Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2015/2254(INL)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0283/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0283/2016

Rasprave :

PV 25/10/2016 - 3
CRE 25/10/2016 - 3

Glasovanja :

PV 25/10/2016 - 7.9
CRE 25/10/2016 - 7.9

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0409

Usvojeni tekstovi
PDF 324kWORD 70k
utorak, 25. listopada 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Mehanizam EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava
P8_TA(2016)0409A8-0283/2016
Rezolucija
 Prilog

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (2015/2254(INL))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovo drugo, četvrto, peto i sedmo pozivanje,

–  uzimajući u obzir osobito članak 2., članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 3. drugi podstavak i članke 6., 7. i 11. UEU-a,

–  uzimajući u obzir članke UFEU-a koji se odnose na poštovanje, promicanje i zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u Uniji, uključujući članke 70., 258., 259., 260., 263. i 265. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 4. stavak 3. i članak 5. UEU-a, članak 295. UFEU-a te Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji i Protokol br. 2. o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, priložene UEU-u i UFEU-u,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima (Povelja),

–  uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju Vijeća Europe, osobito njezin članak E,

–  uzimajući u obzir kriterije iz Kopenhagena i skup pravila Unije koja država kandidatkinja mora ispuniti ako želi pristupiti Uniji, odnosno pravnu stečevinu , a posebno njezina poglavlja 23. i 24.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR), sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, konvencije, preporuke, rezolucije i izvješća Parlamentarne skupštine, Odbora ministara, povjerenika za ljudska prava i Venecijanske komisije Vijeća Europe,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća Europe br. R(2000)21 od 25. listopada 2000. i Osnovna načela Ujedinjenih naroda o ulozi odvjetnika iz 1990., kojima se od država traži da zajamče slobodu i neovisnost pravne struke,

–  uzimajući u obzir „Memorandum o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije” od 23. svibnja 2007.,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina,

–  uzimajući u obzir Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe,

–  uzimajući u obzir Kontrolni popis vladavine prava koji je Venecijanska komisija usvojila na svojoj 106. plenarnoj sjednici održanoj 18. ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir ugovore Ujedinjenih naroda o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te sudsku praksu ugovornih tijela UN-a,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena,

–  uzimajući u obzir Pristup UN-a pružanju pomoći vladavini prava iz travnja 2008.,

–  uzimajući u obzir ciljeve UN-a za održivi razvoj, a posebno cilj br. 16,

–  uzimajući u obzir 25. dvogodišnje izvješće COSAC-a: Promjene u postupcima i praksama Europske unije važnim za parlamentarni nadzor od 18. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir publikacije Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), uključujući Europski informacijski sustav o temeljnim pravima (EFRIS) čiju je uspostavu FRA predložila u svojem dokumentu naslovljenom „Temeljna prava u budućnosti pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije” (Fundamental rights in the future of the European Union's Justice and Home Affairs ) objavljenom 31. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir Mišljenje FRA od 8. travnja 2016. o razvoju integriranog alata objektivnih pokazatelja temeljnih prava kojim se može mjeriti sukladnost sa zajedničkim vrijednostima navedenima u članku 2. UEU-a na temelju postojećih izvora informacija,

–  uzimajući u obzir pismo od 6. ožujka 2013. koje su ministri vanjskih poslova Njemačke, Danske, Finske i Nizozemske poslali predsjedniku Komisije,

–  uzimajući u obzir napomenu talijanskog predsjedništva od 15. studenoga 2014. naslovljenu „Osiguravanje poštovanja vladavine prava u Europskoj uniji”.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća i država članica sa sastanka u Vijeću održanog 16. prosinca 2014. o jamčenju poštovanja vladavine prava,

–  uzimajući u obzir prvi i drugi dijalog o vladavini prava tijekom luksemburškog i nizozemskog predsjedništva Vijećem EU-a od 17. studenoga 2015. i 24. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir smjernice od 19. prosinca 2014. o metodološkim koracima koje treba poduzeti radi provjere usklađenosti temeljnih prava u pripremnim tijelima Vijeća,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada 2010. naslovljenu „Strategija za učinkovitu provedbu Povelje Europske unije o temeljnim pravima”,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 6. svibnja 2011. po naslovom „Operativne smjernice o razmatranju temeljnih prava prilikom izrade procjena učinka koje sastavlja Komisija”,

–  uzimajući u obzir postojeći mehanizam praćenja i instrumente za periodičnu procjenu koje je uspostavila Komisija, uključujući Mehanizam suradnje i provjere, pregled stanja u području pravosuđa, izvješća o borbi protiv korupcije i praćenje stanja medija,

–  uzimajući u obzir Godišnji kolokvij Komisije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2014. naslovljenu „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava” (COM(2014)0158),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Kodeks dobre prakse za sudjelovanje građana u donošenju odluka Vijeća Europe od 1. listopada 2009.,

–  uzimajući u obzir Pregled stanja u području pravosuđa EU-a za 2016. i izvješće Komisije od 15. srpnja 2016. pod naslovom „Praćenje primjene zakonodavstva Europske unije – Godišnje izvješće za 2015.”,

–  uzimajući u obzir ocjenu Odjela Europskog parlamenta za europsku dodanu vrijednost iz travnja 2016. pod naslovom „Mehanizam EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava”,

–  uzimajući u obzir članke 46. i 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za ustavna pitanja (A8-0283/2016),

A.  budući da se Europska unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava te poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, koje su uvrštene među njezina ključna načela i ciljeve u prvim člancima Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te u kriterijima za članstvo u Uniji;

B.  budući da bi institucije i tijela Unije i države članice trebale poslužiti kao primjer, istinski ispunjavajući svoje obveze te se primaknuti zajedničkoj kulturi vladavine prava kao univerzalne vrijednosti u 28 država članica i u institucijama Unije koju bi na jednak način provodili svi uključeni dionici, dok je puno poštovanje tih načela ključan preduvjet za legitimnost europskog projekta kao cjeline i osnovni uvjet za izgradnju povjerenja građana u Uniju;

C.  budući da su, u skladu s Mišljenjem 2/13 od 18. prosinca 2014.(1) i relevantnom sudskom praksom Suda Europske unije (Sud), temeljna prava utvrđena u Povelji EU-a u središtu pravne strukture Unije te da je poštovanje tih prava uvjet za zakonitost akata EU-a, kako mjere koje nisu sukladne s tim pravima ne bi bile prihvatljive u Uniji;

D.  budući da, u skladu s člankom 2., člankom 3. stavkom 1. i člankom 7. UEU-a, Unija ima mogućnost djelovanja kako bi zaštitila svoju „ustavnu jezgru” i zajedničke vrijednosti na kojima se temelji;

E.  budući da je vladavina prava okosnica europske liberalne demokracije te je jedno od temeljnih načela Europske unije koje proizlazi iz ustavnih tradicija zajedničkih svim državama članicama;

F.  budući da su sve države članice, institucije, tijela, uredi i agencije Unije i zemlje kandidatkinje obvezne poštovati, štititi i promicati ta načela i vrijednosti te imaju dužnost lojalne suradnje;

G.  budući da, u skladu s, među ostalim, Protokolom br. 24. o azilu za državljane država članica Europske unije priloženom UEU-u i UFEU-u, uvodnom izjavom 10. Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP(2) i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava („kao što je M.S.S. protiv Belgije i Grčke, presuda od 21. siječnja 2011.”) i Suda Europske unije („kao što su N.S. i M.E., presuda od 21. prosinca 2011.(3) i Aranyosi i Căldăraru presuda od 5. travnja 2016.(4) .”), države članice, uključujući nacionalne sudove, imaju obvezu suzdržati se od primjene prava Unije u pogledu ostalih država članica ako postoji jasan rizik od ozbiljne povrede ili od ozbiljne i trajne povrede vladavine prava i temeljnih prava u toj ili drugim državama članicama;

H.  budući da je poštovanje vladavine prava unutar Unije preduvjet za zaštitu temeljnih prava, kao i za očuvanje svih prava i obveza koje proizlaze iz Ugovora i međunarodnog prava te preduvjet za uzajamno priznavanje i povjerenje kao i ključan faktoru za područja politike kao što su unutarnje tržište, rast i zapošljavanje, borba protiv diskriminacije, socijalna uključenost, policijska i pravosudna suradnja, schengenski prostor, politike azila i migracija te da je slijedom toga narušavanje vladavine prava, demokratskog upravljanja i temeljnih prava ozbiljna prijetnja stabilnosti Unije, monetarne unije i zajedničkog područja sigurnosti i pravde te prosperitetu Unije;

I.  budući da način provedbe vladavine prava na nacionalnoj razini ima ključnu ulogu u osiguravanju međusobnog povjerenja među državama članicama i u njihove pravne sustave, od velike je važnosti uspostava područja slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica;

J.  budući da se Unija temelji na zajedničkom skupu temeljnih vrijednosti i načela i budući da je definicija temeljnih vrijednosti i načela, kojima se omogućava napredak demokracije i zaštita temeljnih prava, aktivan i trajan proces te da se, bez obzira na to što se oni s vremenom mogu razvijati, te vrijednosti i načela moraju zaštititi i trebaju biti temelj političkih odluka, neovisno o različitim političkim većinama, i odolijevati privremenim promjenama te je stoga nepristrano pravosuđe odgovorno za njihovo tumačenje od ključne važnosti;

K.  budući da građani i stanovnici Unije nisu uvijek u dovoljnoj mjeri svjesni svih svojih prava kao Europljani; budući da bi trebali biti u mogućnosti zajedno oblikovati temeljne vrijednosti i načela Unije te, prije svega, preuzeti odgovornost za njih;

L.  budući da, u skladu s člankom 4. stavkom 2. UEU-a, Unija mora poštovati ravnopravnost država članica pred Ugovorima te da poštovanje kulturne raznolikosti i nacionalnih tradicija unutar država članica i među njima ne bi trebalo priječiti ujednačenu i visoku zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava diljem Unije; budući da je načelo jednakosti i nediskriminacije univerzalno načelo koje predstavlja okosnicu svih politika i aktivnosti Unije;

M.  budući da zaštita vladavine prava i djelotvornih pravosudnih sustava imaju ključnu ulogu u stvaranju pozitivnog političkog okruženja u kojemu je moguće vratiti povjerenje u institucije, a time i okružja pogodnog za ulaganja, povećanje regulatorne predvidljivosti i ostvarenje održivog rasta;

N.  budući da je poboljšanje djelotvornosti pravosudnih sustava u državama članicama ključan čimbenik vladavine prava te da je ono nužno za jamčenje jednakog postupanja sa svima, pri čemu se sankcioniraju kršenja od strane vlada i sprečava proizvoljnost, te da je Komisija utvrdila kako je ono ključna sastavnica strukturnih reformi u okviru europskog semestra i godišnjeg ciklusa za koordinaciju ekonomskih politika na razini Unije; budući da je neovisna pravna struka jedan od temelja slobodnog i demokratskog društva;

O.  budući da je u Smjernicama glavnog tajnika UN-a naslovljenim „Pristup UN-a pružanju pomoći vladavini prava” preporučeno da vladavina prava obuhvaća javno i civilno društvo koje pridonosi jačanju vladavine prava i osiguranju odgovornosti javnih dužnosnika i institucija;

P.  budući da je u studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljenoj „Cijena neujedinjene Europe u području organiziranog kriminala i korupcije” predviđeno da bi se integracijom postojećih mehanizama Unije za praćenje, kao što su Mehanizam suradnje i provjere, pregled stanja u pravosuđu i izvješća o borbi protiv korupcije, u širi okvir praćenja vladavine prava troškovi smanjili za 70 milijardi EUR godišnje;

Q.  budući da demokratsko i pravno upravljanje Unije nema jednako čvrsto zakonodavno uporište kao njezino ekonomsko upravljanje, u smislu da Unija ne pokazuje jednaku nepopustljivost i odlučnost kada zahtijeva da se poštuju njezine temeljne vrijednosti kao kada želi osigurati da se ispravno provode njezini ekonomski i porezni propisi;

R.  budući da se u slučaju da država kandidatkinja ne ispunjava određene norme, vrijednosti i demokratska načela odgađa njezino pristupanje Uniji dok ih u potpunosti ne ispuni, dok u slučaju da država članica ili neka od institucija Unije ne ispunjava te iste norme zapravo nema nikakvih posljedica;

S.  budući da se obveze država kandidatkinja prema kriterijima iz Kopenhagena i dalje primjenjuju na države članice nakon pristupanja Uniji temeljem članka 2. UEU-a i načela iskrene suradnje iz članka 4. UEU-a, te budući da stoga treba ne samo nove nego i starije države članice redovito ocjenjivati kako bi se potvrdilo da njihova zakonodavstva i prakse poštuju te kriterije i zajedničke vrijednosti na kojima se temelji Unija;

T.  budući da otprilike 8 % građana Unije pripada nacionalnoj manjini te da otprilike 10 % njih govori regionalni jezik ili jezik manjine; budući da ne postoji pravni okvir EU-a kojim se jamče prava tih manjina; budući da je uspostavljanje učinkovitog mehanizma za praćenje njihovih prava u Uniji od ključne važnosti; budući da postoji razlika između zaštite manjina i politika borbe protiv diskriminacije; budući da je jednako postupanje temeljno pravo, a ne privilegij, svih građana;

U.  budući da su usklađenost i dosljednost unutarnje i vanjske demokracije, vladavine prava i politika o temeljnim pravima ključne za vjerodostojnost Unije;

V.  budući da nema mnogo instrumenata kojima bi se osigurala sukladnost zakonodavnih i izvršnih političkih odluka koje donose institucije Unije s temeljnim načelima i vrijednostima Unije;

W.  budući da je Sud Europske unije nedavno objavio više presuda kojima se određeni zakoni Unije, odluke Komisije ili zakonodavne prakse proglašavaju nevaljanima jer se njima krši Povelja o temeljnim pravima ili jer nisu u skladu s načelima transparentnosti i pristupa dokumentima koja su utvrđena u Ugovorima, dok institucije Unije u više slučajeva ne poštuju u potpunosti ni tekst ni duh tih presuda;

X.  budući da je pristupanje Unije EKLJP-u ugovorna obveza u skladu s člankom 6. stavkom 2. UEU-a;

Y.  budući da su promicanje i zaštita pluralističke demokracije, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavina prava, politička i pravna suradnja, socijalna kohezija i kulturna razmjena temelji suradnje između Vijeća Europe i Unije;

Z.  budući da su Vijeće i Komisija prepoznali potrebu za djelotvornijim i jače obvezujućim mehanizmima radi osiguranja potpune primjene načela i vrijednosti utvrđenih u Ugovorima te da su je Vijeće i Komisija proveli u djelo uspostavom dijaloga Vijeća o vladavini prava, te pokretanjem Komisijinog okvira EU-a za jačanje vladavine prava;

AA.  budući da Unija raspolaže nizom instrumenata i procesa za jamčenje potpune i pravilne primjene načela i vrijednosti utvrđenih u Ugovorima, ali da izostaje brz i učinkovit odgovor institucija Unije; budući da postojeće instrumente valja provoditi, ocjenjivati i nadopunjavati u okviru mehanizma vladavine prava kako bi bili primjereni i učinkoviti, a ne kako bi se činilo da su politički motivirani ili da su proizvoljno i nepravedno usmjereni samo na neke države;

AB.  budući da je broj presuda Suda Europske unije u kojima se citira Povelja porastao s 43, koliko je iznosio 2011., na 210 u 2014. godini;

AC.  budući da će usklađenost između u institucija i država članica u poštovanju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava donijeti očite prednosti, kao što su manji troškovi sudskih postupaka, veća jasnoća za građane Unije u pogledu njihovih prava te veća sigurnost za države članice u pogledu provedbe;

AD.  budući da vlade nekih država članica poriču da je poštovanje načela i vrijednosti Unije obveza utvrđena Ugovorima i da Unija ima ovlasti zajamčiti to poštovanje;

AE.  budući da su u slučajevima u kojima država članica više ne jamči poštovanje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava ili u slučajevima kršenja vladavine prava, Unija i njezine države članice dužne zaštititi integritet i primjenu Ugovora te prava svih unutar svoje nadležnosti;

AF.  budući da civilno društvo ima važnu ulogu u izgradnji i jačanju demokracije, nadzoru i ograničenju ovlasti države i promicanju dobrog upravljanja, transparentnosti, učinkovitosti, otvorenosti, sposobnosti reagiranja i odgovornosti;

AG.  budući da se za odbijanje uplitanja Unije ne može pozivati na načelo supsidijarnosti kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela i vrijednosti Ugovora;

AH.  budući da je djelovanje Unije kako bi osigurala da države članice i institucije poštuju vrijednosti na kojima je osnovana i iz kojih proizlaze prava Europljana osnovni uvjet za njihovo pristupanje europskom programu;

AI.  budući da je u okviru aktualnog europskog integracijskog procesa i nedavnih događanja u nekim državama članicama utvrđeno da se neuspjeh na planu poštovanja vladavine prava na odgovarajući način ne sprečava te da je potrebno revidirati i integrirati postojeće mehanizme i razviti učinkovit mehanizam kako bi se prevladali preostali nedostaci te diljem Unije zajamčilo poštovanje, zaštita i promicanje načela i vrijednosti utvrđenih Ugovorima;

AJ.  budući da bi se trebao uspostaviti novi Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava i budući da bi se Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava trebao temeljiti na dokazima, biti objektivan i nepodložan vanjskom utjecaju, osobito utjecaju političke moći, biti nediskiminacijski te da bi se u okviru njega trebalo ocjenjivati na temelju istih kriterija, da bi se njime trebala poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, da bi se trebao primjenjivati i na države članice i na institucije Unije te temeljiti na postupnom pristupu, uključujući i preventivnu i korektivnu dimenziju;

AK.  budući da bi Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava trebao biti usmjeren na pružanje jedinstvenog i dosljednog okvira koji se nadovezuje na postojeće instrumente i mehanizme, uključuje ih i popunjava preostale praznine;

AL.  budući da se uspostavom Pakta EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava ne bi trebala dovoditi u pitanje izravna primjena članka 7. stavaka 1. i 2. UEU-a;

1.  preporučuje da se do moguće izmjene Ugovora uspostavi sveobuhvatan mehanizam Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava u koji bi bili uključeni svi relevantni dionici te stoga zahtijeva da Komisija do rujna 2017. na temelju članka 297. UFEU-a podnese prijedlog za sklapanje Pakta Unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (Pakt EU-a za DVT) u obliku međuinstitucijskog sporazuma u kojemu se utvrđuju mjere za olakšavanje suradnje između institucija Unije i država članica u okviru članka 7. UEU-a, integriranjem, usklađivanjem i dopunjavanjem postojećih mehanizama, slijedeći detaljne preporuke navedene u Prilogu te uključujući mogućnost pristupanja Paktu EU-a za DVT za sve institucije Unije i tijela koja to žele;

2.  preporučuje Komisiji da stupi u smislen dijalog s civilnim društvom i zajamči da njezin doprinos i uloga budu uzeti u obzir u njezinu prijedlogu međuinstitucijskog sporazuma;

3.  posebno preporučuje da Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava uključuje preventivne i korektivne elemente te da se primjenjuje na sve države članice jednako, kao i na tri glavne institucije Unije, istovremeno poštujući načela supsidijarnosti, nužnosti i proporcionalnosti;

4.  smatra da bi, iako je glavna svrha Pakta EU-a za DVT sprječavanje i ispravljanje povreda vrijednosti Unije, on također morao podrazumijevati moguće sankcije koje bi mogle djelovati kao djelotvorno odvraćajuće sredstvo;

5.  smatra da su zaključci i mišljenja FRA te sudska praksa Suda Europske unije dobra osnova za tumačenje članka 2. UEU-a i područja primjene prava uvrštenih u Povelju o temeljnim pravima;

6.  podsjeća da Komisija, kao čuvarica Ugovora, ima dužnost nadzirati i ocjenjivati ispravnu primjenu prava Unije i poštovanje načela i ciljeva iz Ugovora od strane država članica i svih institucija i tijela Unije; stoga preporučuje da se, u okviru političkog ciklusa u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, taj zadatak Komisije uzme u obzir prilikom provođenja ocjene njegove sukladnost s načelima demokracije, vladavinom prava i temeljnim pravima;

7.  poziva Komisiju da od 2018. nadalje okupi svoja relevantna godišnja tematska izvješća te ishod postojećih mehanizama za praćenje i alate za redovno ocjenjivanje kako bi ih sve predstavila na isti dan u okviru političkog ciklusa u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava;

8.  smatra da je važno promicati stalni dijalog i raditi na postizanju suglasnosti između Unije i njezinih država članica u cilju promicanja i zaštite demokracije, vladavine prava i temeljnih prava radi zaštite zajedničkih vrijednosti utvrđenih u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima na potpuno transparentan i objektivan način; uvjeren je da se ni na koji način ne smiju ugroziti temeljna prava i vrijednosti utvrđeni Ugovorima EU-a i Poveljom;

9.  ističe ključnu ulogu koju bi Parlament i nacionalni parlamenti trebali imati u mjerenju napretka u području zajedničkih vrijednosti Unije te u praćenju njihova poštovanja u skladu s člankom 2. UEU-a; prima na znanje ključnu ulogu Parlamenta u vođenju potrebne stalne rasprave u okviru općeg konsenzusa Unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, uzimajući u obzir promjene u našem društvu; smatra da primjena tih vrijednosti i načela mora počivati i na učinkovitom praćenju poštovanja temeljnih prava zajamčenih u Povelji;

10.  preporučuje da svaka međuparlamentarna rasprava o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima uključuje civilno društvo i smatra da sudjelovanje građana i snagu civilnog društva valja uzeti u obzir kao pokazatelja demokracije;

11.  poziva Komisiju da do lipnja 2017. iznese novi nacrt sporazuma o pristupanju Unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima u cilju poštovanja obveze iz članka 6. UEU-a u vezi s Mišljenjem 2/13 Suda Europske unije te nadalje poziva Vijeće Europe da trećim stranama omogući potpisivanje Europske socijalne povelje kako bi Komisija mogla započeti pregovore za pristupanje Unije;

12.  poziva Europskog ombusdmana da, uzimajući u obzir stajalište društva, u namjenskom poglavlju u sklopu svojeg godišnjeg izvješća naglasi i uskladi slučajeve, preporuke i odluke povezane s temeljnim pravima građana, kao i načela demokracije i vladavine prava; poziva Komisiju da analizira te posebne preporuke;

13.  poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi u skladu s člankom 47. Povelje zajamčila opći pristup pravnoj pomoći za pojedince ili organizacije u sporovima povezanima sa slučajevima u kojima nacionalne vlade ili institucije Unije krše načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te da ondje gdje je potrebno nadopuni nacionalne programe i Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu pravnoj pomoći za osumnjičene ili optužene osobe u kaznenim postupcima i za tražene osobe u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga;

14.  pozdravlja reformu Suda Europske unije kojom se broj sudaca Suda postupno povećava kako bi se riješilo pitanje radnog opterećenja i skratilo trajanje postupaka;

15.  preporučuje da, sukladno predloženom međuinstitucijskom sporazumu, stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava također provede ocjenjivanje pristupa pravosuđu na europskoj razini, uključujući aspekte poput neovisnosti i nepristranosti suda i sudaca, neovisne pravne struke, pravila o pravnom statusu, trajanja i troškova sporova, prikladnosti i djelotvornosti sustava pravne pomoći te postojanje potrebnih sredstava, provedbu sudskih presuda, doseg pravosudnog nadzora i pravne zaštite dostupne građanima te mogućnosti prekogranične kolektivne pravne zaštite; u tom smislu smatra da valja usmjeriti pozornost na članak 298., stavak 1. UFEU-a i pravo građana Unije na otvorenu, učinkovitu i neovisnu europsku upravu;

16.  poziva Komisiju da razvije i provede kampanju za podizanje razine osviještenosti kako bi građani i stanovnici Unije mogli u potpunosti uživati svoja prava koja proizlaze iz ugovora i Povelje o temeljnim pravima (npr. sloboda izražavanja, sloboda okupljanja i pravo na glasovanje) te da pruži informacije o pravima građana na pravnu zaštitu i načinima pokretanja sudskog spora u slučajevima povezanima s kršenjem načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava od strane nacionalnih vlada ili institucija Unije;

17.  poziva na uspostavljanje zaklade za demokraciju, čijim će se sredstvima financirati organizacije koje pružaju potporu lokalnim akterima koji promiču demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava unutar Unije;

18.  ističe da Unija mora zajamčiti da institucije i sve države članice poštuju vladavinu prava i temeljna prava ako u svojim međunarodnim sporazumima odredi zaštitu i promicanje ljudskih prava kao uvjet;

19.   nadalje, preporučuje da Pakt EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava treba uključivati redoviti nadzor sukladnosti međunarodnih sporazuma koje su ratificirale države članice i Unija s primarnim i sekundarnim pravom Unije;

20.  nadalje smatra da bi valjalo uvesti sljedeće promjene ako u budućnosti budu razmatrane izmjene Ugovora:

   mogućiti da članak 2. UEU-a i Povelja postanu pravne osnove za zakonodavne mjere koje se usvajaju u okviru redovnog zakonodavnog postupka;
   u skladu s člankom 2. UEU-a i Poveljom o temeljnim pravima, omogućivanje nacionalnim sudovima da Sudu Europske unije podnose tužbe u vezi sa zakonitošću postupaka država članica;
   reviziju članka 7. UEU-a kako bi se osigurale odgovarajuće i primjenjive sankcije protiv država članica te utvrđivanje prava država članica koje su krive (uz pravo glasovanja u Vijeću) i koje bi se mogle suspendirati, na primjer u pogledu financijskih sankcija ili suspenzije financijskih sredstva Unije;
   omogućiti da trećina parlamentarnih zastupnika, nakon usvajanja i prije provođenja zakonodavstva Unije, to zakonodavstvo proslijedi Sudu Europske unije;
   omogućiti fizičkim i pravnim osobama na koje izravno i pojedinačno utječe neka akcija da podnesu tužbu Sudu Europske unije zbog navodnih kršenja Povelje bilo od strane Unije ili države članice izmjenom članaka 258. i 259. UFEU-a;
   poništenje članka 51. Povelje i preoblikovanje Povelje u Povelju Unije o pravima;
   reviziju uvjeta za donošenje jednoglasne odluke u područjima povezanima s poštovanjem i zaštitom te promicanjem temeljnih prava poput jednakosti i nediskriminacije;

21.  potvrđuje da se preporukama poštuju temeljna prava i načelo supsidijarnosti;

22.  smatra da bi svaka financijska posljedica traženih prijedloga za proračun Unije trebala biti pokrivena postojećim dodjelama sredstava iz proračuna; naglašava da bi usvajanje i provedba tih prijedloga donijeli znatne uštede EU-u, državama članicama, kao i građanima, u pogledu troškova i utrošenog vremena i pogodovali povjerenju i međusobnom priznavanju odluka i djelovanja država članica, te bi stoga biti korisni i u socijalnom i u gospodarskom smislu;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i priložene detaljne preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću te parlamentima i vladama država članica, kao i Odboru regija radi distribucije podnacionalnim parlamentima i vijećima.

(1) ECLI:EU:C:2014:2454.
(2) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).
(3).ECLI:EU:C:2011:865.
(4) ECLI:EU:C:2016:198


PRILOG

Detaljne preporuke za nacrt međuinstitucijskog sporazuma o mjerama povezanim s postupcima praćenja stanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te odgovarajućim popratnim mjerama u državama članicama i institucijama EU-a

NACRT MEĐUINSTITUCIJSKOG SPORAZUMA

PAKT EUROPSKE UNIJE O DEMOKRACIJI, VLADAVINI PRAVA I TEMELJNIM PRAVIMA

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija:

uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovo drugo, četvrto, peto i sedmo pozivanje,

uzimajući u obzir osobito članak 2., članak 3. stavak 1., članak 3. stavak 3. drugi podstavak i članke 6., 7. i 11. UEU-a,

uzimajući posebno u obzir članke Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) koji se odnose na poštovanje, promicanje i zaštitu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u Uniji te uključujući njegove članke 70., 258., 259., 260., 263. i 265.,

uzimajući u obzir članak 4. stavak 3. i članak 5. UEU-a, članak 295. UFEU-a i Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji te Protokol br. 2. o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, priložen UEU-u i UFEU-u,

uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije (Povelju),

uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju Vijeća Europe, osobito njezin članak E o nediskriminaciji;

uzimajući u obzir kriterije iz Kopenhagena i skup pravila Unije koja država kandidatkinja mora ispuniti ako želi pristupiti Uniji, odnosno pravnu stečevinu , a posebno njezina poglavlja 23. i 24.,

uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, konvencije, preporuke, rezolucije i izvješća Parlamentarne skupštine, Odbora ministara, povjerenika za ljudska prava i Venecijanske komisije Vijeća Europe,

uzimajući u obzir Kontrolni popis vladavine prava koji je Venecijanska komisija usvojila na svojoj 106. plenarnoj sjednici održanoj 18. ožujka 2016.,

uzimajući u obzir „Memorandum o razumijevanju između Vijeća Europe i Europske unije” od 23. svibnja 2007.,

uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina,

uzimajući u obzir Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe,

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

uzimajući u obzir ugovore Ujedinjenih naroda o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te sudsku praksu ugovornih tijela UN-a,

uzimajući u obzir publikacije FRA, uključujući Europski informacijski sustav o temeljnim pravima (EFRIS) čiju je uspostavu FRA predložila u svojem dokumentu naslovljenom „Temeljna prava u budućnosti pravosuđa i unutarnjih poslova Europske unije” (Fundamental rights in the future of the European Union's Justice and Home Affairs ) i objavljenom 31. prosinca 2013.,

uzimajući u obzir Pristup UN-a pružanju pomoći vladavini prava iz travnja 2008.,

uzimajući u obzir ciljeve UN-a za održivi razvoj, a posebno cilj br. 16,

uzimajući u obzir 25. dvogodišnje izvješće COSAC-a: Promjene u postupcima i praksama Europske unije važnim za parlamentarni nadzor od 18. svibnja 2016.,

uzimajući u obzir pismo od 6. ožujka 2013. koje su ministri vanjskih poslova Njemačke, Danske, Finske i Nizozemske poslali predsjedniku Komisije,

uzimajući u obzir Mišljenje FRA od 8. travnja 2016. o razvoju integriranog alata objektivnih pokazatelja temeljnih prava kojim se može mjeriti sukladnost sa zajedničkim vrijednostima navedenima u članku 2. UEU-a na temelju postojećih izvora informacija,

uzimajući u obzir napomenu talijanskog predsjedništva naslovljenu „Osiguravanje poštovanja vladavine prava u Europskoj uniji” od 15. studenoga 2014.,

uzimajući u obzir zaključke Vijeća i država članica sa sastanka u Vijeću održanog 16. prosinca 2014. o jamčenju poštovanja vladavine prava,

uzimajući u obzir smjernice od 19. prosinca 2014. o metodološkim koracima koje treba poduzeti radi provjere usklađenosti temeljnih prava u pripremnim tijelima Vijeća,

uzimajući u obzir prvi i drugi dijalog Vijeća o vladavini prava tijekom luksemburškog i nizozemskog predsjedništva Vijećem EU-a od 17. studenoga 2015. i 24. svibnja 2016.,

uzimajući u obzir postojeći mehanizam praćenja i instrumente za periodičnu procjenu koje je uspostavila Komisija, uključujući Mehanizam suradnje i provjere, pregled stanja u području pravosuđa, izvješća o borbi protiv korupcije i praćenje stanja medija,

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. listopada 2010. naslovljenu „Strategija za učinkovitu provedbu Povelje Europske unije o temeljnim pravima”,

uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 6. svibnja 2011. pod naslovom „Operativne smjernice o razmatranju temeljnih prava prilikom izrade procjena učinka koje sastavlja Komisija”,

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2014. naslovljenu „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava”,

uzimajući u obzir Godišnji kolokvij Komisije o temeljnim pravima,

uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.,

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 27. veljače 2014. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji (2012.)(1) ,

uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 8. rujna 2015. o stanju temeljnih prava u EU (2013. – 2014.)(2) ,

(1)  budući da je potreban mehanizam za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava koji je objektivan, nepristran, koji se temelji na dokazima te se jednako i pravedno primjenjuje na sve države članice, kao i na institucije Unije, a koji uključuje i preventivnu i korektivnu dimenziju.

(2)  budući da bi prvenstveni cilj takvog mehanizma trebalo biti sprečavanje kršenja i nepoštovanja načela demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, pružajući istovremeno instrumente koji su potrebni kako bi preventivna i korektivna dimenzija iz članka 7. UEU-a, kao i drugi instrumenti predviđeni Ugovorima, postali operativni u praksi.

(3)  budući da se treba izbjeći nepotrebno stvaranje novih struktura ili udvostručenje te dati prednost integraciji i uvrštenju već postojećih instrumenata.

(4)  budući da se odluke o utvrđivanju definicija, normi i referentnih vrijednosti u pogledu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava ne donose jednokratno nego se radi o trajnom i interaktivnom procesu koji se temelji na opsežnoj javnoj raspravi i savjetovanju, redovitoj reviziji i razmjeni najboljih praksi.

(5)  budući da učinkovit može biti jedino mehanizam koji ima podršku velikog broja građana Unije i koji im omogućuje da preuzmu odgovornost za proces.

(6)  budući da su prvenstveno države članice odgovorne za poštovanje zajedničkih normi, a da je u slučaju njihova nepoštovanja Unija obvezna djelovati kako bi zaštitila svoju ustavnu jezgru i osigurala da su vrijednosti iz članka 2. UEU-a i Povelje zajamčene za sve građane Unije na cijelom teritoriju Unije.

(7)  budući da je važno da sve razine vlade blisko surađuju na temelju svojih nadležnosti i odgovornosti kako bi se u ranoj fazi utvrdile moguće sustavne prijetnje vladavini prava i poboljšala zaštita vladavine prava.

(8)  budući da postoji nekoliko instrumenata za pristupanje rizicima od ozbiljnog kršenja vrijednosti Unije, ali da za njih treba razviti jasne i objektivne referentne vrijednosti kako bi bili dovoljno snažni, djelovali odvraćajuće te spriječili povrede vladavine prava i temeljnih prava; napominje da u Uniji ne postoji pravno obvezujući mehanizam za redovito praćenje usklađenosti država članica i institucija Unije s njezinim vrijednostima i temeljnim pravima.

(9)  budući da se u skladu s člankom 295. UEU-a u ovom međuinstitucijskom sporazumu utvrđuju samo mjere za olakšavanje suradnje između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije te da u skladu s člankom 13. stavkom 2. UEU-a te institucije trebaju djelovati u granicama ovlasti koje su im dodijeljene u Ugovorima i u skladu s njima određenim postupcima, uvjetima i ciljevima. budući da se ovim međuinstitucijskim sporazumom ne dovodi u pitanje nadležnost Suda u pogledu autentična tumačenja prava Unije.

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Pakt Europske unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, koji se primjenjuje i na države članice i na institucije Unije, služit će za jamčenje poštovanja temeljnih vrijednosti i osnovnih načela Unije diljem Unije, posebno demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, te će njime biti obuhvaćeni definicije, elaboracija, praćenje i provedba tih vrijednosti i načela.

Članak 2.

Pakt Europske unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima sastoji se od:

–  godišnjeg izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima (europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima) s preporukama po državama koje sadrže izvješća FRA, Vijeća Europe i ostalih relevantnih tijela u tom području,

–  godišnje međuparlamentarne rasprave na temelju tog europskog izvješća,

–  mjera za otklanjanje mogućih rizika i kršenja te za pokretanje preventivne i korektivne dimenzije iz članka 7. UEU-a,

–  politički ciklus u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u okviru institucija Unije.

Članak 3.

Pakt Europske unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima proširuje se kako bi okvir Komisije za vladavinu prava i dijalog Vijeća o vladavini prava ujedinio u jedinstveni instrument Unije.

Članak 4.

Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima o stanju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u državama članicama sastavlja Komisija te se o njemu savjetuje s panelom neovisnih stručnjaka (Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava) iz članka 8. Komisija prosljeđuje europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima Europskom parlamentu, Vijeću i nacionalnim parlamentima. Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima dostupno je javnosti.

Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima sadrži općeniti dio i preporuke po državama.

Ako Komisija pravodobno ne usvoji europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, kao i preporuke po državama, nadležni odbor Europskog parlamenta može formalno pozvati Komisiju da dostavi obrazloženje za svoje kašnjenje te ga odmah usvojiti kako se ne bi još više odgodio postupak.

Članak 5.

Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima obuhvaća postojeće instrumente, posebno pregled stanja u pravosuđu, alat za praćenje medijskog pluralizma, izvješće o suzbijanju korupcije i postupke stručne revizije na temelju članka 70. UFEU-a i zamjenjuje Mehanizam suradnje i provjere za Bugarsku i Rumunjsku.

Članak 6.

Europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima izrađuje se s pomoću raznih izvora i postojećih alata za procjenu, izvještavanje i praćenje aktivnosti država članica, kao što su:

–  doprinosi nadležnih tijela država članica u području poštovanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava;

–  FRA, posebno njezin instrument EFRIS;

–  druge specijalizirane agencije Unije, posebno Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS), Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) i Eurostat;

–  stručnjaci, akademici, organizacije civilnog društva, stručna i sektorska udruženja, primjerice, sudaca, odvjetnika i novinara;

–  postojeći indeksi i referentne vrijednosti međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija;

–  Vijeće Europe, posebno Venecijanska komisija, Skupina država protiv korupcije (GRECO), Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe i Europska komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ);

–  međunarodne organizacije, kao što su Ujedinjeni narodi, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD);

–  sudska praksa Suda Europske unije, Europskog suda za ljudska prava i drugih međunarodnih sudova, tribunala i ugovornih tijela;

–  bilo koji postupak rješavanja ili drugi relevantni doprinos Europskog parlamenta, uključujući njegovo godišnje izvješće o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji;

–  doprinosi institucija Unije.

Svi doprinosi iz izvora navedenih u ovom članku, kao i europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima koje je sastavio stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, uključujući preporuke po državama, dostupni su javnosti na internetskoj stranici Komisije.

Članak 7.

Europsko izvješće predstavlja se u usklađenom formatu, prilažu mu se preporuke po državama te se izrađuje s posebnim naglaskom na:

–  diobu vlasti,

–  nepristranost države,

–  mogućnost poništenja političkih odluka nakon izbora,

–  postojanje institucijskih provjera i ravnoteže kojima se jamči da se nepristranost države ne dovodi u pitanje,

–  postojanost države i institucija utemeljene na nepromjenjivosti ustava,

–  slobodu i pluralizam medija,

–  slobodu izražavanja i okupljanja,

–  promicanje građanskog prostora i učinkovitih mehanizma za građanski dijalog,

–  pravo na aktivno i pasivno demokratsko sudjelovanje građana i slobodu stvaranja političkih stranaka;

–  integritet i odsutnost korupcije,

–  transparentnost i odgovornost,

–  zakonitost,

–  pravnu sigurnost,

–  sprečavanje zlouporabe ili nepravilne uporabe ovlasti;

–  jednakost pred zakonom i nediskriminaciju,

–  pristup pravosuđu: neovisnost i nepristranost, pravedno suđenje, ustavno pravosuđe (ako je primjenjivo), neovisnost pravne struke,

–  posebne izazove za vladavinu prava: korupciju, sukob interesa, prikupljanje osobnih podataka i nadzor,

–  Glave I. – VI. Povelje,

–  EKLJP i povezane protokole.

Članak 8.

Reprezentativan panel neovisnih stručnjaka („stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava”) provodi procjenu stanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u državama članicama te izrađuje nacrte preporuka po državama na temelju kvantitativne i kvalitativne revizije dostupnih podataka i informacija.

8.1.  Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava sastoji se od sljedećih članova:

–  jednog neovisnog stručnjaka kojeg određuje nacionalni parlament svake države članice; koji je kvalificirani sudac ustavnog ili vrhovnog suda i trenutačno nije u aktivnoj službi;

–  deset dodatnih članova koje odredi Europski parlament dvotrećinskom većinom, izabranih s popisa stručnjaka koje su predložile sljedeće institucije:

i.  Udruga svih europskih akademija (ALLEA);

ii.  Europska mreža nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI);

iii.  Vijeće Europe, uključujući Venecijansku komisiju, GRECO i povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava;

iv.  Europska komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) i Vijeće odvjetničkih komora Europe (CCBE);

v.  UN, OSSS i OECD.

8.2.  Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava imenuje predsjednika među svojim članovima.

8.3.  Kako bi se pojednostavnio razvoj nacrta europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te nacrti preporuka po državama, Komisija stručnom panelu za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava pruža usluge tajništva, koje im omogućavaju učinkovito funkcioniranje, posebno prikupljanjem izvora podataka i informacija koje je potrebno revidirati i procijeniti te pružanjem administrativne potpore tijekom postupka izrade nacrta.

Članak 9.

Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava ocjenjuje svaku od država članica u pogledu aspekata iz članka 7. i utvrđuje moguće rizike i kršenja. Svaki od članova panela provodi analizu anonimno i neovisno kako bi se očuvala neovisnost stručnog panela za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava i objektivnost europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima. Međutim, članovi stručnog panela za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava mogu se međusobno savjetovati kako bi raspravili o metodama i dogovorenim normama.

Panel stručnjaka revidira metode ocjenjivanja jednom godišnje i po potrebi dodatno elaborira, preciznije određuje, obogaćuje i izmjenjuje zajedničkim dogovorom između Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta nakon savjetovanja s nacionalnim parlamentima i civilnim društvom.

Članak 10.

Kada Komisija usvoji europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, pokreće se međuparlamentarna rasprava i rasprava u Vijeću kojoj je cilj razmatranje rezultata europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te preporuka po državama, i to sljedećim koracima:

–  Europski parlament organizira međuparlamentarnu raspravu na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te usvaja rezoluciju. Tu raspravu treba organizirati tako da se odrede mjerila i ciljevi koje treba ostvariti te da se utvrde načini ocjenjivanja promjena iz godine u godinu u okviru postojećeg konsenzusa Unije o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima. Relevantni postupci trebaju se ubrzati kako bi se stvorili takvi alati kojima će se omogućiti trenutačno i učinkovito praćenje godišnjih promjena, ali i zajamčiti da sve relevantne strane poštuju obveze.

–  godišnja parlamentarna rasprava je dio višegodišnjeg strukturiranog dijaloga između Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije i nacionalnih parlamenata, u kojoj također sudjeluje civilno društvo, FRA i Vijeće Europe.

–  Vijeće održava godišnju raspravu, koja se nadovezuje na dijalog o vladavini prava, na temelju izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima te usvaja zaključke Vijeća, pozivajući nacionalne parlamente da odgovore na europsko izvješće o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, na prijedloge ili reforme.

–  Komisija može, na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima donijeti odluku o pokretanju mjera protiv „sustavnog kršenja” u skladu s člankom 2. UEU-a i člankom 258. UFEU-a, kojima spaja nekoliko slučajeva kršenja.

–  Komisija može, na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Vijećem, odlučiti podnijeti prijedlog za evaluaciju provedbe politika Unije u državama članicama u području slobode, sigurnosti i pravde u skladu s člankom 70. UFEU-a.

10.1.  Na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima daljnje djelovanje nije potrebno ako država članica ispoštuje sve aspekte iz članka 7.

10.2.  Na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima u Europi, ako država članica ne udovolji jednom aspektu ili više njih iz članka 7., Komisija bez odgode pokreće dijalog s tom državom članicom, uzimajući u obzir preporuke po državama.

10.2.1.  Ako preporuke po državama o određenoj državi članici uključuju procjenu stručnog panela da postoji jasan rizik od ozbiljnog kršenja vrijednosti o kojima je riječ u članku 2. UEU-a te da postoji dovoljno temelja za pozivanje na članak 7. stavak 1. UEU-a, Europski parlament, Vijeće i Komisija pojedinačno i bez odgode raspravljaju o tom pitanju i donose obrazloženu odluku koja se objavljuje.

10.3.  Ako preporuke po državama o državi članici, na temelju europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnih prava, uključuju ocjenu stručnog panela da postoji jasan rizik, koji se na primjer povećava ili ostaje nepromijenjen u razdoblju od barem dvije godine, od ozbiljnog kršenja vrijednosti o kojima je riječ u članku 2. UEU-a te da postoji dovoljno temelja za pozivanje na članak 7. stavak 2., Europski parlament, Vijeće i Komisija pojedinačno i bez odgode raspravljaju o tom pitanju i svaka institucija donosi obrazloženu odluku koja se objavljuje.

Članak 11.

Komisija temeljna prava uvrštava kao dio procjena učinka svih zakonodavnih prijedloga u skladu sa stavkom 25. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj regulativi.

Stručni panel za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, naveden u članku 8., ocjenjuje u kojoj mjeri Europski parlament, Vijeće i Komisija poštuju načela demokracije, vladavine prava i temeljna prava.

Članak 12.

Uspostavlja se međuinstitucijska radna skupina za procjenu učinka („radna skupina”) u cilju poboljšanja međuinstitucijske suradnje na procjenama učinka te stvaranja kulture usklađenosti s temeljnim pravima i vladavinom prava. Radna skupina se u ranoj fazi savjetuje s nacionalnim stručnjacima kako bi se bolje predvidjeli izazovi povezani s provedbom u državama članicama i kako bi se lakše prevladali problemi u pogledu različitih tumačenja i shvaćanja učinka temeljnih prava i vladavine prava na zakonodavne akte među različitim institucijama Unije. Radna skupina nadovezuje se na Smjernice o metodološkim koracima koje treba poduzeti kako bi se provjerila usklađenost temeljnih prava na razini pripremnih tijela Vijeća koje je sastavilo Vijeće, na Strategiju za učinkovitu provedbu Povelje o temeljnim pravima u Europskoj uniji koju je sastavila Komisija, na Operativne smjernice o razmatranju temeljnih prava prilikom izrade procjena učinka koje je sastavila Komisija, na instrument br. 24 iz paketa instrumenata za bolju regulativu te na članak 38. Poslovnika Europskog parlamenta kako bi se zajamčila usklađenost s načelima demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te njihovo promicanje.

Članak 13.

Godišnji politički ciklus u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u okviru europskog izvješća o demokraciji, vladavini prava i temeljnim pravima uključuje sljedeća godišnja izvješća Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta povezana s provedbom vladavine prava i temeljnih prava te usklađenosti s njima u institucijama Unije:

–  Godišnje izvješće o primjeni Povelje;

–  Godišnje izvješće o primjeni zakonodavstva Unije;

–  Godišnje izvješće o primjeni Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća(3)

Članak 14.

Ovaj sporazum stupa na snagu...

Sastavljeno u...

Za Europski parlament

Predsjednik Europskog parlamenta

Za Vijeće Europske unije

Predsjednik Vijeća Europske unije

Za Europsku komisiju

Predsjednik Komisije

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0173.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0286.
(3) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

Posljednje ažuriranje: 10. siječnja 2018.Pravna napomena