišim standardima transparentnosti i odgovornosti;
   smatra da bi Komisija trebala dobiti izričito ovlaštenje da potakne novi zamah u promicanju multilateralnosti u financijskoj, monetarnoj i regulatornoj međunarodnoj suradnji;
   poziva Komisiju da zajamči da svaki prijedlog financijskog zakonodavstva EU-a bude usklađen s djelovanjima na svjetskoj razini;

20.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)SL C 70 E, 8.3.2012., str. 41.
(2)SL C 377 E, 7.12.2012., str. 66.
(3)SL C 131 E, 8.5.2013., str. 51.
(4)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0238.
(5)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0268.
(6)Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
(7)Rad Banke za međunarodne namire, Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) i Svjetske trgovinske organizacija (WTO) također obuhvaća donošenje pravila; Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) ima značajnu ulogu u globalnom gospodarskom upravljanju; Afrička razvojna banka (ADB), Azijska razvojna banka (ADB), Karipska razvojna banka (CDB), Zapadnoafrička razvojna banka (WADB), Međuamerička razvojna banka (IDB), Međuamerička investicijska korporacija IIC), Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Razvojna banka Vijeća Europe (CEB), Grupa Svjetske banke, Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Međunarodno udruženje za razvoj (IDA), Međunarodna financijska korporacija (IFC) i Multilateralna agencija za osiguravanje ulaganja podupiru financiranje razvojne suradnje.
(8)Rezolucija od 20. studenoga 2012. s preporukama Komisiji o izvješću predsjednika Europskog vijeća, Europske komisije, Europske središnje banke i Euroskupine „Prema stvarnoj ekonomskoj i monetarnoj uniji” (SL C 419, 16.12.2015., str. 48.).

Posljednje ažuriranje: 12. siječanj 2018.Pravna napomena