Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2114(REG)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0344/2016

Podneseni tekstovi :

A8-0344/2016

Rasprave :

PV 13/12/2016 - 3

Glasovanja :

PV 13/12/2016 - 5.3
CRE 13/12/2016 - 5.3

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0484

Usvojeni tekstovi
PDF 2197kWORD 254k
utorak, 13. prosinca 2016. - Strasbourg Završno izdanje
Opća revizija Poslovnika Europskog parlamenta
P8_TA(2016)0484A8-0344/2016

Odluka Europskog parlamenta od 13. prosinca 2016. o općoj reviziji Poslovnika Europskog parlamenta (2016/2114(REG)) (1)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 226. i 227. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja te mišljenja Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za pravna pitanja (A8-0344/2016),

1.  odlučuje u Poslovnik unijeti niže navedene izmjene;

2.  ističe da su tim izmjenama Poslovnika uzete u obzir odredbe iz Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(2) ;

3.  nalaže glavnom tajniku da poduzme potrebne mjere kako bi se informatički sustavi Parlamenta bez odgode prilagodili izmijenjenom Poslovniku i da uspostavi odgovarajuće elektroničke alate, među ostalim za praćenje pitanja za pisani odgovor upućenih drugim institucijama Unije;

4.  odlučuje izbrisati članak 106. stavak 4. iz Poslovnika čim se regulatorni postupak s kontrolom ukloni iz postojećeg zakonodavstva te zahtijeva da u međuvremenu službe na koje se to odnosi dodaju tom članku napomenu koja upućuje na to buduće brisanje;

5.  poziva Konferenciju predsjednika da revidira Kodeks ponašanja za pregovore u okviru redovnog zakonodavnog postupka kako bi se uskladio s člancima od 73. do 73.d, koji se donose u skladu s ovom Odlukom;

6.  skreće pozornost na potrebu reorganizacije Prilogâ Poslovniku tako da sadrže samo tekstove koji imaju istu pravnu vrijednost i na koje se odnosi ista postupovna većina kao i na sam Poslovnik i Prilog VI., koji se, iako je za njegovo donošenje potreban drukčiji postupak i drukčija većina, sastoji od provedbenih mjera Poslovnika; zahtijeva da se drugi postojeći prilozi i svi dodatni tekstovi koji bi mogli biti relevantni za rad zastupnika okupe u zbirku dokumenata koja će pratiti Poslovnik;

7.  ističe da izmjene ovog Poslovnika stupaju na snagu prvoga dana dnevne sjednice Parlamenta koja slijedi nakon sjednice na kojoj su usvojeni, uz iznimku:

   (a) izmjena članka 212. stavaka 1. i 2. o sastavu međuparlamentarnih izaslanstava, koji za postojeća izaslanstva stupa na snagu na dan otvorenja prve dnevne sjednice nakon sljedećih izbora za Europski parlament, koji će se održati 2019. godine;
   (b) izmjena članka 199. o sastavu odbora, i brisanje članka 200. o zamjenicima koji stupa na snagu na dan otvorenja prve dnevne sjednice nakon sljedećih izbora za Europski parlament, koji će se održati 2019. godine;

nadalje, ističe da trenutačni način izbora članova istražnih i posebnih odbora ostaje na snazi do dana otvorenja prve dnevne sjednice nakon sljedećih izbora za Europski parlament, koji će se održati 2019., neovisno o izmjenama članka 196., članka 197. stavka 1. i članka 198. stavka 3;

8.  traži da se razmotri mogućnost daljnje revizije Poslovnika u pogledu unutarnjih proračunskih postupaka;

9.  odlučuje da će države članice prilagoditi svoje izjave o financijskim interesima kako bi odražavale promjene članka 4. Priloga I. Poslovniku najkasnije šest mjeseci nakon dana stupanja na snagu tih promjena; traži od svojeg Predsjedništva i glavnog tajnika da u roku od tri mjeseca nakon dana stupanja na snagu donesu odgovarajuće mjere kojim se zastupnicima omogućava ta prilagodba; odlučuje da će izjave podnesene na temelju odredbi Poslovnika koje su bile na snazi na dan donošenja ove Odluke biti valjane šest mjeseci nakon dana tog stupanja na snagu; nadalje odlučuje da će se te odredbe primjenjivati na sve zastupnike koji stupe na dužnost tijekom tog razdoblja;

10.  upućuje kritiku na način prikazivanja statističkih podataka kojima se pružaju informacije o glasovanju, govorima održanim na plenarnoj sjednici, parlamentarnim pitanjima, amandmanima i prijedlozima rezolucija na internetskoj stranici Parlamenta, a za koje se čini da se prikazuju kako bi se na platformama poput MEPRankinga pokazalo koji su zastupnici navodno „aktivni”; poziva svoje Predsjedništvo da prestane pružati neobrađene brojke u statističkom obliku te da uzme u obzir prikladnije kriterije za određivanje „aktivnosti” zastupnika;

11.  traži od Odbora za ustavna pitanja da revidira članak 168.a u vezi s novim definicijama pragova te da godinu dana nakon stupanja na snagu toga članka preispita primjenu tih pragova na određene članke;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji radi obavijesti.

Tekst na snazi   Izmjena
Amandman 1
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 2.
Članak 2.
Članak 2.
Nezavisnost mandata
Nezavisnost mandata
Zastupnici u Europskom parlamentu svoju dužnost obnašaju nezavisno. Pri tome ih ne obvezuju nikakve upute i nemaju obvezujući mandat.
U skladu s člankom 6. stavkom 1. Akta od 20. rujna 1976. te s člankom 2. stavkom 1. i člankom 3. stavkom 1. Statuta zastupnika u Europskom parlamentu, zastupnici svoju dužnost obnašaju slobodno i nezavisno, ne obvezuju ih nikakve upute i nemaju obvezujući mandat.
Amandman 2
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 3.
Članak 3.
Članak 3.
Provjera valjanosti mandata
Provjera valjanosti mandata
1.  Nakon izbora za Europski parlament predsjednik poziva nadležna tijela država članica da bez odlaganja obavijeste Parlament o imenima izabranih zastupnika kako bi mandati svih zastupnika u Parlamentu mogli započeti kada i prva sjednica nakon izbora.
1.   Nakon izbora za Europski parlament predsjednik poziva nadležna tijela država članica da bez odlaganja obavijeste Parlament o imenima izabranih zastupnika kako bi mandati svih zastupnika u Parlamentu mogli započeti kada i prva sjednica nakon izbora.
Predsjednik istovremeno upozorava nadležna tijela na odgovarajuće odredbe Akta od 20. rujna 1976. i poziva ih da poduzmu potrebne mjere kako bi se izbjeglo moguće obnašanje dužnosti nespojive s onom zastupnika u Europskom parlamentu.
Predsjednik istovremeno upozorava nadležna tijela na odgovarajuće odredbe Akta od 20. rujna 1976. i poziva ih da poduzmu potrebne mjere kako bi se izbjeglo moguće obnašanje dužnosti nespojive s onom zastupnika u Europskom parlamentu.
2.   Svaki zastupnik o čijem je izboru Parlament obaviješten, prije početka mandata u Parlamentu pisanim putem izjavljuje da ne obnaša dužnost nespojivu s onom zastupnika u Europskom parlamentu u smislu članka 7. stavaka 1. i 2. Akta od 20. rujna 1976. Ta se izjava podnosi nakon općih izbora, ako je moguće, najkasnije šest dana prije konstituirajuće sjednice Parlamenta. Dok se ne provjeri valjanost zastupničkog mandata ili donese odluka o mogućem sporu, zastupnik sudjeluje na sjednicama Parlamenta i njegovih tijela sa svim pravima koja mu uz to pripadaju pod uvjetom da je potpisao gore navedenu pisanu izjavu.
2.   Svaki zastupnik o čijem je izboru Parlament obaviješten, prije početka mandata u Parlamentu pisanim putem izjavljuje da ne obnaša dužnost nespojivu s onom zastupnika u Europskom parlamentu u smislu članka 7. stavaka 1. i 2. Akta od 20. rujna 1976. Ta se izjava podnosi nakon općih izbora, ako je moguće, najkasnije šest dana prije konstituirajuće sjednice Parlamenta. Dok se ne provjeri valjanost zastupničkog mandata ili donese odluka o mogućem sporu, zastupnik sudjeluje na sjednicama Parlamenta i njegovih tijela sa svim pravima koja mu uz to pripadaju pod uvjetom da je potpisao gore navedenu pisanu izjavu.
Ako se na osnovi činjenica koje je moguće provjeriti u javno dostupnim izvorima ustanovi da zastupnik obnaša dužnost nespojivu s onom zastupnika u Europskom parlamentu u smislu članka 7. stavaka 1. i 2. Akta od 20. rujna 1976., Parlament na temelju informacija koje mu je dao predsjednik utvrđuje slobodno zastupničko mjesto.
Ako se na osnovi činjenica koje je moguće provjeriti u javno dostupnim izvorima ustanovi da zastupnik obnaša dužnost nespojivu s onom zastupnika u Europskom parlamentu u smislu članka 7. stavaka 1. i 2. Akta od 20. rujna 1976., Parlament na temelju informacija koje mu je dao predsjednik utvrđuje slobodno zastupničko mjesto.
3.   Parlament na temelju izvješća odbora nadležnog za provjeru valjanosti mandata bez odlaganja pristupa provjeri njihove valjanosti i odlučuje o valjanosti mandata svakog novoizabranog zastupnika, te o svim sporovima koji su mu upućeni u skladu s odredbama Akta od 20. rujna 1976. osim o onima koji se temelje na nacionalnim izbornim zakonima .
3.   Parlament na temelju izvješća nadležnog odbora bez odlaganja pristupa provjeri valjanosti mandata i odlučuje o valjanosti mandata svakog novoizabranog zastupnika, te o svim sporovima koji su mu upućeni u skladu s odredbama Akta od 20. rujna 1976. osim onih koji su, prema tom Aktu, obuhvaćeni isključivo nacionalnim odredbama na koje taj Akt upućuje.
Izvješće odbora temelji se na službenoj obavijesti svake države članice o konačnim rezultatima izbora, u kojoj su navedena imena izabranih kandidata i mogućih zamjenika te njihov poredak u skladu s rezultatima glasovanja.
Valjanost mandata zastupnika ne može se potvrditi ako zastupnik nije podnio pisane izjave propisane ovim člankom i Prilogom I. Poslovniku.
4.  Izvješće odbora temelji se na službenoj obavijesti svake države članice o konačnim rezultatima izbora u kojoj su navedena imena izabranih kandidata i mogućih zamjenika te njihov poredak u skladu s rezultatima glasovanja.
Valjanost mandata zastupnika ne može se potvrditi ako zastupnik nije podnio pisane izjave propisane ovim člankom i Prilogom I. ovom Poslovniku.
Parlament može na temelju izvješća nadležnog odbora u bilo kojem trenutku donijeti odluku o sporu koji se tiče valjanosti mandata zastupnika.
4.  Parlament na temelju prijedloga nadležnog odbora bez odlaganja pristupa provjeri valjanosti mandata pojedinih zastupnika koji zamjenjuju zastupnike na odlasku i može u bilo kojem trenutku donijeti odluku o sporu koji se tiče valjanosti mandata zastupnika.
5.   Ako imenovanje zastupnika nastupi kao posljedica odustanka kandidata koji se nalazi na istoj listi, odbor jamči da je navedeni odustanak nastupio u skladu s duhom i slovom Akta od 20. rujna 1976. i članka 4. stavka 3. ovog Poslovnika.
5.   Ako imenovanje zastupnika nastupi kao posljedica odustanka kandidata koji se nalazi na istoj listi, odbor jamči da je navedeni odustanak nastupio u skladu s duhom i slovom Akta od 20. rujna 1976. i članka 4. stavka 3. ovog Poslovnika.
6.   Odbor osigurava da tijela država članica ili Europske unije bez odlaganja Parlamentu pošalju sve informacije koje mogu utjecati na obnašanje dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu ili na poredak zamjenika, te da u slučaju imenovanja zastupnika naznače datum od kojega ono proizvodi učinke.
6.   Odbor osigurava da tijela država članica ili Europske unije bez odlaganja Parlamentu pošalju sve informacije koje mogu utjecati na ispunjavanje uvjeta za potvrdu valjanosti mandata zastupnika u Europskom parlamentu ili na ispunjavanje uvjeta ili poredak zamjenika, te da u slučaju imenovanja zastupnika naznače datum od kojega ono proizvodi učinke.
Ako nadležna tijela država članica pokrenu postupak koji može dovesti do prestanka dužnosti zastupnika, predsjednik od njih traži da ga redovito obavještavaju o tijeku postupka te upućuje predmet nadležnom odboru. Na temelju prijedloga nadležnog odbora Parlament može zauzeti stajalište o navedenom predmetu.
Ako nadležna tijela država članica pokrenu postupak koji može dovesti do prestanka dužnosti zastupnika, predsjednik od njih traži da ga redovito obavještavaju o tijeku postupka te upućuje predmet nadležnom odboru. Na temelju prijedloga nadležnog odbora Parlament može zauzeti stajalište o navedenom predmetu.
Amandman 3
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 4.
Članak 4.
Članak 4.
Trajanje mandata zastupnika
Trajanje mandata zastupnika
1.   Mandat zastupnika započinje i prestaje u skladu s odredbama Akta od 20. rujna 1976. Mandat također prestaje smrću ili ostavkom zastupnika.
1.   Mandat zastupnika započinje i prestaje u skladu s člancima 5. i 13. Akta od 20. rujna 1976.
2.  Zastupnici nakon izbora nastavljaju obnašati svoje dužnosti do početka prve sjednice Parlamenta.
3.   Zastupnici koji podnesu ostavku obavještavaju predsjednika Parlamenta o svojoj ostavci i o danu od kojega ona proizvodi učinke, koji može biti najkasnije tri mjeseca nakon dana te obavijesti. Ova se obavijest sastavlja u obliku službene zabilješke u nazočnosti glavnog tajnika ili njegovog predstavnika, koji je potpisuje zajedno sa zastupnikom te se zabilješka odmah podnosi nadležnom odboru, koji je uvrštava u dnevni red svoje prve sjednice nakon primitka zabilješke.
3.   Zastupnici koji podnesu ostavku obavještavaju predsjednika Parlamenta o svojoj ostavci i o danu od kojega ona proizvodi učinke, koji može biti najkasnije tri mjeseca nakon dana te obavijesti. Ova se obavijest sastavlja u obliku službene zabilješke u nazočnosti glavnog tajnika ili njegovog predstavnika, koji je potpisuje zajedno sa zastupnikom te se zabilješka odmah podnosi nadležnom odboru, koji je uvrštava u dnevni red svoje prve sjednice nakon primitka zabilješke.
Ako nadležni odbor smatra da ostavka nije u skladu s duhom ili slovom Akta od 20. rujna 1976., o tome obavještava Parlament kako bi on mogao odlučiti o utvrđivanju slobodnog zastupničkog mjesta .
Ako nadležni odbor smatra da je ostavka u skladu s Aktom od 20. rujna 1976., objavljuje se slobodno zastupničko mjesto od dana koji u službenoj zabilješci navede zastupnik u ostavci, a predsjednik o tome obavještava Parlament.
U protivnom , slobodno se mjesto utvrđuje od dana koji je zastupnik u ostavci naveo u službenoj zabilješci. Parlament o tome ne glasuje.
Ako nadležni odbor smatra da ostavka nije u skladu s Aktom od 20. rujna 1976. , predlaže Parlamentu da ne objavljuje slobodno zastupničko mjesto.
U iznimnim okolnostima uvodi se pojednostavljeni postupak, posebno ako se između dana kad ostavka stupa na snagu i prve sjednice nadležnog odbora održava jedna ili više sjednica Parlamenta te ako klub zastupnika kojemu pripada zastupnik u ostavci ne može pronaći zamjenu za te sjednice s obzirom na to da slobodno zastupničko mjesto još nije utvrđeno. Prema ovom postupku izvjestitelj nadležnog odbora koji je zadužen za te slučajeve ima ovlaštenje da bez odlaganja prouči svaku propisno podnesenu ostavku i da u slučaju u kojem bi odgoda razmatranja obavijesti mogla imati štetne posljedice, uputi predmet predsjedniku odbora, zahtijevajući u skladu sa stavkom 3.:
–  da se predsjednika Parlamenta u ime odbora obavijesti da je utvrđeno slobodno zastupničko mjesto; ili
–  da se sazove izvanredna sjednica odbora u cilju razmatranja posebnih poteškoća koje je izvjestitelj utvrdio.
3a.  Ako prije sljedeće sjednice Parlamenta nije zakazana sjednica nadležnog odbora, izvjestitelj nadležnog odbora bez odlaganja proučava svaku ostavku o kojoj je dostavljena propisana obavijest. Ako bi odgoda razmatranja obavijesti mogla imati štetne posljedice, izvjestitelj upućuje predmet predsjedniku odbora i u skladu sa stavkom 3. zahtijeva sljedeće:
–  da se predsjednika Parlamenta u ime odbora obavijesti da se može objaviti slobodno zastupničko mjesto ili
–  da se sazove izvanredna sjednica odbora u cilju razmatranja posebnih poteškoća koje je izvjestitelj utvrdio.
4.   Ako nadležno tijelo države članice obavijesti predsjednika o prestanku mandata zastupnika u Europskom parlamentu u skladu s odredbama prava dotične države članice zbog nespojivosti u smislu članka 7. stavka 3 . Akta od 20. rujna 1976. ili zbog odustanka od mandata u skladu s člankom 13. stavkom 3. istog Akta , predsjednik obavještava Parlament da mandat prestaje danom navedenim u obavijesti države članice te poziva državu članicu da bez odlaganja popuni slobodno zastupničko mjesto.
4.   Ako nadležna tijela bilo država članica bilo Unije ili sam zastupnik obavijeste predsjednika o imenovanju ili izboru na dužnost nespojivu s onom zastupnika u Europskom parlamentu u smislu članka 7. stavka 1 . ili 2. Akta od 20. rujna 1976., predsjednik o tome obavještava Parlament, koji objavljuje slobodno zastupničko mjesto od dana pojave nespojivosti .
Ako nadležna tijela država članica ili Unije ili sam zastupnik obavijeste predsjednika o imenovanju ili izboru na dužnost nespojivu s onom zastupnika u Europskom parlamentu u smislu članka 7. stavaka 1 . i 2. Akta od 20. rujna 1976., predsjednik o tome obavještava Parlament, koji utvrđuje slobodno zastupničko mjesto .
Ako nadležna tijela država članica obavijeste predsjednika o prestanku mandata zastupnika u Europskom parlamentu bilo zbog dodatne nespojivosti utvrđene zakonom te države članice u skladu s člankom 7. stavkom 3 . Akta od 20. rujna 1976. bilo zbog povlačenja mandata tog zastupnika u skladu s člankom 13. stavkom 3. tog Akta , predsjednik obavještava Parlament da je mandat zastupnika prestao s danom navedenim u obavijesti države članice. Ako u obavijesti nije naveden datum , datum prestanka mandata je datum kad je navedena država članica poslala obavijest .
5.   Tijela država članica ili Unije obavještavaju predsjednika o svakoj zadaći koju namjeravaju dodijeliti zastupniku. Predsjednik nadležnom odboru upućuje pitanje o spojivosti predložene zadaće sa slovom i duhom Akta od 20. rujna 1976. te obavještava Parlament, zastupnika i dotična tijela o zaključcima nadležnog odbora.
5.   Kada tijela država članica ili Unije obavijeste predsjednika o zadaći koju namjeravaju dodijeliti zastupniku, predsjednik nadležnom odboru upućuje pitanje o spojivosti predložene zadaće s Aktom od 20. rujna 1976. te obavještava Parlament, zastupnika i dotična tijela o zaključcima nadležnog odbora.
6.  Sljedeći se dani smatraju danom prestanka mandata i danom nastanka slobodnog zastupničkog mjesta:
–  u slučaju ostavke: dan kada Parlament utvrdi slobodno zastupničko mjesto u skladu s obavijesti o ostavci;
–  u slučaju imenovanja ili izbora na dužnost nespojivu s onom zastupnika u Europskom parlamentu u smislu članka 7. stavaka 1. ili 2. Akta od 20. rujna 1976: dan naveden u obavijesti koju su poslala nadležna tijela država članica ili Unije ili sam zastupnik.
7.   Ako Parlament utvrdi slobodno zastupničko mjesto, o tome obavještava državu članicu i poziva je da ga bez odlaganja popuni.
7.   Ako Parlament utvrdi slobodno zastupničko mjesto, predsjednik o tome obavještava državu članicu i poziva je da ga bez odlaganja popuni.
8.  Spor o valjanosti imenovanja zastupnika čiji je mandat prethodno provjeren upućuje se nadležnom odboru koji bez odlaganja podnosi izvješće Parlamentu, najkasnije na početku sljedeće sjednice.
9.   Parlament zadržava pravo da u slučajevima kada je prihvaćanje ili istek mandata utemeljeno na sadržajnoj netočnosti ili manama volje, proglasi imenovanje nevažećim ili odbije utvrditi slobodno zastupničko mjesto.
9.   U slučajevima kada je prihvaćanje ili istek mandata utemeljen na sadržajnoj netočnosti ili manama volje, Parlament može imenovanje proglasiti nevažećim ili može odbiti utvrditi slobodno zastupničko mjesto.
Amandman 4
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 5.
Članak 5.
Članak 5.
Povlastice i imuniteti
Povlastice i imuniteti
1.   Zastupnici uživaju povlastice i imunitete u skladu s Protokolom o povlasticama i imunitetima Europske unije.
1.   Zastupnici uživaju povlastice i imunitete utvrđene u Protokolu o povlasticama i imunitetima Europske unije.
2.   Imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika.
2.   Izvršavajući svoje ovlasti u vezi s povlasticama i imunitetima Parlament djeluje tako da očuva svoj integritet kao demokratska zakonodavna skupština i osigurava nezavisnost zastupnika u obnašanju njihovih dužnosti. Imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika.
3.   Čim primi obavijest o izboru zastupnika, predsjednik Parlamenta zastupnicima izdaje iskaznice koje im omogućuju slobodno kretanje u državama članicama.
3.   Europska unija na zahtjev zastupnika i uz prethodno odobrenje predsjednika Parlamenta izdaje zastupnicima propusnicu Europske unije , koja im omogućuje slobodno kretanje u državama članicama i drugim zemljama koje je priznaju kao važeću putnu ispravu .
3a.  U svrhu obnašanja svojih dužnosti svaki zastupnik ima pravo aktivno sudjelovati u radu parlamentarnih odbora i izaslanstava u skladu s odredbama ovog Poslovnika.
4.   Zastupnici imaju pravo uvida u sve dokumente Parlamenta ili nekog odbora osim u osobne dokumente i račune, koje smiju pregledati isključivo zastupnici na koje se oni odnose. Iznimke od ovog pravila postupanja s dokumentima za koje se može odbiti javni pristup u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, utvrđene su u Prilogu VII . ovom Poslovniku.
4.   Zastupnici imaju pravo uvida u sve dokumente Parlamenta ili nekog odbora osim u osobne dokumente i račune, koje smiju pregledati isključivo zastupnici na koje se oni odnose. Iznimke od ovog pravila postupanja s dokumentima za koje se može odbiti javni pristup u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, utvrđene su u članku 210 .a.
Uz odobrenje Predsjedništva zastupniku se na temelju obrazložene odluke može osporiti pravo uvida u dokument Parlamenta ako nakon saslušanja dotičnog zastupnika Predsjedništvo zaključi da bi spomenuti uvid uzrokovao neprihvatljivu štetu institucionalnim interesima Parlamenta ili javnim interesima te da dotični zastupnik traži uvid u dokument zbog privatnih i osobnih razloga. U roku od mjesec dana od primitka obavijesti zastupnik može protiv takve odluke uložiti pisanu žalbu. Da bi bila prihvatljiva, u pisanoj žalbi moraju se navesti razlozi. O žalbi odlučuje Parlament bez rasprave na sjednici koja slijedi nakon ulaganja žalbe.
Amandman 5
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 6.
Članak 6.
Članak 6.
Ukidanje imuniteta
Ukidanje imuniteta
1.   Izvršavajući svoje ovlasti u vezi s povlasticama i imunitetima Parlament djeluje tako da očuva svoj integritet kao demokratska zakonodavna skupština i osigura nezavisnost zastupnika u obnašanju njihovih dužnosti. Svi zahtjevi za ukidanje imuniteta ocjenjuju se u skladu s člancima 7., 8. i 9. Protokola Europske unije o povlasticama i imunitetima i s načelima na koja se upućuje u ovom članku .
1.   Svi zahtjevi za ukidanje imuniteta ocjenjuju se u skladu s člancima 7., 8. i 9. Protokola Europske unije o povlasticama i imunitetima i s načelima na koja se upućuje u članku 5 . stavku 2.
2.   Ako su zastupnici pozvani u svojstvu svjedoka ili vještaka, nije potrebno zahtijevati ukidanje imuniteta, pod uvjetom:
2.   Ako su zastupnici pozvani u svojstvu svjedoka ili vještaka, nije potrebno zahtijevati ukidanje imuniteta, pod uvjetom:
–  da neće morati svjedočiti u terminu koji im onemogućuje ili otežava izvršavanje parlamentarnih dužnosti, ili da će moći dati izjavu u pisanom ili bilo kojem drugom obliku kojim im se ne otežava ispunjavanje njihovih parlamentarnih dužnosti; ili
–  da neće morati svjedočiti u terminu koji im onemogućuje ili otežava izvršavanje parlamentarnih dužnosti, ili da će moći dati izjavu u pisanom ili bilo kojem drugom obliku kojim im se ne otežava ispunjavanje njihovih parlamentarnih dužnosti i
–  da neće morati svjedočiti o povjerljivim informacijama koje su dobili pri obnašanju svoje dužnosti za koje smatraju da ih ne trebaju otkriti.
–  da neće morati svjedočiti o povjerljivim informacijama koje su dobili pri obnašanju svoje dužnosti za koje smatraju da ih ne trebaju otkriti.
Amandman 6
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 7.
Članak 7.
Članak 7.
Zaštita povlastica i imuniteta
Zaštita povlastica i imuniteta
1.   U slučajevima kad postoje navodi o povredi povlastica i imuniteta zastupnika ili bivšeg zastupnika od strane tijela države članice, može se u skladu s člankom 9. stavkom 1. podnijeti zahtjev da Parlament donese odluku o tome je li doista došlo do povrede tih povlastica i imuniteta.
1.   U slučajevima kad postoje navodi da je došlo ili će doći do povreda povlastica i imuniteta zastupnika ili bivšeg zastupnika od strane tijela države članice, može se u skladu s člankom 9. stavkom 1. podnijeti zahtjev da Parlament donese odluku o tome je li doista došlo ili bi moglo doći do povrede tih povlastica i imuniteta.
2.   Posebice, takav zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta može se podnijeti ako se smatra da okolnosti predstavljaju administrativna ili druga ograničenja slobodnom kretanju zastupnika pri putovanju na mjesto zasjedanja Parlamenta ili povratku s njega, ili slobodnom izražavanju mišljenja ili glasovanju tijekom obnašanja dužnosti, ili da pak potpadaju pod okvir članka 9 . Protokola Europske unije o povlasticama i imunitetima.
2.   Posebice, takav zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta može se podnijeti ako se smatra da bi okolnosti predstavljale administrativna ili druga ograničenja slobodnom kretanju zastupnika pri putovanju na mjesto zasjedanja Parlamenta ili povratku s njega, ili slobodnom izražavanju mišljenja ili glasovanju tijekom obnašanja dužnosti, ili da bi potpadale pod okvir članka 9 . Protokola Europske unije o povlasticama i imunitetima.
3.   Zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta zastupnika nije dopušten ako je u vezi s istim postupkom već primljen zahtjev za ukidanje ili zaštitu imuniteta tog zastupnika, bez obzira na to je li tada donesena odluka ili nije.
3.   Zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta zastupnika nije dopušten ako je u vezi s istim činjenicama već primljen zahtjev za ukidanje ili zaštitu imuniteta tog zastupnika, bez obzira na to je li tada donesena odluka ili nije.
4.   Zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta zastupnika ne razmatra se ako je u vezi s istim postupkom već primljen zahtjev za ukidanje imuniteta tog zastupnika.
4.   Zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta zastupnika ne razmatra se ako je u vezi s istim činjenicama već primljen zahtjev za ukidanje imuniteta tog zastupnika.
5.   U slučajevima u kojima je donesena odluka da se ne zaštite povlastice i imunitet zastupnika, zastupnik može uz podnošenje novih dokaza podnijeti zahtjev za preispitivanje odluke. Zahtjev za ponovno razmatranje nije dopušten ako je postupak pokrenut protiv odluke na osnovi članka 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili ako predsjednik smatra da podneseni novi dokazi nisu dovoljno utemeljeni da opravdaju ponovno razmatranje.
5.   U slučajevima u kojima je donesena odluka da se ne zaštite povlastice i imunitet zastupnika, zastupnik iznimno može uz podnošenje novih dokaza u skladu s člankom 9. stavkom 1. podnijeti zahtjev za preispitivanje odluke. Zahtjev za ponovno razmatranje nije dopušten ako je postupak pokrenut protiv odluke na osnovi članka 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili ako predsjednik smatra da podneseni novi dokazi nisu dovoljno utemeljeni da opravdaju ponovno razmatranje.
Amandman 7
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 9.
Članak 9.
Članak 9.
Postupci u vezi s imunitetom
Postupci u vezi s imunitetom
1.   Svaki zahtjev za ukidanje imuniteta zastupnika koji nadležno tijelo države članice uputi predsjedniku, ili zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta koji zastupnik ili bivši zastupnik uputi predsjedniku, objavljuje se u Parlamentu i upućuje nadležnom odboru.
1.   Svaki zahtjev za ukidanje imuniteta zastupnika koji nadležno tijelo države članice uputi predsjedniku, ili zahtjev za zaštitu povlastica i imuniteta koji zastupnik ili bivši zastupnik uputi predsjedniku, objavljuje se u Parlamentu i upućuje nadležnom odboru.
Zastupnika ili bivšeg zastupnika može predstavljati drugi zastupnik. Zahtjev ne može uputiti drugi zastupnik bez suglasnosti zastupnika na kojeg se zahtjev odnosi.
1a.  Uz suglasnost zastupnika ili bivšeg zastupnika na kojeg se zahtjev odnosi zahtjev može uputiti drugi zastupnik kojem se odobrava predstavljanje zastupnika ili bivšeg zastupnika u svim fazama postupka .
Zastupnik koji predstavlja zastupnika ili bivšeg zastupnika na kojeg se zahtjev odnosi nije uključen u odluke koje donosi odbor.
2.   Odbor razmatra zahtjeve za ukidanje imuniteta ili zahtjeve za zaštitu povlastica i imuniteta i imuniteta bez odlaganja, ali uzimajući u obzir njihovu relativnu složenost.
2.   Odbor razmatra zahtjeve za ukidanje imuniteta ili zahtjeve za zaštitu povlastica i imuniteta i imuniteta bez odlaganja, ali uzimajući u obzir njihovu relativnu složenost.
3.   Nadležni odbor podnosi prijedlog obrazložene odluke u kojem preporučuje prihvaćanje ili odbijanje zahtjeva za ukidanje imuniteta ili zahtjeva za zaštitu imuniteta i povlastica.
3.   Nadležni odbor podnosi prijedlog obrazložene odluke u kojem preporučuje prihvaćanje ili odbijanje zahtjeva za ukidanje imuniteta ili zahtjeva za zaštitu imuniteta i povlastica. Amandmani nisu dopušteni. Ako se prijedlog odbije, smatra se da je donesena suprotna odluka.
4.   Odbor može tražiti da mu nadležno tijelo pruži informacije ili objašnjenja koje smatra neophodnim za stvaranje mišljenja o tome treba li imunitet oduzeti ili zaštititi.
4.   Odbor može tražiti da mu nadležno tijelo pruži informacije ili objašnjenja koje smatra neophodnim za stvaranje mišljenja o tome treba li imunitet oduzeti ili zaštititi.
5.   Dotični zastupnik ima mogućnost da bude saslušan te može priložiti dokumente ili druge pisane dokaze koje smatra relevantnima. Zastupnika može predstavljati drugi zastupnik.
5.   Dotični zastupnik ima mogućnost da bude saslušan i može priložiti dokumente ili druge pisane dokaze koje smatra relevantnima.
Zastupnik neće biti prisutan na raspravi o zahtjevu za ukidanje ili zaštitu svog imuniteta, osim na vlastitom saslušanju.
Zastupnik neće biti prisutan na raspravi o zahtjevu za ukidanje ili zaštitu svog imuniteta, osim na vlastitom saslušanju.
Predsjednik odbora poziva zastupnika na saslušanje i pritom navodi datum i vrijeme. Zastupnik se može odreći prava da bude saslušan.
Predsjednik odbora poziva zastupnika na saslušanje i pritom navodi datum i vrijeme. Zastupnik se može odreći prava da bude saslušan.
Ako se zastupnik ne odazove saslušanju na koje je pozvan, smatrat će se da se odrekao prava da bude saslušan, osim ako se nije ispričao zbog nemogućnosti saslušanja u predloženo vrijeme i pritom za to naveo razloge. Predsjednik odbora donosi odluku o tome može li se isprika prihvatiti u svjetlu danih razloga, a na tu odluku nije moguća žalba.
Ako se zastupnik ne odazove saslušanju na koje je pozvan, smatrat će se da se odrekao prava da bude saslušan, osim ako se nije ispričao zbog nemogućnosti saslušanja u predloženo vrijeme i pritom za to naveo razloge. Predsjednik odbora donosi odluku o tome može li se isprika prihvatiti u svjetlu danih razloga, a na tu odluku nije moguća žalba.
Ako predsjednik odbora odobri ispriku, poziva zastupnika na saslušanje u nekom drugom terminu. Ako zastupnik ne postupi u skladu s drugim pozivom na saslušanje, postupak se nastavlja bez saslušanja zastupnika. Nije dopušteno podnošenje novih isprika ili novih zahtjeva za saslušanje.
Ako predsjednik odbora odobri ispriku, poziva zastupnika na saslušanje u nekom drugom terminu. Ako zastupnik ne postupi u skladu s drugim pozivom na saslušanje, postupak se nastavlja bez saslušanja zastupnika. Nije dopušteno podnošenje novih isprika ili novih zahtjeva za saslušanje.
6.   Ako zahtjev za ukidanje imuniteta sadrži više točaka, o svakoj točki može se donijeti odvojena odluka. U iznimnim slučajevima u izvješću odbora moguće je predložiti da se ukidanje imuniteta primijeni isključivo u postupku kaznenog progona i da do pravomoćnosti presude zastupnik zadržava imunitet od bilo kojeg oblika uhićenja ili zatvaranja te od bilo koje druge mjere koja bi mu onemogućila izvršavanje dužnosti koje proizlaze iz mandata.
6.   Ako zahtjev za ukidanje ili zaštitu imuniteta sadrži više točaka, o svakoj točki može se donijeti odvojena odluka. U iznimnim slučajevima u izvješću odbora moguće je predložiti da se ukidanje ili zaštita imuniteta primijeni isključivo u postupku kaznenog progona i da do pravomoćnosti presude zastupnik zadržava imunitet od bilo kojeg oblika uhićenja ili zatvaranja te od bilo koje druge mjere koja bi mu onemogućila izvršavanje dužnosti koje proizlaze iz mandata.
7.   Odbor može dati obrazloženo mišljenje o nadležnosti dotičnog tijela i o dopuštenosti zahtjeva, ali se ni pod kojim uvjetima ne može izjasniti o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni u slučaju da prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o činjenicama slučaja.
7.   Odbor može dati obrazloženo mišljenje o nadležnosti dotičnog tijela i o dopuštenosti zahtjeva, ali se ni pod kojim uvjetima ne može izjasniti o zastupnikovoj krivnji ni o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni u slučaju da prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o činjenicama slučaja.
8.   Izvješće odbora uvrštava se na početak dnevnog reda prve sljedeće dnevne sjednice nakon dana podnošenja izvješća . Na prijedlog(e) odluke nije moguće podnositi amandmane.
8.   Prijedlog odluke odbora uvrštava se na dnevni red prve dnevne sjednice nakon dana njegova podnošenja. Na taj prijedlog nije moguće podnositi amandmane.
Rasprava se ograničava na razmatranje razloga za prihvaćanje ili odbijanje prijedloga za ukidanje ili zadržavanje imuniteta, ili prijedloga za zaštitu povlastica ili imuniteta.
Rasprava se ograničava na razmatranje razloga za prihvaćanje ili odbijanje prijedloga za ukidanje ili zadržavanje imuniteta, ili prijedloga za zaštitu povlastica ili imuniteta.
Ne dovodeći u pitanje članak 164., zastupnik čije se povlastice ili imuniteti razmatraju ne može govoriti u raspravi.
Ne dovodeći u pitanje članak 164., zastupnik čije se povlastice ili imuniteti razmatraju ne može govoriti u raspravi.
O prijedlogu ili prijedlozima odluke u izvješću glasuje se na prvom glasovanju nakon rasprave.
O prijedlogu ili prijedlozima odluke u izvješću glasuje se na prvom glasovanju nakon rasprave.
Nakon što Parlament razmotri predmet, o svakom se prijedlogu u izvješću glasuje odvojeno. Ako se prijedlog odbije, smatra se da je donesena suprotna odluka.
Nakon što Parlament razmotri predmet, o svakom se prijedlogu u izvješću glasuje odvojeno. Ako se prijedlog odbije, smatra se da je donesena suprotna odluka.
9.   Predsjednik odmah priopćava odluku Parlamenta dotičnom zastupniku i nadležnom tijelu dotične države članice te traži da ga obavještavaju o razvoju događaja u postupku i sudskim odlukama koje iz njega proizlaze. Kad predsjednik primi informaciju o tome, prenosi je Parlamentu na način koji smatra najprimjerenijim, po potrebi nakon što se savjetuje s nadležnim odborom.
9.   Predsjednik odmah priopćava odluku Parlamenta dotičnom zastupniku i nadležnom tijelu dotične države članice te traži da ga obavještavaju o razvoju događaja u postupku i sudskim odlukama koje iz njega proizlaze. Kad predsjednik primi informaciju o tome, prenosi je Parlamentu na način koji smatra najprimjerenijim, po potrebi nakon što se savjetuje s nadležnim odborom.
10.   Odbor s navedenim predmetima i zaprimljenim dokumentima postupa strogo povjerljivo.
10.   Odbor s navedenim predmetima i zaprimljenim dokumentima postupa strogo povjerljivo. Zahtjeve koji se odnose na postupke povezane s imunitetom odbor uvijek razmatra na sjednici zatvorenoj za javnost.
11.   Nakon savjetovanja s državama članicama odbor može sastaviti okvirni popis tijela država članica koja imaju nadležnost podnošenja zahtjeva za ukidanje imuniteta zastupnika.
11.   Parlament ispituje samo zahtjeve za ukidanje imuniteta zastupnika koje su mu proslijedila pravosudna tijela ili stalna predstavništva država članica .
12.   Odbor utvrđuje načela za primjenu ovog članka.
12.   Odbor utvrđuje načela za primjenu ovog članka.
13.   Svaki upit o opsegu povlastica i imuniteta zastupnika koji podnese nadležno tijelo razmatra se u skladu s gore navedenim odredbama.
13.   Svaki upit o opsegu povlastica i imuniteta zastupnika koji podnese nadležno tijelo razmatra se u skladu s gore navedenim odredbama.
Amandman 8
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 10.
Članak 10 .
Briše se .
Provedba Statuta zastupnika
Parlament donosi Statut zastupnika u Europskom parlamentu i svaku njegovu promjenu na temelju prijedloga nadležnog odbora. Članak 150. stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis. Predsjedništvo je nadležno za primjenu ovih pravila te ono donosi odluke o financijskim sredstvima na temelju godišnjeg proračuna.
Amandmani 9 i 314
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 11.
Članak 11.
Članak 11.
Financijski interesi zastupnika, pravila ponašanja, obvezni registar transparentnosti i pristup Parlamentu
Financijski interesi zastupnika i pravila ponašanja
1.   Parlament pravila kojima se uređuje transparentnost financijskih interesa zastupnika utvrđuje u obliku Kodeksa ponašanja koji prihvaća većina njegovih zastupnika u skladu s člankom 232. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i koji se prilaže ovom Poslovniku1 .
1.   Parlament pravila kojima se uređuje transparentnost financijskih interesa zastupnika utvrđuje u obliku Kodeksa ponašanja koji prihvaća većina njegovih zastupnika i koji se prilaže ovom Poslovniku.1
Ta pravila ni na koji način ne utječu na obnašanje zastupničke dužnosti ili bilo koje s njim povezane političke ili druge aktivnosti niti ih ograničavaju.
Ta pravila ne utječu ni na koji drugi način na obnašanje zastupničke dužnosti ili bilo koje s njim povezane političke ili druge aktivnosti niti ih ograničavaju.
1.a   Zastupnici bi trebali usvojiti sustavnu praksu sastajanja isključivo s predstavnicima interesnih skupina koji su službeno registrirani u registru transparentnosti. 1a
2.   Ponašanju zastupnika mora biti svojstveno međusobno poštovanje. Takvo se ponašanje temelji na vrijednostima i načelima utvrđenima u temeljnim tekstovima na kojima počiva Europska unija, poštuje dostojanstvo Parlamenta i ne dovodi u pitanje njegov neometani rad niti narušava red i mir u prostoru Parlamenta. Zastupnici se pridržavaju pravila Parlamenta o postupanju s povjerljivim informacijama.
2.   Ponašanju zastupnika mora biti svojstveno međusobno poštovanje. Takvo se ponašanje temelji na vrijednostima i načelima utvrđenima u Ugovorima, a naročito u Povelji o temeljnim pravima i njime se poštuje dostojanstvo Parlamenta. Nadalje, ono ne dovodi u pitanje neometani rad Parlamenta, jamčenje sigurnosti i reda u prostorima Parlamenta niti funkcioniranje opreme Parlamenta.
Zastupnici u parlamentarnim raspravama ne rabe klevetničko, rasističko ili ksenofobno izražavanje ili ponašanje niti u takvim situacijama ističu natpise ili transparente.
Zastupnici se pridržavaju pravila Parlamenta o postupanju s povjerljivim informacijama.
Nepridržavanje navedenih normi i pravila može dovesti do primjene mjera iz članaka 165., 166. i 167.
Nepridržavanje navedenih normi i pravila može dovesti do primjene mjera iz članaka 165., 166. i 167.
3.   Primjena ovog članka ni na koji način ne utječe na dinamičnost parlamentarnih rasprava niti umanjuje slobodu govora zastupnika.
3.   Primjena ovog članka ne utječe ni na koji drugi način na dinamičnost parlamentarnih rasprava niti umanjuje slobodu govora zastupnika.
Temelji se na potpunom poštovanju povlastica zastupnika utvrđenih primarnim pravom i Statutom zastupnika.
Temelji se na potpunom poštovanju povlastica zastupnika utvrđenih primarnim pravom i Statutom zastupnika.
Temelji se na načelu transparentnosti te osigurava da su zastupnici upoznati s odredbama i osobno obaviješteni o svojim pravima i dužnostima.
Temelji se na načelu transparentnosti te osigurava da su zastupnici upoznati s odredbama i osobno obaviješteni o svojim pravima i dužnostima.
3a.  Ako osoba koju je zaposlio zastupnik ili druga osoba kojoj je zastupnik omogućio pristup prostorima ili opremi Parlamenta prekrši pravila ponašanja utvrđena u stavku 2., odgovornom zastupniku mogu se, prema potrebi, odrediti sankcije utvrđene u članku 166.
4.   Na početku svakog parlamentarnog saziva kvestori određuju najveći broj asistenata koje svaki zastupnik može prijaviti (akreditirani asistenti) .
4.   Kvestori određuju najveći broj asistenata koje svaki zastupnik može prijaviti.
5.  Kvestori su nadležni za izdavanje dugoročnih iskaznica za pristup osobama koje nisu djelatnici institucija Unije. Iskaznice se izdaju za razdoblje od najviše jedne godine i mogu se obnoviti. Načine korištenja iskaznica za pristup određuje Predsjedništvo.
Takve se iskaznice mogu izdati:
–  osobama iz registra transparentnosti ili osobama koje predstavljaju organizacije iz tog registra ili za njih rade; međutim, upisom u registar pravo na iskaznice za pristup ne stječe se automatski;
–  osobama koje žele često ulaziti u prostorije Parlamenta, ali na koje se ne primjenjuje Sporazum o osnivanju registra transparentnosti 3 ;
–  lokalnim asistentima zastupnika i osobama koje pomažu članovima Europskog ekonomskog i socijalnog odbora i Odbora regija.
6.  Osobe koje se upisuju u registar transparentnosti u okviru svojih odnosa s Parlamentom moraju poštovati:
–  kodeks ponašanja priložen sporazumu 4
–  postupke i ostale obveze utvrđene sporazumom;
–  odredbe ovog članka i njegove provedbene odredbe.
7.  Kvestori utvrđuju u kojoj se mjeri kodeks ponašanja primjenjuje na osobe na koje se ne primjenjuje sporazum, iako posjeduju dugoročnu iskaznicu za pristup.
8.  Iskaznica za pristup oduzima se obrazloženom odlukom kvestora u sljedećim slučajevima:
–  pri brisanju iz registra transparentnosti, osim ako postoje važni razlozi protiv oduzimanja iskaznice;
–  pri teškom kršenju obveza predviđenih stavkom 6.
9.  Predsjedništvo na prijedlog glavnog tajnika utvrđuje mjere potrebne za provedbu registra transparentnosti, sukladno odredbama sporazuma o osnivanju navedenog registra.
Odredbe kojima se provode stavci od 5. do 8. utvrđene su u prilogu 5 .
10.  Kodeks ponašanja te prava i povlastice bivših zastupnika utvrđuju se odlukom Predsjedništva. Nema nikakve razlike u postupanju s bivšim zastupnicima.
10.  Kodeks ponašanja te prava i povlastice bivših zastupnika utvrđuju se odlukom Predsjedništva. Nema nikakve razlike u postupanju s bivšim zastupnicima.
__________________
__________________
1 Vidi Prilog I.
1 Vidi Prilog I.
2 Registar osnovan Sporazumom između Europskog parlamenta i Europske komisije o osnivanju registra transparentnosti za organizacije i samozaposlene osobe koje sudjeluju u oblikovanju i provedbi politike Europske unije (vidi Prilog IX., dio B).
1a Registar osnovan Sporazumom između Europskog parlamenta i Europske komisije o osnivanju registra transparentnosti za organizacije i samozaposlene osobe koje sudjeluju u oblikovanju i provedbi politike Europske unije (SL L 277, 19.9.2014., str. 11)
3 Vidi Prilog IX. dio B.
4 Vidi Prilog 3. sporazuma u dijelu B Priloga IX.
5 Vidi Prilog IX. dio A.
Amandman 10
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 12.
Članak 12.
Članak 12.
Unutarnje istrage koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)
Unutarnje istrage koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)
Zajednička pravila utvrđena Međuinstitucionalnim sporazumom od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF-a) koja sadrže neophodne mjere za neometano provođenje tih istraga primjenjuju se unutar Parlamenta u skladu s Odlukom Parlamenta priloženom ovom Poslovniku 6 .
Zajednička pravila utvrđena Međuinstitucionalnim sporazumom od 25. svibnja 1999. o unutarnjim istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF-a) koja sadrže neophodne mjere za neometano provođenje tih istraga primjenjuju se unutar Parlamenta u skladu s Odlukom Parlamenta od 18. studenoga 1999 . o uvjetima unutarnjih istraga koje se odnose na sprečavanje prijevare, korupcije i svih nezakonitih radnji koje štete interesima Zajednica.
__________________
6 Vidi Prilog XI.
Amandman 11
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 13.
Članak 13.
Članak 13.
Promatrači
Promatrači
1.   Nakon potpisivanja ugovora o pristupanju države Europskoj uniji, predsjednik može, nakon pristanka Konferencije predsjednika, pozvati parlament države pristupnice da između svojih zastupnika imenuje onoliko promatrača koliko će zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu pripadati toj državi članici.
1.   Nakon potpisivanja ugovora o pristupanju države Europskoj uniji, predsjednik može, nakon pristanka Konferencije predsjednika, pozvati parlament države pristupnice da između svojih zastupnika imenuje onoliko promatrača koliko će zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu pripadati toj državi članici.
2.   Promatrači sudjeluju u radu Parlamenta prije stupanja na snagu Ugovora o pristupanju te imaju pravo govoriti u odborima i klubovima zastupnika. Oni nemaju pravo glasa niti kandidature na izborima za položaje u Parlamentu. Njihovo sudjelovanje nema nikakav pravni učinak na rad Parlamenta.
2.   Promatrači sudjeluju u radu Parlamenta prije stupanja na snagu Ugovora o pristupanju te imaju pravo govoriti u odborima i klubovima zastupnika. Oni nemaju pravo glasa niti kandidature na izborima za položaje u Parlamentu niti predstavljaju Parlament izvan njega . Njihovo sudjelovanje nema nikakav pravni učinak na rad Parlamenta.
3.   Pri korištenju prostora Parlamenta i povratu troškova nastalih tijekom obavljanja poslova promatrača, s njima se postupa jednako kao i sa zastupnicima u Parlamentu.
3.   Pri korištenju prostora Parlamenta i povratu putnih troškova i dnevnica nastalih tijekom obavljanja poslova promatrača, s njima se postupa jednako kao i sa zastupnicima u Parlamentu.
Amandman 12
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 14
Članak 14.
Članak 14.
Privremeni predsjedatelj
Privremeni predsjedatelj
1.   Na dnevnoj sjednici predviđenoj člankom 146. stavkom 2. i na bilo kojoj drugoj dnevnoj sjednici koja se održava u cilju izbora predsjednika i Predsjedništva, odlazeći predsjednik, ili u njegovoj odsutnosti jedan od odlazećih potpredsjednika po redu prvenstva, ili u njihovoj odsutnosti zastupnik s najdužim stažem, preuzima predsjedanje do izbora novog predsjednika.
1.   Na dnevnoj sjednici predviđenoj člankom 146. stavkom 2. i na bilo kojoj drugoj dnevnoj sjednici koja se održava u cilju izbora predsjednika i Predsjedništva, odlazeći predsjednik, ili u njegovoj odsutnosti jedan od odlazećih potpredsjednika po redu prvenstva, ili u njihovoj odsutnosti zastupnik s najdužim stažem, preuzima predsjedanje do izbora novog predsjednika.
2.   Za vrijeme predsjedanja privremenog predsjedatelja na temelju stavka 1. ne odvijaju se parlamentarne aktivnosti osim onih koje se tiču izbora predsjednika i provjere valjanosti mandata.
2.   Za vrijeme predsjedanja privremenog predsjedatelja na temelju stavka 1. ne odvijaju se parlamentarne aktivnosti osim onih koje se tiču izbora predsjednika i provjere valjanosti mandata u skladu s člankom 3 . stavkom 2. drugim podstavkom. Sva ostala pitanja koja se tiču provjere mandata pokrenuta tijekom njegova predsjedanja upućuju se nadležnom odboru.
Zastupnik koji privremeno predsjeda na temelju stavka 1. vrši ovlasti predsjednika navedene u drugom podstavku članka 3. stavka 2. Sva ostala pitanja koja se tiču provjere mandata pokrenuta tijekom njegovog predsjedanja upućuju se odboru nadležnom za provjeru valjanosti mandata.
Amandmani 13 i 383
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 15.
Članak 15.
Članak 15.
Kandidature i opće odredbe
Kandidature i opće odredbe
1.   Predsjednik, potpredsjednici i kvestori izabiru se tajnim glasovanjem u skladu s člankom 182. Kandidature se predlažu uz suglasnost kandidata. Može ih predložiti isključivo klub zastupnika ili najmanje četrdeset zastupnika. Međutim, ako broj kandidatura ne prelazi broj raspoloživih mjesta, kandidate se može izabrati aklamacijom.
1.   Predsjednik, a zatim potpredsjednici i kvestori izabiru se tajnim glasovanjem u skladu s člankom 182.
Kandidature se predlažu uz suglasnost kandidata i može ih predložiti isključivo klub zastupnika ili najmanje četrdeset zastupnika. Nove kandidature mogu se predati prije svakog glasovanja.
Ako broj kandidatura ne prelazi broj raspoloživih mjesta, kandidate se izabire aklamacijom osim ako najmanje jedna petina zastupnika u Parlamentu zahtijeva tajno glasovanje.
Ako se u jednom glasovanju bira više od jednog obnašatelja dužnosti, glasački listić važeći je samo ako je dano više od polovine dostupnih glasova.
Ako treba izabrati novog potpredsjednika a postoji samo jedan kandidat, može ga se izabrati aklamacijom. Predsjednik ima diskrecijsko pravo odlučiti o tome hoće li izbor biti obavljen aklamacijom ili tajnim glasovanjem. Izabrani kandidat zauzima mjesto svog prethodnika u redu prvenstva.
2.   Prilikom izbora predsjednika, potpredsjednika i kvestora treba voditi računa o tome da se osigura pravedna zastupljenost država članica i političkih stajališta.
2.   Prilikom izbora predsjednika, potpredsjednika i kvestora treba voditi računa o tome da se osigura pravedna zastupljenost političkih stajališta te rodna i geografska ravnoteža .
Amandman 14
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 16.
Članak 16.
Članak 16.
Izbor predsjednika – uvodni govor
Izbor predsjednika – uvodni govor
1.   Najprije se izabire predsjednik. Kandidature se prije svakog kruga glasovanja predaju zastupniku koji privremeno predsjeda na temelju članka 14. te ih on objavljuje u Parlamentu. Ako nakon tri kruga glasovanja nijedan kandidat ne ostvari apsolutnu većinu danih glasova, u četvrtom krugu sudjeluju samo dva zastupnika koja su ostvarila najveći broj glasova u trećem krugu. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja izabranim se proglašava stariji kandidat.
1.   Kandidature za izbor predsjednika predaju se zastupniku koji privremeno predsjeda na temelju članka 14. te ih on objavljuje u Parlamentu. Ako nakon tri kruga glasovanja nijedan kandidat ne ostvari apsolutnu većinu danih glasova, u četvrtom krugu odstupajući od članka 15. stavka 1. sudjeluju samo dva zastupnika koja su ostvarila najveći broj glasova u trećem krugu. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja izabranim se proglašava stariji kandidat.
2.  Čim se izabere predsjednik, zastupnik koji privremeno predsjeda na temelju članka 14. napušta predsjedateljsko mjesto. Jedino izabrani predsjednik može održati uvodni govor.
2.  Čim se izabere predsjednik, zastupnik koji privremeno predsjeda na temelju članka 14. napušta predsjedateljsko mjesto. Jedino izabrani predsjednik može održati uvodni govor.
Amandman 15
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 17.
Članak 17.
Članak 17.
Izbor potpredsjednika
Izbor potpredsjednika
1.   Zatim se s jednog glasačkog listića izabiru potpredsjednici. Zastupnici koji u prvom krugu ostvare apsolutnu većinu danih glasova, njih najviše četrnaest, proglašavaju se izabranima po redoslijedu ostvarenih glasova. Ako je broj izabranih kandidata manji od broja raspoloživih mjesta, pod istim se uvjetima održava drugi krug radi popunjavanja preostalih mjesta. Ako je potreban treći krug, za izbor na preostala mjesta dovoljna je relativna većina. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja izabranim se proglašavaju najstariji kandidati.
1.   Zatim se u jednom krugu glasovanja izabiru potpredsjednici. Zastupnici koji u prvom krugu ostvare apsolutnu većinu danih glasova, njih najviše četrnaest, proglašavaju se izabranima po redoslijedu ostvarenih glasova. Ako je broj izabranih kandidata manji od broja raspoloživih mjesta, pod istim se uvjetima održava drugi krug radi popunjavanja preostalih mjesta. Ako je potreban treći krug, za izbor na preostala mjesta dovoljna je relativna većina. U slučaju neodlučenog rezultata glasovanja izabranim se proglašavaju najstariji kandidati.
Iako ovaj članak, za razliku od članka 16. stavka 1., izričito ne predviđa uvođenje novih kandidatura između dva kruga glasovanja prilikom izbora potpredsjednika, takav je postupak dopušten zato što Parlament kao suvereno tijelo mora imati mogućnost razmatranja svih mogućih kandidata, pogotovo zato što bi nepostojanje takve mogućnosti moglo ugroziti neometano provođenje izbora.
2.   Sukladno odredbama članka 20. stavka 1. red prvenstva potpredsjednika određen je prema redoslijedu kojim su izabrani i, u slučaju neodlučenog rezultata, prema dobi.
2.   Sukladno odredbama članka 20. stavka 1. red prvenstva potpredsjednika određen je prema redoslijedu kojim su izabrani i, u slučaju neodlučenog rezultata, prema dobi.
Ako su izabrani aklamacijom, red prvenstva se određuje tajnim glasovanjem.
Ako su izabrani aklamacijom, red prvenstva se određuje tajnim glasovanjem.
Amandman 16
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 18.
Članak 18.
Članak 18.
Izbor kvestora
Izbor kvestora
Nakon izbora potpredsjednika Parlament izabire pet kvestora.
Parlament izabire pet kvestora istim postupkom koji se koristi za izbor potpredsjednika .
Kvestori se izabiru istim postupkom kao i potpredsjednici.
Amandman 17
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 19.
Članak 19.
Članak 19.
Trajanje mandata obnašatelja dužnosti u Parlamentu
Trajanje mandata obnašatelja dužnosti u Parlamentu
1.   Mandat predsjednika, potpredsjednika i kvestora traje dvije i pol godine.
1.   Mandat predsjednika, potpredsjednika i kvestora traje dvije i pol godine.
Ako zastupnik promijeni klub, do kraja dvoipolgodišnjeg mandata zadržava svoje mjesto u Predsjedništvu ili Kolegiju kvestora .
Ako zastupnik promijeni klub, do kraja dvoipolgodišnjeg mandata zadržava svoje mjesto u Predsjedništvu ili kao kvestor .
2.   Ako se prije isteka mandata pojavi slobodno mjesto za jedan od navedenih položaja, zastupnik izabran na to mjesto obnaša dužnost samo u preostalom razdoblju mandata svog prethodnika.
2.   Ako se prije isteka mandata pojavi slobodno mjesto za jedan od navedenih položaja, zastupnik izabran na to mjesto obnaša dužnost samo u preostalom razdoblju mandata svog prethodnika.
Amandman 18
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 20.
Članak 20.
Članak 20.
Slobodna mjesta
Slobodna mjesta
1.   Ako je potrebno zamijeniti predsjednika, potpredsjednika ili kvestora, nasljednik se izabire u skladu s gore navedenim člancima.
1.   Ako je potrebno zamijeniti predsjednika, potpredsjednika ili kvestora, nasljednik se izabire u skladu s gore navedenim člancima.
Novoizabrani potpredsjednik zauzima mjesto svog prethodnika u redu prvenstva.
Novoizabrani potpredsjednik zauzima mjesto svog prethodnika u redu prvenstva.
2.   Ako predsjedničko mjesto postane slobodno, do izbora novog predsjednika njegovu funkciju obnaša prvi potpredsjednik.
2.   Ako predsjedničko mjesto postane slobodno, do izbora novog predsjednika njegovu funkciju obnaša potpredsjednik prema redu prvenstva .
Amandman 19
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 22.
Članak 22.
Članak 22.
Dužnosti predsjednika
Dužnosti predsjednika
1.   Predsjednik upravlja svim aktivnostima Parlamenta i njegovih tijela u skladu s uvjetima utvrđenima ovim Poslovnikom i ima sve ovlasti potrebne za vođenje parlamentarnih postupaka i osiguravanje njihovog pravilnog provođenja.
1.   Predsjednik upravlja svim aktivnostima Parlamenta i njegovih tijela u skladu s ovim Poslovnikom i ima sve ovlasti potrebne za vođenje parlamentarnih postupaka i osiguravanje njihovog pravilnog provođenja.
Ova se odredba može tumačiti tako da ovlasti koje su njome dodijeljene uključuju ovlast da se prekine pretjerano korištenje prijedloga poput pitanja kršenja Poslovnika, postupovnih zahtjeva, obrazloženja glasovanja te zahtjeva za odvojeno glasovanje, glasovanje po dijelovima ili poimenično glasovanje, ako je predsjednik uvjeren da se navedenim postupcima očigledno namjerava prouzročiti dugotrajno i ozbiljno ometanje rada Parlamenta ili prava drugih zastupnika te ako je uvjeren da će ti postupci dovesti do navedenih posljedica.
Ovlasti dodijeljene predsjedniku ovom odredbom uključuju ovlast da stavlja tekstove na glasovanje po redoslijedu drukčijem od onog koji je naveden u dokumentu o kojem se glasuje. U skladu s člankom 174. stavkom 7. predsjednik može tražiti suglasnost Parlamenta prije nego što učini navedeno.
2.   Predsjednik otvara, prekida i zaključuje sjednicu; odlučuje o dopuštenosti amandmana, o pitanjima Vijeću i Komisiji te o usklađenosti izvješća s odredbama Poslovnika ; osigurava pridržavanje Poslovnika, održava red, daje riječ govornicima, zaključuje rasprave, stavlja prijedloge na glasovanje, objavljuje rezultate glasovanja i upućuje odborima obavijesti koje ih se tiču.
2.   Predsjednik otvara, prekida i zaključuje sjednicu; odlučuje o dopuštenosti amandmana i drugih tekstova koji se podnose na glasovanje te o dopuštenosti parlamentarnih pitanja ; osigurava pridržavanje Poslovnika, održava red, daje riječ govornicima, zaključuje rasprave, stavlja prijedloge na glasovanje, objavljuje rezultate glasovanja i upućuje odborima obavijesti koje ih se tiču.
3.  Predsjednik može govoriti u raspravi samo da je sažme ili opomene govornike. Ako želi sudjelovati u raspravi, predsjednik mora napustiti svoje mjesto i smije se na njega vratiti tek po završetku rasprave.
3.  Predsjednik može govoriti u raspravi samo da je sažme ili opomene govornike. Ako želi sudjelovati u raspravi, predsjednik mora napustiti svoje mjesto i smije se na njega vratiti tek po završetku rasprave.
4.  Predsjednik predstavlja Parlament u međunarodnim odnosima, svečanim prigodama i administrativnim, pravnim i financijskim pitanjima te može navedene ovlasti delegirati na druge.
4.  Predsjednik predstavlja Parlament u međunarodnim odnosima, svečanim prigodama i administrativnim, pravnim i financijskim pitanjima te može navedene ovlasti delegirati na druge.
4a.  Predsjednik je odgovoran za sigurnost i nepovredivost prostora Europskog parlamenta.
Amandman 20
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 23.
Članak 23.
Članak 23.
Dužnosti potpredsjednika
Dužnosti potpredsjednika
1.   Ako je predsjednik odsutan ili nije u mogućnosti obnašati svoju dužnost, ili ako želi sudjelovati u raspravi u skladu s člankom 22. stavkom 3., zamjenjuje ga jedan od potpredsjednika u skladu s člankom 17. stavkom 2.
1.   Ako je predsjednik odsutan ili nije u mogućnosti obnašati svoju dužnost, ili ako želi sudjelovati u raspravi u skladu s člankom 22. stavkom 3., zamjenjuje ga jedan od potpredsjednika u skladu s člankom 17. stavkom 2.
2.   Potpredsjednici također obnašaju dužnosti koje su im dodijeljene na temelju članka 25., članka 27. stavaka 3. i 5. i članka 71. stavka 3.
2.   Potpredsjednici također obnašaju dužnosti koje su im dodijeljene na temelju članka 25., članka 27. stavaka 3. i 5. i članka 71. stavka 3.
3.   Predsjednik može na potpredsjednike delegirati bilo koje dužnosti kao što su predstavljanje Parlamenta na svečanostima ili u određenim prilikama. Predsjednik posebno može odrediti potpredsjednika koji će preuzeti nadležnosti koje su dodijeljene predsjedniku člankom 130. stavkom 2. i stavkom 3 Priloga II.
3.   Predsjednik može na potpredsjednike delegirati bilo koje dužnosti kao što su predstavljanje Parlamenta na svečanostima ili u određenim prilikama. Predsjednik posebno može odrediti potpredsjednika koji će preuzeti nadležnosti koje su dodijeljene predsjedniku člankom 129. i člankom 130. stavkom 2.
Amandman 21
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 25.
Članak 25.
Članak 25.
Dužnosti Predsjedništva
Dužnosti Predsjedništva
1.   Predsjedništvo obavlja dužnosti koje su mu dodijeljene na temelju Poslovnika.
1.   Predsjedništvo obavlja dužnosti koje su mu dodijeljene na temelju Poslovnika.
2.   Predsjedništvo donosi financijske, organizacijske i administrativne odluke o pitanjima koja se tiču unutarnje organizacije Parlamenta, njegovog tajništva i tijela.
2.   Predsjedništvo donosi financijske, organizacijske i administrativne odluke o pitanjima koja se tiču unutarnje organizacije Parlamenta, njegovog tajništva i tijela.
3.   Predsjedništvo donosi financijske, organizacijske i administrativne odluke o pitanjima koja se tiču zastupnika na prijedlog glavnog tajnika ili kluba zastupnika.
3.   Predsjedništvo donosi financijske, organizacijske i administrativne odluke o pitanjima koja se tiču zastupnika na prijedlog glavnog tajnika ili kluba zastupnika.
4.   Predsjedništvo donosi odluke o pitanjima vezanima uz odvijanje sjednica.
4.   Predsjedništvo donosi odluke o pitanjima vezanima uz odvijanje sjednica.
Pojam ''odvijanje sjednica'' obuhvaća ponašanje zastupnika u svom prostoru Parlamenta.
5.   Predsjedništvo prihvaća odredbe navedene u članku 35. koje se tiču nezavisnih zastupnika.
5.   Predsjedništvo prihvaća odredbe navedene u članku 35. koje se tiču nezavisnih zastupnika.
6.   Predsjedništvo odlučuje o planu radnih mjesta Glavnog tajništva i utvrđuje propise koji se tiču administrativnog i financijskog položaja dužnosnika i ostalih službenika.
6.   Predsjedništvo odlučuje o planu radnih mjesta Glavnog tajništva i utvrđuje propise koji se tiču administrativnog i financijskog položaja dužnosnika i ostalih službenika.
7.   Predsjedništvo sastavlja prednacrt projekcije proračuna Parlamenta.
7.   Predsjedništvo sastavlja prednacrt projekcije proračuna Parlamenta.
8.   Predsjedništvo prihvaća smjernice za kvestore u skladu s člankom 28 .
8.   Predsjedništvo prihvaća smjernice za kvestore i može zahtijevati da izvršavaju određene zadaće .
9.   Predsjedništvo je tijelo nadležno za odobravanje sjednica odbora izvan uobičajenih mjesta rada i saslušanja te studijskih i informativnih putovanja izvjestitelja.
9.   Predsjedništvo je tijelo nadležno za odobravanje sjednica ili službenih putovanja odbora izvan uobičajenih mjesta rada i saslušanja te studijskih i informativnih putovanja izvjestitelja.
U slučaju kad se takve aktivnosti odobre, pitanje jezične organizacije određuje se na temelju službenih jezika koje koriste ili zatraže zastupnici i njihovi zamjenici u dotičnom odboru .
U slučaju kad se takve sjednice ili službena putovanja odobre, pitanje jezične organizacije određuje se na temelju Kodeksa o višejezičnosti, koji je donijelo Predsjedništvo . Isto se pravilo primjenjuje na izaslanstva.
Isto se primjenjuje na izaslanstva, osim u slučaju kad se dotični zastupnici i zamjenici dogovore drukčije.
10.   Predsjedništvo imenuje glavnog tajnika u skladu s člankom 222.
10.   Predsjedništvo imenuje glavnog tajnika u skladu s člankom 222.
11.   Predsjedništvo utvrđuje provedbena pravila koja se odnose na Uredbu (EZ) br. 2004/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o propisima za političke stranke na europskoj razini i pravilima o njihovom financiranju. Pri provedbi te uredbe Predsjedništvo preuzima zadaće koje su mu dodijeljene Poslovnikom.
11.   Predsjedništvo utvrđuje provedbena pravila koja se odnose na propise za političke stranke i zaklade na europskoj razini i pravila o njihovom financiranju.
12.   Predsjedništvo utvrđuje pravila o postupanju Parlamenta i njegovih tijela, obnašatelja dužnosti i drugih zastupnika s povjerljivim informacijama, uzimajući u obzir sve u vezi s tim sklopljene međuinstitucionalne sporazume. Ta se pravila objavljuju u Službenom listu Europske unije te su priložena ovom Poslovniku 7 .
12.   Predsjedništvo utvrđuje pravila o postupanju Parlamenta i njegovih tijela, obnašatelja dužnosti i drugih zastupnika s povjerljivim informacijama, uzimajući u obzir sve u vezi s tim sklopljene međuinstitucionalne sporazume. Ta se pravila objavljuju u Službenom listu Europske unije.
13.   Predsjednik i/ili Predsjedništvo mogu povjeriti jednom ili više članova Predsjedništva opće ili posebne zadaće koje su u nadležnosti predsjednika i/ili Predsjedništva. Istovremeno se utvrđuju načini i sredstva obavljanja tih zadaća.
13.   Predsjednik i/ili Predsjedništvo mogu povjeriti jednom ili više članova Predsjedništva opće ili posebne zadaće koje su u nadležnosti predsjednika i/ili Predsjedništva. Istovremeno se utvrđuju načini i sredstva obavljanja tih zadaća.
14.   Predsjedništvo imenuje dva potpredsjednika koji su zaduženi za odnose s nacionalnim parlamentima.
14.   Predsjedništvo imenuje dva potpredsjednika koji su zaduženi za odnose s nacionalnim parlamentima.
Oni redovito izvještavaju Konferenciju predsjednika o svojim aktivnostima.
14a.  Predsjedništvo imenuje potpredsjednika, koji je zadužen za provedbu strukturiranog dijaloga o važnim temama s europskim civilnim društvom.
14b.  Predsjedništvo je nadležno za primjenu Statuta zastupnika i donosi odluke o iznosima naknada na temelju godišnjeg proračuna.
15.  Kad se izabere novi Parlament, odlazeće Predsjedništvo ostaje na dužnosti do prve sjednice novog Parlamenta.
__________________
7 Vidi Prilog VII., dio E.
Amandman 22
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 26.
Članak 26.
Članak 26.
Sastav Konferencije predsjednika
Sastav Konferencije predsjednika
1.   Konferencija predsjednika sastoji se od predsjednika Parlamenta i predsjednika klubova zastupnika. Predsjednika kluba zastupnika može predstavljati član tog kluba.
1.   Konferencija predsjednika sastoji se od predsjednika Parlamenta i predsjednika klubova zastupnika. Predsjednika kluba zastupnika može predstavljati član tog kluba.
2.   Predsjednik Parlamenta poziva jednog od nezavisnih zastupnika da sudjeluje na sjednicama Konferencije predsjednika bez prava glasa.
2.   Predsjednik Parlamenta, nakon što nezavisnim zastupnicima pruži priliku da izraze svoja stajališta, poziva jednog od njih da sudjeluje na sjednicama Konferencije predsjednika bez prava glasa.
3.   Konferencija predsjednika nastoji postići konsenzus o predmetima koji joj se upućuju.
3.   Konferencija predsjednika nastoji postići konsenzus o predmetima koji joj se upućuju.
Ako se konsenzus ne može postići, predmet se stavlja na glasovanje koje podliježe ponderiranju na temelju broja zastupnika u svakom klubu zastupnika.
Ako se konsenzus ne može postići, predmet se stavlja na glasovanje koje podliježe ponderiranju na temelju broja zastupnika u svakom klubu zastupnika.
Amandmani 23 i 387
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 27.
Članak 27.
Članak 27.
Dužnosti Konferencije predsjednika
Dužnosti Konferencije predsjednika
1.   Konferencija predsjednika obavlja dužnosti koje su joj dodijeljene Poslovnikom.
1.   Konferencija predsjednika obavlja dužnosti koje su joj dodijeljene Poslovnikom.
2.   Konferencija predsjednika donosi odluke o organizaciji rada Parlamenta i pitanjima zakonodavnog programa.
2.   Konferencija predsjednika donosi odluke o organizaciji rada Parlamenta i pitanjima zakonodavnog programa.
3.   Konferencija predsjednika je nadležno tijelo za pitanja koja se tiču odnosa s drugim institucijama i tijelima Europske unije te nacionalnim parlamentima država članica.
3.   Konferencija predsjednika je nadležno tijelo za pitanja koja se tiču odnosa s drugim institucijama i tijelima Europske unije te nacionalnim parlamentima država članica. Odluke o mandatu i sastavu izaslanstva Parlamenta pri savjetovanjima u Vijeću i drugim institucijama Europske unije u vezi s ključnim pitanjima o razvoju Europske unije (postupak sa šerpama) donose se na temelju relevantnih stajališta Parlamenta, uzimajući u obzir i raznovrsnost političkih stajališta zastupljenih u Parlamentu. Potpredsjednici koji su zaduženi za odnose s nacionalnim parlamentima redovito izvještavaju Konferenciju predsjednika o svojim aktivnostima.
4.  Konferencija predsjednika je nadležno tijelo za pitanja koja se tiču odnosa s državama koje nisu članice Europske unije te institucijama i organizacijama izvan Europske unije.
4.  Konferencija predsjednika je nadležno tijelo za pitanja koja se tiču odnosa s državama koje nisu članice Europske unije te institucijama i organizacijama izvan Europske unije.
5.   Konferencija predsjednika nadležna je za organiziranje strukturiranog dijaloga s europskim civilnim društvom o važnim temama. To može uključivati održavanje javnih rasprava o temama od općeg europskog interesa u kojima mogu sudjelovati zainteresirani građani. Predsjedništvo imenuje potpredsjednika nadležnog za provedbu takvih savjetovanja, koji o njima izvještava Konferenciju predsjednika.
5.   Konferencija predsjednika nadležna je za organiziranje strukturiranog dijaloga s europskim civilnim društvom o važnim temama. To može uključivati održavanje javnih rasprava o temama od općeg europskog interesa u kojima mogu sudjelovati zainteresirani građani. Potpredsjednik nadležan za provedbu takvih savjetovanja redovito izvještava Konferenciju predsjednika o svojim aktivnostima .
6.  Konferencija predsjednika sastavlja prijedlog dnevnog reda sjednica Parlamenta.
6.  Konferencija predsjednika sastavlja prijedlog dnevnog reda sjednica Parlamenta.
7.   Konferencija predsjednika je nadležno tijelo za sastav i nadležnost odbora, istražnih odbora, zajedničkih parlamentarnih odbora, stalnih izaslanstava i ad hoc izaslanstava.
7.   Konferencija predsjednika predlaže Parlamentu sastav i nadležnost odbora, istražnih odbora, zajedničkih parlamentarnih odbora i stalnih izaslanstava. Konferencija predsjednika nadležna je za odobravanje ad hoc izaslanstava.
8.  Konferencija predsjednika odlučuje o tome kako se raspodjeljuju mjesta u vijećnici u skladu s člankom 36.
8.  Konferencija predsjednika odlučuje o tome kako se raspodjeljuju mjesta u vijećnici u skladu s člankom 36.
9.  Konferencija predsjednika tijelo je nadležno za odobravanje sastavljanja izvješća o vlastitoj inicijativi.
9.  Konferencija predsjednika tijelo je nadležno za odobravanje sastavljanja izvješća o vlastitoj inicijativi.
10.  Konferencija predsjednika podnosi prijedloge Predsjedništvu o administrativnim i proračunskim pitanjima koja se tiču klubova zastupnika.
10.  Konferencija predsjednika podnosi prijedloge Predsjedništvu o administrativnim i proračunskim pitanjima koja se tiču klubova zastupnika.
Amandman 24
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 28.
Članak 28.
Članak 28.
Dužnosti kvestora
Dužnosti kvestora
Kvestori su nadležni za administrativna i financijska pitanja koja se izravno odnose na zastupnike u skladu sa smjernicama koje utvrdi Predsjedništvo.
Kvestori su nadležni za administrativna i financijska pitanja koja se izravno odnose na zastupnike u skladu sa smjernicama koje utvrdi Predsjedništvo te za druge zadaće koje im se dodijele .
Amandman 25
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 29.
Članak 29.
Članak 29.
Konferencija predsjednika odbora
Konferencija predsjednika odbora
1.   Konferencija predsjednika odbora sastoji se od predsjednika svih stalnih i posebnih odbora. Konferencija izabire svog predsjednika.
1.   Konferencija predsjednika odbora sastoji se od predsjednika svih stalnih i posebnih odbora. Konferencija izabire svog predsjednika.
U odsutnosti predsjednika sjednicom Konferencije predsjeda najstariji član ili u slučaju njegove odsutnosti najstariji nazočni član.
1a.  U odsutnosti predsjednika sjednicom Konferencije predsjeda najstariji nazočni član.
2.   Konferencija predsjednika odbora može davati preporuke Konferenciji predsjednika o radu odbora i izradi prijedloga dnevnog reda sjednica.
2.   Konferencija predsjednika odbora može davati preporuke Konferenciji predsjednika o radu odbora i izradi prijedloga dnevnog reda sjednica.
3.   Predsjedništvo i Konferencija predsjednika mogu Konferenciji predsjednika odbora povjeriti obavljanje posebnih zadataka.
3.   Predsjedništvo i Konferencija predsjednika mogu Konferenciji predsjednika odbora povjeriti obavljanje posebnih zadataka.
Amandman 26
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 30.
Članak 30.
Članak 30.
Konferencija predsjednika izaslanstava
Konferencija predsjednika izaslanstava
1.   Konferencija predsjednika izaslanstava sastoji se od predsjednika svih stalnih međuparlamentarnih izaslanstava. Konferencija izabire svog predsjednika.
1.   Konferencija predsjednika izaslanstava sastoji se od predsjednika svih stalnih međuparlamentarnih izaslanstava. Konferencija izabire svog predsjednika.
U odsutnosti predsjednika sjednicom Konferencije predsjeda najstariji član ili u slučaju njegove odsutnosti najstariji nazočni član.
1a.  U odsutnosti predsjednika sjednicom Konferencije predsjeda najstariji nazočni član.
2.   Konferencija predsjednika izaslanstava može Konferenciji predsjednika davati preporuke u vezi s radom izaslanstava.
2.   Konferencija predsjednika izaslanstava može Konferenciji predsjednika davati preporuke u vezi s radom izaslanstava.
3.   Predsjedništvo i Konferencija predsjednika mogu Konferenciji predsjednika izaslanstava povjeriti obavljanje posebnih zadataka.
3.   Predsjedništvo i Konferencija predsjednika mogu Konferenciji predsjednika izaslanstava povjeriti obavljanje posebnih zadataka.
Amandman 27
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 30.a (novi)
Članak 30.a
Nastavak obnašanja dužnosti tijekom održavanja izbora
Kad se izabere novi Parlament, sva tijela i obnašatelji dužnosti Parlamenta u odlasku ostaju na dužnosti do prve sjednice novog Parlamenta.
Amandman 28
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 31.
Članak 31.
Članak 31.
Javnost rada Predsjedništva i Konferencije predsjednika
Javnost rada Predsjedništva i Konferencije predsjednika
1.   Zapisnik sa sjednice Predsjedništva i Konferencije predsjednika prevodi se na službene jezike, tiska i dijeli zastupnicima te je dostupan javnosti, osim ako iz razloga povjerljivosti Predsjedništvo ili Konferencija predsjednika iznimno ne odluče drukčije u vezi s određenim točkama zapisnika, kao što je utvrđeno člankom 4. stavcima 1. do 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća.
1.   Zapisnik sa sjednice Predsjedništva i Konferencije predsjednika prevodi se na službene jezike i dijeli zastupnicima te je dostupan javnosti, osim ako iz razloga povjerljivosti Predsjedništvo ili Konferencija predsjednika iznimno ne odluče drukčije u vezi s određenim točkama zapisnika, u skladu s člankom 4. stavcima 1. do 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća.
2.   Svaki zastupnik može postavljati pitanja koja se tiču rada Predsjedništva, Konferencije predsjednika i kvestora. Takva pitanja podnose se predsjedniku u pisanom obliku, o njima se obavještavaju zastupnici te se zajedno s odgovorom objavljuju na internetskim stranicama Parlamenta u roku od 30 dana od njihova podnošenja.
2.   Svaki zastupnik može postavljati pitanja koja se tiču obavljanja dužnosti Predsjedništva, Konferencije predsjednika i kvestora. Takva pitanja podnose se predsjedniku u pisanom obliku, o njima se obavještavaju zastupnici te se zajedno s odgovorom objavljuju na internetskim stranicama Parlamenta u roku od 30 dana od njihova podnošenja.
Amandman 29
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 32.
Članak 32.
Članak 32.
Osnivanje klubova zastupnika
Uspostavljanje i raspuštanje klubova zastupnika
1.   Zastupnici se mogu povezivati u klubove prema svojoj političkoj pripadnosti.
1.   Zastupnici se mogu povezivati u klubove prema svojoj političkoj pripadnosti.
Parlament načelno ne treba procjenjivati političku pripadnost članova klubova. Pri osnivanju kluba na temelju ovog članka dotični članovi automatski prihvaćaju zajedničku političku pripadnost. Samo ako dotični članovi tu pripadnost poriču, potrebna je procjena Parlamenta o tome je li klub sastavljen u skladu s Poslovnikom.
Parlament načelno ne treba procjenjivati političku pripadnost članova klubova. Pri osnivanju kluba na temelju ovog članka dotični članovi automatski prihvaćaju zajedničku političku pripadnost. Samo ako dotični članovi tu pripadnost poriču, potrebna je procjena Parlamenta o tome je li klub sastavljen u skladu s Poslovnikom.
2.   Klub zastupnika sastoji se od izabranih zastupnika iz najmanje jedne četvrtine država članica. Za osnivanje kluba zastupnika potrebno je najmanje 25 zastupnika.
2.   Klub zastupnika sastoji se od izabranih zastupnika iz najmanje jedne četvrtine država članica. Za osnivanje kluba zastupnika potrebno je najmanje 25 zastupnika.
3.   Ako sastav kluba zastupnika padne ispod zadanog praga , predsjednik može, uz suglasnost Konferencije predsjednika, dopustiti takvom klubu da nastavi postojati do sljedeće konstituirajuće sjednice Parlamenta ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
3.   Ako sastav kluba zastupnika padne ispod jednog od zadanih pragova , predsjednik može, uz suglasnost Konferencije predsjednika, dopustiti takvom klubu da nastavi postojati do sljedeće konstituirajuće sjednice Parlamenta ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
–  zastupnici i dalje predstavljaju najmanje jednu petinu država članica;
–  zastupnici i dalje predstavljaju najmanje jednu petinu država članica;
–  klub postoji duže od godinu dana.
–  klub postoji duže od godinu dana.
Predsjednik ne primjenjuje ovo izuzeće ako postoji dovoljno dokaza za sumnju da se ono zloupotrebljava.
Predsjednik ne primjenjuje ovo izuzeće ako postoji dovoljno dokaza za sumnju da se ono zloupotrebljava.
4.   Zastupnik može pripadati samo jednom klubu zastupnika.
4.   Zastupnik može pripadati samo jednom klubu zastupnika.
5.   Kad se osnuje klub zastupnika, predsjednika se o tome obavještava izjavom. U izjavi se navodi ime kluba te imena njegovih članova i članova predsjedništva kluba.
5.   Kad se osnuje klub zastupnika, predsjednika se o tome obavještava izjavom. U izjavi se navodi ime kluba te imena njegovih članova i članova predsjedništva kluba. Izjavu potpisuju svi članovi kluba.
6.   Izjava se objavljuje u Službenom listu Europske unije .
6.   Izjava se prilaže zapisniku sa sjednice tijekom koje je objavljeno uspostavljanje kluba zastupnika .
6a.  Predsjednik u Parlamentu najavljuje uspostavljanje klubova zastupnika. Takva najava ima retroaktivan pravni učinak od trenutka kada je klub u skladu s ovim člankom obavijestio predsjednika da je uspostavljen.
Predsjednik također u Parlamentu najavljuje raspuštanje klubova zastupnika. Takva najava imat će pravni učinak od dana nakon onoga kada uvjeti za postojanje kluba više nisu bili ispunjeni.
Amandmani 30 i 461
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 33.
Članak 33.
Članak 33.
Aktivnosti i pravni položaj klubova zastupnika
Aktivnosti i pravni položaj klubova zastupnika
1.   Klubovi zastupnika obavljaju svoje dužnosti u okviru djelovanja Unije, uključujući zadaće koje su im dodijeljene na temelju Poslovnika. Na temelju plana radnih mjesta Glavnog tajništva na raspolaganju im je tajništvo, uz administrativnu podršku i odobren sredstva predviđena za tu svrhu u proračunu Parlamenta.
1.   Klubovi zastupnika obavljaju svoje dužnosti u okviru djelovanja Unije, uključujući zadaće koje su im dodijeljene na temelju Poslovnika. Na temelju plana radnih mjesta Glavnog tajništva na raspolaganju im je tajništvo, uz administrativnu podršku i odobren sredstva predviđena za tu svrhu u proračunu Parlamenta.
1a.   Na početku svakog saziva Konferencija predsjednika poduzima korake kako bi se dogovorila oko postupaka kojima će odraziti političku raznovrsnost Parlamenta u odborima i izaslanstvima te tijelima koja glasuju.
2.   Predsjedništvo utvrđuje pravila koja se tiču pružanja, provedbe i nadzora navedene podrške i odobrenih sredstava te s tim povezane delegacije ovlasti izvršenja proračuna.
2.   Uzimajući u obzir sve prijedloge Konferencije predsjednika, Predsjedništvo utvrđuje pravila koja se tiču pružanja, provedbe i nadzora navedene podrške i odobrenih sredstava te s tim povezane delegacije ovlasti izvršenja proračuna i posljedice svakog nepridržavanja tih pravila .
3.   Ta pravila određuju administrativne i financijske posljedice u slučaju ukidanja kluba zastupnika.
3.   Ta pravila određuju administrativne i financijske posljedice u slučaju ukidanja kluba zastupnika.
Amandman 31
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 34.
Članak 34.
Članak 34.
Međuklubovi
Međuklubovi
1.   Pojedinačni zastupnici mogu osnivati međuklubove ili druge neslužbene skupine zastupnika radi neformalne razmjene mišljenja o određenim temama između različitih klubova zastupnika, uz uključivanje članova različitih parlamentarnih odbora te u cilju promicanja kontakta između zastupnika i civilnog društva.
1.   Pojedinačni zastupnici mogu osnivati međuklubove ili druge neslužbene skupine zastupnika radi neformalne razmjene mišljenja o određenim temama između različitih klubova zastupnika, uz uključivanje članova različitih parlamentarnih odbora te u cilju promicanja kontakta između zastupnika i civilnog društva.
2.   Takve skupine ne smiju djelovati na način koji bi mogao dovesti do zabluda u vezi sa službenim djelovanjem Parlamenta ili njegovih tijela. Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u pravilima o osnivanju takvih skupina koje je usvojilo Predsjedništvo, klubovi zastupnika im mogu olakšati rad pružanjem logističke podrške.
2.   Takve skupine moraju biti potpuno transparentne u svojim aktivnostima i ne smiju djelovati na način koji bi mogao dovesti do zabluda u vezi sa službenim djelovanjem Parlamenta ili njegovih tijela. Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u pravilima o osnivanju takvih skupina koje je usvojilo Predsjedništvo, klubovi zastupnika im mogu olakšati rad pružanjem logističke podrške.
Dotične skupine obvezne su prijaviti svaku pomoć u novcu ili naravi (na primjer, pomoć u tajničkim poslovima) koja bi morala biti prijavljena u skladu s Prilogom I., da je osobno ponuđena zastupnicima.
3.  Međuklubovi su obvezni svake godine prijaviti svaku pomoć u novcu ili naravi (na primjer, pomoć u tajničkim poslovima) koja bi morala biti prijavljena u skladu s Prilogom I., da je osobno ponuđena zastupnicima.
Kvestori vode registar prijava iz drugog podstavka . Taj se registar objavljuje na internetskoj stranici Parlamenta. Kvestori utvrđuju postupke u vezi tih prijava .
4.   Kvestori vode registar prijava iz stavka 3 . Taj se registar objavljuje na internetskoj stranici Parlamenta. Kvestori utvrđuju postupke u vezi s tim prijavama i osiguravaju učinkovitu primjenu ovoga članka .
Amandman 32
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – naslov
ZAKONODAVNI POSTUPCI, PRORAČUNSKI POSTUPCI I DRUGI POSTUPCI
ZAKONODAVNI POSTUPCI, PRORAČUNSKI POSTUPCI, POSTUPCI DAVANJA RAZRJEŠNICE I DRUGI POSTUPCI
Amandman 33
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 37.
Članak 37.
Članak 37.
Program rada Komisije
Godišnje planiranje programa
1.   Parlament u određivanju zakonodavnog programa Europske unije surađuje s Komisijom i Vijećem.
1.   Parlament u određivanju zakonodavnog programa Europske unije surađuje s Komisijom i Vijećem.
Parlament i Komisija surađuju u pripremi programa rada Komisije – njezinog doprinosa izradi godišnjih i višegodišnjih programa Unije – u skladu s rasporedom i dogovorima između ove dvije institucije koji su priloženi ovom Poslovniku 8 .
Parlament i Komisija surađuju u pripremi programa rada Komisije – njezinog doprinosa izradi godišnjih i višegodišnjih programa Unije – u skladu s rasporedom i dogovorima između ove dvije institucije8 .
1a.  Nakon usvajanja programa rada Komisije, Parlament, Vijeće i Komisija u skladu sa stavkom 7. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 8a razmijenit će mišljenja i dogovoriti zajedničku izjavu o godišnjem međuinstitucijskom planiranju programa, u kojoj su utvrđeni širi ciljevi i prioriteti.
Prije pregovora s Vijećem i Komisijom o zajedničkoj izjavi predsjednik razmjenjuje gledišta s Konferencijom predsjednika i Konferencijom predsjednika odbora u pogledu širih ciljeva i prioriteta Parlamenta.
Prije potpisivanja zajedničke izjave predsjednik traži odobrenje Konferencije predsjednika.
2.  U slučaju hitnih i nepredviđenih okolnosti institucija može, na vlastitu inicijativu i u skladu s postupcima utvrđenima u Ugovorima, predložiti dodavanje zakonodavne mjere onima koje su predložene u programu rada Komisije.
3.   Rezoluciju koju je Parlament donio Predsjednik šalje drugim institucijama koje sudjeluju u zakonodavnom postupku Europske unije te nacionalnim parlamentima država članica.
3.   Svaku rezoluciju koju je Parlament donio u vezi sa zakonodavnim planiranjem i prioritetima predsjednik šalje drugim institucijama koje sudjeluju u zakonodavnom postupku Europske unije te nacionalnim parlamentima država članica.
Predsjednik traži da Vijeće iznese mišljenje o programu rada Komisije i rezoluciji Parlamenta.
4.  Ako institucija nije u mogućnosti držati se utvrđenog rasporeda, dužna je obavijestiti druge institucije o razlozima odgode i predložiti novi raspored.
4a.  Ako Komisija namjerava povući prijedlog, nadležni odbor poziva nadležnog povjerenika na sastanak kako bi raspravili o toj namjeri. Predsjedništvo Vijeća također može biti pozvano na takav sastanak. Ako se nadležni odbor ne slaže s planiranim povlačenjem prijedloga, može zatražiti od Komisije da podnese izjavu Parlamentu. Primjenjuje se članak 123.
__________________
__________________
8 Vidi Prilog XIII .
8 Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije (SL L 304, 20.11.2010 ., str. 47.).
8a SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
Amandman 34
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 38.
Članak 38.
Članak 38.
Poštovanje Povelje Europske unije o temeljnim pravima
Poštovanje temeljnih prava
1.   Parlament u svim svojim aktivnostima u potpunosti poštuje temeljna prava utvrđena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima .
1.   Parlament u svim svojim aktivnostima u potpunosti poštuje prava, slobode i načela koji se priznaju u članku 6 . Ugovora o Europskoj uniji te vrijednosti ugrađene u njegov članak 2.
Parlament također u potpunosti poštuje prava i načela ugrađena u članak 2. i članak 6. stavke 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji.
2.   Ako nadležni odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika smatraju da prijedlog zakonodavnog akta ili njegovi dijelovi nisu u skladu s pravima ugrađenima u Povelju Europske unije o temeljnim pravima , predmet se na njihov zahtjev upućuje odboru nadležnom za tumačenje Povelje. Mišljenje tog odbora prilaže se izvješću odbora nadležnog za taj predmet.
2.   Ako nadležni odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika smatraju da prijedlog zakonodavnog akta ili njegovi dijelovi nisu u skladu s temeljnim pravima Europske unije, predmet se na njihov zahtjev upućuje odboru nadležnom za zaštitu temeljnih prava.
2a.  Taj se zahtjev podnosi u roku od četiri radna tjedna nakon što je upućivanje odboru najavljeno u Parlamentu.
2b.  Mišljenje odbora nadležnog za zaštitu temeljnih prava prilaže se izvješću odbora nadležnog za dotični predmet.
Amandman 36
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 39.
Članak 39.
Članak 39.
Provjera pravne osnove
Provjera pravne osnove
1.   Odbor nadležan za dotični predmet najprije provjerava pravnu osnovu svih prijedloga zakonodavnog akta i drugih dokumenata zakonodavne prirode .
1.   Odbor nadležan za dotični predmet najprije provjerava pravnu osnovu svih prijedloga pravno obvezujućih akata .
2.   Ako taj odbor osporava valjanost ili primjerenost pravne osnove, što uključuje i provjeru na temelju članka 5. Ugovora o Europskoj uniji, tada on traži mišljenje odbora nadležnog za pravna pitanja.
2.   Ako taj odbor osporava valjanost ili primjerenost pravne osnove, što uključuje i provjeru na temelju članka 5. Ugovora o Europskoj uniji, tada on traži mišljenje odbora nadležnog za pravna pitanja.
3.   Odbor nadležan za pravna pitanja može također na vlastitu inicijativu razmatrati pitanja pravne osnove prijedloga zakonodavnih akata . U takvim slučajevima propisno obavještava odbor nadležan za dotični predmet.
3.   Odbor nadležan za pravna pitanja može također na vlastitu inicijativu razmatrati pitanja pravne osnove u bilo kojoj fazi zakonodavnog postupka . U takvim slučajevima propisno obavještava odbor nadležan za dotični predmet.
4.   Ako odbor nadležan za pravna pitanja odluči osporiti valjanost ili primjerenost pravne osnove, o svojim zaključcima obavještava Parlament. Parlament o tome glasuje prije glasovanja o sadržaju prijedloga.
4.   Po potrebi, nakon razmjene gledišta s Vijećem i Komisijom u skladu s dogovorima na međuinstitucijskoj razini 1a , ako odbor nadležan za pravna pitanja odluči osporiti valjanost ili primjerenost pravne osnove, o svojim zaključcima obavještava Parlament. Parlament o tome glasuje prije glasovanja o sadržaju prijedloga, ne dovodeći u pitanje članak 63 .
5.   Podnošenje amandmana u Parlamentu radi promjene pravne osnove prijedloga zakonodavnog akta nije dopušteno ako u odboru nadležnom za dotični predmet ili odboru nadležnom za pravna pitanja nije prethodno osporavana valjanost ili primjerenost pravne osnove.
5.   Podnošenje amandmana u Parlamentu radi promjene pravne osnove nije dopušteno ako u odboru nadležnom za dotični predmet ili odboru nadležnom za pravna pitanja nije prethodno osporavana valjanost ili primjerenost pravne osnove.
6.  Ako se Komisija ne slaže s time da promijeni svoj prijedlog radi usklađivanja s pravnom osnovom koju je odobrio Parlament, izvjestitelj ili predsjednik odbora nadležnog za pravna pitanja ili odbora nadležnog za dotični predmet može predložiti da se glasovanje o sadržaju prijedloga odgodi za jednu od sljedećih dnevnih sjednica.
__________________
1a Međuinstitucijski sporazum od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva, stavak 25. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).
Amandman 37
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 40.
Članak 40.
Članak 40.
Delegacija zakonodavnih ovlasti
Delegacija zakonodavnih ovlasti i dodjela provedbenih ovlasti
1.   Prilikom razmatranja prijedloga zakonodavnog akta koji delegira ovlasti Komisiji u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Parlament obraća posebnu pozornost na ciljeve, sadržaj, područje primjene i trajanje delegiranih ovlasti te na uvjete delegacije.
1.   Prilikom razmatranja prijedloga zakonodavnog akta koji delegira ovlasti Komisiji u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Parlament obraća posebnu pozornost na ciljeve, sadržaj, područje primjene i trajanje delegiranih ovlasti te na uvjete delegacije.
1a.  Prilikom razmatranja prijedloga zakonodavnog akta kojim se dodjeljuju provedbene ovlasti u skladu s člankom 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Parlament obraća posebnu pozornost na činjenicu da Komisija pri izvršavanju provedbenih ovlasti ne smije mijenjati niti nadopunjavati zakonodavni akt, pa čak ni njegove elemente koji nisu suštinski.
2.   Odbor nadležan za dotični predmet može u bilo kojem trenutku zatražiti mišljenje odbora nadležnog za tumačenje i primjenu prava Unije.
2.   Odbor nadležan za dotični predmet može u bilo kojem trenutku zatražiti mišljenje odbora nadležnog za tumačenje i primjenu prava Unije.
3.   Odbor nadležan za tumačenje i primjenu prava Unije može također na vlastitu inicijativu razmatrati pitanja delegacije zakonodavnih ovlasti. U takvim slučajevima propisno obavještava odbor nadležan za dotični predmet.
3.   Odbor nadležan za tumačenje i primjenu prava Unije može također na vlastitu inicijativu razmatrati pitanja delegacije zakonodavnih ovlasti i dodjele provedbenih ovlasti . U takvim slučajevima propisno obavještava odbor nadležan za dotični predmet.
Amandman 38
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 41.
Članak 41.
Članak 41.
Provjera financijske usklađenosti
Provjera financijske usklađenosti
1.   Ako prijedlog zakonodavnog akta ima financijske posljedice, Parlament ustanovljuje jesu li predviđena dovoljna financijska sredstva.
1.   Ako prijedlog zakonski obvezujućeg akta ima financijske posljedice, Parlament ustanovljuje jesu li predviđena dovoljna financijska sredstva.
2.   Ne dovodeći u pitanje članak 47., nadležni odbor provjerava financijsku usklađenost svakog prijedloga zakonodavnog akta ili bilo kojeg drugog dokumenta zakonodavne prirode s višegodišnjim financijskim okvirom .
2.   Nadležni odbor za svaki prijedlog zakonski obvezujućeg akta provjerava financijsku usklađenost s uredbom o višegodišnjem financijskom okviru .
3.  Ako nadležni odbor mijenja iznos financijskih sredstava za akt koji razmatra, o tome traži mišljenje odbora nadležnog za proračunska pitanja.
3.  Ako nadležni odbor mijenja iznos financijskih sredstava za akt koji razmatra, o tome traži mišljenje odbora nadležnog za proračunska pitanja.
4.   Odbor nadležan za proračunska pitanja može također na vlastitu inicijativu razmatrati pitanja financijske usklađenosti prijedloga zakonodavnih akata. U takvim slučajevima propisno obavještava odbor nadležan za dotični predmet.
4.   Odbor nadležan za proračunska pitanja može također na vlastitu inicijativu razmatrati pitanja financijske usklađenosti prijedloga zakonski obvezujućih akata. U takvim slučajevima propisno obavještava odbor nadležan za dotični predmet.
5.   Ako odbor nadležan za proračunska pitanja odluči osporiti financijsku usklađenost prijedloga, o svojim zaključcima obavještava Parlament, koji ih stavlja na glasovanje .
5.   Ako odbor nadležan za proračunska pitanja odluči osporiti financijsku usklađenost prijedloga, o svojim zaključcima obavještava Parlament prije nego što Parlament glasuje o prijedlogu .
6.  Parlament može donijeti akt koji je proglašen neusklađenim, ovisno o odluci proračunskog tijela.
Amandman 39
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 42.
Članak 42.
Članak 42.
Provjera poštovanja načela supsidijarnosti
Provjera poštovanja načela supsidijarnosti i proporcionalnosti
1.   Tijekom provjere prijedloga zakonodavnog akta Parlament obraća posebnu pozornost na poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.
1.   Tijekom provjere prijedloga zakonodavnog akta Parlament obraća posebnu pozornost na poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.
2.   Odbor nadležan za poštovanje načela supsidijarnosti može podnijeti preporuku odboru nadležnom za dotični predmet u vezi s bilo kojim prijedlogom zakonodavnog akta.
2.   Samo odbor nadležan za poštovanje načela supsidijarnosti može podnijeti preporuku odboru nadležnom za dotični predmet u vezi s prijedlogom zakonodavnog akta.
3.  Ako nacionalni parlament predsjedniku pošalje obrazloženo mišljenje u skladu s člankom 3. Protokola o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji i člankom 6. Protokola o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, ono se upućuje odboru nadležnom za dotični predmet i radi obavijesti šalje odboru nadležnom za poštovanje načela supsidijarnosti.
4.   Osim u hitnim slučajevima navedenima u članku 4. Protokola o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, nadležni odbor neće održati konačno glasovanje prije isteka roka od osam tjedana utvrđenog u članku 6. Protokola o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.
4.   Osim u hitnim slučajevima navedenima u članku 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, odbor nadležan za dotični predmet ne održava konačno glasovanje prije isteka roka od osam tjedana utvrđenog u članku 6. Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.
4a.  Ako nacionalni parlament predsjedniku pošalje obrazloženo mišljenje u skladu s člankom 3. Protokola o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, ono se upućuje odboru nadležnom za dotični predmet i radi obavijesti šalje odboru nadležnom za poštovanje načela supsidijarnosti.
5.   Ako obrazložena mišljenja o neusklađenosti prijedloga zakonodavnog akta s načelom supsidijarnosti predstavljaju najmanje jednu trećinu svih glasova dodijeljenih nacionalnim parlamentima ili četvrtinu istih u slučaju prijedloga zakonodavnog akta podnesenog na temelju članka 76. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Parlament ne donosi odluku sve dok se autor prijedloga ne očituje o svojem daljnjem postupanju.
5.   Ako obrazložena mišljenja o neusklađenosti prijedloga zakonodavnog akta s načelom supsidijarnosti predstavljaju najmanje jednu trećinu svih glasova dodijeljenih nacionalnim parlamentima ili četvrtinu istih u slučaju prijedloga zakonodavnog akta podnesenog na temelju članka 76. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Parlament ne donosi odluku sve dok se autor prijedloga ne očituje o svojem daljnjem postupanju.
6.   Ako u okviru redovnog zakonodavnog postupka obrazložena mišljenja o neusklađenosti prijedloga zakonodavnog akta s načelom supsidijarnosti predstavljaju najmanje običnu većinu glasova dodijeljenih nacionalnim parlamentima, nadležni odbor može, nakon što razmotri obrazložena mišljenja koja su podnijeli nacionalni parlamenti i Komisija te nakon što sasluša stajališta odbora nadležnog za poštovanje načela supsidijarnosti, predložiti Parlamentu da odbije prijedlog na temelju kršenja načela supsidijarnosti ili podnijeti Parlamentu bilo koju drugu preporuku koja može uključivati prijedloge za izmjene vezane uz poštovanje načela supsidijarnosti. Svakoj takvoj preporuci prilaže se mišljenje odbora nadležnog za poštovanje načela supsidijarnosti.
6.   Ako u okviru redovnog zakonodavnog postupka obrazložena mišljenja o neusklađenosti prijedloga zakonodavnog akta s načelom supsidijarnosti predstavljaju najmanje običnu većinu glasova dodijeljenih nacionalnim parlamentima, nadležni odbor može, nakon što razmotri obrazložena mišljenja koja su podnijeli nacionalni parlamenti i Komisija te nakon što sasluša stajališta odbora nadležnog za poštovanje načela supsidijarnosti, predložiti Parlamentu da odbije prijedlog na temelju kršenja načela supsidijarnosti ili podnijeti Parlamentu bilo koju drugu preporuku koja može uključivati prijedloge za izmjene vezane uz poštovanje načela supsidijarnosti. Svakoj takvoj preporuci prilaže se mišljenje odbora nadležnog za poštovanje načela supsidijarnosti.
Preporuka se podnosi Parlamentu na raspravu i glasovanje. Ako je preporuka da se prijedlog odbije prihvaćena većinom danih glasova, predsjednik proglašava postupak zaključenim. Ako Parlament ne odbije prijedlog, postupak se nastavlja, uzimajući u obzir sve preporuke koje je Parlament odobrio.
Preporuka se podnosi Parlamentu na raspravu i glasovanje. Ako je preporuka da se prijedlog odbije prihvaćena većinom danih glasova, predsjednik proglašava postupak zaključenim. Ako Parlament ne odbije prijedlog, postupak se nastavlja, uzimajući u obzir sve preporuke koje je Parlament odobrio.
Amandman 40
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 44.
Članak 44.
Članak 44.
Predstavljanje Parlamenta na sjednicama Vijeća
Predstavljanje Parlamenta na sjednicama Vijeća
Kad Vijeće pozove Parlament da sudjeluje na sjednici Vijeća na kojoj ono djeluje u zakonodavnom svojstvu , predsjednik Parlamenta traži da Parlament predstavlja predsjednik ili izvjestitelj nadležnog odbora ili drugi zastupnik kojeg odredi odbor.
Kad Vijeće pozove Parlament da sudjeluje na sjednici Vijeća, predsjednik Parlamenta traži da Parlament predstavlja predsjednik ili izvjestitelj odbora nadležnog za dotični predmet ili drugi zastupnik kojeg odredi odbor.
Amandman 41
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 45.
Članak 45.
Članak 45.
Pravo inicijative koje je Parlamentu dodijeljeno Ugovorima
Pravo Parlamenta da podnosi prijedloge
U slučajevima kada je Ugovorima Parlamentu dodijeljeno pravo inicijative, nadležni odbor može sastaviti izvješće o vlastitoj inicijativi.
U slučajevima kada je Ugovorima Parlamentu dodijeljeno pravo inicijative, nadležni odbor može sastaviti izvješće o vlastitoj inicijativi u skladu s člankom 52 .
Izvješće sadržava sljedeće:
Izvješće sadržava sljedeće:
(a)  prijedlog rezolucije;
(a)  prijedlog rezolucije;
(b)   po potrebi nacrt odluke ili nacrt prijedloga;
(b)   nacrt prijedloga;
(c)  obrazloženje koje po potrebi uključuje financijski izvještaj.
(c)  obrazloženje koje po potrebi uključuje financijski izvještaj.
Ako je Parlamentu za donošenje akta potrebno odobrenje ili suglasnost Vijeća i mišljenje ili suglasnost Komisije, Parlament može, nakon glasovanja o predloženom aktu i na prijedlog izvjestitelja, odlučiti o odgodi glasovanja o prijedlogu rezolucije sve dok Vijeće ili Komisija ne iznesu svoje stajalište.
Ako je Parlamentu za donošenje akta potrebno odobrenje ili suglasnost Vijeća i mišljenje ili suglasnost Komisije, Parlament može, nakon glasovanja o predloženom aktu i na prijedlog izvjestitelja, odlučiti o odgodi glasovanja o prijedlogu rezolucije sve dok Vijeće ili Komisija ne iznesu svoje stajalište.
Amandman 42
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 46.
Članak 46.
Članak 46.
Inicijativa u skladu s člankom 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Zahtjevi za podnošenje prijedloga upućeni Komisiji
1.   U skladu s člankom 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Parlament može, donošenjem rezolucije na temelju izvješća o vlastitoj inicijativi koje je sastavio nadležni odbor u skladu s člankom 52., zatražiti od Komisije da podnese odgovarajuće prijedloge za donošenje novog akta ili izmjenu postojećeg akta. Rezolucija se donosi većinom glasova zastupnika u konačnom glasovanju. Parlament istovremeno može postaviti rok za podnošenje takvog prijedloga.
1.   U skladu s člankom 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Parlament može, donošenjem rezolucije na temelju izvješća o vlastitoj inicijativi koje je sastavio nadležni odbor u skladu s člankom 52., zatražiti od Komisije da podnese odgovarajuće prijedloge za donošenje novog akta ili izmjenu postojećeg akta. Rezolucija se donosi većinom glasova zastupnika u konačnom glasovanju. Parlament istovremeno može postaviti rok za podnošenje takvog prijedloga.
2.   Svaki zastupnik može podnijeti prijedlog akta Unije na temelju prava inicijative koje je Parlamentu dodijeljeno člankom 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
2.   Svaki zastupnik može podnijeti prijedlog akta Unije na temelju prava inicijative koje je Parlamentu dodijeljeno člankom 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Ovakav prijedlog zajedno može podnijeti najviše 10 zastupnika. U prijedlogu se navodi njegova pravna osnova i može biti popraćen obrazloženjem od najviše 150 riječi.
Ovakav prijedlog zajednički može podnijeti najviše 10 zastupnika. U prijedlogu se navodi pravna osnova na kojoj je izrađen i može biti popraćen obrazloženjem od najviše 150 riječi.
Prijedlog se podnosi predsjedniku, koji provjerava jesu li ispunjeni pravni zahtjevi. On prijedlog može uputiti odboru nadležnom za takvu provjeru i tražiti mišljenje o primjerenosti pravne osnove. Ako predsjednik prijedlog proglasi dopuštenim, objavljuje ga na plenarnoj sjednici i upućuje nadležnom odboru.
Prije takvog upućivanja nadležnom odboru, prijedlog se prevodi na one službene jezike za koje predsjednik odbora smatra da su potrebni za sažeto razmatranje.
Nadležni odbor donosi odluku o daljnjim koracima u roku od tri mjeseca nakon upućivanja te nakon što je autorima prijedloga dao priliku da se obrate odboru.
U naslovu izvješća navode se autori prijedloga.
3.  Prijedlog se podnosi predsjedniku, koji provjerava jesu li ispunjeni pravni zahtjevi. On prijedlog može uputiti odboru nadležnom za takvu provjeru i tražiti mišljenje o primjerenosti pravne osnove. Ako predsjednik prijedlog proglasi dopuštenim, objavljuje ga na plenarnoj sjednici i upućuje ga nadležnom odboru.
Prije takvog upućivanja nadležnom odboru, prijedlog se prevodi na one službene jezike za koje predsjednik odbora smatra da su potrebni za sažeto razmatranje.
Odbor može preporučiti predsjedniku da se prijedlog daje na potpis svim zastupnicima, ovisno o načinima i rokovima utvrđenima člankom 136. stavcima 2, 3. i 7.
Ako takav prijedlog potpiše većina zastupnika u Parlamentu, smatra se da je Konferencija predsjednika odobrila izvješće o prijedlogu. Odbor sastavlja izvješće u skladu s člankom 52. nakon što je saslušao autore prijedloga.
Ako se prijedlog ne daje na dodatno potpisivanje ili ga ne potpiše većina zastupnika u Parlamentu, nadležni odbor donosi odluku o daljnjim koracima u roku od tri mjeseca nakon upućivanja i nakon što je saslušao autore prijedloga.
U naslovu izvješća navode se autori prijedloga.
4.   U rezoluciji Parlamenta navodi se odgovarajuća pravna osnova te joj se prilažu detaljne preporuke o sadržaju zahtijevanih prijedloga, koje poštuju temeljna prava i načelo supsidijarnosti .
4.   U rezoluciji Parlamenta navodi se odgovarajuća pravna osnova te joj se prilažu preporuke o sadržaju zahtijevanih prijedloga.
5.   Ako prijedlog ima financijske posljedice, Parlament navodi način osiguravanja dostatnih financijskih sredstava.
5.   Ako prijedlog ima financijske posljedice, Parlament navodi način osiguravanja dostatnih financijskih sredstava.
6.   Nadležni odbor nadzire napredak pripreme svakog predloženog zakonodavnog akta koji je sastavljen na temelju posebnog zahtjeva Parlamenta.
6.   Nadležni odbor nadzire napredak pripreme svakog predloženog pravnog akta Unije koji je sastavljen na temelju posebnog zahtjeva Parlamenta.
6a.  Konferencija predsjednika odbora redovito nadzire usklađenost Komisije sa stavkom 10. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, pri čemu Komisija odgovara na takve zahtjeve u roku od tri mjeseca navodeći daljnja postupanja koja s njima u vezi planira provesti donošenjem posebne komunikacije. Komisija redovito izvještava Konferenciju predsjednika o rezultatima tog nadzora.
Amandman 43
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 47.
Članak 47.
Članak 47.
Razmatranje zakonodavnih dokumenata
Razmatranje zakonski obvezujućih akata
1.   Predsjednik upućuje prijedloge zakonodavnih akata i druge dokumente zakonodavne prirode na razmatranje nadležnom odboru.
1.   Predsjednik upućuje prijedloge zakonski obvezujućih akata primljene od drugih institucija ili država članica na razmatranje nadležnom odboru.
U slučaju dvojbe predsjednik može primijeniti članak 201. stavak 2. prije nego što u Parlamentu objavi upućivanje nadležnom odboru.
U slučaju da je prijedlog naveden u programu rada Komisije, nadležni odbor može imenovati izvjestitelja radi praćenja pripremne faze prijedloga.
Predsjednik prosljeđuje savjetovanja Vijeća ili zahtjeve Komisije za mišljenje odboru nadležnom za razmatranje prijedloga.
Odredbe za prvo čitanje navedene u člancima 38. do 46., člancima 57. do 63. i članku 75. primjenjuju se na prijedloge zakonodavnih akata, bez obzira na to zahtijevaju li jedno, dva ili tri čitanja.
1a.  U slučaju dvojbe predsjednik može, prije nego što u Parlamentu objavi upućivanje nadležnom odboru, podnijeti Konferenciji predsjednika pitanje u vezi s nadležnošću. Konferencija predsjednika donosi odluku na temelju preporuke Konferencije predsjednika odbora ili njezinog predsjednika u skladu s člankom 201.a stavkom 2.
1b.  Nadležni odbor može u svakom trenutku odlučiti imenovati izvjestitelja koji će pratiti pripremnu fazu prijedloga. Na to će obratiti posebnu pozornost ako je prijedlog uvršten u radni program Komisije.
2.  Stajališta Vijeća upućuju se na razmatranje nadležnom odboru u prvom čitanju.
Odredbe za drugo čitanje navedene u člancima 64. do 69. i članku 76. primjenjuju se na stajališta Vijeća.
3.  Tijekom postupka mirenja između Parlamenta i Vijeća nakon drugog čitanja prijedlog se ne vraća odboru.
Odredbe za treće čitanje navedene u člancima 70. 71. i 72. primjenjuju se na postupak mirenja.
4.  Članci 49., 50., 53., članak 59. stavci 1. i 3. te članci 60., 61. i 188. ne primjenjuju se tijekom drugog i trećeg čitanja.
5.   U slučaju proturječja između odredbe Poslovnika koja se tiče drugog i trećeg čitanja i bilo koje druge odredbe Poslovnika, prednost ima odredba koja se tiče drugog i trećeg čitanja.
5.   U slučaju proturječja između odredbe Poslovnika koja se tiče drugog i trećeg čitanja i bilo koje druge odredbe Poslovnika, prednost ima odredba koja se tiče drugog i trećeg čitanja.
Amandman 44
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 47.a (novi)
Članak 47.a
Ubrzavanje zakonodavnih postupaka
Nadležni odbor ili odbori mogu uz koordinaciju s Vijećem i Komisijom dogovoriti ubrzavanje zakonodavnih postupaka u pogledu određenih prijedloga, posebice odabranih među prijedlozima koji su definirani kao prioriteti u zajedničkoj izjavi o godišnjem međuinstitucijskom planiranju programa u skladu s člankom 37. stavkom 1.a.
Amandman 45
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 48.
Članak 48.
Članak 48.
Zakonodavni postupci u vezi s inicijativama država članica
Zakonodavni postupci u vezi s inicijativama institucija koje nisu Komisija ili s inicijativama država članica
1.   Inicijative država članica u skladu s člankom 76. Ugovora o funkcioniranju Europske unije razmatraju se u skladu s ovim člankom, člancima 38. do 43. te člancima 47. i 59.
1.   Prilikom rada na inicijativama institucija koje nisu Komisija ili inicijativama država članica, nadležni odbor može pozvati predstavnike institucija ili država članica koje su inicijativu pokrenule da je predstave odboru. Predstavnike država članica koje su inicijativu pokrenule može pratiti Predsjedništvo Vijeća.
2.  Nadležni odbor može pozvati predstavnike država članica da svoju inicijativu predstave odboru. Predstavnike može pratiti Predsjedništvo Vijeća.
3.   Prije nego što prijeđe na glasovanje nadležni odbor obraća se Komisiji s pitanjem priprema li ona mišljenje o inicijativi. Ako je odgovor potvrdan, odbor ne prihvaća izvješće prije nego što zaprimi mišljenje Komisije.
3.   Prije nego što prijeđe na glasovanje nadležni odbor obraća se Komisiji s pitanjem priprema li ona mišljenje o inicijativi ili namjerava podnijeti alternativan prijedlog unutar kratkog vremenskog razdoblja . Ako je odgovor koji dobije potvrdan, odbor ne prihvaća izvješće prije nego što zaprimi mišljenje ili alternativni prijedlog Komisije.
4.   U slučaju kad se dva ili više prijedloga koji dolaze iz Komisije i/ili država članica s istim zakonodavnim ciljem podnesu Parlamentu istovremeno ili u kratkom vremenskom razdoblju, Parlament ih razmatra u jednom izvješću. Nadležni odbor u svojem izvješću navodi u pogledu kojeg teksta predlaže izmjene te upućuje na sve druge tekstove u zakonodavnoj rezoluciji.
4.   U slučaju kad se dva ili više prijedloga koji dolaze iz Komisije i/ili druge institucije i/ili država članica s istim zakonodavnim ciljem podnesu Parlamentu istovremeno ili u kratkom vremenskom razdoblju, Parlament ih razmatra u jednom izvješću. Nadležni odbor u svojem izvješću navodi u pogledu kojeg teksta predlaže izmjene te upućuje na sve druge tekstove u zakonodavnoj rezoluciji.
Amandman 46
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 49.
Članak 49.
Članak 49.
Zakonodavna izvješća
Zakonodavna izvješća
1.   Predsjednik odbora kojem je upućen prijedlog zakonodavnog akta predlaže odboru korištenje određenog postupka.
1.   Predsjednik odbora kojem je upućen prijedlog zakonski obvezujućeg akta predlaže odboru korištenje određenog postupka.
2.   Nakon donošenja odluke o postupku koji se koristi te ako se ne primjenjuje članak 50., odbor između svojih članova ili stalnih zamjenika imenuje izvjestitelja za prijedlog zakonodavnog akta ako to prethodno nije učinio na temelju programa rada Komisije dogovorenog u skladu s člankom 37 .
2.   Nakon donošenja odluke o postupku koji se koristi te ako se ne primjenjuje pojednostavljeni postupak iz članka 50., odbor između svojih članova ili stalnih zamjenika imenuje izvjestitelja za prijedlog zakonodavnog akta ako to prethodno nije učinio na temelju članka 47 . stavka 1.b.
3.   Izvješće odbora sadržava sljedeće:
3.   Izvješće odbora sadržava sljedeće:
(a)   ako postoje, amandmane na prijedlog uz koje su po potrebi priložena kratka obrazloženja za koja je nadležan izvjestitelj i o kojima se ne glasuje;
(a)   ako postoje, amandmane na prijedlog uz koje su po potrebi priložena kratka obrazloženja za koja je nadležan autor i o kojima se ne glasuje;
(b)  nacrt zakonodavne rezolucije u skladu s člankom 59. stavkom 2 .;
(b)  nacrt zakonodavne rezolucije u skladu s člankom 59. stavkom 1 .c ;
(c)   po potrebi, obrazloženje koje uključuje financijski izvještaj u kojem se iskazuje razmjer financijskih posljedica izvješća i njegova usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom.
(c)   po potrebi, obrazloženje koje, ako je potrebno, uključuje financijski izvještaj u kojem se iskazuje razmjer financijskih posljedica izvješća i njegova usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom.
(ca)  ako postoji, upućivanje na procjenu utjecaja koju je proveo Parlament.
Amandman 47
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 50.
Članak 50.
Članak 50.
Pojednostavljeni postupak
Pojednostavljeni postupak
1.   Nakon prve rasprave o prijedlogu zakonodavnog akta predsjednik odbora može predložiti da se akt odobri bez amandmana. Predsjednik odbora podnosi Parlamentu izvješće kojim se prijedlog odobrava, osim ako najmanje jedna desetina članova odbora tome ne prigovori. Primjenjuje se članak 150. stavak 1., drugi podstavak, te stavci 2. i 4.
1.   Nakon prve rasprave o prijedlogu zakonodavnog akta predsjednik odbora može predložiti da se akt odobri bez amandmana. Smatra se da je predloženi postupak odobren osim ako najmanje jedna desetina članova odbora tome ne prigovori. Predsjednik odbora ili izvjestitelj, ako je imenovan, podnosi Parlamentu izvješće kojim se prijedlog odobrava. Primjenjuje se članak 150. stavak 1., drugi podstavak, te stavci 2. i 4.
2.   Isto tako predsjednik odbora može predložiti da on sam ili izvjestitelj sastave skup amandmana koji odražavaju raspravu u odboru. Ako se odbor s time složi, ti se amandmani šalju članovima odbora. Ako najmanje jedna desetina članova tome ne prigovori u određenom roku, koji ne može biti kraći od 21 dana od dana slanja amandmana, smatra se da je odbor prihvatio izvješće. U tom se slučaju nacrt zakonodavne rezolucije i amandmani podnose Parlamentu bez rasprave u skladu s člankom 150. stavkom 1., drugim podstavkom te stavcima 2. i 4.
2.   Predsjednik odbora isto tako može predložiti da on sam ili izvjestitelj sastave skup amandmana koji odražavaju raspravu u odboru. Ako najmanje jedna desetina članova tome ne prigovori, smatra se da je predloženi postupak odobren i amandmani se šalju članovima odbora.
Ako najmanje jedna desetina članova ne prigovori na amandmane u određenom roku, koji ne može biti kraći od 10 radnih dana od dana slanja amandmana, smatra se da je odbor prihvatio izvješće. U tom se slučaju nacrt zakonodavne rezolucije i amandmani podnose Parlamentu bez rasprave u skladu s člankom 150. stavkom 1., drugim podstavkom te stavcima 2. i 4.
Ako najmanje jedna desetina članova odbora prigovori amandmanima, oni se stavljaju na glasovanje na sljedećoj sjednici odbora.
3.  Ako najmanje jedna desetina članova odbora tome prigovori, amandmani se stavljaju na glasovanje na sljedećoj sjednici odbora.
4.   Prva i druga rečenica stavka 1., prva, druga i treća rečenica stavka 2. te stavak 3. primjenjuju se na odgovarajući način na mišljenja odbora u smislu članka 53.
4.   Uz iznimku odredbi koje se odnose na podnošenje Parlamentu, ovaj članak primjenjuje se mutatis mutandis na mišljenja odbora u smislu članka 53.
Amandman 48
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 51.
Članak 51.
Članak 51.
Nezakonodavna izvješća
Nezakonodavna izvješća
1.   Ako sastavlja nezakonodavno izvješće, odbor imenuje izvjestitelja između svojih članova ili stalnih zamjenika.
1.   Ako sastavlja nezakonodavno izvješće, odbor imenuje izvjestitelja između svojih članova ili stalnih zamjenika.
2.  Izvjestitelj je nadležan za pripremu izvješća odbora i njegovo podnošenje Parlamentu u ime odbora.
3.   Izvješće odbora sadržava sljedeće:
3.   Izvješće odbora sadržava sljedeće:
(a)   prijedlog rezolucije;
(a)   prijedlog rezolucije;
(b)   obrazloženje koje uključuje financijski izvještaj u kojem se iskazuje razmjer financijskih posljedica izvješća i njegova usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom;
(b)   obrazloženje koje, ako je potrebno, uključuje financijski izvještaj u kojem se iskazuje razmjer financijskih posljedica izvješća i njegova usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom;
(c)   tekstove mogućih prijedloga rezolucija koje se uključuju na temelju članka 133. stavka 4.
(c)   tekstove mogućih prijedloga rezolucija koje se uključuju na temelju članka 133. stavka 4.
Amandman 49
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 52.
Članak 52.
Članak 52.
Izvješća o vlastitoj inicijativi
Izvješća o vlastitoj inicijativi
1.   Odbor koji namjerava sastaviti izvješće i podnijeti Parlamentu prijedlog rezolucije o pitanju iz njegove nadležnosti, a koje mu nije upućeno na savjetovanje niti je od njega zatraženo mišljenje na temelju članka 201. stavka 1. , može to učiniti samo uz odobrenje Konferencije predsjednika. Ako se takvo odobrenje uskrati, uvijek se mora navesti razlog. Ako je predmet izvješća prijedlog koji je podnio zastupnik u skladu s člankom 46. stavkom 2., odobrenje se može uskratiti jedino ako nisu ispunjeni uvjeti navedeni u članku 5. Statuta zastupnika i članku 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
1.   Odbor koji namjerava sastaviti nezakonodavno izvješće ili izvješće u skladu s člankom 45. ili 46. o pitanju iz svoje nadležnosti koje nije bilo upućeno, može to učiniti samo uz odobrenje Konferencije predsjednika.
Konferencija predsjednika odlučuje o zahtjevima za odobrenje sastavljanja izvješća u skladu s prvim podstavkom na temelju provedbenih odredbi koje sama utvrđuje.
Konferencija predsjednika odlučuje o zahtjevima za odobrenje sastavljanja izvješća u skladu sa stavkom 1. na temelju provedbenih odredbi koje sama utvrđuje. Ako se odboru ospori nadležnost za sastavljanje izvješća za koje je zatražio odobrenje, Konferencija predsjednika u roku od šest tjedana donosi odluku na temelju preporuke Konferencije predsjednika odbora, ili ako takva preporuka izostane, na temelju preporuke njezinog predsjednika. Ako Konferencija predsjednika ne donese odluku u tom roku, preporuka se proglašava odobrenom.
1a.  Ako se takvo odobrenje uskrati, razlog uskraćivanja uvijek se navodi.
Ako je predmet izvješća u okviru prava inicijative Parlamenta iz članka 45., odobrenje se može uskratiti samo ako uvjeti utvrđeni Ugovorima nisu ispunjeni.
1b.  U slučajevima iz članaka 45. i 46. Konferencija predsjednika donosi odluku u roku od dva mjeseca.
2.   Parlament razmatra prijedloge rezolucija sadržane u izvješću o vlastitoj inicijativi prema postupku kratkog predstavljanja navedenom u članku 151. Amandmane na te prijedloge rezolucija dopušteno je razmatrati na plenarnoj sjednici samo ako ih je podnio izvjestitelj radi uzimanja u obzir novih informacija ili ako ih je podnijela najmanje jedna desetina zastupnika u Parlamentu. Klubovi zastupnika mogu podnositi alternativne prijedloge rezolucija u skladu s člankom 170. stavkom 4. Članci 176. i 180.primjenjuju se na prijedlog rezolucije odbora i amandmane na isti. Članak 180. također se primjenjuje na jedinstveno glasovanje o alternativnim prijedlozima rezolucija.
2.   Prijedlozi rezolucija podneseni Parlamentu razmatraju se prema postupku kratkog predstavljanja navedenom u članku 151. Amandmane na te prijedloge rezolucija i zahtjeve za glasovanje po dijelovima ili odvojeno glasovanje dopušteno je razmatrati na plenarnoj sjednici samo ako ih je podnio ili izvjestitelj radi uzimanja u obzir novih informacija ili najmanje jedna desetina zastupnika u Parlamentu. Klubovi zastupnika mogu podnositi alternativne prijedloge rezolucija u skladu s člankom 170. stavkom 4. Članak 180. primjenjuje se na prijedlog rezolucije odbora i amandmane na isti. Članak 180. također se primjenjuje na jedinstveno glasovanje o alternativnim prijedlozima rezolucija.
Prvi podstavak ovog stavka ne primjenjuje se ako predmet izvješća ispunjava uvjete za ključnu raspravu na plenarnoj sjednici, ako je izvješće sastavljeno u skladu s pravom inicijative u člancima 45. ili 46. ili ako je izvješće odobreno kao strateško izvješće 9 .
2a.  Stavak 2. ne primjenjuje se ako predmet izvješća ispunjava uvjete za ključnu raspravu na plenarnoj sjednici, ako je izvješće sastavljeno u skladu s pravom inicijative iz članka 45. ili 46. ili ako je izvješće odobreno kao strateško izvješće 9a .
3.  Ako predmet izvješća spada u pravo inicijative navedeno u članku 45., odobrenje se može uskratiti samo na temelju neispunjavanja uvjeta utvrđenih Ugovorima.
4.  U slučajevima koji se navode u člancima 45. i 46. Konferencija predsjednika donosi odluku u roku od dva mjeseca.
__________________
__________________
9 Vidi relevantnu odluku Konferencije predsjednika, uključenu u Prilog XVII. ovog Poslovnika.
9a Vidi relevantnu odluku Konferencije predsjednika.
Amandman 50
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 53.
Članak 53.
Članak 53.
Mišljenja odbora
Mišljenja odbora
1.   Ako se odbor kojemu je predmet najprije upućen želi upoznati sa stajalištem drugog odbora ili ako drugi odbor želi iznijeti svoja stajališta o izvješću odbora kojemu je predmet najprije upućen, ti odbori mogu u skladu s člankom 201. stavkom 3. zatražiti od predsjednika Parlamenta da se jedan odbor imenuje nadležnim odborom, a drugi odborom čije se mišljenje traži.
1.   Ako se odbor kojemu je predmet najprije upućen želi upoznati sa stajalištem drugog odbora ili ako drugi odbor želi iznijeti svoja stajališta odboru kojemu je predmet najprije upućen, ti odbori mogu u skladu s člankom 201. stavkom 3. zatražiti od predsjednika Parlamenta da se jedan odbor imenuje nadležnim odborom, a drugi odborom čije se mišljenje traži.
Odbor koji daje mišljenje može kao izvjestitelja za mišljenje imenovati jednog od svojih članova ili stalnih zamjenika ili stajališta odbora može poslati njegov predsjednik u obliku pisma.
2.   U slučaju dokumenata zakonodavne prirode u smislu članka 47. stavka 1. mišljenje se sastoji od amandmana na tekst koji se upućuju odboru i uz koje se po potrebi prilažu kratka obrazloženja. Za takva obrazloženja odgovoran je izvjestitelj za mišljenje i o njima se ne glasuje. Ako je potrebno, odbor čije se mišljenje traži može podnijeti kratko pisano obrazloženje za mišljenje u cijelosti.
2.   Ako se odnosi na prijedlog zakonski obvezujućeg akta, mišljenje se sastoji od amandmana na tekst koji se upućuju odboru i uz koje se po potrebi prilažu kratka obrazloženja. Za ta obrazloženja odgovoran je njihov autor i o njima se ne glasuje. Ako je potrebno, odbor čije se mišljenje traži može podnijeti kratko pisano obrazloženje za mišljenje u cijelosti. Za to kratko pisano obrazloženje odgovoran je izvjestitelj.
U slučaju nezakonodavnih tekstova mišljenje se sastoji od preporuka za dijelove prijedloga rezolucije nadležnog odbora.
Ako se ne odnosi na prijedlog zakonski obvezujućeg akta, mišljenje se sastoji od preporuka za dijelove prijedloga rezolucije nadležnog odbora.
Nadležni odbor ove amandmane i prijedloge stavlja na glasovanje.
Nadležni odbor ove amandmane i prijedloge stavlja na glasovanje.
U mišljenjima se razmatraju isključivo ona pitanja koja su u nadležnosti odbora čije se mišljenje traži.
U mišljenjima se razmatraju isključivo ona pitanja koja su u nadležnosti odbora čije se mišljenje traži.
3.   Nadležni odbor određuje rok u kojem odbor čije se mišljenje traži mora dostaviti svoje mišljenje da bi ga nadležni odbor mogao uzeti u obzir. Nadležni odbor odmah priopćava svaku promjenu u najavljenom rasporedu odboru/odborima čije se mišljenje traži. Nadležni odbor ne donosi konačne zaključke prije nego što taj rok istekne.
3.   Nadležni odbor određuje rok u kojem odbor čije se mišljenje traži mora dostaviti svoje mišljenje da bi ga nadležni odbor mogao uzeti u obzir. Nadležni odbor odmah priopćava svaku promjenu u najavljenom rasporedu odboru/odborima čije se mišljenje traži. Nadležni odbor ne donosi konačne zaključke prije nego što taj rok istekne.
3a.  Odbor koji daje mišljenje isto tako može odlučiti predstaviti svoje stajalište u obliku amandmana koji se nakon usvajanja podnose izravno u nadležnom odboru. Te amandmane u ime odbora podnosi predsjednik ili izvjestitelj.
3b.  Odbor koji daje mišljenje podnosi amandmane iz stavka 3.a unutar roka za podnošenje amandmana koji je utvrdio nadležni odbor.
4.   Nadležni odbor izvješću prilaže sva prihvaćena mišljenja.
4.   Nadležni odbor izvješću prilaže sva mišljenja i amandmane koje je usvojio odbor koji daje mišljenje .
5.   Na plenarnoj sjednici amandmane može podnositi isključivo nadležni odbor .
5.   Odbori koji daju mišljenje u smislu ovoga članka ne mogu podnositi amandmane Parlamentu na razmatranje .
6.   Predsjednik i izvjestitelj odbora čije se mišljenje traži pozivaju se da u savjetodavnom svojstvu sudjeluju na sjednicama nadležnog odbora ako se one bave pitanjima od zajedničkog interesa.
6.   Predsjednik i izvjestitelj odbora čije se mišljenje traži pozivaju se da u savjetodavnom svojstvu sudjeluju na sjednicama nadležnog odbora ako se one bave pitanjima od zajedničkog interesa.
Amandman 51
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 54.
Članak 54.
Članak 54.
Postupak s pridruženim odborima
Postupak u pridruženom odboru
Ako se u skladu s člankom 201. stavkom 2. ili člankom 52. Konferenciji predsjednika uputi pitanje o nadležnosti, a Konferencija predsjednika na temelju Priloga VI. smatra da je predmet gotovo podjednako u nadležnosti dvaju ili više odbora ili su pak različiti dijelovi predmeta u nadležnosti dvaju ili više različitih odbora, primjenjuje se članak 53. sa sljedećim dodatnim odredbama:
1.  Ako se u skladu s člankom 201.a Konferenciji predsjednika uputi pitanje o nadležnosti, a Konferencija predsjednika na temelju Priloga VI. smatra da je predmet gotovo podjednako u nadležnosti dvaju ili više odbora ili su pak različiti dijelovi predmeta u nadležnosti dvaju ili više različitih odbora, primjenjuje se članak 53. sa sljedećim dodatnim odredbama:
–  odbori zajednički dogovaraju raspored;
–  odbori zajednički dogovaraju raspored;
–  izvjestitelji se međusobno obavještavaju i pokušavaju postići dogovor o tekstovima koje predlažu svojim odborima te o svojem stajalištu prema amandmanima;
–  izvjestitelji se međusobno obavještavaju i pokušavaju postići dogovor o tekstovima koje predlažu svojim odborima te o svojem stajalištu prema amandmanima;
–   predsjednici odbora i izvjestitelji zajednički određuju dijelove teksta koji su u njihovoj isključivoj ili zajedničkoj nadležnosti te se dogovaraju o konkretnom načinu suradnje. U slučaju da ne postignu dogovor o razgraničenju nadležnosti, predmet se na zahtjev jednog od odbora podnosi Konferenciji predsjednika koja može odlučiti o pitanju nadležnosti odbora ili o primjeni postupka zajedničkih sjednica odbora na temelju članka 55.; pri tome se drugi podstavak članka 201. stavka 2. primjenjuje na odgovarajući način;
–   predsjednici odbora i izvjestitelji obvezni su poštovati načelo dobre i iskrene suradnje i zajednički određuju dijelove teksta koji su u njihovoj isključivoj ili podijeljenoj nadležnosti te se dogovaraju o konkretnom načinu suradnje. U slučaju da ne postignu dogovor o razgraničenju nadležnosti, predmet se na zahtjev jednog od odbora podnosi Konferenciji predsjednika koja može odlučiti o pitanju nadležnosti odbora ili o primjeni postupka zajedničkih sjednica odbora na temelju članka 55. Ta odluka donosi se u skladu s postupkom i u roku utvrđenom u članku 201.a.
–   nadležni odbor bez glasovanja prihvaća amandmane pridruženog odbora ako se oni tiču predmeta koji su u isključivoj nadležnosti pridruženih odbora. Ako nadležni odbor odbije amandmane o predmetima koji su u zajedničkoj nadležnosti nadležnog i pridruženog odbora, pridruženi odbor može podnijeti te amandmane izravno na plenarnoj sjednici;
–   nadležni odbor bez glasovanja prihvaća amandmane pridruženog odbora ako se oni tiču predmeta koji su u isključivoj nadležnosti pridruženih odbora. Ako nadležni odbor ne poštuje isključivu nadležnost pridruženog odbora, pridruženi odbor može podnijeti amandmane izravno na plenarnoj sjednici. Ako nadležni odbor ne usvoji amandmane o predmetima koji su u podijeljenoj nadležnosti nadležnog i pridruženog odbora, pridruženi odbor može podnijeti te amandmane izravno na plenarnoj sjednici;
–  u slučaju kad se u vezi s prijedlogom odvija postupak mirenja, u izaslanstvo Parlamenta uključeni su izvjestitelji svakog pridruženog odbora.
–  u slučaju kad se u vezi s prijedlogom odvija postupak mirenja, u izaslanstvo Parlamenta uključeni su izvjestitelji svakog pridruženog odbora.
Tekst ovog članka ne ograničava područje njegove primjene. Zahtjevi za primjenu postupka s pridruženim odborima koji se tiču nezakonodavnih izvješća na temelju članka 52. stavka 1., članka 132. stavaka 1. i 2. su dopušteni.
Postupak s pridruženim odborima određen ovim člankom ne može se primjenjivati u vezi s preporukom koju nadležni odbor treba usvojiti u skladu s člankom 99.
Odluka Konferencije predsjednika o primjeni postupka s pridruženim odborima primjenjuje se na sve faze dotičnog postupka.
Odluka Konferencije predsjednika o primjeni postupka s pridruženim odborima primjenjuje se na sve faze dotičnog postupka.
Prava svojstvena statusu ''nadležnog odbora'' izvršava vodeći odbor. Pri izvršavanju tih prava vodeći odbor mora uzimati u obzir ovlasti pridruženog odbora, a posebno mora poštovati obvezu pridržavanja načela iskrene suradnje u vezi s rasporedom te poštovati pravo pridruženog odbora da odredi amandmane iz njegove isključive nadležnosti koji se podnose na plenarnoj sjednici.
Prava svojstvena statusu ''nadležnog odbora'' izvršava vodeći odbor. Pri izvršavanju tih prava vodeći odbor mora uzimati u obzir ovlasti pridruženog odbora, a posebno mora poštovati obvezu pridržavanja načela iskrene suradnje u vezi s rasporedom te poštovati pravo pridruženog odbora da odredi amandmane iz njegove isključive nadležnosti koji se podnose na plenarnoj sjednici.
Ako vodeći odbor ne poštuje ovlasti pridruženog odbora, oduke koje vodeći odbor donese ostaju valjane, međutim pridruženi odbor može podnijeti amandmane izravno na plenarnoj sjednici u granicama svoje isključive nadležnosti.
1a.  Postupak utvrđen ovim člankom ne primjenjuje se na preporuke koje nadležni odbor usvaja u skladu s člankom 99.
Amandman 52
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 55.
Članak 55.
Članak 55.
Postupak sa zajedničkim sjednicama odbora
Postupak u zajedničkom odboru
1.   Kada u skladu s člankom 201. stavkom 2. primi pitanje koje se tiče nadležnosti, Konferencija predsjednika može odlučiti da se primjenjuje postupak sa zajedničkim sjednicama odbora i zajedničkim glasovanjem, pod uvjetom da:
1.   Kada u skladu s člankom 201.a primi pitanje koje se tiče nadležnosti, Konferencija predsjednika može odlučiti da se primjenjuje postupak sa zajedničkim sjednicama odbora i zajedničkim glasovanjem, pod uvjetom da:
–  prema Prilogu VI. pitanje je neodvojivo u nadležnosti nekoliko odbora; i
–  prema Prilogu VI. pitanje je neodvojivo u nadležnosti nekoliko odbora; i
–  smatra kako se radi o pitanju od velike važnosti.
–  smatra kako se radi o pitanju od velike važnosti.
2.   U tom slučaju dotični izvjestitelji sastavljaju jedinstveni nacrt izvješća koje dotični odbori razmatraju i o kojemu glasuju na zajedničkim sjednicama koje se održavaju pod zajedničkim predsjedanjem predsjednika tih odbora.
2.   U tom slučaju dotični izvjestitelji sastavljaju jedinstveni nacrt izvješća koje dotični odbori razmatraju i o kojemu glasuju na zajedničkim sjednicama koje se održavaju pod zajedničkim predsjedanjem predsjednika tih odbora.
U svim dijelovima postupka dotični odbori mogu izvršavati prava koja proizlaze iz statusa nadležnog odbora samo kada nastupaju zajednički. Takvi odbori mogu osnovati međuodborne radne skupine u cilju pripremanja zajedničkih sjednica i glasovanja.
U svim dijelovima postupka dotični odbori mogu izvršavati prava koja proizlaze iz statusa nadležnog odbora samo kada nastupaju zajednički. Takvi odbori mogu osnovati međuodborne radne skupine u cilju pripremanja zajedničkih sjednica i glasovanja.
3.   U drugom čitanju u redovnom zakonodavnom postupku, stajalište Vijeća razmatra se na zajedničkoj sjednici dotičnih odbora, koja se, ako njihovi predsjednici ne postignu dogovor, održava u srijedu prvog tjedna u kojem je predviđeno održavanje sjednica parlamentarnih tijela nakon što Vijeće Parlamentu objavi svoje stajalište. Ako se niti nakon dodatne sjednice ne postigne rješenje, daljnje sazivanje takvih sjednica preuzima predsjednik Konferencije predsjednika odbora. O preporuci za drugo čitanje glasuje se na zajedničkoj sjednici na temelju zajedničkog teksta koji izrađuju izvjestitelji dotičnih odbora, ili u nedostatku zajedničkog teksta, na temelju amandmana predloženih u tim odborima.
3.   U drugom čitanju u redovnom zakonodavnom postupku, stajalište Vijeća razmatra se na zajedničkoj sjednici dotičnih odbora, koja se, ako njihovi predsjednici ne postignu dogovor, održava u srijedu prvog tjedna u kojem je predviđeno održavanje sjednica parlamentarnih tijela nakon što Vijeće Parlamentu objavi svoje stajalište. Ako se niti nakon dodatne sjednice ne postigne rješenje, daljnje sazivanje takvih sjednica preuzima predsjednik Konferencije predsjednika odbora. O preporuci za drugo čitanje glasuje se na zajedničkoj sjednici na temelju zajedničkog teksta koji izrađuju izvjestitelji dotičnih odbora, ili u nedostatku zajedničkog teksta, na temelju amandmana predloženih u tim odborima.
Predsjednici i izvjestitelji dotičnih odbora su tijekom trećeg čitanja redovnog zakonodavnog postupka po službenoj dužnosti članovi izaslanstva u Odboru za mirenje.
Predsjednici i izvjestitelji dotičnih odbora su tijekom trećeg čitanja redovnog zakonodavnog postupka po službenoj dužnosti članovi izaslanstva u Odboru za mirenje.
Ovaj članak može se primijeniti na postupak koji dovodi do preporuke za odobrenje ili odbijanje sklapanja međunarodnog sporazuma u skladu s člankom 108. stavkom 5. i člankom 99. stavkom 1. ako su ispunjeni u njemu navedeni uvjeti.
Amandman 53
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 56.
Članak 56 .
Članak 52 .a
Izrada izvješća
Izrada izvješća
-1.  Izvjestitelj je odgovoran za pripremu izvješća odbora i za njegovo predstavljanje Parlamentu u ime odbora.
1.   Za obrazloženje je nadležan izvjestitelj i o njemu se ne glasuje. Ono ipak mora biti suglasno s tekstom usvojenog prijedloga rezolucije i svim amandmanima koje odbor predlaže. U protivnom, predsjednik odbora može izbrisati obrazloženje.
1.   Za obrazloženje je nadležan izvjestitelj i o njemu se ne glasuje. Ono ipak mora biti suglasno s tekstom usvojenog prijedloga rezolucije i svim amandmanima koje odbor predlaže. U protivnom, predsjednik odbora može izbrisati obrazloženje.
2.   U izvješću se navodi rezultat glasovanja o izvješću u cijelosti. Osim toga, u izvješću se navodi kako je svaki član glasovao ako tako prilikom glasovanja zatraži najmanje jedna trećina nazočnih članova .
2.   U izvješću se navodi rezultat glasovanja o izvješću u cijelosti i u skladu s člankom 208 . stavkom 3. navodi se kako je svaki član glasovao.
3.   Ako mišljenje odbora nije jednoglasno, u izvješću se također navodi sažetak mišljenja manjine. Mišljenja manjine, iznesena prilikom glasovanja o tekstu u cijelosti, na zahtjev svojih autora mogu biti predmet pisane izjave ne dulje od 200 riječi, koja se prilaže obrazloženju.
3.   Mišljenja manjine mogu biti iznesena prilikom glasovanja o tekstu u cijelosti, na zahtjev svojih autora mogu biti predmet pisane izjave ne dulje od 200 riječi, koja se prilaže obrazloženju.
Predsjednik odbora rješava sve sporove koji se mogu pojaviti kao posljedica primjene ovih odredbi .
Predsjednik odbora rješava sve sporove koji se mogu pojaviti kao posljedica primjene ovog stavka .
4.   Na prijedlog svojeg predsjedništva , odbor može odrediti rok u kojem izvjestitelj mora podnijeti nacrt izvješća. Ovaj rok može se produžiti ili se može imenovati novog izvjestitelja.
4.   Na prijedlog svojeg predsjednika , odbor može odrediti rok u kojem izvjestitelj mora podnijeti nacrt izvješća. Ovaj rok može se produžiti ili se može imenovati novog izvjestitelja.
5.   Nakon isteka roka odbor može naložiti predsjedniku odbora da zatraži uvrštavanje predmeta koji mu je upućen u dnevni red jedne od sljedećih sjednica Parlamenta. Rasprave se potom mogu voditi na temelju usmenog izvješća dotičnog odbora.
5.   Nakon isteka roka odbor može naložiti predsjedniku odbora da zatraži uvrštavanje predmeta koji mu je upućen u dnevni red jedne od sljedećih sjednica Parlamenta. Rasprave i glasovanja potom se mogu voditi na temelju usmenog izvješća dotičnog odbora.
(Ovaj članak, kako je izmijenjen, premješta se ispred članka 53.)
Amandman 54
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 3. – naslov
POGLAVLJE 3.
POGLAVLJE 3.
PRVO ČITANJE
REDOVNI ZAKONODAVNI POSTUPAK
Amandman 55
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 3. – odjeljak 1. (novi)
ODJELJAK 1.
PRVO ČITANJE
Amandman 56
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 3. – podnaslov 1.
Razmatranje u odboru
Briše se.
Amandman 57
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 57.
Članak 57 .
Briše se .
Promjena prijedloga zakonodavnog akta
1.  Ako Komisija obavijesti Parlament da namjerava promijeniti svoj prijedlog ili nadležni odbor to sazna na drugi način, nadležni odbor odgađa razmatranje predmeta sve dok ne zaprimi novi prijedlog ili izmjene prijedloga Komisije.
2.  Ako Vijeće bitno mijenja prijedlog zakonodavnog akta, primjenjuju se odredbe članka 63.
Amandman 58
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 58.
Članak 58 .
Briše se .
Stajalište Komisije i Vijeća o amandmanima
1.  Prije nego što prijeđe na konačno glasovanje o prijedlogu zakonodavnog akta, nadležni odbor traži od Komisije da iznese svoje stajalište o svim amandmanima na prijedlog koje je odbor prihvatio te traži od Vijeća da iznese svoje primjedbe.
2.  Ako Komisija nije u mogućnosti iznijeti svoje stajalište ili izjavi da nije spremna prihvatiti sve amandmane koje je odbor prihvatio, odbor može odgoditi konačno glasovanje.
3.  Stajalište Komisije se po potrebi uključuje u izvješće.
Amandman 59
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 3. – podnaslov 2.
Plenarna sjednica
Briše se.
Amandman 60
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 59.
Članak 59.
Članak 59.
Zaključenje prvog čitanja
Glasovanje u Parlamentu – prvo čitanje
-1.  Parlament može odobriti, izmijeniti ili odbiti nacrt zakonodavnog akta.
1.   Parlament razmatra prijedlog zakonodavnog akta na temelju izvješća koje je sastavio nadležni odbor u skladu s člankom 49 .
1.   Parlament prvo glasuje o svim prijedlozima za trenutačno odbacivanje nacrta zakonodavnog akta koje je u pisanom obliku podnio nadležni odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika .
Ako se prijedlog za odbijanje prihvati, predsjednik traži da institucija iz koje prijedlog potječe povuče nacrt zakonodavnog akta.
Ako institucija iz koje prijedlog potječe to učini, predsjednik postupak proglašava zaključenim.
Ako institucija iz koje prijedlog potječe ne povuče nacrt zakonodavnog akta, predsjednik objavljuje da je prvo čitanje u Parlamentu zaključeno, osim ako na prijedlog predsjednika ili izvjestitelja nadležnog odbora ili kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika Parlament ne odluči vratiti predmet nadležnom odboru na ponovno razmatranje.
Ako se taj prijedlog za odbijanje ne prihvati, Parlament zatim postupa u skladu sa stavcima od 1.a do 1.c.
1a.  Pri glasovanju se daje prioritet svim privremenim sporazumima koje je podnio nadležni odbor na temelju članka 73.d stavka 4. i o njima se glasuje jedinstvenim glasovanjem, osim ako Parlament na zahtjev kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ne odluči umjesto toga prijeći na glasovanje o amandmanima u skladu sa stavkom 1.b. U tom slučaju Parlament također odlučuje o tome glasuje li se odmah o amandmanima. Ako to nije slučaj, Parlament određuje novi rok za amandmane i glasovanje se održava na jednoj od sljedećih dnevnih sjednica.
Ako se privremeni sporazum prihvati jedinstvenim glasovanjem, predsjednik objavljuje da je prvo čitanje u Parlamentu zaključeno.
Ako sporazum ne uspije osigurati većinu glasova u jedinstvenom glasovanju, predsjednik određuje novi rok za amandmane na nacrt zakonodavnog akta. O tim se amandmanima zatim glasuje na jednoj od sljedećih dnevnih sjednica kako bi Parlament zaključio svoje prvo čitanje.
1b.  Osim u slučajevima kada se prihvati prijedlog odbijanja u skladu sa stavkom 1. ili privremeni sporazum u skladu sa stavkom 1.a, svi amandmani na nacrt zakonodavnog akta stavljaju se na glasovanje, uključujući, ovisno o slučaju, pojedinačne dijelove privremenog sporazuma ako su podneseni zahtjevi za glasovanje po dijelovima ili odvojeno glasovanje ili suprotni amandmani.
Prije glasovanja o amandmanima predsjednik može pozvati Komisiju da iznese svoje stajalište te pozvati Vijeće da iznese primjedbe.
Nakon glasovanja o tim amandmanima Parlament glasuje o nacrtu zakonodavnog akta u cijelosti, bilo da je izmijenjen ili nije.
Usvoji li se nacrt zakonodavnog akta u cijelosti, bilo da je izmijenjen ili nije, predsjednik objavljuje da je prvo čitanje zaključeno, osim ako Parlament na prijedlog predsjednika ili izvjestitelja nadležnog odbora ili kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ne odluči vratiti predmet nadležnom odboru na međuinstitucionalne pregovore u skladu s člancima 59.a, 73.a i 73.d.
Ako cijeli nacrt zakonodavnog akta, izmijenjen ili ne, ne dobije većinu danih glasova, predsjednik objavljuje da je prvo čitanje zaključeno, osim ako Parlament na prijedlog predsjednika ili izvjestitelja nadležnog odbora ili kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ne odluči vratiti predmet nadležnom odboru na ponovno razmatranje.
1c.  Nakon glasovanja iz stavaka od 1. do 1.b te glasovanja koja su uslijedila nakon toga o izmjenama nacrta zakonodavne rezolucije u vezi s postupovnim zahtjevima, ako ih je bilo, smatra se da je zakonodavna rezolucija donesena. Zakonodavna se rezolucija izmjenjuje ako je potrebno u skladu s člankom 193. stavkom 2. kako bi odražavala ishod glasovanja iz stavaka od 1. do 1.b.
Tekst zakonodavne rezolucije i stajališta Parlamenta predsjednik prosljeđuje Vijeću i Komisiji te, ako nacrt zakonodavnog akta potječe od njih, skupini država članica, Sudu Europske unije ili Europskoj središnjoj banci.
2.  Parlament najprije glasuje o izmjenama prijedloga o kojem je riječ u izvješću nadležnog odbora, zatim o samom prijedlogu s mogućim izmjenama, zatim o izmjenama nacrta zakonodavne rezolucije, zatim o nacrtu zakonodavne rezolucije u cijelosti, koja sadržava samo izjavu o tome prihvaća li Parlament prijedlog zakonodavnog akta, odbija li ga ili predlaže izmjene te moguće postupovne zahtjeve.
Prvo je čitanje zaključeno ako se usvoji nacrt zakonodavne rezolucije. Ako Parlament ne donese zakonodavnu rezoluciju, prijedlog se vraća nadležnom odboru.
Sva izvješća podnesena u okviru zakonodavnog postupka trebaju biti usklađena s člancima 39., 47. i 49. Svaki nezakonodavni prijedlog rezolucije koji podnosi odbor mora biti u skladu s postupcima upućivanja predviđenima člancima 52. ili 201.
3.  Predsjednik kao stajalište Parlamenta šalje Vijeću i Komisiji tekst prijedloga koji je Parlament odobrio zajedno s priloženom rezolucijom.
Amandman 61
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 59.a (novi)
Članak 59.a
Vraćanje nadležnom odboru
Ako se u skladu s člankom 59. predmet vraća nadležnom odboru na ponovno razmatranje ili na međuinstitucionalne pregovore u skladu s člancima 73.a i 73.d, nadležni odbor usmeno ili pismeno izvještava Parlament u razdoblju od četiri mjeseca, koje Konferencija predsjednika može produžiti.
Nakon vraćanja predmeta odboru vodeći odbor mora, kao što je utvrđeno člankom 54., prije donošenja odluke o primjeni određenog postupka dopustiti pridruženom odboru da izabere amandmane koji su u njegovoj isključivoj nadležnosti, a posebno da izabere koji će se amandmani ponovno podnijeti na plenarnoj sjednici.
Nijedna odredba Poslovnika ne sprečava Parlament da nakon izvješća nadležnog odbora kojem je predmet vraćen odluči po potrebi održati završnu raspravu.
(Zadnja dva stavka umeću se kao tumačenja.)
Amandman 62
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 60.
Članak 60 .
Briše se .
Odbijanje prijedloga Komisije
1.  Ako prijedlog Komisije ne dobije većinu glasova ili ako se prihvati prijedlog za odbijanje koji može podnijeti nadležni odbor ili najmanje 40 zastupnika, predsjednik prije glasovanja Parlamenta o zakonodavnoj rezoluciji traži od Komisije da povuče prijedlog.
2.  Ako Komisija to učini, predsjednik zaključuje postupak i o tome obavještava Vijeće.
3.  Ako Komisija ne povuče svoj prijedlog, Parlament vraća predmet nadležnom odboru bez glasovanja o nacrtu zakonodavne rezolucije, osim ako Parlament, na prijedlog predsjednika ili izvjestitelja nadležnog odbora, ili kluba zastupnika, ili najmanje 40 zastupnika, ne prijeđe na glasovanje o nacrtu zakonodavne rezolucije.
U slučaju vraćanja predmeta nadležni odbor odlučuje o primjeni određenog postupka te pisanim putem ili usmeno izvještava Parlament u roku koji određuje Parlament, a koji ne može biti duži od dva mjeseca.
Nakon vraćanja predmeta odboru u skladu s člankom 3., vodeći odbor mora, kao što je predviđeno člankom 54., prije donošenja odluke o primjeni određenog postupka dopustiti pridruženom odboru da izvrši odabir u vezi s amandmanima koji su u njegovoj isključivoj nadležnosti, a posebno da izabere koji će se amandmani ponovno podnijeti na plenarnoj sjednici.
Rok utvrđen drugim podstavkom stavka 3. primjenjuje se na podnošenje pisanim putem ili usmeno predstavljanje izvješća nadležnog odbora. On se ne primjenjuje na odluke Parlamenta o odgovarajućem trenutku za nastavak razmatranja dotičnog postupka.
4.  Ako nadležni odbor nije u mogućnosti pridržavati se roka, zahtijeva vraćanje predmeta odboru u skladu s člankom 188. stavkom 1. Parlament može po potrebi odrediti novi rok u skladu s člankom 188. stavkom 5. Ako se zahtjev odbora ne prihvati, Parlament prelazi na glasovanje o nacrtu zakonodavne rezolucije.
Amandman 63
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 61.
Članak 61 .
Briše se .
Usvajanje amandmana na prijedlog Komisije
1.  Ako se prijedlog Komisije odobri u cijelosti, ali na temelju amandmana koji su također prihvaćeni, glasovanje o nacrtu zakonodavne rezolucije odgađa se sve dok Komisija ne iznese svoje stajalište o svakom amandmanu Parlamenta.
Ako Komisija na kraju glasovanja Parlamenta o njezinom prijedlogu nije u mogućnosti iznijeti takvo stajalište, obavještava Parlament ili nadležni odbor o tome kad će to biti u mogućnosti učiniti. Prijedlog se tada uvrštava u prijedlog dnevnog reda prve sljedeće sjednice.
2.  Ako Komisija objavi da ne namjerava prihvatiti sve amandmane Parlamenta, izvjestitelj ili predsjednik nadležnog odbora daje službeni prijedlog Parlamentu o tome treba li prijeći na glasovanje o nacrtu zakonodavne rezolucije. Prije podnošenja tog prijedloga izvjestitelj ili predsjednik nadležnog odbora mogu zatražiti od predsjednika da prekine razmatranje te točke.
Ako Parlament odluči odgoditi glasovanje, prijedlog se smatra vraćenim nadležnom odboru na ponovno razmatranje.
U tom slučaju nadležni odbor usmeno ili pisanim putem izvještava Parlament u roku koji odredi Parlament, a koji ne može biti duži od dva mjeseca.
Ako nadležni odbor nije u mogućnosti pridržavati se roka, primjenjuje se postupak predviđen člankom 60. stavkom 4.
U ovoj fazi dopušteni su samo amandmani koje podnosi nadležni odbor i kojima se nastoji postići kompromis s Komisijom.
Nijedna odredba Poslovnika ne sprečava Parlament da odluči održati, po potrebi, završnu raspravu, nakon izvješća nadležnog odbora kojem je predmet vraćen.
3.  Primjena stavka 2. ne isključuje zahtjev za upućivanje koji podnose drugi zastupnici u skladu s člankom 188.
Od odbora kojem je vraćen predmet na temelju stavka 2. u načelu se traži da sukladno uvjetima tog vraćanja izvijesti u roku koji mu je određen te da po potrebi podnese amandmane kojima se nastoji postići kompromis s Komisijom, ali se ne traži da ponovno razmotri sve odredbe koje je Parlament odobrio.
Međutim, s obzirom na odgodni učinak vraćanja, odbor uživa veći stupanj slobode te može, u okviru ovih općih uvjeta te ako je to potrebno u svrhu postizanja kompromisa, predložiti ponovno razmatranje odredbi koje su izglasane u Parlamentu.
U takvim slučajevima, s obzirom na činjenicu da je isključivo dopušteno podnošenje onih amandmana odbora kojima se nastoji postići kompromis te u cilju očuvanja suvereniteta Parlamenta, u izvještaju navedenom u stavku 2. mora se jasno navesti koje bi prethodno prihvaćene odredbe prestale važiti ako se usvoje predložene izmjene.
Amandman 64
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 3. – podnaslov 3.
Daljnji postupak
Briše se.
Amandman 65
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 62.
Članak 62 .
Briše se .
Daljnji postupak nakon usvajanja stajališta Parlamenta
1.  U razdoblju nakon usvajanja stajališta Parlamenta o prijedlogu Komisije predsjednik i izvjestitelj nadležnog odbora prate daljnje postupanje s prijedlogom sve dok ga Vijeće ne prihvati, posebno kako bi se osiguralo da se na odgovarajući način poštuju obveze koje su Vijeće i Komisija preuzeli prema Parlamentu.
2.  Nadležni odbor može pozvati Komisiju i Vijeće da s njime raspravljaju o predmetu.
3.  U svakoj fazi daljnjeg postupka nadležni odbor može, ako to smatra potrebnim, podnijeti prijedlog rezolucije na temelju ovog članka preporučujući Parlamentu da:
–  pozove Komisiju da povuče svoj prijedlog, ili
–  pozove Komisiju ili Vijeće da ponovno upute predmet Parlamentu u skladu s člankom 63. ili pozove Komisiju da podnese novi prijedlog, ili
–  poduzme neku drugu radnju koju smatra prikladnom.
Ovaj prijedlog uvrštava se u prijedlog dnevnog reda prve sljedeće sjednice nakon donošenja odluke odbora.
Amandman 66
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 63.
Članak 63.
Članak 63.
Ponovno upućivanje Parlamentu
Ponovno upućivanje Parlamentu
Redovni zakonodavni postupak
1.   Na zahtjev nadležnog odbora predsjednik traži od Komisije da prijedlog ponovno uputi Parlamentu ako:
1.   Na zahtjev nadležnog odbora predsjednik traži od Komisije da prijedlog ponovno uputi Parlamentu ako:
–  Komisija, nakon što je Parlament usvojio svoje stajalište, povuče svoj prvotni prijedlog kako bi ga zamijenila drugim tekstom, osim u slučaju kad se to čini radi uzimanja u obzir stajališta Parlamenta; ili
–   Komisija bitno izmjenjuje ili namjerava izmijeniti svoj prvotni prijedlog, osim u slučaju kad se to čini radi uzimanja u obzir stajališta Parlamenta; ili
–   Komisija zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prvotni prijedlog nakon što je Parlament donio svoje stajalište , osim u slučaju kad se to čini radi uzimanja u obzir stajališta Parlamenta;
–   se s protekom vremena ili zbog izmijenjenih okolnosti priroda problema o kojem je riječ u prijedlogu bitno promijenila; ili
–  priroda problema o kojem je riječ u prijedlogu bitno se promijenila zbog proteka vremena ili izmijenjenih okolnosti ; ili
–   su se u međuvremenu nakon usvajanja stajališta održali novi izbori za Parlament te ako Konferencija predsjednika to smatra poželjnim.
–  nakon usvajanja stajališta održali su se novi izbori za Parlament i Konferencija predsjednika to smatra poželjnim.
1a.  Ako se predviđa promjena pravne osnove prijedloga, prema kojoj se redovni zakonodavni postupak više ne bi primjenjivao na taj prijedlog, Parlament, Vijeće i Komisija u skladu sa stavkom 25. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva razmjenjuju stajališta o tome preko svojih predsjednika ili njihovih predstavnika.
2.   Na zahtjev nadležnog odbora Parlament traži od Vijeća da ponovno uputi Parlamentu prijedlog koji je podnijela Komisija u skladu s člankom 294. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ako Vijeće namjerava promijeniti pravnu osnovu prijedloga tako da se redovni zakonodavni postupak više neće primjenjivati .
2.   Nakon razmjene stajališta iz stavka 1.a predsjednik na zahtjev nadležnog odbora traži od Vijeća da nacrt pravno obvezujućeg akta ponovno uputi Parlamentu ako Komisija ili Vijeće namjeravaju promijeniti pravnu osnovu iz stajališta Parlamenta u prvom čitanju tako da se redovni zakonodavni postupak više ne bi primjenjivao .
Drugi postupci
3.  Na zahtjev nadležnog odbora predsjednik poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom pod istim okolnostima i istim uvjetima poput onih navedenih u stavku 1. te u slučaju da Vijeće bitno izmijeni ili namjerava izmijeniti prijedlog o kojem je Parlament već iznio svoje mišljenje, osim ako se to radi u svrhu uključivanja izmjena Parlamenta.
4.  Predsjednik također zahtijeva da se prijedlog akta ponovno uputi Parlamentu pod okolnostima određenim ovim člankom ako Parlament tako odluči na prijedlog kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika.
Amandman 67
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 4. – naslov
POGLAVLJE 4 .
ODJELJAK 2 .
DRUGO ČITANJE
DRUGO ČITANJE
Amandman 68
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 4. – podnaslov 1.
Razmatranje u odboru
Briše se.
Amandman 69
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 64.
Članak 64.
Članak 64.
Priopćavanje stajališta Vijeća
Priopćavanje stajališta Vijeća
1.   Priopćavanje stajališta Vijeća u skladu s člankom 294. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odvija se u trenutku kad ga u Parlamentu objavi predsjednik. Predsjednik objavljuje stajalište nakon što je zaprimio dokumente koji sadržavaju stajalište, sve izjave uvedene u zapisnik Vijeća prilikom usvajanja stajališta, razloge zbog kojih je Vijeće usvojilo to stajalište, te stajalište Komisije, propisno prevedene na sve službene jezike Europske unije. Predsjednik objavljuje stajalište tijekom prve sjednice nakon zaprimanja navedenih dokumenata.
1.   Priopćavanje stajališta Vijeća u skladu s člankom 294. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odvija se u trenutku kad ga u Parlamentu objavi predsjednik. Predsjednik objavljuje stajalište nakon što je zaprimio dokumente koji sadržavaju stajalište, sve izjave uvedene u zapisnik Vijeća prilikom usvajanja stajališta, razloge zbog kojih je Vijeće usvojilo to stajalište, te stajalište Komisije, propisno prevedene na sve službene jezike Europske unije. Predsjednik objavljuje stajalište tijekom prve sjednice nakon zaprimanja navedenih dokumenata.
Prije objave predsjednik ustanovljuje, nakon savjetovanja s predsjednikom nadležnog odbora i/ili izvjestiteljem, da je zaprimljeni tekst doista stajalište Vijeća u prvom čitanju te da se ne primjenjuju okolnosti opisane u članku 63. U suprotnom, predsjednik zajedno s nadležnim odborom i po mogućnosti u dogovoru s Vijećem traži odgovarajuće rješenje.
Prije objave predsjednik ustanovljuje, nakon savjetovanja s predsjednikom nadležnog odbora i/ili izvjestiteljem, da je zaprimljeni tekst doista stajalište Vijeća u prvom čitanju te da se ne primjenjuju okolnosti opisane u članku 63. U suprotnom, predsjednik zajedno s nadležnim odborom i po mogućnosti u dogovoru s Vijećem traži odgovarajuće rješenje.
1a.  Smatra se da je stajalište Vijeća automatski upućeno nadležnom odboru u prvom čitanju na dan njegova priopćavanja Parlamentu.
2.  Popis navedenih priopćenja objavljuje se u zapisniku sa sjednice zajedno s nazivom nadležnog odbora.
2.   Popis navedenih priopćenja objavljuje se u zapisniku sa sjednice zajedno s nazivom nadležnog odbora.
Amandman 70
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 65.
Članak 65.
Članak 65.
Produženje rokova
Produženje rokova
1.   Na zahtjev predsjednika nadležnog odbora u slučaju rokova za drugo čitanje ili na zahtjev parlamentarnog izaslanstva u Odboru za mirenje u slučaju rokova za mirenje, predsjednik produžuje dotične rokove u skladu s člankom 294. stavkom 14. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
1.   Na zahtjev predsjednika nadležnog odbora, predsjednik produžuje rokove za drugo čitanje u skladu s člankom 294. stavkom 14. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
2.  Predsjednik obavještava Parlament o svakom produženju rokova na inicijativu Parlamenta ili Vijeća na temelju članka 294. stavka 14. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
2.  Predsjednik obavještava Parlament o svakom produženju rokova na inicijativu Parlamenta ili Vijeća na temelju članka 294. stavka 14. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Amandman 71
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 66.
Članak 66.
Članak 66.
Upućivanje u nadležni odbor i postupak u nadležnom odboru
Postupak u nadležnom odboru
1.  Stajalište Vijeća smatra se automatski upućeno nadležnom odboru i odborima čije se mišljenje traži na dan njegova priopćavanja Parlamentu u skladu s člankom 64. stavkom 1.
2.   Stajalište Vijeća uvrštava se kao prva točka dnevnog reda prve sljedeće sjednice nadležnog odbora nakon njegova priopćavanja. Vijeće može biti pozvano da predstavi svoje stajalište.
2.   Stajalište Vijeća uvrštava se kao prioritetna točka dnevnog reda prve sljedeće sjednice nadležnog odbora nakon njegova priopćavanja. Vijeće može biti pozvano da predstavi svoje stajalište.
3.   Ako nije drukčije odlučeno, izvjestitelj u drugom čitanju isti je kao u prvom čitanju.
3.   Ako nije drukčije odlučeno, izvjestitelj u drugom čitanju isti je kao u prvom čitanju.
4.   Odredbe za drugo čitanje navedene u članku 69 . stavcima 2., 3. i 5 . primjenjuju se na postupke u nadležnom odboru. Isključivo članovi ili stalni zamjenici u tom odboru imaju pravo podnositi prijedloge za odbijanje i amandmane. Odbor odlučuje većinom glasova.
4.   Odredbe o dopuštenosti amandmana na stajalište Vijeća iz članka 69 . stavaka 2. i 3 . primjenjuju se na postupke u nadležnom odboru. Isključivo članovi ili stalni zamjenici u tom odboru imaju pravo podnositi prijedloge za odbijanje i amandmane. Odbor odlučuje većinom glasova.
5.  Prije glasovanja odbor može zahtijevati od predsjednika odbora i izvjestitelja da raspravljaju o amandmanima koji su podneseni u odboru uz nazočnost predsjednika Vijeća ili njegovog predstavnika te nadležnog povjerenika Komisije. Izvjestitelj nakon takve rasprave može podnijeti kompromisne amandmane.
6.   Nadležni odbor podnosi preporuku za drugo čitanje u kojoj predlaže odobrenje, izmjenu ili odbijanje stajališta Vijeća. Preporuka uključuje kratko obrazloženje predložene odluke.
6.   Nadležni odbor podnosi preporuku za drugo čitanje u kojoj predlaže odobrenje, izmjenu ili odbijanje stajališta Vijeća. Preporuka uključuje kratko obrazloženje predložene odluke.
6a.  Članci 49., 50., 53. i 188. ne primjenjuju se tijekom drugog čitanja.
Amandman 72
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 4. – podnaslov 2.
Plenarna sjednica
Briše se.
Amandman 73
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 67.
Članak 67.
Članak 67.
Zaključenje drugog čitanja
Podnošenje Parlamentu
1.  Stajalište Vijeća i, ako je dostupna, preporuka nadležnog odbora za drugo čitanje automatski se uvrštavaju u prijedlog dnevnog reda one sjednice u kojoj srijeda dolazi prije dana isteka razdoblja od tri mjeseca te je tom danu najbliža, ili prije isteka razdoblja od četiri mjeseca ako je rok produžen u skladu s člankom 65., osim ako predmet nije prethodno razmatran na ranijoj sjednici.
Stajalište Vijeća i, ako je dostupna, preporuka nadležnog odbora za drugo čitanje automatski se uvrštavaju u prijedlog dnevnog reda one sjednice u kojoj srijeda dolazi prije dana isteka razdoblja od tri mjeseca te je tom danu najbliža, ili prije isteka razdoblja od četiri mjeseca ako je rok produžen u skladu s člankom 65., osim ako predmet nije prethodno razmatran na ranijoj sjednici.
Preporuke za drugo čitanje koje podnose parlamentarni odbori jednakovrijedne su obrazloženju kojim odbor obrazlaže svoje stajalište u odnosu na stajalište Vijeća. O tim se tekstovima ne glasuje.
2.  Drugo čitanje zaključuje se kad Parlament odobri, odbije ili izmijeni stajalište Vijeća u roku i u skladu s uvjetima utvrđenima člankom 294. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Amandman 74
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 67.a (novi)
Članak 67.a
Glasovanje u Parlamentu – drugo čitanje
1.  Parlament prvo glasuje o svim prijedlozima za trenutačno odbijanje stajališta Vijeća koje je u pisanom obliku podnio nadležni odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika. Da bi se takav prijedlog prihvatio, potrebna je većina glasova zastupnika u Parlamentu.
Ako se prijedlog za odbijanje prihvati, što znači da je stajalište Vijeća odbijeno, predsjednik u Parlamentu objavljuje da je zakonodavni postupak zaključen.
Ako se taj prijedlog za odbijanje ne prihvati, Parlament zatim postupa u skladu sa stavcima od 2. do 5.
2.  Pri glasovanju se daje prioritet svim privremenim sporazumima koje je podnio nadležni odbor na temelju članka 73.d stavka 4. i o njima se glasuje jedinstvenim glasovanjem, osim ako Parlament na zahtjev kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ne odluči odmah prijeći na glasovanje o amandmanima u skladu sa stavkom 3.
Ako jedinstvenim glasovanjem privremeni sporazum dobije glasove većine zastupnika u Parlamentu, predsjednik objavljuje da je drugo čitanje Parlamenta zaključeno.
Ako jedinstvenim glasovanjem privremeni sporazum ne dobije glasove većine zastupnika u Parlamentu, Parlament zatim postupa u skladu sa stavcima od 3. do 5.
3.  Osim ako je prijedlog za odbijanje prihvaćen u skladu sa stavkom 1. ili ako je privremeni sporazum usvojen u skladu sa stavkom 2., provodi se glasovanje o svim izmjenama stajališta Vijeća, uključujući one sadržane u privremenom sporazumu koji je podnio nadležni odbor na temelju članka 73.d stavka 4. Izmjene stajališta Vijeća usvajaju se samo ako dobiju apsolutnu većinu glasova zastupnika u Parlamentu.
Prije glasovanja o amandmanima predsjednik može pozvati Komisiju da iznese svoje stajalište te pozvati Vijeće da iznese primjedbe.
4.  Neovisno o glasovanju Parlamenta protiv prvotnog prijedloga za odbijanje stajališta Vijeća na osnovi stavka 1., Parlament može na prijedlog predsjednika ili izvjestitelja nadležnog odbora ili kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika razmotriti daljnji prijedlog za odbijanje nakon glasovanja o izmjenama iz stavaka 2. ili 3. Da bi se takav prijedlog prihvatio, potrebna je većina glasova zastupnika u Parlamentu.
Ako se stajalište Vijeća odbije, predsjednik u Parlamentu objavljuje da je zakonodavni postupak zaključen.
5.  Nakon glasovanja iz stavaka od 1. do 4. te svih glasovanja koja su uslijedila nakon toga o izmjenama nacrta zakonodavne rezolucije u vezi s postupovnim zahtjevima predsjednik objavljuje da je drugo čitanje Parlamenta zaključeno i smatra se da je zakonodavna rezolucija donesena. Zakonodavna se rezolucija izmjenjuje ako je potrebno u skladu s člankom 193. stavkom 2. kako bi odražavala ishod glasovanja iz stavaka 1. do 4. ili primjenu članka 76.
Tekst zakonodavne rezolucije i stajališta Parlamenta, ako postoji, predsjednik prosljeđuje Vijeću i Komisiji.
Ako nije podnesen prijedlog za odbijanje ili izmjenu stajališta Vijeća, smatra ga se odobrenim.
Amandman 75
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 68.
Članak 68 .
Briše se .
Odbijanje stajališta Vijeća
1.  Nadležni odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu pisanim putem prije roka koji odredi predsjednik podnijeti prijedlog odbijanja stajališta Vijeća. Da bi se takav prijedlog prihvatio, potrebna je većina glasova zastupnika u Parlamentu. O prijedlogu za odbijanje stajališta Vijeća glasuje se prije glasovanja o mogućim amandmanima.
2.  Neovisno o glasovanju Parlamenta protiv prvotnog prijedloga za odbijanje stajališta Vijeća, Parlament može na preporuku izvjestitelja razmotriti daljnji prijedlog za odbijanje nakon glasovanja o izmjenama te nakon izjašnjavanja Komisije u skladu s člankom 69. stavkom 5.
3.  Ako se stajalište Vijeća odbije, predsjednik u Parlamentu objavljuje da je zakonodavni postupak zaključen.
Amandman 76
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 69.
Članak 69.
Članak 69.
Amandmani na stajalište Vijeća
Dopuštenost amandmana na stajalište Vijeća
1.   Nadležni odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnositi amandmane na stajalište Vijeća na razmatranje u Parlamentu.
1.   Nadležni odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnositi amandmane na stajalište Vijeća na razmatranje u Parlamentu.
2.   Amandman na stajalište Vijeća dopušten je samo ako je sukladan člancima 169. i 170. te ako se njime nastoji:
2.   Amandman na stajalište Vijeća dopušten je samo ako je sukladan člancima 169. i 170. te ako se njime nastoji:
(a)   potpuno ili djelomično ponovno zauzeti stajalište koje je Parlament usvojio u prvom čitanju; ili
(a)   potpuno ili djelomično ponovno zauzeti stajalište koje je Parlament usvojio u prvom čitanju; ili
(b)   postići kompromis između Vijeća i Parlamenta; ili
(b)   postići kompromis između Vijeća i Parlamenta; ili
(c)   izmijeniti dio teksta stajališta Vijeća koji nije bio uključen u prijedlog podnesen u prvom čitanju ili se od njega sadržajno razlikuje te koji ne dovodi do bitnih promjena u smislu članka 63. ; ili
(c)   izmijeniti dio teksta stajališta Vijeća koji nije bio uključen u prijedlog podnesen u prvom čitanju ili se od njega sadržajno razlikuje; ili
(d)   uzeti u obzir novu činjenicu ili pravnu situaciju koja se pojavila nakon prvog čitanja .
(d)   uzeti u obzir novu činjenicu ili pravnu situaciju koja se pojavila nakon usvajanja stajališta Parlamenta u prvom čitanju .
Odluka predsjednika o tome da amandman proglasi dopuštenim ili nedopuštenim ne može se dovoditi u pitanje.
Odluka predsjednika o tome da amandman proglasi dopuštenim ili nedopuštenim ne može se dovoditi u pitanje.
3.   Ako su se nakon prvog čitanja održali izbori, ali nije došlo do pozivanja na članak 63., predsjednik može ukinuti ograničenja o dopuštenosti utvrđena u stavku 2.
3.   Ako su se nakon prvog čitanja održali izbori, ali nije došlo do pozivanja na članak 63., predsjednik može ukinuti ograničenja o dopuštenosti utvrđena u stavku 2.
4.  Da bi se takav amandman prihvatio, potrebna je apsolutna većina glasova zastupnika u Parlamentu.
5.  Prije glasovanja o amandmanima predsjednik može pozvati Komisiju da iznese svoje stajalište te pozvati Vijeće da iznese primjedbe.
Amandman 77
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 5. – naslov
POGLAVLJE 5 .
ODJELJAK 4 .
TREĆE ČITANJE
MIRENJE I TREĆE ČITANJE
Amandman 78
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 5. – podnaslov 1.
Mirenje
Briše se.
Amandman 79
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 69.b (novi)
Članak 69.b
Produženje rokova
1.  Na zahtjev izaslanstva Parlamenta u Odboru za mirenje predsjednik produžuje rokove za treće čitanje u skladu s člankom 294. stavkom 14. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
2.  Predsjednik obavještava Parlament o svakom produženju rokova na temelju članka 294. stavka 14. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, bilo na inicijativu Parlamenta bilo Vijeća.
Amandman 80
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 71.
Članak 71.
Članak 71.
Izaslanstvo u Odboru za mirenje
Izaslanstvo u Odboru za mirenje
1.   Izaslanstvo Parlamenta u Odboru za mirenje sastoji se od istog broja članova kao izaslanstvo Vijeća.
1.   Izaslanstvo Parlamenta u Odboru za mirenje sastoji se od istog broja članova kao izaslanstvo Vijeća.
2.   Politički sastav izaslanstva odgovara sastavu Parlamenta po klubovima zastupnika. Konferencija predsjednika određuje točan broj zastupnika iz svakog kluba.
2.   Politički sastav izaslanstva odgovara sastavu Parlamenta po klubovima zastupnika. Konferencija predsjednika određuje točan broj zastupnika iz svakog kluba.
3.   Klubovi zastupnika imenuju članove izaslanstva za svaki postupak mirenja, po mogućnosti između članova odgovarajućih odbora, s izuzetkom tri člana koji se imenuju stalnim članovima sljedećih izaslanstava za razdoblje od 12 mjeseci. Klubovi zastupnika imenuju tri stalna predstavnika između potpredsjednika Parlamenta, koji moraju predstavljati najmanje dva različita kluba. Predsjednik i izvjestitelj nadležnog odbora članovi su izaslanstva u svakome slučaju.
3.   Klubovi zastupnika imenuju članove izaslanstva za svaki postupak mirenja, po mogućnosti između članova nadležnih odbora, s izuzetkom tri člana koji se imenuju stalnim članovima sljedećih izaslanstava za razdoblje od 12 mjeseci. Klubovi zastupnika imenuju tri stalna predstavnika između potpredsjednika Parlamenta, koji moraju predstavljati najmanje dva različita kluba. Predsjednik i izvjestitelj nadležnog odbora u drugom čitanju te izvjestitelji svih pridruženih odbora članovi su izaslanstva u svakome slučaju.
4.   Klubovi zastupnika koji imaju predstavnike u izaslanstvu imenuju i njihove zamjenike.
4.   Klubovi zastupnika koji imaju predstavnike u izaslanstvu imenuju i njihove zamjenike.
5.   Klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici koji nemaju predstavnike u izaslanstvu mogu poslati po jednog predstavnika na svaku internu pripremnu sjednicu izaslanstva.
5.   Klubovi zastupnika koji nemaju predstavnike u izaslanstvu mogu poslati po jednog predstavnika na svaku internu pripremnu sjednicu izaslanstva. Ako u izaslanstvu nema ni jednog nezavisnog zastupnika, jedan nezavisni zastupnik može prisustvovati svim internim pripremnim sjednicama izaslanstva.
6.   Izaslanstvo vodi predsjednik Parlamenta ili jedan od tri stalna člana.
6.   Izaslanstvo vodi predsjednik Parlamenta ili jedan od tri stalna člana.
7.   Izaslanstvo odlučuje većinom glasova svojih članova. Njegove rasprave nisu javne.
7.   Izaslanstvo odlučuje većinom glasova svojih članova. Njegove rasprave nisu javne.
Konferencija predsjednika utvrđuje daljnje postupovne smjernice za rad izaslanstva u Odboru za mirenje.
Konferencija predsjednika utvrđuje daljnje postupovne smjernice za rad izaslanstva u Odboru za mirenje.
8.   Izaslanstvo izvještava Parlament o rezultatima mirenja.
8.   Izaslanstvo izvještava Parlament o rezultatima mirenja.
Amandman 81
Poslovnik Europskog parlamenta
Naslov II: - poglavlje 5. – podnaslov 2.
Plenarna sjednica
Briše se.
Amandman 82
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 72.
Članak 72.
Članak 72.
Zajednički tekst
Zajednički tekst
1.   Ako se u Odboru za mirenje postigne dogovor o zajedničkom tekstu, predmet se uvrštava u dnevni red dnevne sjednice Parlamenta koja se održava šest tjedana ili, ako je rok produžen, osam tjedana od dana odobrenja zajedničkog teksta u Odboru za mirenje.
1.   Ako se u Odboru za mirenje postigne dogovor o zajedničkom tekstu, predmet se uvrštava u dnevni red dnevne sjednice Parlamenta koja se održava šest tjedana ili, ako je rok produžen, osam tjedana od dana odobrenja zajedničkog teksta u Odboru za mirenje.
2.   Predsjednik ili drugi imenovani član izaslanstva Parlamenta u Odboru za mirenje daje izjavu o zajedničkom tekstu kojoj se prilaže izvješće.
2.   Predsjednik ili drugi imenovani član izaslanstva Parlamenta u Odboru za mirenje daje izjavu o zajedničkom tekstu kojoj se prilaže izvješće.
3.   Na zajednički tekst nije moguće podnositi amandmane.
3.   Na zajednički tekst nije moguće podnositi amandmane.
4.   O zajedničkom tekstu kao cjelini održava se jedinstveno glasovanje. Zajednički se tekst odobrava ako dobije većinu glasova.
4.   O zajedničkom tekstu kao cjelini održava se jedinstveno glasovanje. Zajednički se tekst odobrava ako dobije većinu glasova.
5.   Ako u Odboru za mirenje nije postignut dogovor o zajedničkom tekstu, predsjednik ili drugi imenovani član izaslanstva Parlamenta u Odboru za mirenje daje izjavu. Nakon izjave slijedi rasprava.
5.   Ako u Odboru za mirenje nije postignut dogovor o zajedničkom tekstu, predsjednik ili drugi imenovani član izaslanstva Parlamenta u Odboru za mirenje daje izjavu. Nakon izjave slijedi rasprava.
5a.  Tijekom postupka mirenja između Parlamenta i Vijeća nakon drugog čitanja prijedlog se ne vraća odboru.
5b.  Članci 49., 50. i 53. ne primjenjuju se tijekom trećeg čitanja.
Amandman 83
Poslovnik Europskog parlamenta
Naslov II: – poglavlje 6. – naslov
POGLAVLJE 6 .
ODJELJAK 5 .
ZAKLJUČENJE ZAKONODAVNOG POSTUPKA
ZAKLJUČENJE POSTUPKA
Amandman 84
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 3. – odjeljak 3. (novi)
ODJELJAK 3.
MEĐUINSTITUCIONALNI PREGOVORI TIJEKOM REDOVNOG ZAKONODAVNOG POSTUPKA
(Odjeljak 3. umeće se ispred odjeljka 4. „Mirenje i treće čitanje” te sadrži članak 73., kako je izmijenjen, i članke od 73.a do 73.d).
Amandman 85
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 73.
Članak 73.
Članak 73.
Međuinstitucionalni pregovori u zakonodavnim postupcima
Opće odredbe
1.  Pregovori s drugim institucijama u cilju postizanja dogovora tijekom zakonodavnog postupka odvijaju se uzimajući u obzir Kodeks ponašanja koji je utvrdila Konferencija predsjednika10 .
U pregovore s drugim institucijama u cilju postizanja dogovora tijekom zakonodavnog postupka može se stupiti samo nakon donošenja odluke u skladu s člancima 73.a do 73.c ili nakon odluke Parlamenta o vraćanju u međuinstitucionalne pregovore. Takvi pregovori odvijaju se uzimajući u obzir Kodeks ponašanja koji je utvrdila Konferencija predsjednika10 .
2.  Takvim se pregovorima ne pristupa prije nego što nadležni odbor za svaki zakonodavni postupak posebno i većinom glasova svojih članova ne usvoji odluku o otvaranju pregovora. Tom se odlukom određuje mandat i sastav pregovaračkog tima. Takve se odluke priopćavaju predsjedniku koji redovito izvješćuje Konferenciju predsjednika.
Mandat čini izvješće koje usvaja odbor i koje se podnosi Parlamentu za kasnije razmatranje. Ako nadležni odbor smatra opravdanim da se pregovorima pristupi prije usvajanja izvješća u odboru, mandat iznimno može činiti niz amandmana ili niz jasno utvrđenih ciljeva, prioriteta ili smjernica.
3.  Pregovarački tim vodi izvjestitelj i njime predsjeda predsjednik nadležnog odbora ili potpredsjednik kojeg odredi predsjednik. Sastoji se barem od izvjestitelja iz sjene iz svakog kluba zastupnika.
4.  Svi dokumenti o kojima će se raspravljati na sastanku s Vijećem i Komisijom („trijalozi”) u obliku su dokumenta u kojem se navode stajališta uključenih institucija i daju se pregovaračkom timu najmanje 48 sati odnosno u hitnim slučajevima najmanje 24 sata prije trijaloga u pitanju.
Nakon svakog trijaloga pregovarački tim daje povratno izvješće na sljedećem sastanku nadležnog odbora. Dokumenti koji sadrže rezultate posljednjeg trijaloga stavljaju se na raspolaganje odboru.
Ako sjednicu odbora nije moguće pravovremeno sazvati, pregovarački tim daje povratno izvješće izvjestiteljima iz sjene i po potrebi koordinatorima odbora.
Nadležni odbor može ažurirati mandat ovisno o napretku pregovora.
5.  Ako se pregovorima postigne kompromis, odmah se obavještava nadležni odbor Usuglašeni tekst podnosi se nadležnom odboru na razmatranje. Ako bude prihvaćen glasovanjem u odboru, usuglašeni tekst podnosi se na razmatranje Parlamentu u odgovarajućem obliku, uključujući i kompromisne amandmane. Može se predati kao konsolidirani tekst pod uvjetom da su u njemu jasno navedene promjene prijedloga zakonodavnog akta koji se razmatra.
6.  Ako postupak uključuje sjednice pridruženih ili zajedničkih odbora, na odluku o otvaranju pregovora i vođenju takvih pregovora primjenjuju se članci 54. i 55.
U slučaju neslaganja uključenih odbora, načine otvaranja pregovora i vođenja takvih pregovora određuje predsjednik Konferencije predsjednika odbora u skladu s načelima utvrđenim tim člancima.
__________________
__________________
10 Vidi Prilog XX.
10 Kodeks ponašanja za pregovore u okviru redovnih zakonodavnih postupaka
Amandman 86
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 73.a (novi)
Članak 73.a
Pregovori prije prvog čitanja u Parlamentu
1.  Ako je odbor usvojio zakonodavno izvješće u skladu s člankom 49., na temelju tog izvješća može većinom glasova svojih članova odlučiti da stupi u pregovore.
2.  Odluke o stupanju u pregovore objavljuju se na počeku sjednice koja se održava nakon usvajanja u odboru. Do kraja dana koji slijedi nakon dana objavljivanja odluke u Parlamentu klubovi zastupnika ili pojedini zastupnici koji zajedno čine najmanje jednu desetinu zastupnika u Parlamentu mogu u pisanom obliku zatražiti da se glasuje o odluci odbora o stupanju u pregovore. Parlament o tim zahtjevima glasuje tijekom iste sjednice.
Ako se zahtjev ne zaprimi do roka navedenog u podstavku 1., predsjednik o tome obavještava Parlament. Ako je zahtjev podnesen, predsjednik može, neposredno prije glasovanja, dati riječ jednom govorniku koji podržava zahtjev i jednome koji je protiv. Svaki govornik može dati izjavu u trajanju od najdulje dvije minute.
3.  Ako Parlament odbije odluku odbora o stupanju u pregovore, nacrt zakonodavnog akta i izvješće nadležnog odbora uvrštavaju se na dnevni red sljedeće sjednice, a predsjednik utvrđuje rok za amandmane. Primjenjuje se članak 59. stavak 1.b.
4.  Pregovori mogu započeti bilo kada nakon isteka roka iz stavka 2. prvog podstavka i ako nije podnesen zahtjev da se o odluci o stupanju u pregovore glasuje u Parlamentu. Ako je zahtjev podnesen, pregovori mogu započeti bilo kada nakon što se u Parlamentu odobri odluka odbora o stupanju u pregovore.
Amandman 87
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 73.b (novi)
Članak 73.b
Pregovori prije prvog čitanja u Vijeću
Ako je Parlament usvojio stajalište u prvom čitanju, ono predstavlja mandat za pregovore s drugim institucijama. U bilo kojem trenutku nakon toga nadležni odbor većinom glasova svojih članova može odlučiti stupiti u pregovore. Te se odluke objavljuju u Parlamentu tijekom sjednice nakon glasovanja u odboru i unose se u zapisnik.
Amandman 88
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 73.c (novi)
Članak 73.c
Pregovori prije drugog čitanja u Parlamentu
Ako je stajalište Vijeća u prvom čitanju upućeno nadležnom odboru, stajalište Parlamenta u prvom čitanju u skladu s odredbama članka 69. predstavlja mandat za sve pregovore s drugim institucijama. U bilo kojem trenutku nakon toga nadležni odbor može odlučiti stupiti u pregovore.
Ako stajalište Vijeća sadrži elemente koji nisu obuhvaćeni nacrtom zakonodavnog akta ili stajalištem Parlamenta u prvom čitanju, odbor može donijeti smjernice za pregovarački tim, među ostalim u obliku amandmana na stajalište Vijeća.
Amandman 305
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 73.d (novi)
Članak 73.d
Vođenje pregovora
1.  Pregovarački tim Parlamenta vodi izvjestitelj, a njime predsjeda predsjednik nadležnog odbora ili potpredsjednik kojeg odredi predsjednik. Sastoji se barem od izvjestitelja iz sjene iz svakog kluba zastupnika koji želi sudjelovati.
2.  Svi dokumenti o kojima će se raspravljati na sastanku s Vijećem i Komisijom („trijalozi”) dostavljaju se pregovaračkom timu najmanje 48 sati odnosno u hitnim slučajevima najmanje 24 sata prije tog trijaloga.
3.  Nakon svakog trijaloga predsjednik pregovaračkog tima i izvjestitelj na sljedećoj sjednici nadležnog odbora iznose povratno izvješće u ime pregovaračkog tima.
Ako sjednicu odbora nije moguće pravovremeno sazvati, predsjednik pregovaračkog tima i izvjestitelj iznose povratno izvješće u ime pregovaračkog tima na sastanku koordinatora odbora.
4.  Ako se pregovorima postigne privremeni sporazum, odmah se obavještava nadležni odbor. Dokumenti koji sadrže rezultate zaključnog trijaloga stavljaju se na raspolaganje odboru i objavljuju se. Privremeni sporazum podnosi se nadležnom odboru, koji jedinstvenim glasovanjem donosi odluku većinom danih glasova. Ako se odobri, podnosi se na razmatranje Parlamentu uz jasno navođenje svih promjena nacrta zakonodavnog akta.
5.  U slučaju neslaganja uključenih odbora iz članaka 54. i 55., detaljna pravila otvaranja i vođenja pregovora određuje predsjednik Konferencije predsjednika odbora u skladu s načelima utvrđenim tim člancima.
Amandman 90
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 74.
Članak 74 .
Briše se .
Prihvaćanje odluke o otvaranju međuinstitucionalnih pregovora prije usvajanja izvješća u odboru
1.  Sve odluke odbora o otvaranju pregovora prije usvajanja izvješća u odboru prevode se na sve službene jezike, dijele svim zastupnicima u Parlamentu i podnose Konferenciji predsjednika.
Na zahtjev kluba zastupnika, Konferencija predsjednika može odlučiti uvrstiti točku u prijedlog dnevnog reda sjednice koja se održava nakon što se odluke podijele, u kojem slučaju predsjednik utvrđuje rok za podnošenje amandmana.
Ako Konferencija predsjednika ne donese odluku o uvrštenju točke u prijedlog dnevnog reda te sjednice, odluku o otvaranju pregovora objavljuje predsjednik prilikom otvaranja dotične sjednice.
2.  Točka se nakon objave uvrštava u prijedlog dnevnog reda sjednice za razmatranje s raspravom i glasovanjem, a predsjednik utvrđuje rok za podnošenje amandmana ako to unutar 48 sati nakon objave zatraži klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika.
Odluka o otvaranju pregovora u suprotnom se smatra prihvaćenom.
Amandman 91
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 75.
Članak 75
Članak 63.a
Sporazum u prvom čitanju
Sporazum u prvom čitanju
Ako u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Vijeće obavijesti Parlament da je odobrilo stajalište Parlamenta, predsjednik nakon finalizacije u skladu s člankom 193. objavljuje u Parlamentu da je prijedlog prihvaćen u verziji koja odgovara stajalištu Parlamenta.
Ako u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Vijeće obavijesti Parlament da je odobrilo stajalište Parlamenta, predsjednik nakon finalizacije u skladu s člankom 193. objavljuje u Parlamentu da je zakonodavni akt prihvaćen u verziji koja odgovara stajalištu Parlamenta.
(Ovaj članak premješta se na kraj odjeljka 1. o prvom čitanju.)
Amandman 92
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 76.
Članak 76 .
Članak 69 .a
Sporazum u drugom čitanju
Sporazum u drugom čitanju
Ako se u roku određenom za podnošenje amandmana i glasovanje o amandmanima i prijedlozima za odbijanje amandmana ne prihvati nijedan prijedlog za odbijanje stajališta Vijeća kao ni izmjena tog stajališta na temelju članaka 68 . i 69., predsjednik u Parlamentu objavljuje da je predloženi akt donesen. Predsjednik Parlamenta zajedno s predsjednikom Vijeća potpisuje predloženi akt i daje ga na objavu u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 78.
Ako se u roku određenom za podnošenje amandmana i glasovanje o amandmanima i prijedlozima za odbijanje ne podnese nijedan prijedlog za odbijanje stajališta Vijeća te nijedan amandman na to stajalište na temelju članaka 67 .a i 69., predsjednik u Parlamentu objavljuje da je predloženi akt donesen.
(Ovaj članak premješta se na kraj odjeljka 2. o drugom čitanju.)
Amandman 93
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 77.
Članak 77 .
Briše se .
Uvjeti za pripremu zakonodavnih akata
1.  U aktima koje zajedno donose Parlament i Vijeće u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom navode se priroda akta, serijski broj, datum njegova donošenja te predmet akta.
2.  Akti koje zajedno donose Parlament i Vijeće sadržavaju sljedeće:
(a)  ''Europski Parlament i Vijeće Europske unije'';
(b)  uputu na odredbe na temelju kojih je akt donesen, ispred koje piše ''uzimajući u obzir'';
(c)  pozivanje koji sadržava uputu na podnesene prijedloge, dobivena mišljenja i održana savjetovanja;
(d)  izjavu o razlozima zbog kojih se akt donosi, na početku koje stoji izraz ''budući da'';
(e)  izraze ''donijeli su ovu Uredbu'' ili ''donijeli su ovu Direktivu'' ili ''donijeli su ovu Odluku'' ili ''odlučili su sljedeće'', nakon čega slijedi tekst akta.
3.  Akt se dijeli na članke, po potrebi udružene u poglavlja i odjeljke.
4.  U posljednjem članku određuje se datum stupanja na snagu ako je taj datum prije ili poslije dvadesetog dana od dana objave.
5.  Nakon posljednjeg članka navodi se sljedeće:
–  odgovarajuća formulacija o primjeni akta u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora;
–  „Sastavljeno u...”, nakon čega slijedi datum kad je akt donesen;
–  „Za Europski parlament predsjednik”, „Za Vijeće predsjednik”, nakon čega se pišu imena predsjednika Parlamenta i predsjednika Vijeća u vrijeme donošenja akta.
Amandman 94
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 78.
Članak 78.
Članak 78.
Potpisivanje donesenih akata
Potpisivanje i objavljivanje donesenih akata
Nakon finalizacije usvojenog teksta u skladu s člankom 193. i nakon što je provjereno jesu li svi postupci propisno zaključeni predsjednik i glavni tajnik potpisuju akte koji su doneseni u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom te ih glavni tajnici Parlamenta i Vijeća objavljuju u Službenom listu Europske unije.
Nakon finalizacije usvojenog teksta u skladu s člankom 193. i Prilogom XVI.a i nakon što je provjereno jesu li svi postupci propisno zaključeni predsjednik i glavni tajnik potpisuju akte koji su doneseni u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.
Glavni tajnici Parlamenta i Vijeća potom se dogovaraju o objavljivanju akta u Službenom listu Europske unije.
Amandman 95
Poslovnik Europskog parlamenta
Naslov II. – poglavlje 4. (novo)
POGLAVLJE 4.
POSEBNE ODREDBE ZA POSTUPAK SAVJETOVANJA
(Umeće se nakon članka 78.)
Amandman 96
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 78.a (novi)
Članak 78.a
Izmijenjeni prijedlog pravno obvezujućeg akta
Ako Komisija namjerava zamijeniti ili promijeniti svoj prijedlog pravno obvezujućeg akta, nadležni odbor može odgoditi razmatranje predmeta sve dok ne zaprimi novi prijedlog ili izmjene prijedloga Komisije.
Amandman 97
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 78.b (novi)
Članak 78.b
Stajalište Komisije o amandmanima
Prije nego što prijeđe na konačno glasovanje o prijedlogu pravno obvezujućeg akta, nadležni odbor može tražiti od Komisije da iznese svoje stajalište o svim amandmanima na prijedlog koje je odbor prihvatio.
To se stajalište po potrebi uvrštava u izvješće.
Amandman 98
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 78.c (novi)
Članak 78.c
Glasovanje u Parlamentu
Članak 59. stavci -1., 1., 1.b i 1.c primjenjuju se mutatis mutandis.
Amandman 99
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 78.d (novi)
Članak 78.d
Daljnji postupak nakon usvajanja stajališta Parlamenta
1.  Nakon što Parlament usvoji svoje stajalište o nacrtu pravno obvezujućeg akta, predsjednik i izvjestitelj nadležnog odbora prate daljnji razvoj tog nacrta akta tijekom cijelog trajanja postupka sve dok ga ne usvoji Vijeće, prije svega kako bi se zajamčilo da se Vijeće ili Komisija na odgovarajući način pridržavaju obveza koje su dali Parlamentu u pogledu njegova stajališta. O tome redovito izvješćuju nadležni odbor.
2.  Nadležni odbor može pozvati Komisiju i Vijeće da s njime rasprave o tom predmetu.
3.  U svakoj fazi daljnjeg postupka nadležni odbor može, ako smatra da je to potrebno, podnijeti prijedlog rezolucije kojim preporučuje Parlamentu da:
–  pozove Komisiju da povuče svoj prijedlog,
–  pozove Komisiju ili Vijeće da ponovno upute predmet Parlamentu u skladu s člankom 78.e ili pozove Komisiju da podnese novi prijedlog ili
–  poduzme bilo koju drugu radnju za koju smatra da je prikladna.
Taj prijedlog rezolucije uvrštava se u prijedlog dnevnog reda prve sljedeće sjednice nakon usvajanja prijedloga odbora.
Amandman 100
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 78.e (novi)
Članak 78.e
Ponovno upućivanje Parlamentu
1.  Na zahtjev nadležnog odbora predsjednik poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom pod jednakim okolnostima i u jednakim uvjetima kao što su oni navedeni u članku 63. stavku 1. te ako Vijeće bitno izmijeni ili namjerava izmijeniti pravno obvezujući akt o kojem je Parlament već iznio svoje stajalište, osim ako se to čini radi uvrštavanja izmjena Parlamenta.
2.  Predsjednik također zahtijeva da se nacrt pravno obvezujućeg akta ponovno uputi Parlamentu pod okolnostima utvrđenima ovim člankom ako Parlament tako odluči na prijedlog kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika.
Amandman 101
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 7. – numeriranje
POGLAVLJE 7 .
POGLAVLJE 5 .
USTAVNA PITANJA
USTAVNA PITANJA
Amandman 102
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 81.
Članak 81.
Članak 81.
Ugovori o pristupanju
Ugovori o pristupanju
1.   Svaki zahtjev europske države da postane članicom Europske unije upućuje se na razmatranje nadležnom odboru.
1.   Svaki zahtjev europske države da postane članicom Europske unije u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji upućuje se na razmatranje nadležnom odboru.
2.   Na prijedlog nadležnog odbora, kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika Parlament može zahtijevati od Komisije i Vijeća sudjelovanje u raspravi prije nego započnu pregovori s državom podnositeljicom zahtjeva.
2.   Na prijedlog nadležnog odbora, kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika Parlament može zahtijevati od Komisije i Vijeća sudjelovanje u raspravi prije nego započnu pregovori s državom podnositeljicom zahtjeva.
3.   Tijekom pregovora Komisija i Vijeće redovito i potpuno obavještavaju nadležni odbor o napretku pregovora, po potrebi povjerljivo.
3.   Nadležni odbor od Komisije i Vijeća traži da mu pružaju potpune i redovite informacije o napretku pregovora, po potrebi povjerljivo.
4.   U svakoj fazi pregovora Parlament može, na temelju izvješća nadležnog odbora, usvojiti preporuke i zahtijevati da se one uzmu u obzir prije zaključivanja ugovora o pristupanju države Europskoj uniji.
4.   U svakoj fazi pregovora Parlament može, na temelju izvješća nadležnog odbora, usvojiti preporuke i zahtijevati da se one uzmu u obzir prije zaključivanja ugovora o pristupanju države Europskoj uniji.
5.   Po zaključku pregovora, ali prije potpisivanja ugovora, Parlamentu se podnosi nacrt ugovora i od njega traži suglasnost u skladu s člankom 99.
5.   Po zaključku pregovora, ali prije potpisivanja ugovora, Parlamentu se podnosi nacrt ugovora i od njega traži suglasnost u skladu s člankom 99. U skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji za suglasnost Parlamenta potrebna je većina glasova njegovih zastupnika.
Amandman 103
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 83.
Članak 83.
Članak 83.
Kršenje temeljnih načela od strane države članice
Kršenje temeljnih načela i vrijednosti od strane države članice
1.   Parlament može na temelju posebnog izvješća nadležnog odbora sastavljenog u skladu s člancima 45. i 52. učiniti sljedeće:
1.   Parlament može na temelju posebnog izvješća nadležnog odbora sastavljenog u skladu s člancima 45. i 52. učiniti sljedeće:
(a)  glasovati o obrazloženom prijedlogu kojim se poziva Vijeće da djeluje u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji;
(a)  glasovati o obrazloženom prijedlogu kojim se poziva Vijeće da djeluje u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji;
(b)  glasovati o prijedlogu kojim se poziva Komisija ili države članice da podnesu prijedlog u skladu s člankom 7. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji;
(b)  glasovati o prijedlogu kojim se poziva Komisija ili države članice da podnesu prijedlog u skladu s člankom 7. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji;
(c)  glasovati o prijedlogu kojim se poziva Vijeće da djeluje u skladu s člankom 7. stavkom 3. ili naknadno, s člankom 7. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji.
(c)  glasovati o prijedlogu kojim se poziva Vijeće da djeluje u skladu s člankom 7. stavkom 3. ili naknadno, s člankom 7. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji.
2.   Svaki zahtjev Vijeća za suglasnost u vezi s prijedlogom podnesenim u skladu s člankom 7. stavcima 1. i 2. Ugovora o Europskoj uniji zajedno s primjedbama koje podnosi dotična država članica objavljuje se u Parlamentu i upućuje nadležnom odboru u skladu s člankom 99. Osim u hitnim i opravdanim okolnostima Parlament donosi svoju odluku prema prijedlogu nadležnog odbora.
2.   Svaki zahtjev Vijeća za suglasnost u vezi s prijedlogom podnesenim u skladu s člankom 7. stavcima 1. i 2. Ugovora o Europskoj uniji zajedno s primjedbama koje podnosi dotična država članica objavljuje se u Parlamentu i upućuje nadležnom odboru u skladu s člankom 99. Osim u hitnim i opravdanim okolnostima Parlament donosi svoju odluku prema prijedlogu nadležnog odbora.
3.   Za odluke navedene u stavcima 1. i 2. potrebna je dvotrećinska većina danih glasova koja predstavlja većinu zastupnika u Parlamentu.
3.   U skladu s člankom 354. Ugovora o funkcioniranju Europske unije za odluke navedene u stavcima 1. i 2. potrebna je dvotrećinska većina danih glasova koja predstavlja većinu zastupnika u Parlamentu.
4.   Ako to odobri Konferencija predsjednika, nadležni odbor može podnijeti priloženi prijedlog rezolucije. U ovom prijedlogu rezolucije iznose se stajališta Parlamenta o ozbiljnom kršenju koje je počinila država članica, o odgovarajućim sankcijama te o njihovoj promjeni ili opozivu.
4.   Ako to odobri Konferencija predsjednika, nadležni odbor može podnijeti priloženi prijedlog rezolucije. U ovom prijedlogu rezolucije iznose se stajališta Parlamenta o ozbiljnom kršenju koje je počinila država članica, o odgovarajućim mjerama koje treba poduzeti te o njihovoj izmjeni ili opozivu.
5.   Nadležni odbor osigurava da je Parlament u potpunosti obaviješten i da se po potrebi traži stajalište Parlamenta o svim daljnjim mjerama nakon njegove suglasnosti dane u skladu sa stavkom 3. Vijeće se poziva da po potrebi ukratko izloži razvoj događaja. Na prijedlog nadležnog odbora sastavljenog uz odobrenje Konferencije predsjednika Parlament može usvojiti preporuke za Vijeće.
5.   Nadležni odbor osigurava da je Parlament u potpunosti obaviješten i da se po potrebi traži stajalište Parlamenta o svim daljnjim mjerama nakon njegove suglasnosti dane u skladu sa stavkom 3. Vijeće se poziva da po potrebi ukratko izloži razvoj događaja. Na prijedlog nadležnog odbora sastavljenog uz odobrenje Konferencije predsjednika Parlament može usvojiti preporuke za Vijeće.
Amandman 104
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 84.
Članak 84.
Članak 84.
Sastav Parlamenta
Sastav Parlamenta
Parlament može pravodobno prije kraja svog saziva, na temelju izvješća koje sastavlja nadležni odbor u skladu s člankom 45., pripremiti prijedlog o promjeni svog sastava. Nacrt odluke Europskog vijeća kojom se ustanovljuje sastav Parlamenta razmatra se u skladu s člankom 99.
Parlament može pravodobno prije kraja svog saziva, na temelju izvješća koje sastavlja nadležni odbor u skladu s člankom 14. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji i člancima 45. i 52. Poslovnika , pripremiti prijedlog o promjeni svog sastava. Nacrt odluke Europskog vijeća kojom se ustanovljuje sastav Parlamenta razmatra se u skladu s člankom 99.
Amandman 105
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 85.
Članak 85.
Članak 85.
Pojačana suradnja između država članica
Pojačana suradnja između država članica
1.   Predsjednik upućuje nadležnom odboru na razmatranje zahtjeve za uspostavu pojačane suradnje između država članica u skladu s člankom 20. Ugovora o Europskoj uniji. Po potrebi se primjenjuju članci 39., 41., 43., 47., članci 57. do 63. te članak 99.
1.   Predsjednik upućuje nadležnom odboru na razmatranje zahtjeve za uspostavu pojačane suradnje između država članica u skladu s člankom 20. Ugovora o Europskoj uniji. Primjenjuje se članak 99.
2.   Nadležni odbor provjerava usklađenost s člankom 20. Ugovora o Europskoj uniji i člancima 326. do 334. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
2.   Nadležni odbor provjerava usklađenost s člankom 20. Ugovora o Europskoj uniji i člancima 326. do 334. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
3.   Akti koji se predlažu na temelju pojačane suradnje nakon njezine uspostave razmatraju se u Parlamentu prema istim postupcima kao kad se pojačana suradnja ne primjenjuje. Primjenjuje se članak 47.
3.   Akti koji se predlažu na temelju pojačane suradnje nakon njezine uspostave razmatraju se u Parlamentu prema istim postupcima kao kad se pojačana suradnja ne primjenjuje. Primjenjuje se članak 47.
Amandman 106
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 8. – numeriranje
POGLAVLJE 8 .
POGLAVLJE 6 .
PRORAČUNSKI POSTUPCI
PRORAČUNSKI POSTUPCI
Amandman 107
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 86
Članak 86.
Članak 86.
Višegodišnji financijski okvir
Višegodišnji financijski okvir
Ako Vijeće zahtijeva suglasnost Parlamenta u vezi s prijedlogom uredbe kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir, predmet se upućuje nadležnom odboru u skladu s postupkom utvrđenim u članku 99. Za suglasnost Parlamenta potrebna je većina glasova zastupnika.
Ako Vijeće zahtijeva suglasnost Parlamenta u vezi s prijedlogom uredbe kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir, predmet se rješava u skladu s člankom 99. U skladu s člankom 312. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije za suglasnost Parlamenta potrebna je većina glasova zastupnika.
Amandman 108
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 86.a (novi)
Članak 86.a
Godišnji proračunski postupak
Nadležni odbor može odlučiti izraditi bilo koje izvješće koje se smatra prikladnim za proračun, uzimajući u obzir Prilog Međuinstitucionalnom sporazumu od 2. prosinca 2013. o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju 1a .
Svi ostali odbori mogu iznijeti mišljenje u roku koji odredi nadležni odbor.
___________________
1a SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
Amandman 109
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 87.
Članak 87 .
Briše se .
Radni dokumenti
1.  Sljedeći su dokumenti dostupni zastupnicima:
(a)  nacrt proračuna koji predstavlja Komisija;
(b)  sažetak rasprava Vijeća o nacrtu proračuna;
(c)  stajalište Vijeća o prijedlogu proračuna sastavljeno u skladu s člankom 314. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
(d)  svaki nacrt odluke o privremenim dvanaestinama u skladu s člankom 315. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
2.  Ti se dokumenti upućuju nadležnom odboru. Svaki nadležni odbor može dati mišljenje.
3.  Ako drugi odbori žele iznijeti svoja mišljenja, predsjednik određuje rok u kojem se ta mišljenja moraju priopćiti nadležnom odboru.
Amandman 110
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 88.
Članak 88.
Članak 88.
Razmatranje nacrta proračuna – prva faza
Stajalište Parlamenta o nacrtu proračuna
1.   U skladu s niže navedenim uvjetima svaki zastupnik ima pravo podnositi i zagovarati nacrte amandmana na nacrt proračuna .
1.   Amandmane na stajalište Vijeća o nacrtu proračuna u nadležnom odboru mogu podnijeti pojedini zastupnici .
Amandmane na stajalište Vijeća u Parlamentu može podnijeti najmanje 40 zastupnika ili se to može učiniti u ime odbora ili kluba zastupnika.
2.   Nacrti amandmana dopušteni su samo ako su podneseni u pisanom obliku, ako ih je potpisalo najmanje 40 zastupnika ili su podneseni u ime kluba zastupnika ili odbora, ako navode proračunsku stavku na koju se odnose i ako osiguravaju održavanje ravnoteže prihoda i rashoda. Nacrti amandmana uključuju sve bitne informacije o opaskama u vezi s dotičnom proračunskom stavkom.
2.   Amandmani se podnose i obrazlažu u pisanom obliku, autori ih moraju potpisati i u njima mora biti navedeno na koju se proračunsku liniju odnose.
Svi nacrti amandmana na nacrt proračuna moraju se pisano obrazložiti.
3.   Predsjednik određuje rok za podnošenje nacrta amandmana.
3.   Predsjednik određuje rok za podnošenje amandmana.
4.   Nadležni odbor iznosi svoje mišljenje o podnesenim tekstovima prije nego što se o njima raspravlja u Parlamentu.
4.   Nadležni odbor glasuje o amandmanima prije nego što se o njima raspravlja u Parlamentu.
Nacrti amandmana koji su odbijeni u nadležnom odboru ne stavljaju se na glasovanje u Parlamentu osim ako to pisanim putem prije isteka roka koji je odredio predsjednik Parlamenta ne zatraži odbor ili najmanje 40 zastupnika. Taj rok ni u kojem slučaju ne smije biti kraći od 24 sata prije početka glasovanja.
4a.  Amandmani podneseni u Parlamentu koji su odbijeni u nadležnom odboru mogu se staviti na glasovanje samo ako to pisanim putem prije isteka roka koji je odredio predsjednik Parlamenta zatraži odbor ili najmanje 40 zastupnika. Taj rok ni u kojem slučaju ne smije biti kraći od 24 sata prije početka glasovanja.
5.   O nacrtima amandmana na projekciju proračuna Parlamenta koji su slični onima koje je Parlament prethodno odbio prilikom sastavljanja projekcije proračuna raspravlja se samo kad nadležni odbor iznese pozitivno mišljenje.
5.   O amandmanima na projekciju proračuna Parlamenta koji su slični onima koje je Parlament prethodno odbio prilikom sastavljanja projekcije proračuna raspravlja se samo kad nadležni odbor iznese pozitivno mišljenje.
6.   Neovisno o članku 59. stavku 2. Parlament održava odvojena i uzastopna glasovanja o:
6.   Parlament održava uzastopna glasovanja o:
–   svakom nacrtu amandmana ,
–   amandmanima na stajalište Vijeća o nacrtu proračuna , po odjeljcima,
–  svakom odjeljku nacrta proračuna,
–   prijedlogu rezolucije o nacrtu proračuna.
–   prijedlogu rezolucije o nacrtu proračuna.
Primjenjuje se međutim članak 174. stavci 4. do 8.
Primjenjuje se međutim članak 174. stavci 4. do 8.a.
7.   Članci, poglavlja, glave i odjeljci nacrta proračuna na koje nije podnesen nijedan amandman smatraju se prihvaćenima.
7.   Članci, poglavlja, glave i odjeljci nacrta proračuna na koje nije podnesen nijedan amandman smatraju se prihvaćenima.
8.   Da bi se nacrti amandmana usvojili, potrebna je većina glasova zastupnika Parlamenta.
8.   U skladu s člankom 314. stavkom 4. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, da bi se amandmani usvojili, potrebna je većina glasova zastupnika Parlamenta.
9.   Ako Parlament izmijeni nacrt proračuna, tako izmijenjeni nacrt šalje se Vijeću i Komisiji zajedno s obrazloženjima.
9.   Ako Parlament izmijeni stajalište Vijeća o nacrtu proračuna, tako izmijenjeno stajalište šalje se Vijeću i Komisiji zajedno s obrazloženjima i zapisnikom s dnevne sjednice na kojoj su amandmani usvojeni .
10.  Zapisnik sa sjednice na kojoj je Parlament iznio svoje mišljenje o nacrtu proračuna šalje se Vijeću i Komisiji.
Amandman 111
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 89.
Članak 89 .
Članak 95 .a
Financijski trijalog
Međuinstitucijska suradnja
Predsjednik sudjeluje na redovitim sastancima između predsjednika Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije sazvanima na inicijativu Komisije na temelju proračunskih postupaka koji se navode u glavi II. šestog dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Predsjednik poduzima sve potrebne korake kako bi promicao savjetovanje i pomirenje stajališta institucija u svrhu olakšavanja provedbe gore navedenih postupaka.
U skladu s člankom 324. Ugovora o funkcioniranju Europske unije predsjednik sudjeluje na redovitim sastancima između predsjednika Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije sazvanima na inicijativu Komisije na temelju proračunskih postupaka koji se navode u glavi II. šestog dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Predsjednik poduzima sve potrebne korake kako bi promicao savjetovanje i pomirenje stajališta institucija u svrhu olakšavanja provedbe gore navedenih postupaka.
Predsjednik Parlamenta može ovaj zadatak delegirati potpredsjedniku koji ima iskustvo u pitanjima proračuna ili predsjedniku odbora nadležnog za ta pitanja.
Predsjednik Parlamenta može ovaj zadatak delegirati potpredsjedniku koji ima iskustvo u pitanjima proračuna ili predsjedniku odbora nadležnog za ta pitanja.
(Ovaj se članak, kako je izmijenjen, premješta na kraj poglavlja 8., nakon članka 95.)
Amandman 112
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 91.
Članak 91.
Članak 91.
Konačno donošenje proračuna
Konačno donošenje proračuna
Ako predsjednik smatra da je proračun donesen u skladu s odredbama članka 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u Parlamentu objavljuje njegovo konačno donošenje. Predsjednik ga daje na objavu u Službenom listu Europske unije.
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 113
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 93.
Članak 93.
Članak 93.
Davanje razrješnice Komisiji u vezi s izvršenjem proračuna
Davanje razrješnice Komisiji u vezi s izvršenjem proračuna
Odredbe o postupcima provedbe odluke o davanju razrješnice Komisiji u vezi s izvršenjem proračuna u skladu s financijskim odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Financijske uredbe priložene su ovom Poslovniku11 . Ovaj prilog donosi se u skladu s člankom 227. stavkom 2.
Odredbe o postupcima davanja razrješnice Komisiji u vezi s izvršenjem proračuna u skladu s financijskim odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Financijske uredbe priložene su ovom Poslovniku11 .
__________________
__________________
11 Vidi Prilog V.
11 Vidi Prilog V.
Amandman 114
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 94.
Članak 94.
Članak 94.
Drugi postupci davanja razrješnice
Drugi postupci davanja razrješnice
Odredbe o postupku davanja razrješnice Komisiji u vezi s izvršenjem proračuna isto tako se primjenjuju na postupak davanja razrješnice:
Odredbe o postupku davanja razrješnice Komisiji u skladu s člankom 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izvršenjem proračuna isto tako se primjenjuju na postupak davanja razrješnice:
–  predsjedniku Parlamenta u izvršenju proračuna Europskog parlamenta;
–  predsjedniku Parlamenta u izvršenju proračuna Europskog parlamenta;
–   osobama nadležnima za izvršenje proračuna drugih institucija i tijela Europske unije poput Vijeća (u okviru njegove izvršne funkcije) , Suda Europske unije, Revizorskog suda, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija;
–   osobama nadležnima za izvršenje proračuna drugih institucija i tijela Europske unije poput Vijeća, Suda Europske unije, Revizorskog suda, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija;
–  Komisiji u vezi s izvršenjem proračuna Europskog fonda za razvoj;
–  Komisiji u vezi s izvršenjem proračuna Europskog fonda za razvoj;
–  tijelima nadležnima za upravljanje proračunom pravno nezavisnih tijela koja obavljaju zadaće Unije u mjeri u kojoj njihove aktivnosti podliježu pravnim odredbama za koje je potrebna razrješnica Europskog parlamenta.
–  tijelima nadležnima za upravljanje proračunom pravno nezavisnih tijela koja obavljaju zadaće Unije u mjeri u kojoj njihove aktivnosti podliježu pravnim odredbama za koje je potrebna razrješnica Europskog parlamenta.
Amandman 115
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 95.
Članak 95 .
Članak 92 .a
Parlamentarni nadzor izvršenja proračuna
Izvršenje proračuna
1.   Parlament nadzire izvršenje proračuna za tekuću godinu. Taj zadatak povjerava odboru nadležnom za proračun i proračunski nadzor i drugim mjerodavnim odborima.
1.   Parlament nadzire izvršenje proračuna za tekuću godinu. Taj zadatak povjerava odboru nadležnom za proračun i proračunski nadzor i drugim mjerodavnim odborima.
2.   Parlament svake godine prije prvog čitanja nacrta proračuna za sljedeću financijsku godinu razmatra probleme pri izvršenju tekućeg proračuna, po potrebi na temelju prijedloga rezolucije koji podnese nadležni odbor.
2.   Parlament svake godine prije čitanja nacrta proračuna za sljedeću financijsku godinu razmatra probleme pri izvršenju tekućeg proračuna, po potrebi na temelju prijedloga rezolucije koji podnese nadležni odbor.
(Ovaj članak, kako je izmijenjen, premješta se ispred članka 93.)
Amandman 116
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 9. – numeriranje
POGLAVLJE 9 .
POGLAVLJE 7 .
UNUTARNJI PRORAČUNSKI POSTUPCI
UNUTARNJI PRORAČUNSKI POSTUPCI
Amandman 117
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 98.
Članak 98.
Članak 98.
Ovlast preuzimanja obveza i podmirivanja rashoda
Ovlast preuzimanja obveza i podmirivanja rashoda, odobravanja financijskih izvještaja i davanja razrješnice
1.   Predsjednik preuzima obveze i podmiruje rashode koji su pokriveni unutarnjim financijskim propisima koje donosi Predsjedništvo nakon savjetovanja s odgovarajućim odborom ili nalaže njihovo preuzimanje i podmirivanje.
1.   Predsjednik preuzima obveze i podmiruje rashode koji su pokriveni unutarnjim financijskim propisima koje donosi Predsjedništvo nakon savjetovanja s odgovarajućim odborom ili nalaže njihovo preuzimanje i podmirivanje.
2.   Predsjednik šalje nacrt godišnjih financijskih izvještaja nadležnom odboru.
2.   Predsjednik šalje nacrt godišnjih financijskih izvještaja nadležnom odboru.
3.   Na temelju izvješća nadležnog odbora Parlament odobrava godišnje financijske izvještaje i odlučuje o davanju razrješnice.
3.   Na temelju izvješća nadležnog odbora Parlament odobrava godišnje financijske izvještaje i odlučuje o davanju razrješnice.
Amandman 118
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 10. – numeriranje
POGLAVLJE 10 .
POGLAVLJE 8 .
POSTUPAK SUGLASNOSTI
POSTUPAK SUGLASNOSTI
Amandman 119
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 99.
Članak 99.
Članak 99.
Postupak suglasnosti
Postupak suglasnosti
1.   Kad se od Parlamenta traži suglasnost za predloženi akt, odluka o prihvaćanju ili odbijanju akta donosi se uzimajući u obzir preporuku nadležnog odbora. Preporuka sadrži citate, ali ne i uvodne izjave. Može sadržavati i kratko obrazloženje koje je u nadležnosti izvjestitelja i o kojem se ne glasuje. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 56. stavak 1. Amandmani podneseni u odboru dopušteni su samo ako im je cilj poništiti preporuku koju je predložio izvjestitelj.
1.   Kad se od Parlamenta traži suglasnost za pravno obvezujući akt, nadležni odbor podnosi Parlamentu preporuku o prihvaćanju ili odbijanju predloženog akta.
Preporuka sadrži citate, ali ne i uvodne izjave. Amandmani u odboru dopušteni su samo ako im je cilj poništiti preporuku koju je predložio izvjestitelj.
Preporuka može biti popraćena kratkim obrazloženjem, koje je u nadležnosti izvjestitelja i o kojem se ne glasuje. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 56. stavak 1.
Nadležni odbor može podnijeti prijedlog nezakonodavne rezolucije. Ostali odbori mogu biti uključeni u sastavljanje rezolucije u skladu s člankom 201. stavkom 3. i u vezi s člancima 53., 54. ili 55.
1a.  Ako je potrebno, nadležni odbor također može podnijeti izvješće, uključujući prijedlog nezakonodavne rezolucije, u kojemu se navode razlozi zašto bi Parlament trebao dati ili odbiti svoju suglasnost te se po potrebi daju preporuke za provedbu predloženog akta .
1b.  Nadležni odbor razmatra zahtjev za suglasnost bez nepotrebna odgađanja. Ako nadležni odbor nije usvojio preporuku u roku od šest mjeseci nakon što mu je upućen zahtjev za suglasnost, Konferencija predsjednika može staviti to pitanje na dnevni red jedne od sljedećih sjednica u cilju razmatranja ili, u opravdanim slučajevima, produžiti rok od šest mjeseci.
Parlament o aktu za koji se prema Ugovoru o Europskoj uniji ili Ugovoru o funkcioniranju Europske unije traži njegova suglasnost odlučuje jedinstvenim glasovanjem o suglasnosti, bez obzira na to preporučuje li nadležni odbor da se akt prihvati ili odbije, bez mogućnosti podnošenja amandmana. Za davanje suglasnosti potrebna je većina navedena u članku Ugovora o Europskoj uniji ili Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji čini pravnu osnovu predloženog akta ili većina danih glasova ako u spomenutom članku nije navedena većina. Ako potrebna većina nije ostvarena, smatra se da je predloženi akt odbijen.
1c.  Parlament o predloženom aktu odlučuje jedinstvenim glasovanjem o suglasnosti, bez obzira na to preporučuje li nadležni odbor da se akt prihvati ili odbije, bez mogućnosti podnošenja amandmana. Ako potrebna većina nije ostvarena, smatra se da je predloženi akt odbijen.
2.  Osim toga, za međunarodne ugovore o pristupanju, utvrđivanje teškog i trajnog kršenja temeljnih načela od strane države članice, , određivanje sastava Parlamenta, uspostavu pojačane suradnje između država članica ili za donošenje višegodišnjeg financijskog okvira primjenjuju se članci 108., 81., 83., 84, 85. i 86.
3.   Ako se od Parlamenta traži suglasnost za predloženi zakonodavni akt ili predviđeni međunarodni sporazum , nadležni odbor može podnijeti Parlamentu privremeno izvješće o prijedlogu zajedno s prijedlogom rezolucije koji sadrži preporuke za promjenu ili provedbu predloženog zakonodavnog akta ili predviđenog međunarodnog sporazuma .
3.   Ako se od Parlamenta traži suglasnost, nadležni odbor u bilo kojem trenutku može podnijeti Parlamentu privremeno izvješće o prijedlogu zajedno s prijedlogom rezolucije koji sadrži preporuke za promjenu ili provedbu predloženog akta.
4.  Nadležni odbor razmatra zahtjev za suglasnost bez nepotrebna odgađanja. Ako nadležni odbor nije usvojio preporuku u roku od šest mjeseci nakon što mu je upućen zahtjev za suglasnost, Konferencija predsjednika može staviti to pitanje na dnevni red sljedeće sjednice u cilju razmatranja ili, u opravdanom slučaju, produžiti rok od šest mjeseci.
Ako se od Parlamenta traži suglasnost za predviđeni međunarodni sporazum, Parlament u svjetlu preporuke nadležnog odbora može odlučiti prekinuti postupak suglasnosti na razdoblje od najduže jedne godine.
Amandman 120
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 11. – numeriranje
POGLAVLJE 11 .
POGLAVLJE 9 .
DRUGI POSTUPCI
DRUGI POSTUPCI
Amandman 121
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 100.
Članak 100.
Članak 100.
Postupak davanja mišljenja u skladu s člankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Postupak davanja mišljenja o odstupanjima od uvođenja eura
1.   Kad je pozvan dati mišljenje o preporukama Vijeća u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a nakon što Vijeće predstavi preporuke na plenarnoj sjednici, Parlament raspravlja na osnovi prijedloga koji je nadležni parlamentarni odbor podnio usmeno ili pisanim putem, zalažući se za prihvaćanje ili odbijanje preporuka koje su predmet savjetovanja s Parlamentom .
1.   Kad je pozvan dati mišljenje u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Parlament raspravlja na osnovi izvješća nadležnog parlamentarnog odbora u kojem se odbor zalaže za prihvaćanje ili odbijanje predloženog akta .
2.   Parlament potom glasuje o preporukama skupno , bez mogućnosti podnošenja amandmana.
2.   Parlament potom jedinstvenim glasovanjem odlučuje o predloženom aktu , bez mogućnosti podnošenja amandmana.
Amandman 122
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 102.
Članak 102.
Članak 102
Postupci nadzora dobrovoljnih sporazuma
Postupci nadzora predviđenih dobrovoljnih sporazuma
1.  Kad Komisija obavijesti Parlament da namjerava ispitati mogućnost primjene dobrovoljnih sporazuma kao alternativu zakonodavstvu, nadležni odbor može sastaviti izvješće o dotičnom suštinskom pitanju u skladu s člankom 52.
1.  Kad Komisija obavijesti Parlament da namjerava ispitati mogućnost primjene dobrovoljnih sporazuma kao alternativu zakonodavstvu, nadležni odbor može sastaviti izvješće o dotičnom suštinskom pitanju u skladu s člankom 52.
2.  Ako Komisija objavi da namjerava sklopiti dobrovoljni sporazum, nadležni odbor može podnijeti prijedlog rezolucije kojim preporučuje prihvaćanje ili odbijanje prijedloga i navodi uvjete pod kojima se on prihvaća ili odbija.
2.  Ako Komisija objavi da namjerava sklopiti dobrovoljni sporazum, nadležni odbor može podnijeti prijedlog rezolucije kojim preporučuje prihvaćanje ili odbijanje prijedloga i navodi uvjete pod kojima se on prihvaća ili odbija.
Amandman 123
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 103.
Članak 103.
Članak 103.
Kodifikacija
Kodifikacija
1.   Kad se Parlamentu podnese prijedlog kodifikacije zakonodavstva Unije, prijedlog se upućuje odboru nadležnom za pravna pitanja. Odbor pregledava prijedlog u skladu s načinima dogovorenima na međuinstitucionalnoj razini12 kako bi utvrdio da se radi samo o kodifikaciji, bez suštinskih promjena.
1.   Kad se Parlamentu podnese prijedlog kodifikacije zakonodavstva Unije, prijedlog se upućuje odboru nadležnom za pravna pitanja. Odbor pregledava prijedlog u skladu s načinima dogovorenima na međuinstitucionalnoj razini12 kako bi utvrdio da se radi samo o kodifikaciji, bez suštinskih promjena.
2.   Od odbora koji je bio nadležan za akte koji su predmet kodifikacije može se, na vlastiti zahtjev ili zahtjev odbora nadležnog za pravna pitanja, tražiti da dostavi mišljenje o poželjnosti kodifikacije.
2.   Od odbora koji je bio nadležan za akte koji su predmet kodifikacije može se, na vlastiti zahtjev ili zahtjev odbora nadležnog za pravna pitanja, tražiti da dostavi mišljenje o poželjnosti kodifikacije.
3.   Amandmani na tekst prijedloga nisu dopušteni.
3.   Amandmani na tekst prijedloga nisu dopušteni.
Međutim, predsjednik odbora nadležnog za pravna pitanja može na zahtjev izvjestitelja tražiti od tog odbora odobrenje amandmana koji se odnose na tehničke prilagodbe , pod uvjetom da su te prilagodbe nužne kako bi se osigurala usklađenost prijedloga s pravilima kodifikacije te da ne uključuju suštinske promjene prijedloga.
Međutim, predsjednik odbora nadležnog za pravna pitanja može na zahtjev izvjestitelja tražiti od tog odbora odobrenje tehničkih prilagodbi , pod uvjetom da su te prilagodbe nužne kako bi se osigurala usklađenost prijedloga s pravilima kodifikacije te da ne uključuju suštinske promjene prijedloga.
4.   Ako odbor nadležan za pravna pitanja zaključi da prijedlog nema za posljedicu suštinske promjene zakonodavstva Unije, upućuje ga na odobrenje Parlamentu.
4.   Ako odbor nadležan za pravna pitanja zaključi da prijedlog nema za posljedicu suštinske promjene zakonodavstva Unije, upućuje ga na odobrenje Parlamentu.
Ako odbor zaključi da prijedlog ima za posljedicu suštinsku promjenu, predlaže Parlamentu da odbije prijedlog.
Ako odbor zaključi da prijedlog ima za posljedicu suštinsku promjenu, predlaže Parlamentu da odbije prijedlog.
U oba slučaja Parlament donosi odluku jedinstvenim glasovanjem, bez amandmana i rasprave.
U oba slučaja Parlament donosi odluku jedinstvenim glasovanjem, bez amandmana i rasprave.
__________________
__________________
12 Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994., Ubrzani način rada za službenu kodifikaciju zakonodavnih tekstova, točka 4. (SL C 102, 4.4.1996., str. 2.).
12 Međuinstitucionalni sporazum od 20. prosinca 1994., Ubrzani način rada za službenu kodifikaciju zakonodavnih tekstova, točka 4. (SL C 102, 4.4.1996., str. 2.).
Amandman 124
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 104.
Članak 104.
Članak 104.
Preinake
Preinake
1.   Ako se Parlamentu podnese prijedlog preinake zakonodavstva Unije, prijedlog se upućuje odboru nadležnom za pravna pitanja i odboru nadležnom za dotični predmet.
1.   Ako se Parlamentu podnese prijedlog preinake zakonodavstva Unije, prijedlog se upućuje odboru nadležnom za pravna pitanja i odboru nadležnom za dotični predmet.
2.   Odbor nadležan za pravna pitanja pregledava prijedlog u skladu s načinima dogovorenima na međuinstitucionalnoj razini13 kako bi utvrdio da prijedlog nema za posljedicu suštinske promjene osim onih koje su kao takve u njemu navedene.
2.   Odbor nadležan za pravna pitanja pregledava prijedlog u skladu s načinima dogovorenima na međuinstitucionalnoj razini13 kako bi utvrdio da prijedlog nema za posljedicu suštinske promjene osim onih koje su kao takve u njemu navedene.
U okviru tog pregleda amandmani na tekst prijedloga nisu dopušteni. Međutim, drugi podstavak članka 103. stavka 3. primjenjuje se na odredbe koje ostaju nepromijenjene u prijedlogu preinake.
U okviru tog pregleda amandmani na tekst prijedloga nisu dopušteni. Međutim, drugi podstavak članka 103. stavka 3. primjenjuje se na odredbe koje ostaju nepromijenjene u prijedlogu preinake.
3.   Ako odbor nadležan za pravna pitanja smatra da prijedlog nema za posljedicu suštinske promjene osim onih koje su kao takve u njemu navedene, o tome obavještava nadležni odbor.
3.   Ako odbor nadležan za pravna pitanja smatra da prijedlog nema za posljedicu suštinske promjene osim onih koje su kao takve u njemu navedene, o tome obavještava nadležni odbor.
U tom slučaju, uz uvjete utvrđene člancima 169. i 170., amandmani su dopušteni u odboru nadležnom za dotični predmet samo ako se odnose na dijelove prijedloga koji sadrže promjene.
U tom slučaju, uz uvjete utvrđene člancima 169. i 170., amandmani su dopušteni u odboru nadležnom za dotični predmet samo ako se odnose na dijelove prijedloga koji sadrže promjene.
Međutim, ako u skladu s točkom 8. Međuinstitucionalnog sporazuma nadležni odbor također namjerava podnijeti amandmane na kodificirane dijelove prijedloga, o svojoj namjeri odmah obavještava Vijeće i Komisiju, koja bi prije glasovanja u skladu s člankom 58. trebala obavijestiti odbor o svojem stajalištu o tim amandmanima i o tome namjerava li povući prijedlog preinake.
Međutim, predsjednik odbora nadležnog za dotični predmet iznimno i razmatrajući svaki slučaj zasebno može dopustiti amandmane na dijelove prijedloga koji su ostali nepromijenjeni ako smatra da je to potrebno zbog bitnih razloga koji se odnose na unutarnju logiku teksta ili zbog toga što su amandmani neodvojivo povezani s ostalim dopuštenim amandmanima. Ti razlozi moraju se navesti u pisanom obrazloženju amandmana.
4.   Ako odbor nadležan za pravna pitanja smatra da prijedlog ima za posljedicu suštinske promjene osim onih koje su kao takve u njemu navedene, predlaže Parlamentu da odbije prijedlog i o tome obavještava odbor nadležan za dotični predmet.
4.   Ako odbor nadležan za pravna pitanja smatra da prijedlog ima za posljedicu suštinske promjene osim onih koje su kao takve u njemu navedene, predlaže Parlamentu da odbije prijedlog i o tome obavještava odbor nadležan za dotični predmet.
U tom slučaju predsjednik traži od Komisije da povuče prijedlog. Ako Komisija to učini, predsjednik zaključuje da je postupak bespredmetan i o tome obavještava Vijeće. Ako Komisija ne povuče svoj prijedlog, Parlament vraća predmet odboru nadležnom za dotični predmet, koji ga razmatra u skladu s redovnim postupkom.
U tom slučaju predsjednik traži od Komisije da povuče prijedlog. Ako Komisija to učini, predsjednik zaključuje da je postupak bespredmetan i o tome obavještava Vijeće. Ako Komisija ne povuče svoj prijedlog, Parlament vraća predmet odboru nadležnom za dotični predmet, koji ga razmatra u skladu s redovnim postupkom.
__________________
__________________
13 Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenog 2001. o sustavnijoj metodi preinaka pravnih akata, točka 9. (SL C 77, 28.3.2002., str. 1.).
13 Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenog 2001. o sustavnijoj metodi preinaka pravnih akata, točka 9. (SL C 77, 28.3.2002., str. 1.).
Amandman 125
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava II. – poglavlje 9.a (novo)
POGLAVLJE 9.A
Delegirani i provedbeni akti
Amandman 126
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 105.
Članak 105.
Članak 105.
Delegirani akti
Delegirani akti
1.   Kad Komisija Europskom parlamentu proslijedi delegirani akt, predsjednik ga upućuje odboru nadležnom za temeljni zakonodavni akt, koji može odlučiti imenovati izvjestitelja za razmatranje jednog ili više delegiranih akata.
1.   Kad Komisija Europskom parlamentu proslijedi delegirani akt, predsjednik ga upućuje odboru nadležnom za temeljni zakonodavni akt, koji može odlučiti odrediti jednoga od svojih članova za razmatranje jednog ili više delegiranih akata.
2.   Predsjednik Parlamentu priopćava datum primitka delegiranog akta na svim službenim jezicima te rok do kojeg je moguće uložiti prigovore. Taj rok počinje teći na spomenuti datum .
2.   Tijekom sjednice koja slijedi nakon primitka delegiranog akta predsjednik Parlamentu priopćava datum njegova primitka na svim službenim jezicima te rok do kojeg je moguće uložiti prigovore. Taj rok počinje teći od datuma primitka .
Priopćenje se objavljuje u zapisniku sa sjednice zajedno s nazivom nadležnog odbora.
Priopćenje se objavljuje u zapisniku sa sjednice zajedno s nazivom nadležnog odbora.
3.   U skladu s odredbama temeljnog zakonodavnog akta i ako to smatra primjerenim, nadležni odbor može nakon savjetovanja sa svim relevantnim odborima Parlamentu podnijeti obrazloženi prijedlog rezolucije. Spomenuti prijedlog rezolucije navodi razloge za prigovor, a može sadržavati i zahtjev Komisiji da podnese novi delegirani akt u kojemu uzima u obzir preporuke Parlamenta .
3.   U skladu s odredbama temeljnog zakonodavnog akta i ako to smatra primjerenim, nadležni odbor može nakon savjetovanja sa svim relevantnim odborima Parlamentu podnijeti obrazloženi prijedlog rezolucije kojim se ulaže prigovor na delegirani akt . Ako u razdoblju od deset radnih dana prije početka sjednice tijekom koje srijeda pada prije datuma isteka roka iz stavka 5. i najbliža mu je nadležni odbor ne podnese prijedlog rezolucije, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti prijedlog rezolucije o predmetu koji treba uvrstiti u dnevni red navedene sjednice .
4.  Ako unutar razdoblja od deset radnih dana prije početka sjednice tijekom koje srijeda pada prije datuma isteka roka iz stavka 5 i najbliža mu je nadležni odbor ne podnese prijedlog rezolucije, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti prijedlog rezolucije o predmetu koji treba uvrstiti u dnevni red gore navedene sjednice.
4a.  U svakom prijedlogu rezolucije podnesenom u skladu sa stavkom 3. navode se razlozi za prigovore Parlamenta, a on može sadržavati i zahtjev kojim se Komisija poziva na podnošenje novog delegiranog akta u kojemu se u obzir uzimaju preporuke Parlamenta.
5.   Parlament donosi odluku o svim podnesenim prijedlozima rezolucije u roku utvrđenom u temeljnom zakonodavnom aktu i većinom predviđenom u članku 290 . Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
5.   Parlament odobrava taj prijedlog u roku utvrđenom u temeljnom zakonodavnom aktu i većinom glasova svojih zastupnika u skladu s člankom 290 . stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Ako nadležni odbor smatra da u skladu s temeljnim zakonodavnim aktom treba produžiti rok za ulaganje prigovora na delegirani akt, predsjednik nadležnog odbora u ime Parlamenta obavještava Vijeće i Komisiju o tom produženju.
Ako nadležni odbor smatra da u skladu s odredbama temeljnog zakonodavnog akta treba produžiti rok za ulaganje prigovora na delegirani akt, predsjednik nadležnog odbora u ime Parlamenta obavještava Vijeće i Komisiju o tom produženju.
6.   Ako je preporuka nadležnog odbora da prije isteka roka utvrđenog u temeljnom zakonodavnom aktu Parlament izjavi da nema prigovor na delegirani akt:
6.   Ako je preporuka nadležnog odbora da prije isteka roka utvrđenog u temeljnom zakonodavnom aktu Parlament izjavi da nema prigovor na delegirani akt:
–  o tome u obrazloženom pismu obavještava predsjednika Konferencije predsjednika odbora i u tom smislu podnosi preporuku;
–  o tome u obrazloženom pismu obavještava predsjednika Konferencije predsjednika odbora i u tom smislu podnosi preporuku;
–  ako se na sljedećoj sjednici Konferencije predsjednika odbora ili u hitnom slučaju pisanim postupkom ne uloži prigovor, njezin predsjednik o tome obavještava predsjednika Parlamenta koji u najkraćem mogućem roku o tome obavještava zastupnike na plenarnoj sjednici;
–  ako se na sljedećoj sjednici Konferencije predsjednika odbora ili u hitnom slučaju pisanim postupkom ne uloži prigovor, njezin predsjednik o tome obavještava predsjednika Parlamenta koji u najkraćem mogućem roku o tome obavještava zastupnike na plenarnoj sjednici;
–  ako u roku od 24 sata nakon objave na plenarnoj sjednici klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ulože prigovor na preporuku, ona se stavlja na glasovanje;
–  ako u roku od 24 sata nakon objave na plenarnoj sjednici klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ulože prigovor na preporuku, ona se stavlja na glasovanje;
–  ako u istom roku nema prigovora, predložena preporuka smatra se prihvaćenom;
–  ako u istom roku nema prigovora, predložena preporuka smatra se prihvaćenom;
–  nakon što se takva preporuka usvoji, nisu dopušteni daljnji prijedlozi prigovora na delegirani akt.
–  nakon što se takva preporuka usvoji, nisu dopušteni daljnji prijedlozi prigovora na delegirani akt.
7.   Nadležni odbor može, u skladu s odredbama temeljnog zakonodavnog akta, samoinicijativno Parlamentu podnijeti obrazloženi prijedlog rezolucije u kojemu u cijelosti ili djelomično povlači delegaciju ovlasti predviđenu tim aktom. Parlament donosi odluku većinom predviđenom u članku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
7.   Nadležni odbor može, u skladu s odredbama temeljnog zakonodavnog akta, samoinicijativno Parlamentu podnijeti prijedlog rezolucije u kojemu u cijelosti ili djelomično povlači delegaciju ovlasti ili se protivi prešutnom produženju delegacije ovlasti predviđene tim aktom.
U skladu s člankom 290. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, za odluku o povlačenju delegacije ovlasti potrebni su glasovi većine zastupnika u Parlamentu.
8.   Predsjednik obavještava Vijeće i Komisiju o stajalištima koja su usvojena u skladu s ovim člankom.
8.   Predsjednik obavještava Vijeće i Komisiju o stajalištima koja su usvojena u skladu s ovim člankom.
Amandman 127
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 106.
Članak 106.
Članak 106.
Provedbeni akti i mjere
Provedbeni akti i mjere
1.   Kad Komisija Parlamentu pošalje nacrt provedbenog akta ili mjere, predsjednik ga upućuje odboru nadležnom za temeljni zakonodavni akt koji može odlučiti imenovati izvjestitelja za razmatranje jednog ili više nacrta provedbenih akata ili mjera.
1.   Kad Komisija Parlamentu pošalje nacrt provedbenog akta ili mjere, predsjednik ga upućuje odboru nadležnom za temeljni zakonodavni akt, koji može odlučiti odrediti jednoga od svojih članova za razmatranje jednog ili više nacrta provedbenih akata ili mjera.
2.   Nadležni odbor može podnijeti Parlamentu obrazloženi prijedlog rezolucije u kojem navodi da nacrt provedbenog akta ili mjera premašuje provedbene ovlasti predviđene temeljnim zakonodavnim aktom ili da iz drugih razloga nije u skladu s pravom Unije.
2.   Nadležni odbor može podnijeti Parlamentu obrazloženi prijedlog rezolucije u kojem navodi da nacrt provedbenog akta ili mjera premašuje provedbene ovlasti predviđene temeljnim zakonodavnim aktom ili da iz drugih razloga nije u skladu s pravom Unije.
3.   Prijedlog rezolucije može sadržavati zahtjev Komisiji da povuče akt, mjeru ili nacrt akta ili mjere, da ih izmijeni u skladu s prigovorima Parlamenta ili da podnese novi zakonodavni prijedlog. Predsjednik obavještava Vijeće i Komisiju o stajalištu koje je usvojeno.
3.   Prijedlog rezolucije može sadržavati zahtjev Komisiji da povuče nacrt provedbenog akta ili mjere, da ih izmijeni u skladu s prigovorima Parlamenta ili da podnese novi zakonodavni prijedlog. Predsjednik obavještava Vijeće i Komisiju o stajalištu koje je usvojeno.
4.   Ako su provedbene mjere koje predvidi Komisija obuhvaćene regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim Odlukom Vijeća 1999/468/EZ kojom se propisuju postupci za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji, primjenjuju se sljedeće dodatne odredbe:
4.   Ako su provedbene mjere koje predvidi Komisija obuhvaćene regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim Odlukom Vijeća 1999/468/EZ kojom se propisuju postupci za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji, primjenjuju se sljedeće dodatne odredbe:
(a)   vrijeme za nadzor počinje teći od trenutka kad je nacrt mjera podnesen Parlamentu na svim službenim jezicima. Kad se primjenjuju skraćeni rokovi kao što je predviđeno člankom 5.a stavkom 5. točkom (b) Odluke 1999/468/EZ EZ i u hitnim slučajevima predviđenima člankom 5.a stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ), vrijeme za nadzor, osim ako predsjednik nadležnog odbora ne uloži prigovor, počinje teći od dana kad je Parlament primio konačni nacrt provedbenih mjera u jezičnim verzijama koje su podnesene članovima odbora osnovanog u skladu s Odlukom 1999/468/EZ. Članak 158. u tom se slučaju ne primjenjuje;
(a)   vrijeme za nadzor počinje teći od trenutka kad je nacrt provedbene mjere podnesen Parlamentu na svim službenim jezicima. Kad se primjenjuju skraćeni rokovi kao što je predviđeno člankom 5.a stavkom 5. točkom (b) Odluke 1999/468/EZ EZ i u hitnim slučajevima predviđenima člankom 5.a stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ), vrijeme za nadzor, osim ako predsjednik nadležnog odbora ne uloži prigovor, počinje teći od dana kad je Parlament primio konačni nacrt provedbene mjere u jezičnim verzijama koje su podnesene članovima odbora osnovanog u skladu s Odlukom 1999/468/EZ. Članak 158. ne primjenjuje se u dva slučaja navedena u prethodnoj rečenici ;
(b)   ako se nacrt provedbenih mjera temelji na stavcima 5. ili 6. članka 5.a Odluke 1999/468/EZ kojima se predviđaju skraćeni rokovi za protivljenje Europskog parlamenta, predsjednik nadležnog odbora može podnijeti prijedlog rezolucije u kojem se izražava protivljenje usvajanju nacrta mjera u slučaju da se odbor nije mogao sastati u utvrđenom roku.
(b)   ako se nacrt provedbenih mjera temelji na stavcima 5. ili 6. članka 5.a Odluke 1999/468/EZ kojima se predviđaju skraćeni rokovi za protivljenje Europskog parlamenta, predsjednik nadležnog odbora može podnijeti prijedlog rezolucije u kojem se izražava protivljenje usvajanju nacrta mjera u slučaju da se odbor nije mogao sastati u utvrđenom roku;
(c)   Parlament se odlukom većine svojih zastupnika može izjasniti protiv usvajanja nacrta provedbene mjere navodeći da nacrt mjera prekoračuje provedbene ovlasti predviđene temeljnim aktom, da nije usklađen s ciljem ili sadržajem temeljnog akta ili da ne poštuje načela supsidijarnosti ili proporcionalnosti;
(c)   Parlament odlukom većine svojih zastupnika može donijeti rezoluciju u kojoj se izražava protivljenje usvajanju nacrta provedbene mjere i u kojoj se navodi da se nacrtom mjera prekoračuju provedbene ovlasti predviđene temeljnim aktom, da nije usklađen s ciljem ili sadržajem temeljnog akta ili da se njime ne poštuju načela supsidijarnosti ili proporcionalnosti;
Ako u razdoblju od deset radnih dana prije početka sjednice tijekom koje srijeda pada prije datuma isteka roka za protivljenje usvajanju nacrta provedbene mjere i najbliža mu je nadležni odbor ne podnese prijedlog rezolucije, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti prijedlog rezolucije o predmetu koji treba uvrstiti u dnevni red gore navedene sjednice.
(d)   ako nadležni odbor u odgovoru na obrazloženi zahtjev Komisije obrazloženim pismom preporuči predsjedniku Konferencije predsjednika odbora da Parlament izjavi da nema prigovora na predloženu mjeru prije isteka redovnog roka predviđenog člankom 5.a stavkom 3. točkom (c) i/ili člankom 5.a stavkom 4. točkom (e) Odluke 1999/468/EZ, primjenjuje se postupak utvrđen člankom 105. stavkom 6.
(d)   ako nadležni odbor obrazloženim pismom preporuči predsjedniku Konferencije predsjednika odbora da Parlament izjavi da nema prigovora na predloženu mjeru prije isteka redovnog roka predviđenog člankom 5.a stavkom 3. točkom (c) i/ili člankom 5.a stavkom 4. točkom (e) Odluke 1999/468/EZ, primjenjuje se postupak utvrđen člankom 105. stavkom 6.
Amandman 128
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 108.
Članak 108.
Članak 108.
Međunarodni sporazumi
Međunarodni sporazumi
1.   Kad se namjeravaju započeti pregovori o sklapanju, obnovi ili izmjeni međunarodnog sporazuma, nadležni odbor može sastaviti izvješće ili na drugi način nadgledati postupak te o toj odluci obavještava Konferenciju predsjednika odbora. Po potrebi mišljenje se može tražiti od drugih odbora u skladu s člankom 53. stavkom 1. Članci 201. stavak 2., 54. ili 55. primjenjuju se po potrebi.
1.   Kad se namjeravaju započeti pregovori o sklapanju, obnovi ili izmjeni međunarodnog sporazuma, nadležni odbor može sastaviti izvješće ili na drugi način nadgledati tu pripremnu fazu. Nadležni odbor o toj odluci obavještava Konferenciju predsjednika odbora.
Predsjednici i izvjestitelji nadležnog odbora i pridruženih odbora zajednički poduzimaju odgovarajuće radnje kako bi osigurali da se Parlamentu podnose neposredne, redovite i potpune informacije, ako je potrebno kao povjerljive, u svim fazama pregovora i sklapanja međunarodnih sporazuma, uključujući nacrt i usvojeni tekst pregovaračkih smjernica, zajedno s informacijama navedenima u stavku 3.,
–  od strane Komisije, u skladu s njezinim obvezama prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i obvezama prema Okvirnom sporazumu o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije, i
–  od strane Vijeća, u skladu s njegovim obvezama prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.
1a.  Nadležni odbor u najkraćem mogućem roku doznaje od Komisije pravnu osnovu odabranu za sklapanje međunarodnih sporazuma iz stavka 1. Nadležni odbor provjerava odabranu pravnu osnovu u skladu s člankom 39.
2.   Parlament može na prijedlog nadležnog odbora, kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika tražiti od Vijeća da ne odobri početak pregovora sve dok Parlament ne zauzme stajalište o predloženom pregovaračkom mandatu na temelju izvješća nadležnog odbora.
2.   Parlament može na prijedlog nadležnog odbora, kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika tražiti od Vijeća da ne odobri početak pregovora sve dok Parlament ne zauzme stajalište o predloženom pregovaračkom mandatu na temelju izvješća nadležnog odbora.
3.  Nadležni odbor u trenutku planiranog početka pregovora od Komisije doznaje pravnu osnovu odabranu za sklapanje međunarodnih sporazuma iz stavka 1. Odbor provjerava odabranu pravnu osnovu u skladu s člankom 39. Članak 39. primjenjuje se ako Komisija ne odredi pravnu osnovu ili ako postoji sumnja u njezinu primjerenost.
4.   U svakoj fazi pregovora te od zaključivanja pregovora do sklapanja međunarodnog sporazuma Parlament može, na temelju izvješća nadležnog odbora i nakon razmatranja mogućih relevantnih prijedloga podnesenih u skladu s člankom 134. , prihvatiti preporuke i zahtijevati da se one uzmu u obzir prije sklapanja tog međunarodnog sporazuma.
4.   U svakoj fazi pregovora te od zaključivanja pregovora do sklapanja međunarodnog sporazuma Parlament može, na temelju izvješća nadležnog odbora, sastavljenog o vlastitoj inicijativi, ili nakon razmatranja mogućih relevantnih prijedloga koje su podnijeli klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika , prihvatiti preporuke za Vijeće, Komisiju ili potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te zahtijevati da se one uzmu u obzir prije sklapanja tog međunarodnog sporazuma.
5.  Zahtjevi koje Vijeće podnese Parlamentu u svrhu dobivanja njegove suglasnosti ili njegova mišljenja predsjednik upućuje nadležnom odboru na razmatranje u skladu s člankom 99. ili člankom 47. stavkom 1.
5.  Zahtjevi koje Vijeće podnese Parlamentu u svrhu dobivanja njegove suglasnosti ili njegova mišljenja predsjednik upućuje nadležnom odboru na razmatranje u skladu s člankom 99. ili člankom 47. stavkom 1.
6.   Prije glasovanja nadležni odbor, klub zastupnika ili najmanje jedna desetina zastupnika mogu predložiti da Parlament traži mišljenje Suda o usklađenosti međunarodnog sporazuma s Ugovorima. Ako Parlament prihvati takav prijedlog, glasovanje se odgađa dok Sud ne dostavi svoje mišljenje14 .
6.   U bilo kojem trenutku prije nego što Parlament glasuje o zahtjevu za suglasnost ili mišljenje, nadležni odbor ili najmanje jedna desetina zastupnika u Parlamentu mogu predložiti da Parlament traži mišljenje Suda o usklađenosti međunarodnog sporazuma s Ugovorima.
Prije nego što Parlament glasuje o tom prijedlogu, predsjednik može zatražiti mišljenje odbora nadležnog za pravna pitanja, koji obavještava Parlament o svojim zaključcima.
Ako Parlament prihvati prijedlog da se traži mišljenje Suda, glasovanje o zahtjevu za suglasnost ili mišljenje odgađa se dok Sud ne dostavi svoje mišljenje.
7.   Parlament daje svoje mišljenje ili suglasnost za sklapanje, obnovu ili izmjenu međunarodnog sporazuma ili financijskog protokola koje je zaključila Europska unija jedinstvenim glasovanjem i većinom danih glasova. Amandmani na tekst sporazuma ili protokola nisu dopušteni.
7.   Kad se od Parlamenta zahtijeva suglasnost za sklapanje, obnovu ili izmjenu međunarodnog sporazuma, on odlučuje jedinstvenim glasovanjem u skladu s člankom 99.
Ako Parlament odbije dati svoju suglasnost, predsjednik obavještava Vijeće da se predmetni sporazum ne može sklopiti, obnoviti ili izmijeniti.
Ne dovodeći u pitanje članak 99. stavak 1.b, Parlament na temelju preporuke nadležnog odbora može odlučiti odgoditi svoju odluku o postupku suglasnosti na razdoblje od najduže jedne godine.
8.   Ako je mišljenje koje Parlament donese negativno, predsjednik traži od Vijeća da ne sklopi dotični sporazum.
8.   Kad se od Parlamenta traži mišljenje o sklapanju, obnavljanju ili izmjeni međunarodnog sporazuma, amandmani na tekst sporazuma nisu dopušteni. Ne dovodeći u pitanje članak 170. stavak 1., dopušteni su amandmani na nacrt odluke Vijeća.
Ako je mišljenje koje Parlament donese negativno, predsjednik traži od Vijeća da ne sklopi dotični sporazum.
9.  Ako Parlament odbije dati svoju suglasnost na međunarodni sporazum, predsjednik obavještava Vijeće da sporazum ne može biti sklopljen.
9a.  Predsjednici i izvjestitelji nadležnog odbora i pridruženih odbora, ako ih ima, zajednički provjeravaju da u skladu s člankom 218. stavkom 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Vijeće, Komisija i potpredsjednik Komisije/Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u svim fazama priprema za pregovore, pregovora i sklapanja međunarodnih sporazuma, podnose Parlamentu neposredne, redovite i potpune informacije, ako je potrebno uz jamstvo povjerljivosti, uključujući informacije o nacrtu i konačnom usvojenom tekstu pregovaračkih smjernica te informacije o provedbi tih sporazuma.
__________________
14 Vidi također tumačenje članka 141.
Amandman 129
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 109.
Članak 109.
Članak 109.
Postupci koji se temelje na članku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u slučaju privremene primjene ili odgode primjene međunarodnih sporazuma ili utvrđivanja stajališta Unije u tijelu osnovanom međunarodnim sporazumom
Privremene primjene ili odgode primjene međunarodnih sporazuma ili utvrđivanja stajališta Unije u tijelu osnovanom međunarodnim sporazumom
Ako Komisija u skladu sa svojim obvezama prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Okvirnom sporazumu o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije obavijesti Parlament i Vijeće o svojoj namjeri da predloži privremenu primjenu ili odgodu primjene međunarodnog sporazuma, na plenarnoj sjednici Parlamenta daje se izjava nakon koje slijedi rasprava. Parlament može izdati preporuke u skladu s člancima 108 . ili 113.
Ako Komisija ili potpredsjednik/Visoki predstavnik obavijesti Parlament i Vijeće o svojoj namjeri da predloži privremenu primjenu ili odgodu primjene međunarodnog sporazuma, Parlament može pozvati Vijeće, Komisiju ili potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da daju izjavu nakon koje slijedi rasprava. Parlament može izdati preporuke na temelju izvješća nadležnog odbora ili u skladu s člankom 113 ., koje prije svega mogu obuhvaćati zahtjev Vijeću da se sporazum privremeno ne primjenjuje dok Parlamenta ne da svoju suglasnost.
Isti se postupak primjenjuje kad Komisija obavijesti Parlament o prijedlogu vezanom uz stajališta koja će se u ime Unije zauzeti u tijelu osnovanom međunarodnim sporazumom.
Isti se postupak primjenjuje kad Komisija ili potpredsjednik/Visoki predstavnik predloži stajališta koja će se u ime Unije zauzeti u tijelu osnovanom međunarodnim sporazumom.
Amandman 130
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 110.
Članak 110.
Članak 110.
Posebni predstavnici
Posebni predstavnici
1.   Ako Vijeće namjerava imenovati posebnog predstavnika na temelju članka 33. Ugovora o Europskoj uniji, predsjednik na zahtjev nadležnog odbora poziva Vijeće na davanje izjave i odgovaranje na pitanja koja se odnose na mandat, ciljeve i druga bitna pitanja vezana uz zadaće i ulogu posebnog predstavnika.
1.   Ako Vijeće namjerava imenovati posebnog predstavnika na temelju članka 33. Ugovora o Europskoj uniji, predsjednik na zahtjev nadležnog odbora poziva Vijeće na davanje izjave i odgovaranje na pitanja koja se odnose na mandat, ciljeve i druga bitna pitanja vezana uz zadaće i ulogu posebnog predstavnika.
2.   Nakon imenovanja, ali prije preuzimanja dužnosti, posebni predstavnik može biti pozvan dati izjavu i odgovoriti na pitanja pred nadležnim odborom.
2.   Nakon imenovanja, ali prije preuzimanja dužnosti, posebni predstavnik može biti pozvan dati izjavu i odgovoriti na pitanja pred nadležnim odborom.
3.   U roku od tri mjeseca nakon tog saslušanja odbor može u skladu s člankom 134. predložiti preporuku koja se izravno odnosi na izjavu i odgovore .
3.   U roku od dva mjeseca nakon tog saslušanja nadležni odbor može izdati preporuke za Vijeće, Komisiju ili potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koje se izravno odnose na imenovanje .
4.   Posebni predstavnik poziva se da u potpunosti i redovito izvještava Parlament o praktičnoj provedbi svojeg mandata.
4.   Posebni predstavnik poziva se da u potpunosti i redovito izvještava Parlament o praktičnoj provedbi svojeg mandata.
5.  Posebni predstavnik kojega je imenovalo Vijeće i dalo mu mandat vezan uz posebna politička pitanja može biti pozvan, na vlastitu inicijativu ili inicijativu Parlamenta, dati izjavu pred nadležnim odborom.
Amandman 131
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 111.
Članak 111.
Članak 111.
Međunarodno zastupanje
Međunarodno zastupanje
1.   Prilikom imenovanja voditelja delegacije Unije kandidat može biti pozvan dati izjavu i odgovoriti na pitanja pred odgovarajućim tijelom Parlamenta .
1.   Prilikom imenovanja voditelja delegacije Unije kandidat može biti pozvan dati izjavu i odgovoriti na pitanja pred nadležnim odborom .
2.   U roku od tri mjeseca nakon saslušanja predviđenog stavkom 1. nadležni odbor može po potrebi donijeti rezoluciju ili dati preporuku koja se izravno odnosi na izjavu i odgovore .
2.   U roku od dva mjeseca nakon saslušanja predviđenog stavkom 1. nadležni odbor može po potrebi donijeti rezoluciju ili dati preporuku koja se izravno odnosi na imenovanje .
Amandman 132
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 112.
Članak 112 .
Članak 113 .a
Savjetovanje s Parlamentom i izvještavanje Parlamenta u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike
Savjetovanje s Parlamentom i izvještavanje Parlamenta u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike
1.   Ako se od Parlamenta traži mišljenje u skladu s člankom 36. Ugovora o Europskoj uniji, predmet se upućuje nadležnom odboru, koji može dati preporuke u skladu s člankom 113.
1.   Ako se od Parlamenta traži mišljenje u skladu s člankom 36. Ugovora o Europskoj uniji, predmet se upućuje nadležnom odboru, koji može sastaviti nacrt preporuka u skladu s člankom 113.
2.   Odgovarajući odbori nastoje osigurati da ih potpredsjednik Komisije/Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku redovito i pravodobno izvještava o razvoju i provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije, o predviđenim troškovima kad god se u okviru te politike donese odluka za koju su potrebni izdaci, te o svim drugim financijskim pitanjima vezanima uz provedbu mjera iz područja te politike. Iznimno, na zahtjev potpredsjednika/Visokog predstavnika odbor može održati sjednicu zatvorenu za javnost.
2.   Odgovarajući odbori nastoje osigurati da ih potpredsjednik Komisije/Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku redovito i pravodobno izvještava o razvoju i provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije, o predviđenim troškovima kad god se u okviru te politike donese odluka za koju su potrebni izdaci, te o svim drugim financijskim pitanjima vezanima uz provedbu mjera iz područja te politike. Iznimno, na zahtjev potpredsjednika/Visokog predstavnika odbor može održati sjednicu zatvorenu za javnost.
3.   Dvaput godišnje održava se rasprava o savjetodavnom dokumentu koji sastavlja potpredsjednik/Visoki predstavnik o glavnim aspektima i temeljnim smjernicama zajedničke vanjske i sigurnosne politike, uključujući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku i financijske posljedice na proračun Unije. Primjenjuju se postupci utvrđeni člankom 123.
3.   Dvaput godišnje održava se rasprava o savjetodavnom dokumentu koji sastavlja potpredsjednik/Visoki predstavnik o glavnim aspektima i temeljnim smjernicama zajedničke vanjske i sigurnosne politike, uključujući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku i financijske posljedice na proračun Unije. Primjenjuju se postupci utvrđeni člankom 123.
(Vidi također tumačenje u članku 134.)
4.   Potpredsjednik/Visoki predstavnik poziva se na svaku plenarnu raspravu koja uključuje vanjsku, sigurnosnu ili obrambenu politiku.
4.   Potpredsjednik/Visoki predstavnik poziva se na svaku plenarnu raspravu koja uključuje vanjsku, sigurnosnu ili obrambenu politiku.
(Ovaj se članak, kako je izmijenjen, premješta nakon članka 113. te se time uvrštava u novo poglavlje 2.a.)
Amandman 133
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava III. – poglavlje 2.a – naslov (novi)
POGLAVLJE 2.A
PREPORUKE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE
(Umeće se ispred članka 113.)
Amandman 134
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 113.
Članak 113.
Članak 113.
Preporuke u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike
Preporuke o vanjskim politikama Europske unije
1.   Odbor nadležan za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku može sastaviti preporuke Vijeću u područjima iz svoje nadležnosti nakon dobivanja odobrenja od Konferencije predsjednika ili na prijedlog u skladu s člankom 134 .
1.   Nadležni odbor može izraditi nacrt preporuka za Vijeće, Komisiju ili potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o temama iz glave V. Ugovora o Europskoj uniji (Vanjsko djelovanje Unije) ili u slučajevima kad međunarodni sporazum obuhvaćen područjem primjene članka 108. nije upućen Parlamentu ili Parlament nije obaviješten o tome u skladu s člankom 109 .
2.   U hitnim slučajevima odobrenje iz stavka 1. može dati predsjednik Parlamenta, koji isto tako može odobriti hitni sastanak dotičnog odbora.
2.   U hitnim slučajevima predsjednik Parlamenta može odobriti hitni sastanak dotičnog odbora.
3.   Tijekom postupka prihvaćanja tih preporuka, koje se u obliku pisanog teksta stavljaju na glasovanje, ne primjenjuje se članak 158. te se dopuštaju usmeni amandmani.
3.   Tijekom postupka prihvaćanja tih nacrta preporuka u fazi razmatranja u odboru nužno je pisani tekst staviti na glasovanje.
Neprimjenjivanje članka 158. moguće je samo u odboru i samo u hitnim slučajevima. Nisu moguća odstupanja od odredbi članka 158. na sjednicama odbora koje nisu proglašene hitnima niti na plenarnoj sjednici.
Odredba kojom se dopuštaju usmeni amandmani podrazumijeva da zastupnici ne smiju uložiti prigovor na glasovanje o usmenim amandmanima u odboru.
3a.  U hitnim slučajevima iz stavka 2. članak 158. ne primjenjuje se u fazi razmatranja u odboru i dopuštaju se usmeni amandmani. Zastupnici ne smiju ulagati prigovor na usmene amandmane o kojima se glasuje u odboru.
4.   Tako sastavljene preporuke uvrštavaju se u dnevni red sljedeće sjednice. U hitnim slučajevima, o kojima odlučuje predsjednik, preporuke se mogu uvrstiti u dnevni red aktualne sjednice. Preporuke se smatraju prihvaćenima osim ako prije početka sjednice najmanje 40 zastupnika ne podnese pisani prigovor; u tom slučaju preporuke odbora uvrštavaju se u dnevni red iste sjednice za raspravu i glasovanje. Klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti amandmane.
4.   Nacrt preporuka koje je sastavio odbor uvrštava se u dnevni red sljedeće sjednice. U hitnim slučajevima, o kojima odlučuje predsjednik, preporuke se mogu uvrstiti u dnevni red aktualne sjednice.
4a.  Preporuke se smatraju usvojenima, osim ako prije početka sjednice najmanje 40 zastupnika ne uloži pisani prigovor. Ako se uloži takav prigovor, nacrt preporuka koji je sastavio odbor uvrštava se na dnevni red iste sjednice. O tim se preporukama raspravlja te se glasuje o svim amandmanima koje su podnijeli klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika.
Amandman 135
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 114.
Članak 114.
Članak 114.
Kršenje ljudskih prava
Kršenje ljudskih prava
Na svakoj sjednici svaki od nadležnih odbora može, bez traženja odobrenja, podnijeti prijedlog rezolucije vezan uz slučajeve kršenja ljudskih prava na temelju postupka utvrđenog člankom 113. stavkom 4.
Na svakoj sjednici svaki od nadležnih odbora može, bez traženja odobrenja, podnijeti prijedlog rezolucije vezan uz slučajeve kršenja ljudskih prava na temelju postupka utvrđenog člankom 113. stavcima 4. i 4.a.
Amandman 136
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 115.
Članak 115.
Članak 115.
Transparentnost aktivnosti Parlamenta
Transparentnost aktivnosti Parlamenta
1.  Parlament osigurava maksimalnu transparentnost u obavljanju svojih aktivnosti u skladu s drugim stavkom članka 1. Ugovora o Europskoj uniji, člankom 15. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 42. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.
1.  Parlament osigurava maksimalnu transparentnost u obavljanju svojih aktivnosti u skladu s drugim stavkom članka 1. Ugovora o Europskoj uniji, člankom 15. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 42. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.
2.   Rasprave u Parlamentu su javne.
2.   Rasprave u Parlamentu su javne.
3.   Sjednice odbora u pravilu su otvorene za javnost. Međutim, odbori mogu odlučiti, najkasnije prilikom usvajanja dnevnog reda sjednice, podijeliti dnevni red na točke koje su otvorene i točke koje su zatvorene za javnost. No ako je sjednica zatvorena za javnost, odbor može, sukladno članku 4. stavcima 1. do 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, omogućiti javni pristup dokumentima i zapisniku sa sjednice. Članak 166. primjenjuje se u slučaju kršenja pravila o povjerljivosti.
3.   Sjednice odbora u pravilu su otvorene za javnost. Međutim, odbori mogu odlučiti, najkasnije prilikom usvajanja dnevnog reda sjednice, podijeliti dnevni red na točke koje su otvorene i točke koje su zatvorene za javnost. No ako je sjednica zatvorena za javnost, odbor može odlučiti omogućiti javni pristup dokumentima sa sjednice.
4.  Nadležni odbor zahtjeve koji se odnose na postupke vezane uz imunitet uvijek, u skladu s člankom 9., razmatra na sjednici zatvorenoj za javnost.
Amandman 137
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 116.
Članak 116.
Članak 116.
Javni pristup dokumentima
Javni pristup dokumentima
1.   Svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba koja boravi ili ima sjedište u jednoj od država članica imaju pravo pristupa dokumentima Parlamenta u skladu s člankom 15. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, sukladno načelima, uvjetima i ograničenjima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća i u skladu s posebnim odredbama ovog Poslovnika .
1.   Svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba koja boravi ili ima sjedište u jednoj od država članica imaju pravo pristupa dokumentima Parlamenta u skladu s člankom 15. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, sukladno načelima, uvjetima i ograničenjima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća.
Pristup dokumentima Parlamenta na isti je način u najvećoj mogućoj mjeri omogućen drugim fizičkim ili pravnim osobama.
Pristup dokumentima Parlamenta na isti je način u najvećoj mogućoj mjeri omogućen drugim fizičkim ili pravnim osobama.
Uredba (EZ) br. 1049/2001 objavljuje se radi obavijesti zajedno s Poslovnikom 15 .
2.   U svrhu pristupa dokumentima, izraz „dokumenti Parlamenta” znači svaki sadržaj u smislu članka 3. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1049/2001 koji su sastavili ili primili obnašatelji dužnosti u Parlamentu u smislu glave I. poglavlja 2. ovog Poslovnika, tijela Parlamenta, odbori, ili međuparlamentarna izaslanstva ili Glavno tajništvo Parlamenta.
2.   U svrhu pristupa dokumentima, izraz „dokumenti Parlamenta” znači svaki sadržaj u smislu članka 3. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1049/2001 koji su sastavili ili primili obnašatelji dužnosti u Parlamentu u smislu glave I. poglavlja 2. ovog Poslovnika, tijela Parlamenta, odbori, ili međuparlamentarna izaslanstva ili Glavno tajništvo Parlamenta.
U svrhu pristupa dokumentima, dokumenti koje su sastavili pojedini zastupnici ili klubovi zastupnika dokumenti su Parlamenta ako su podneseni u skladu s ovim Poslovnikom.
U skladu s člankom 4. Statuta zastupnika u Europskom parlamentu, u svrhu pristupa dokumentima, dokumenti koje su sastavili pojedini zastupnici ili klubovi zastupnika dokumenti su Parlamenta samo ako su podneseni u skladu s Poslovnikom.
Predsjedništvo utvrđuje pravila kojima osigurava da se svi dokumenti Parlamenta unesu u registar.
Predsjedništvo utvrđuje pravila kojima osigurava da se svi dokumenti Parlamenta unesu u registar.
3.   Parlament osniva registar svojih dokumenata. Zakonodavni dokumenti i neke druge kategorije dokumenata izravno su, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001, dostupni putem registra. Upute na druge dokumente Parlamenta u najvećoj se mogućoj mjeri uključuju u registar .
3.   Parlament uspostavlja internetsku stranicu javnog registra svojih dokumenata. Zakonodavni dokumenti i neke druge kategorije dokumenata izravno su, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001, dostupni preko internetske stranice javnog registra Parlamenta . Upute na druge dokumente Parlamenta u najvećoj se mogućoj mjeri uključuju na internetsku stranicu javnog registra .
Kategorije izravno dostupnih dokumenata navode se u popisu koji usvaja Predsjedništvo i koji se objavljuje na internetskoj stranici Parlamenta. Popis ne ograničava pravo pristupa dokumentima koji nisu obuhvaćeni navedenim kategorijama; ti dokumenti dostupni su na pisani zahtjev.
Kategorije dokumenata koji su izravno dostupni preko internetske stranice javnog registra Parlamenta navode se u popisu koji usvaja Predsjedništvo i koji se objavljuje na internetskoj stranici javnog registra Parlamenta. Popis ne ograničava pravo pristupa dokumentima koji nisu obuhvaćeni navedenim kategorijama; ti dokumenti mogu biti dostupni na pisani zahtjev u skladu s Uredbom (EZ) br . 1049/2001.
Predsjedništvo može, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001, donijeti pravila kojima se utvrđuju načini pristupa i koja se objavljuju u Službenom listu Europske unije.
Predsjedništvo donosi pravila o pristupu dokumentima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001, koja se objavljuju u Službenom listu Europske unije.
4.   Predsjedništvo imenuje tijela nadležna za obradu prvotnih zahtjeva (članak 7. Uredbe (EZ) br. 1049/2001) te usvaja odluke o potvrdnim zahtjevima (članak 8. Uredbe) i zahtjevima za pristup dokumentima osjetljive prirode (članak 9. Uredbe).
4.   Predsjedništvo imenuje tijela nadležna za obradu prvotnih zahtjeva (članak 7. Uredbe (EZ) br. 1049/2001) te za donošenje odluke o potvrdnim zahtjevima (članak 8. Uredbe) i o zahtjevima za pristup dokumentima osjetljive prirode (članak 9. Uredbe).
5.  Konferencija predsjednika imenuje predstavnike Parlamenta u međuinstitucionalnom odboru osnovanom u skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.
6.   Jedan od potpredsjednika nadležan je za nadziranje obrade zahtjeva za pristup dokumentima.
6.   Jedan od potpredsjednika nadležan je za nadziranje obrade zahtjeva za pristup dokumentima.
6a.  Predsjedništvo donosi godišnje izvješće iz članka 17. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.
7.   Nadležni odbor Parlamenta na temelju informacija koje dobije od Predsjedništva i iz drugih izvora priprema godišnje izvješće na koje se odnosi članak 17. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i podnosi ga na plenarnoj sjednici.
7.   Nadležni odbor Parlamenta redovito ispituje transparentnost aktivnosti Parlamenta i podnosi izvješće sa svojim zaključcima i preporukama na plenarnoj sjednici.
Nadležni odbor također pregledava i ocjenjuje izvješća koja donesu druge institucije i agencije u skladu s člankom 17. Uredbe.
Nadležni odbor također može pregledavati i ocjenjivati izvješća koja donesu druge institucije i agencije u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 .
7a.  Konferencija predsjednika imenuje predstavnike Parlamenta u međuinstitucionalnom odboru osnovanom u skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.
__________________
15 Vidi Prilog XIV.
Amandman 138
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 116.a (novi)
Članak 116.a
Pristup Parlamentu
1.  Iskaznice za pristup za zastupnike, asistente zastupnika i treće osobe izdaju se na temelju pravila koja donosi Predsjedništvo. Tim se pravilima također uređuje korištenje i oduzimanje iskaznica za pristup.
2.  Iskaznice se ne izdaju osobama u pratnji zastupnika na koje se primjenjuje Sporazum Europskog parlamenta i Europske komisije o registru transparentnosti za organizacije i samozaposlene osobe koje sudjeluju u oblikovanju i provedbi politike EU-a 1a .
3.  Subjekti navedeni u registru transparentnosti i njihovi predstavnici kojima su izdane dugoročne iskaznice za pristup Europskom parlamentu moraju poštovati:
–  Kodeks ponašanja za osobe upisane u registar, koji je priložen sporazumu;
–  postupke i ostale obveze utvrđene sporazumom i
–  odredbe kojima se provodi ovaj članak.
Ne dovodeći u pitanje primjenjivost općih pravila kojima se uređuje oduzimanje ili privremena deaktivacija dugoročnih iskaznica za pristup i osim ako ne postoje važni razlozi protiv toga, glavni tajnik uz odobrenje kvestora oduzima ili deaktivira dugoročnu iskaznicu za pristup ako je nositelj ispisan iz registra transparentnosti zbog kršenja Kodeksa ponašanja za osobe upisane u registar ili je kriv za ozbiljno kršenje obveza iz ovog stavka ili je odbio odazvati se službenom pozivu na saslušanje ili sjednicu odbora ili surađivati s istražnim odborom i nije ponudio zadovoljavajuće obrazloženje.
4.  Kvestori mogu utvrditi u kojoj se mjeri Kodeks ponašanja iz stavka 2. primjenjuje na osobe na koje se, iako posjeduju dugoročnu iskaznicu za pristup, sporazum ne primjenjuje.
5.  Predsjedništvo na prijedlog glavnog tajnika utvrđuje mjere potrebne za provedbu registra transparentnosti, sukladno odredbama sporazuma o osnivanju navedenog registra.
__________________
1a SL L 277, 19.9.2014., str. 11.
Amandman 139
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 117.
Članak 117.
Članak 117.
Izbor predsjednika Komisije
Izbor predsjednika Komisije
1 Kad Europsko vijeće predloži kandidata za predsjednika Komisije, predsjednik poziva kandidata da pred Parlamentom da izjavu i predstavi svoje političke smjernice. Nakon izjave slijedi rasprava.
1.  Kad Europsko vijeće predloži kandidata za predsjednika Komisije, predsjednik poziva kandidata da pred Parlamentom da izjavu i predstavi svoje političke smjernice. Nakon izjave slijedi rasprava.
Europsko Vijeće poziva se da sudjeluje u raspravi.
Europsko Vijeće poziva se da sudjeluje u raspravi.
2.   Parlament bira predsjednika Komisije većinom svih zastupnika.
2.   U skladu s člankom 17. stavkom 7. Ugovora o Europskoj uniji Parlament bira predsjednika Komisije većinom svih zastupnika.
Glasovanje je tajno .
Glasuje se tajno:
3.   Ako je kandidat izabran, predsjednik o tome obavještava Vijeće tražeći od njega i od izabranog predsjednika Komisije da suglasno predlože kandidate za različita mjesta povjerenika.
3.   Ako je kandidat izabran, predsjednik o tome obavještava Vijeće tražeći od njega i od izabranog predsjednika Komisije da suglasno predlože kandidate za različita mjesta povjerenika.
4.   Ako kandidat ne dobije potrebnu većinu, predsjednik poziva Europsko vijeće da u roku od mjesec dana predloži novog kandidata za izbor u skladu s istim postupkom.
4.   Ako kandidat ne dobije potrebnu većinu, predsjednik poziva Europsko vijeće da u roku od mjesec dana predloži novog kandidata za izbor u skladu s istim postupkom.
Amandman 140
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 118.
Članak 118.
Članak 118.
Izbor Komisije
Izbor Komisije
—  1. Predsjednik poziva izabranog predsjednika Komisije da obavijesti Parlament o raspodjeli resora u predloženom kolegiju povjerenika u skladu s političkim smjernicama izabranog predsjednika.
1.   Nakon savjetovanja s izabranim predsjednikom Komisije predsjednik poziva kandidate koje su izabrani predsjednik Komisije i Vijeće predložili za različita mjesta povjerenika da se predstave pred odgovarajućim odborima, ovisno o njihovim predviđenim područjima nadležnosti. Ta su saslušanja otvorena za javnost.
1.   Nakon savjetovanja s izabranim predsjednikom Komisije predsjednik poziva kandidate koje su izabrani predsjednik Komisije i Vijeće predložili za različita mjesta povjerenika da se predstave pred odgovarajućim odborima ili tijelima , ovisno o njihovim predviđenim područjima nadležnosti.
1a.  Saslušanja održavaju odbori.
Saslušanje se iznimno može održati u drukčijem obliku ako kandidat za povjerenika ima odgovornosti koje su primarno horizontalne, pod uvjetom da u tom saslušanju sudjeluju nadležni odbori. Ta su saslušanja otvorena za javnost.
2.  Predsjednik može pozvati izabranog predsjednika Komisije da obavijesti Parlament o raspodjeli resora u predloženom kolegiju povjerenika u skladu sa svojim političkim smjernicama.
3.   Nadležni odbor ili odbori pozivaju kandidata za povjerenika na davanje izjave i odgovaranje na pitanja. Saslušanja su organizirana tako da omoguće kandidatima za povjerenike da Parlamentu iznesu sve bitne informacije. Odredbe koje se odnose na organizaciju saslušanja utvrđene su u prilogu ovom Poslovniku16 .
3.   Nadležni odbor ili odbori pozivaju kandidata za povjerenika na davanje izjave i odgovaranje na pitanja. Saslušanja su organizirana tako da omoguće kandidatima za povjerenike da Parlamentu iznesu sve bitne informacije. Odredbe koje se odnose na organizaciju saslušanja utvrđene su u prilogu ovom Poslovniku16 .
4.   Izabrani predsjednik predstavlja kolegij povjerenika i njihov program na sjednici Parlamenta na koju su pozvani predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Vijeća. Nakon izjave slijedi rasprava.
4.   Izabrani predsjednik poziva se da predstavi kolegij povjerenika i njihov program na sjednici Parlamenta na koju su pozvani predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Vijeća. Nakon izjave slijedi rasprava.
5.   Kako bi zaključili raspravu, svaki klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti prijedlog rezolucije. Primjenjuje se članak 123. stavci 3., 4. i 5.
5.   Kako bi zaključili raspravu, svaki klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti prijedlog rezolucije. Primjenjuje se članak 123. stavci od 3. do 5.b.
Nakon glasovanja o prijedlogu rezolucije Parlament izabire ili odbija Komisiju većinom danih glasova.
Glasuje se poimenično.
Parlament može odgoditi glasovanje do sljedeće dnevne sjednice.
5a.  Nakon glasovanja o prijedlogu rezolucije Parlament izabire ili odbija Komisiju većinom danih glasova, poimenično. Parlament može odgoditi glasovanje do sljedeće dnevne sjednice.
6.   Predsjednik obavještava Vijeće o izboru ili odbijanju Komisije.
6.   Predsjednik obavještava Vijeće o izboru ili odbijanju Komisije.
7.   U slučaju značajne promjene resora tijekom trajanja mandata Komisije, popunjavanja slobodnog mjesta ili imenovanja novog povjerenika nakon pristupanja nove države članice, dotični povjerenici pozvani su predstaviti se pred odborima nadležnima za njihova područja nadležnosti u skladu sa stavkom 3 .
7.   U slučaju znatne promjene resora ili promjene sastava Komisije tijekom trajanja mandata Komisije dotični povjerenici ili drugi kandidati za povjerenike pozvani su da sudjeluju u saslušanju koje se održava u skladu sa stavcima 1 .a i 3.
7a.  U slučaju promjene resora povjerenika ili financijskih interesa povjerenika tijekom njegova mandata Parlament u skladu s Prilogom XVI. pregledava te promjene.
Ako se tijekom mandata povjerenika utvrdi sukob interesa, a predsjednik Komisije pritom ne primijeni preporuke Parlamenta za razrješenje sukoba interesa, Parlament može od predsjednika Komisije zatražiti da uskrati povjerenje tom povjereniku u skladu sa stavkom 5. Okvirnoga sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije te da, po potrebi, poduzme mjere kako bi se dotičnom povjereniku uskratilo pravo na mirovinu ili druge zamjenske povlastice u skladu s člankom 245. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
16 Vidi Prilog XVI.
Amandman 141
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 118.a (novi)
Članak 118.a
Višegodišnje planiranje programa
Nakon imenovanja nove Komisije, Parlament, Vijeće i Komisija u skladu sa stavkom 5. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva razmjenjuju mišljenja i dogovaraju se o zajedničkim zaključcima o višegodišnjem planiranju programa.
U tu svrhu te prije pregovora s Vijećem i Komisijom o zajedničkim zaključcima o višegodišnjem planiranju programa, predsjednik održava razmjenu mišljenja s Konferencijom predsjednika o glavnim ciljevima i prioritetima politike za novo zakonodavno razdoblje. Tijekom te razmjene mišljenja uzimaju se u obzir, među ostalim, prioriteti koje je predstavio izabrani predsjednik Komisije te odgovori kandidata za povjerenike dani tijekom saslušanja iz članka 118.
Prije potpisivanja zajedničkih zaključaka predsjednik traži odobrenje Konferencije predsjednika.
Amandman 142
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 119.
Članak 119.
Članak 119.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Komisiji
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Komisiji
1.   Jedna desetina zastupnika u Parlamentu može podnijeti predsjedniku prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Komisiji.
1.   Jedna desetina zastupnika u Parlamentu može podnijeti predsjedniku prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Komisiji. Ako se o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja glasovalo tijekom prethodna dva mjeseca, novi prijedlog može podnijeti najmanje jedna petina zastupnika u Parlamentu.
2.   Prijedlog se treba zvati „prijedlog za izglasavanje nepovjerenja” i biti obrazložen . Prosljeđuje ga se Komisiji.
2.   Prijedlog se treba zvati „prijedlog za izglasavanje nepovjerenja” i u njemu se moraju navesti razlozi . Prosljeđuje ga se Komisiji.
3.   Čim ga primi, predsjednik objavljuje zastupnicima da je podnesen prijedlog za izglasavanje nepovjerenja.
3.   Čim ga primi, predsjednik objavljuje zastupnicima da je podnesen prijedlog za izglasavanje nepovjerenja.
4.   Rasprava o izglasavanju nepovjerenja smije se održati tek nakon proteka 24 sata od objave zastupnicima primitka prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.
4.   Rasprava o izglasavanju nepovjerenja smije se održati tek nakon proteka 24 sata od objave zastupnicima primitka prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.
5.   O prijedlogu se glasuje poimenično, najmanje 48 sati nakon početka rasprave.
5.   O prijedlogu se glasuje poimenično, najmanje 48 sati nakon početka rasprave.
6.   Rasprava i glasovanje odvijaju se najkasnije tijekom prve sljedeće sjednice nakon podnošenja prijedloga.
6.   Ne dovodeći u pitanje stavke 4. i 5., rasprava i glasovanje odvijaju se najkasnije tijekom prve sljedeće sjednice nakon podnošenja prijedloga.
7.   Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prihvaća se ako dobije dvotrećinsku većinu danih glasova, koji ujedno predstavljaju većinu zastupnika u Parlamentu. O rezultatu glasovanja obavještavaju se predsjednik Vijeća i predsjednik Komisije.
7.   U skladu s člankom 234. Ugovora o funkcioniranju Europske unije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prihvaća se ako dobije dvotrećinsku većinu danih glasova, koji ujedno predstavljaju većinu zastupnika u Parlamentu. O rezultatu glasovanja obavještavaju se predsjednik Vijeća i predsjednik Komisije.
Amandman 143
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 120.
Članak 120.
Članak 120.
Imenovanje sudaca i nezavisnih odvjetnika Suda Europske unije
Imenovanje sudaca i nezavisnih odvjetnika Suda Europske unije
Parlament na prijedlog nadležnog odbora imenuje svojeg kandidata u sedmeročlano vijeće čija je zadaća nadgledati podobnost kandidata za obnašanje dužnosti suca ili nezavisnog odvjetnika Suda i Općeg suda.
Parlament na prijedlog nadležnog odbora imenuje svojeg kandidata u sedmeročlano vijeće čija je zadaća nadgledati podobnost kandidata za obnašanje dužnosti suca ili nezavisnog odvjetnika Suda i Općeg suda. Kandidata kojeg želi predložiti nadležni odbor odabire glasovanjem običnom većinom. Koordinatori tog odbora u tu će svrhu sastaviti uži popis kandidata.
Amandman 144
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 121.
Članak 121.
Članak 121.
Imenovanje članova Revizorskog suda
Imenovanje članova Revizorskog suda
1.   Predloženi kandidati za članove Revizorskog suda pozivaju se dati izjavu pred nadležnim odborom i odgovoriti na pitanja njegovih članova. Odbor tajno i odvojeno glasuje o svakoj kandidaturi.
1.   Predloženi kandidati za članove Revizorskog suda pozivaju se dati izjavu pred nadležnim odborom i odgovoriti na pitanja njegovih članova. Odbor tajno i odvojeno glasuje o svakoj kandidaturi.
2.   Nadležni odbor Parlamentu daje preporuku u obliku izvješća koje sadrži zasebni prijedlog odluke o prihvaćanju za svaku kandidaturu.
2.   Nadležni odbor Parlamentu daje preporuku o tome treba li kandidaturu prihvatiti .
3.   Na plenarnoj sjednici glasuje se u roku od dva mjeseca od primitka kandidature osim ako Parlament, na zahtjev nadležnog odbora, kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika, ne odluči drukčije. Parlament tajno i odvojeno glasuje o svakoj kandidaturi i odluku donosi većinom danih glasova .
3.   Na plenarnoj sjednici glasuje se u roku od dva mjeseca od primitka kandidature osim ako Parlament, na zahtjev nadležnog odbora, kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika, ne odluči drukčije. Parlament tajno i odvojeno glasuje o svakoj kandidaturi.
4.   Ako je mišljenje koje Parlament donese o pojedinoj kandidaturi negativno, predsjednik traži od Vijeća da povuče kandidaturu i Parlamentu podnese novu.
4.   Ako je mišljenje koje Parlament donese o pojedinoj kandidaturi negativno, predsjednik traži od Vijeća da povuče kandidaturu i Parlamentu podnese novu.
Amandman 145
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 122.
Članak 122.
Članak 122.
Imenovanje članova izvršnog odbora Europske središnje banke
Imenovanje članova izvršnog odbora Europske središnje banke
1.   Predloženi kandidat za predsjednika Europske središnje banke poziva se dati izjavu pred nadležnim odborom i odgovoriti na pitanja njegovih članova.
1.   Predloženi kandidat za predsjednika, potpredsjednika ili člana izvršnog odbora Europske središnje banke poziva se dati izjavu pred nadležnim odborom i odgovoriti na pitanja njegovih članova.
2.   Nadležni odbor Parlamentu daje preporuku o prihvaćanju ili odbijanju kandidature.
2.   Nadležni odbor Parlamentu daje preporuku o prihvaćanju ili odbijanju kandidature.
3.   Glasuje se u roku od dva mjeseca od primitka kandidature osim ako Parlament, na zahtjev nadležnog odbora, kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika, ne odluči drukčije.
3.   Glasuje se u roku od dva mjeseca od primitka kandidature osim ako Parlament, na zahtjev nadležnog odbora, kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika, ne odluči drukčije. Parlament tajno i odvojeno glasuje o svakoj kandidaturi.
4.   Ako je mišljenje koje Parlament donese negativno, predsjednik traži od Vijeća da povuče kandidaturu i Parlamentu podnese novu .
4.   Ako je mišljenje koje Parlament donese o pojedinoj kandidaturi negativno, predsjednik traži da se kandidatura povuče i da se Parlamentu podnese nova .
5.  Isti postupak primjenjuje se na kandidature za potpredsjednika i druge članove izvršnog odbora Europske središnje banke.
Amandman 146
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 122.a (novi)
Članak 122.a
Imenovanja u tijela za gospodarsko upravljanje
1.  Ovaj članak primjenjuje se na imenovanje:
–  predsjednika i potpredsjednika Nadzornog odbora Jedinstvenog nadzornog mehanizma;
–  predsjednika, potpredsjednika i stalne članove Jedinstvenog odbora za sanaciju Jedinstvenog sanacijskog mehanizma;
–  predsjednika i izvršnih direktora europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i
–  direktora i zamjenika direktora Europskog fonda za strateška ulaganja.
2.  Svaki kandidat poziva se da pred nadležnim odborom da izjavu i odgovori na pitanja njegovih članova.
3.  Nadležni odbor daje preporuku Parlamentu o svakom prijedlogu za imenovanje.
4.  Glasuje se u roku od dva mjeseca od primitka prijedloga za imenovanje, osim ako Parlament na zahtjev nadležnog odbora, kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ne odluči drukčije. Parlament o svakom imenovanju glasuje zasebno tajnim glasovanjem.
5.  Ako je odluka koju Parlament donese o pojedinom prijedlogu za imenovanje negativna, predsjednik traži da se prijedlog povuče i Parlamentu podnese novi.
Amandman 147
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 123.
Članak 123.
Članak 123.
Izjave Komisije, Vijeća i Europskog vijeća
Izjave Komisije, Vijeća i Europskog vijeća
1.   Članovi Komisije, Vijeća i Europskog vijeća mogu u bilo kojem trenutku tražiti od predsjednika Parlamenta dopuštenje za davanje izjave. Predsjednik Europskog vijeća daje izjavu nakon svakog sastanka tog tijela. Predsjednik Parlamenta odlučuje o tome kad se može dati izjava i hoće li nakon nje slijediti cjelovita rasprava ili razdoblje od 30 minuta za kratka i jezgrovita pitanja zastupnika.
1.   Članovi Komisije, Vijeća i Europskog vijeća mogu u bilo kojem trenutku tražiti od predsjednika Parlamenta dopuštenje za davanje izjave. Predsjednik Europskog vijeća daje izjavu nakon svakog sastanka tog tijela. Predsjednik Parlamenta odlučuje o tome kad se može dati izjava i hoće li nakon nje slijediti cjelovita rasprava ili razdoblje od 30 minuta za kratka i jezgrovita pitanja zastupnika.
2.   Kad u svoj dnevni red uvrštava izjavu s raspravom, Parlament odlučuje hoće li raspravu zaključiti rezolucijom. To ne čini ako je izvješće o istom predmetu predviđeno za istu ili sljedeću sjednicu osim ako predsjednik, zbog iznimnih razloga, ne predloži drukčije. Ako Parlament odluči zaključiti raspravu rezolucijom, odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti prijedlog rezolucije.
2.   Kad u svoj dnevni red uvrštava izjavu s raspravom, Parlament odlučuje hoće li raspravu zaključiti rezolucijom. To ne čini ako je izvješće o istom predmetu predviđeno za istu ili sljedeću sjednicu osim ako predsjednik, zbog iznimnih razloga, ne predloži drukčije. Ako Parlament odluči zaključiti raspravu rezolucijom, odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti prijedlog rezolucije.
3.   O prijedlozima rezolucija glasuje se isti dan . Predsjednik odlučuje o mogućim iznimkama. Dopuštena su obrazloženja glasovanja.
3.   O prijedlozima rezolucija glasuje se u što je moguće ranije vrijeme glasovanja . Predsjednik odlučuje o mogućim iznimkama. Dopuštena su obrazloženja glasovanja.
4.   Zajednički prijedlog rezolucije zamjenjuje prijedloge rezolucija koje su prethodno podnijeli njihovi potpisnici, ali ne i one koje su podnijeli drugi odbori, klubovi zastupnika ili zastupnici.
4.   Zajednički prijedlog rezolucije zamjenjuje prijedloge rezolucija koje su prethodno podnijeli njihovi potpisnici, ali ne i one koje su podnijeli drugi odbori, klubovi zastupnika ili zastupnici.
4.a  Ako zajednički prijedlog rezolucije podnesu klubovi zastupnika koji čine nedvojbenu većinu, predsjednik može prvo staviti taj prijedlog na glasovanje.
5.   Nakon donošenja rezolucije ne može se glasovati o daljnjim prijedlozima, osim ako predsjednik iznimno ne odluči drukčije.
5.   Nakon donošenja rezolucije ne može se glasovati o daljnjim prijedlozima, osim ako predsjednik iznimno ne odluči drukčije.
5.a  Autor ili autori prijedloga rezolucije podnesenog na temelju stavka 2. ili članka 135. stavka 2. imaju ga pravo povući prije konačnog glasovanja.
5.b  Klub, odbor ili isti broj zastupnika koji je potreban za podnošenje prijedloga mogu odmah preuzeti povučeni prijedlog rezolucije i ponovno ga podnijeti. Stavak 5.a i ovaj stavak primjenjuju se i na rezolucije podnesene na temelju članaka 105. i 106.
Amandman 148
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 124.
Članak 124.
Članak 124.
Objašnjenja odluka Komisije
Objašnjenja odluka Komisije
Nakon savjetovanja s Konferencijom predsjednika predsjednik Parlamenta može pozvati predsjednika Komisije, povjerenika nadležnog za odnose s Europskim parlamentom ili, prema dogovoru, drugog povjerenika, da nakon svake sjednice Komisije Parlamentu daju izjavu u kojoj objašnjavaju glavne donesene odluke. Nakon izjave slijedi rasprava u trajanju od najmanje 30 minuta tijekom koje zastupnici mogu postavljati kratka i jezgrovita pitanja.
Predsjednik Parlamenta poziva predsjednika Komisije, povjerenika nadležnog za odnose s Europskim parlamentom ili, prema dogovoru, drugog povjerenika, da nakon svake sjednice Komisije Parlamentu daju izjavu u kojoj objašnjavaju glavne donesene odluke, osim ako zbog razloga u vezi s rasporedom ili zbog relativne političke važnosti teme Konferencija predsjednika ne odluči da to nije potrebno . Nakon izjave slijedi rasprava u trajanju od najmanje 30 minuta tijekom koje zastupnici mogu postavljati kratka i jezgrovita pitanja.
Amandman 149
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 125.
Članak 125.
Članak 125.
Izjave Revizorskog suda
Izjave Revizorskog suda
1.   U okviru postupka davanja razrješnice ili rada Parlamenta na području proračunskog nadzora, predsjednik Revizorskog suda može biti pozvan uzeti riječ kako bi predstavio primjedbe sadržane u godišnjem izvješću, posebnim izvješćima ili mišljenjima Suda ili kako bi objasnio program rada Suda.
1.   U okviru postupka davanja razrješnice ili rada Parlamenta na području proračunskog nadzora, predsjednik Revizorskog suda može biti pozvan dati izjavu kako bi predstavio primjedbe sadržane u godišnjem izvješću, posebnim izvješćima ili mišljenjima Suda ili kako bi objasnio program rada Suda.
2.   Parlament može održati zasebnu raspravu o bilo kojem pitanju proizašlom iz tih izjava uz sudjelovanje Komisije i Vijeća, posebno u slučaju prijavljenih nepravilnosti u financijskom upravljanju.
2.   Parlament može održati zasebnu raspravu o bilo kojem pitanju proizašlom iz tih izjava uz sudjelovanje Komisije i Vijeća, posebno u slučaju prijavljenih nepravilnosti u financijskom upravljanju.
Amandman 150
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 126.
Članak 126.
Članak 126.
Izjave Europske središnje banke
Izjave Europske središnje banke
1.   Predsjednik Europske središnje banke predstavlja Parlamentu godišnje izvješće Banke o radu Europskog sustava središnjih banaka i o monetarnoj politici u prethodnoj i tekućoj godini.
1.   Predsjednik Europske središnje banke poziva se da predstavi Parlamentu godišnje izvješće Banke o radu Europskog sustava središnjih banaka i o monetarnoj politici u prethodnoj i tekućoj godini.
2.   Nakon predstavljanja slijedi opća rasprava.
2.   Nakon predstavljanja slijedi opća rasprava.
3.   Predsjednik Europske središnje banke poziva se na sjednice nadležnog odbora najmanje četiri puta godišnje radi davanja izjave i odgovaranja na pitanja.
3.   Predsjednik Europske središnje banke poziva se na sjednice nadležnog odbora najmanje četiri puta godišnje radi davanja izjave i odgovaranja na pitanja.
4.   Na svoj zahtjev ili na zahtjev Parlamenta, predsjednik, potpredsjednik i drugi članovi izvršnog odbora Europske središnje banke pozivaju se na dodatne sjednice.
4.   Na svoj zahtjev ili na zahtjev Parlamenta, predsjednik, potpredsjednik i drugi članovi izvršnog odbora Europske središnje banke pozivaju se na dodatne sjednice.
5.   Doslovno izvješće o postupcima iz stavaka 3. i 4. sastavlja se na službenim jezicima.
5.   Sastavlja se doslovno izvješće o postupcima iz stavaka 3. i 4.
Amandman 151
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 127.
Članak 127 .
Briše se .
Preporuka o općim smjernicama ekonomske politike
1.  Preporuka Komisije o općim smjernicama ekonomske politike država članica i Unije podnosi se nadležnom odboru, koji podnosi izvješće Parlamentu.
2.  Vijeće se poziva obavijestiti Parlament o sadržaju svoje preporuke i stajalištu Europskog vijeća.
Amandman 152
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 128.
Članak 128.
Članak 128.
Pitanja za usmeni odgovor s raspravom
Pitanja za usmeni odgovor s raspravom
1.  Odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu postaviti pitanja Vijeću ili Komisiji sa zahtjevom da ih se uvrsti u dnevni red Parlamenta.
1.   Odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu postaviti pitanja Vijeću, Komisiji ili potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku sa zahtjevom da ih se uvrsti u dnevni red Parlamenta.
Pitanja se podnose u pisanom obliku predsjedniku, koji ih odmah upućuje Konferenciji predsjednika.
Pitanja se podnose u pisanom obliku predsjedniku, koji ih odmah upućuje Konferenciji predsjednika.
Konferencija predsjednika odlučuje hoće li i kojim redoslijedom pitanja biti uvrštena u dnevni red . Pitanja koja nisu uvrštena u dnevni red Parlamenta u roku od tri mjeseca od podnošenja ne razmatraju se.
Konferencija predsjednika odlučuje hoće li pitanja biti uvrštena u prijedlog dnevnog reda u skladu s postupkom predviđenim u članku 149 . Pitanja koja nisu uvrštena u prijedlog dnevnog reda Parlamenta u roku od tri mjeseca od podnošenja ne razmatraju se.
2.   Pitanja Komisiji moraju biti upućena toj instituciji najmanje tjedan dana prije sjednice na čijem će se dnevnom redu pojaviti, a pitanja Vijeću najmanje tri tjedna prije tog dana.
2.   Pitanja Komisiji i potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku moraju biti upućena primatelju najmanje tjedan dana prije sjednice na čijem će se dnevnom redu pojaviti, a pitanja Vijeću najmanje tri tjedna prije tog dana.
3.   Ako se pitanja odnose na predmete iz članka 42. Ugovora o Europskoj uniji, rok predviđen stavkom 2. ovog članka se ne primjenjuje. Vijeće mora odgovoriti u odgovarajućem roku kako bi Parlament bio pravilno obaviješten.
3.   Ako se pitanja odnose na zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku, rokovi predviđeni stavkom 2. se ne primjenjuju. Odgovor mora biti podnesen u odgovarajućem roku kako bi Parlament bio pravilno obaviješten.
4.   Jedan od podnositelja pitanja ima na raspolaganju pet minuta da izloži pitanje. Na pitanje odgovara jedan predstavnik dotične institucije .
4.   Jedan od podnositelja može izložiti pitanje. Primatelj odgovara na pitanje.
Podnositelj pitanja ima pravo iskoristiti cijelo navedeno vrijeme za izlaganje.
5.   Na odgovarajući se način primjenjuje članak 123. stavci 2. do 5.
5.   Članak 123. stavci od 2. do 5.b u vezi s podnošenjem prijedloga rezolucija i glasovanjem o njima primjenjuju se na odgovarajući način.
Amandman 153
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 129.
Članak 129.
Članak 129
Vrijeme za pitanja
Vrijeme za pitanja
1.   Na svakoj sjednici održava se vrijeme za pitanja Komisiji u trajanju od 90 minuta koje se odnosi na jednu posebnu horizontalnu temu ili više njih koje utvrđuje Konferencija predsjednika jedan mjesec prije sjednice.
1.   Na svakoj sjednici može se održati vrijeme za pitanja Komisiji u trajanju do 90 minuta koje se odnosi na jednu posebnu horizontalnu temu ili više njih koje utvrđuje Konferencija predsjednika jedan mjesec prije sjednice.
2.   Povjerenici koje je Konferencija predsjednika pozvala da sudjeluju imaju resore povezane s posebnom horizontalnom temom ili više njih o kojoj im se trebaju postaviti pitanja. Broj povjerenika ograničen je na dva po sjednici s mogućnošću dodavanja trećeg ovisno o posebnoj horizontalnoj temi ili temama odabranima za vrijeme za pitanja.
2.   Povjerenici koje je Konferencija predsjednika pozvala da sudjeluju imaju resore povezane s posebnom horizontalnom temom ili više njih o kojoj im se trebaju postaviti pitanja. Broj povjerenika ograničen je na dva po sjednici s mogućnošću dodavanja trećeg ovisno o posebnoj horizontalnoj temi ili temama odabranima za vrijeme za pitanja.
3.  Vrijeme za pitanja održava se u skladu sa sustavom glasovanja čije su pojedinosti utvrđene u prilogu ovom Poslovniku 17 .
4.   U skladu sa smjernicama koje je ustanovila Konferencija predsjednika može se održati posebni aktualni sat s Vijećem, s predsjednikom Komisije, s potpredsjednikom Komisije/Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i s predsjednikom Eurogrupe.
4.   U skladu sa smjernicama koje je ustanovila Konferencija predsjednika može se održati posebni aktualni sat s Vijećem, s predsjednikom Komisije, s potpredsjednikom Komisije/Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i s predsjednikom Eurogrupe.
4.a  Vrijeme za pitanja ne dodjeljuje se posebno unaprijed. Predsjednik osigurava da, koliko je to moguće, naizmjenično mogu postaviti pitanje zastupnici s različitim političkim stajalištima i iz različitih država članica.
4.b  Zastupnik ima na raspolaganju jednu minutu za postavljanje pitanja, a povjerenik dvije minute za davanje odgovora. Taj zastupnik može postaviti dodatno pitanje u trajanju od 30 sekundi, koje se izravno odnosi na glavno pitanje. Povjerenik potom ima na raspolaganju dvije minute za davanje dodatnog odgovora.
Pitanja i dodatna pitanja moraju biti izravno povezana s odabranom posebnom horizontalnom temom iz stavka 1. Predsjednik može odlučiti o njihovoj dopuštenosti.
__________________
17 Vidi Prilog II.
Amandman 154
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 130
Članak 130.
Članak 130.
Pitanja za pisani odgovor
Pitanja za pisani odgovor
1.   Svaki zastupnik može postaviti pitanja predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji ili potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i na njih tražiti pisani odgovor, u skladu s kriterijima utvrđenima u prilogu ovom Poslovniku18 . Za sadržaj pitanja odgovorni su isključivo njihovi podnositelji.
1.   Svaki zastupnik može postaviti pitanja predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji ili potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i na njih tražiti pisani odgovor, u skladu s kriterijima utvrđenima u prilogu ovom Poslovniku18 . Za sadržaj pitanja odgovorni su isključivo njihovi podnositelji.
2.   Pitanja se podnose predsjedniku. U slučaju dvojbi oko dopuštenosti pitanja odlučuje predsjednik. Odluka predsjednika ne temelji se isključivo na odredbama iz priloga navedenog u stavku 1. nego općenito na odredbama ovog Poslovnika. Podnositelja pitanja obavještava se o odluci predsjednika.
2.   Pitanja se podnose predsjedniku. U slučaju dvojbi oko dopuštenosti pitanja odlučuje predsjednik. Odluka predsjednika ne temelji se isključivo na odredbama iz priloga navedenog u stavku 1. nego općenito na odredbama ovog Poslovnika. Podnositelja pitanja obavještava se o obrazloženoj odluci predsjednika.
3.   Pitanja se podnose u elektroničkom formatu. Svaki zastupnik može podnijeti najviše pet pitanja mjesečno .
3.   Pitanja se podnose u elektroničkom formatu. Svaki zastupnik može podnijeti najviše dvadeset pitanja u jednom razdoblju od tri mjeseca .
Dodatna se pitanja mogu iznimno podnijeti u obliku papirnatog dokumenta koji osobno podnosi i potpisuje dotični zastupnik u odgovarajućoj službi Glavnog tajništva Parlamenta.
Nakon razdoblja koje istječe jednu godinu nakon početka osmog parlamentarnog saziva Konferencija predsjednika provodi procjenu sustava dodatnih pitanja.
Izraz „iznimno” treba tumačiti tako da on označava da se dodatno pitanje odnosi na hitnu situaciju i da se s njegovim podnošenjem ne može čekati do sljedećeg mjeseca. Osim toga, broj pitanja podnesenih u skladu s drugim podstavkom stavka 3. mora biti manji od norme od pet pitanja mjesečno.
3.a  Pitanja mogu podržati drugi zastupnici. Ta će se pitanja pribrojiti samo najvećem dopuštenom broju pitanja podnositelja, a ne i pobornika sukladno stavku 3.
4.   Ako na pitanje nije moguće odgovoriti u zadanom roku, ono se na zahtjev podnositelja uvrštava u dnevni red sljedeće sjednice nadležnog odbora. Na odgovarajući se način primjenjuje članak 129.
4.   Ako primatelj ne može odgovoriti na pitanje u roku od tri tjedna (prioritetno pitanje) ili šest tjedana (neprioritetno pitanje) nakon što mu je ono proslijeđeno , ono se na zahtjev podnositelja može uvrstiti u dnevni red sljedeće sjednice nadležnog odbora.
Budući da je u skladu s člankom 206. stavkom 1. ovlašten za sazivanje sjednice odbora, predsjednik parlamentarnog odbora odlučuje o prijedlogu dnevnog reda sjednice koju saziva kako bi osigurao dobru organizaciju rada. Ta ovlast ne dovodi u pitanje obvezu predviđenu člankom 130. stavkom 4. da se pitanje za pisani odgovor na zahtjev podnositelja uvrštava u dnevni red sljedeće sjednice nadležnog odbora. Međutim, vodeći računa o političkim prioritetima, predsjednik ima diskrecijsko pravo predložiti plan rada sjednice i postupke (na primjer, postupak bez rasprave, po mogućnosti s donošenjem odluke o daljnjim koracima, ili po potrebi preporuku da se predmet odgodi na jednu od sljedećih sjednica).
5.   Na pitanja na koja se traži trenutačni odgovor, ali ne i podrobno istraživanje (prioritetna pitanja), odgovara se u roku od tri tjedna od prosljeđivanja primateljima. Svaki zastupnik može podnijeti samo jedno prioritetno pitanje svaki mjesec.
5.   Svaki zastupnik može podnijeti samo jedno prioritetno pitanje svaki mjesec.
Na druga pitanja (neprioritetna pitanja) odgovara se u roku od šest tjedana od prosljeđivanja primateljima.
6.   Pitanja i odgovori objavljuju se na internetskoj stranici Parlamenta.
6.   Pitanja i odgovori, uključujući pripadajuće priloge, objavljuju se na internetskoj stranici Parlamenta.
__________________
__________________
18 Vidi Prilog III.
18 Vidi Prilog III.
Amandman 295
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 130.a (novi)
Članak 130.a
Kraća zastupnička pitanja za pisani odgovor
1.  U kraćim pitanjima, koja dolaze u obliku pitanja za pisani odgovor, odbor, klub zastupnika ili najmanje pet posto zastupnika u Europskom parlamentu može zatražiti od Vijeća, Komisije ili potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pruži informacije o točno određenim pitanjima.
Ta se pitanja podnose predsjedniku, koji, ako su pitanja općenito u skladu s Poslovnikom i kriterijima utvrđenim u prilogu Poslovniku 1a , od primatelja pitanja traži da odgovori u roku od dva tjedna; predsjednik može produljiti taj rok nakon savjetovanja s autorima pitanja.
2.  Pitanja i odgovori objavljuju se na internetskim stranicama Parlamenta.
____________________________
1a Vidi Prilog III.
Amandman 296
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 130.b (novi)
Članak 130.b
Dulja zastupnička pitanja za pisani odgovor s raspravom
1.  Odbor, klub zastupnika ili najmanje pet posto zastupnika u Europskom parlamentu može postaviti dulja zastupnička pitanja, tj. pitanja za pisani odgovor s raspravom, Vijeću, Komisiji ili potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Pitanja mogu obuhvaćati kratko obrazloženje.
Ta se pitanja u pisanom obliku podnose predsjedniku, koji, ako su pitanja općenito u skladu s Poslovnikom i kriterijima utvrđenim u prilogu Poslovniku 1a , smjesta obavještava primatelja pitanja o tome i od njega traži da navede hoće li odgovoriti i kada.
2.  Nakon što se zaprimi pisani odgovor, dulje zastupničko pitanje uvrštava se u prijedlog dnevnog reda Parlamenta u skladu s postupkom predviđenim u članku 149. Rasprava se održava ako to zatraži odbor, klub zastupnika ili najmanje pet posto zastupnika u Parlamentu.
3.  Ako primatelj odbije odgovoriti na pitanje ili to ne učini u roku od tri tjedna, pitanje se uvrštava u prijedlog dnevnog reda. Rasprava se održava ako to zatraži odbor, klub zastupnika ili najmanje pet posto zastupnika u Parlamentu. Prije rasprave jednom od autora pitanja može se dopustiti da dodatno obrazloži pitanje.
4.  Jedan od podnositelja može izložiti pitanje. Na pitanje odgovara jedan predstavnik dotične institucije.
Članak 123. stavci od 2. do 5. u vezi s podnošenjem prijedloga rezolucija i glasovanjem o njima primjenjuju se mutatis mutandis.
5.  Pitanja i odgovori objavljuju se na internetskim stranicama Parlamenta.
____________________________
1a Vidi Prilog III.
Amandman 155
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 131
Članak 131.
Članak 131.
Pitanja za pisani odgovor upućena Europskoj središnjoj banci
Pitanja za pisani odgovor upućena Europskoj središnjoj banci
1.   Svaki zastupnik može u skladu s kriterijima utvrđenima u prilogu ovom Poslovniku Europskoj središnjoj banci postaviti najviše šest pitanja mjesečno i na njih tražiti pisani odgovor19 . Za sadržaj pitanja odgovorni su isključivo njihovi podnositelji.
1.   Svaki zastupnik može u skladu s kriterijima utvrđenima u prilogu ovom Poslovniku Europskoj središnjoj banci postaviti najviše šest pitanja mjesečno i na njih tražiti pisani odgovor19 . Za sadržaj pitanja odgovorni su isključivo njihovi podnositelji.
2.   Pitanja se u pisanom obliku podnose predsjedniku nadležnog odbora, koji o njima obavještava Europsku središnju banku. U slučaju dvojbi oko dopuštenosti pitanja odlučuje predsjednik. Podnositelja pitanja obavještava se o odluci predsjednika.
2.   Pitanja se u pisanom obliku podnose predsjedniku nadležnog odbora, koji o njima obavještava Europsku središnju banku. U slučaju dvojbi oko dopuštenosti pitanja odlučuje predsjednik. Podnositelja pitanja obavještava se o odluci predsjednika.
3.   Pitanja i odgovori objavljuju se na internetskoj stranici Parlamenta.
3.   Pitanja i odgovori objavljuju se na internetskoj stranici Parlamenta.
4.   Ako na pitanje nije odgovoreno u traženom roku, ono se na zahtjev podnositelja uvrštava u dnevni red sljedećeg sastanka nadležnog odbora i predsjednika Europske središnje banke.
4.   Ako na pitanje nije odgovoreno u roku od šest tjedana , ono se na zahtjev podnositelja može uvrstiti u dnevni red sljedećeg sastanka nadležnog odbora i predsjednika Europske središnje banke.
__________________
_________________
19 Vidi Prilog III.
19 Vidi Prilog II.
Amandman 156
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 131.a (novi)
Članak 131.a
Pitanja za pisani odgovor u vezi s Jedinstvenim nadzornim mehanizmom i Jedinstvenim sanacijskim mehanizmom
1.  Članak 131. stavci 1., 2. i 3. primjenjuju se mutatis mutandis u pogledu pitanja za pisani odgovor u vezi s Jedinstvenim nadzornim mehanizmom i Jedinstvenim sanacijskim mehanizmom. Broj tih pitanja oduzima se od šest, što je najveći dopušteni broj pitanja kako je predviđeno u članku 131. stavku 1.
2.  Ako na pitanje nije odgovoreno u roku od pet tjedana, ono se na zahtjev podnositelja može uvrstiti na dnevni red sljedećeg sastanka nadležnog odbora i predsjednika odbora primatelja.
Amandman 157
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava V. – poglavlje 4. – naslov
IZVJEŠĆA DRUGIH INSTITUCIJA
IZVJEŠĆA DRUGIH INSTITUCIJA I TIJELA
Amandman 158
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 132.
Članak 132.
Članak 132.
Godišnja i ostala izvješća drugih institucija
Godišnja i ostala izvješća drugih institucija ili tijela
1.   Godišnja i ostala izvješća drugih institucija za koje je u Ugovorima predviđeno savjetovanje s Europskim parlamentom ili za koje se u drugim pravnim odredbama traži mišljenje Europskog parlamenta predmet su izvješća koja se podnosi na plenarnoj sjednici.
1.   Godišnja i ostala izvješća drugih institucija ili tijela za koje je u Ugovorima predviđeno savjetovanje s Europskim parlamentom ili za koje se u drugim pravnim odredbama traži mišljenje Europskog parlamenta predmet su izvješća koja se podnosi na plenarnoj sjednici.
2.   Godišnja i ostala izvješća drugih institucija koja nisu obuhvaćena stavkom 1. upućuju se nadležnom odboru, koji može predložiti sastavljanje izvješća u skladu s člankom 52.
2.   Godišnja i ostala izvješća drugih institucija ili tijela koja nisu obuhvaćena stavkom 1. upućuju se nadležnom odboru, koji ih preispituje i koji Parlamentu može podnijeti kratki prijedlog rezolucije ili predložiti sastavljanje izvješća u skladu s člankom 52. u slučaju da smatra da bi Parlament trebao zauzeti stajalište o važnom pitanju iz izvješća.
Amandman 159
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 133.
Članak 133.
Članak 133.
Prijedlozi rezolucija
Prijedlozi rezolucija
1.   Svaki zastupnik može podnijeti prijedlog rezolucije o predmetu iz područja djelovanja Europske unije.
1.   Svaki zastupnik može podnijeti prijedlog rezolucije o predmetu iz područja djelovanja Europske unije.
Prijedlog ne smije sadržavati više od 200 riječi.
Prijedlog ne smije sadržavati više od 200 riječi.
1.a  Sadržaj takvog prijedloga ne smije:
–  sadržavati odluke o predmetima za koje su u ovom Poslovniku, osobito u članku 46., utvrđeni posebni postupci i nadležnosti ili
–  odnositi se na predmet kojim se Parlament trenutačno bavi.
1.b  Svaki zastupnik smije podnijeti najviše jedan takav prijedlog mjesečno.
1.c  Prijedlog rezolucije podnosi se predsjedniku koji provjerava ispunjava li on primjenjive kriterije. Ako predsjednik prijedlog proglasi dopuštenim, objavljuje ga na plenarnoj sjednici i upućuje ga nadležnom odboru.
2.   Nadležni odbor odlučuje koji postupak će se primijeniti.
2.   Nadležni odbor odlučuje koji postupak će se primijeniti, uključujući spajanje prijedloga rezolucije s drugim prijedlozima rezolucija ili izvješćima, donošenje mišljenja, koje može biti u obliku pisma, ili sastavljanje izvješća u skladu s člankom 52 . Također može odlučiti ne postupati po prijedlogu rezolucije.
Odbor može spojiti prijedlog rezolucije s drugim prijedlozima rezolucija ili izvješćima.
Može donijeti mišljenje, koje može biti u obliku pisma.
Može sastaviti izvješće u skladu s člankom 52.
3.   Autori prijedloga rezolucije obavještavaju se o odlukama odbora i Konferencije predsjednika.
3.   Autori prijedloga rezolucije obavještavaju se o odlukama predsjednika, odbora i Konferencije predsjednika.
4.   Izvješće sadrži tekst prijedloga rezolucije.
4.   Izvješće sadrži tekst prijedloga rezolucije.
5.   Predsjednik drugim institucijama Europske unije prosljeđuje mišljenja koja su na njih naslovljena u obliku pisma.
5.   Predsjednik drugim institucijama Europske unije prosljeđuje mišljenja koja su na njih naslovljena u obliku pisma.
6.  Autor ili autori prijedloga rezolucije podnesenog na temelju članka 123. stavka 2., članka 128. stavka 5. ili članka 135. stavka 2. imaju ga pravo povući prije konačnog glasovanja.
7.   Autor, autori ili prvi potpisnik mogu povući prijedlog rezolucije podnesen u skladu sa stavkom 1. prije nego što nadležni odbor odluči, u skladu sa stavkom 2., o njemu sastaviti izvješće.
7.   Autor, autori ili prvi potpisnik mogu povući prijedlog rezolucije podnesen u skladu sa stavkom 1. prije nego što nadležni odbor odluči, u skladu sa stavkom 2., o njemu sastaviti izvješće.
Nakon što odbor na taj način preuzme prijedlog, jedino je on ovlašten povući prijedlog sve do početka konačnog glasovanja.
Nakon što odbor na taj način preuzme prijedlog, jedino je on ovlašten povući prijedlog sve do početka konačnog glasovanja.
8.  Klub, odbor ili isti broj zastupnika koji je potreban za podnošenje prijedloga mogu odmah preuzeti povučeni prijedlog rezolucije i ponovno ga podnijeti.
Odbori su dužni osigurati da se po prijedlozima rezolucija koji su podneseni u skladu s ovim člankom i koji udovoljavaju utvrđenim zahtjevima dalje postupa i da se na njih propisno poziva u dokumentima koji iz njih proizlaze.
Amandman 160
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 134
Članak 134 .
Briše se .
Preporuke Vijeću
1.  Klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti prijedlog preporuke Vijeću o predmetima iz glave V. Ugovora o Europskoj uniji, ili u slučajevima kad od Parlamenta nije tražen savjet o međunarodnom sporazumu obuhvaćenom člankom 108. ili 109.
2.  Ti prijedlozi upućuju se na razmatranje nadležnom odboru.
Po potrebi odbor predmet upućuje Parlamentu u skladu s postupcima utvrđenima u ovom Poslovniku.
3.  Ako nadležni odbor podnese izvješće, u njemu Parlamentu podnosi prijedlog preporuke Vijeću, zajedno s kratkim obrazloženjem i po potrebi mišljenjima odbora čiji se savjet traži.
Za primjenu ovog stavka nije potrebno prethodno odobrenje Konferencije predsjednika.
4.  Primjenjuju se odredbe članka 113.
Amandman 161
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 135.
Članak 135.
Članak 135.
Rasprave o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava
Rasprave o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava
1.   Odbor, međuparlamentarno izaslanstvo, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu pisanim putem od Predsjednika tražiti održavanje rasprave o hitnom slučaju kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava (članak 149. stavak 3.).
1.   Odbor, međuparlamentarno izaslanstvo, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu pisanim putem od Predsjednika tražiti održavanje rasprave o hitnom slučaju kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava.
2.   Konferencija predsjednika na temelju zahtjeva iz stavka 1. i u skladu s odredbama Priloga IV. sastavlja popis predmeta koji će se uvrstiti u konačni prijedlog dnevnog reda za sljedeću raspravu o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava. U dnevni red smiju se uvrstiti najviše tri predmeta, uključujući potpoglavlja.
2.   Konferencija predsjednika na temelju zahtjeva iz stavka 1. i u skladu s odredbama Priloga IV. sastavlja popis predmeta koji će se uvrstiti u konačni prijedlog dnevnog reda za sljedeću raspravu o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava. U dnevni red smiju se uvrstiti najviše tri predmeta, uključujući potpoglavlja.
U skladu s člankom 152. Parlament može odustati od teme o kojoj je trebalo raspravljati i zamijeniti je temom koja nije na dnevnom redu. Prijedlozi rezolucija o odabranim predmetima podnose se najkasnije do večeri dana usvajanja dnevnog reda. Predsjednik određuje točan rok za podnošenje tih prijedloga rezolucija.
U skladu s člankom 152. Parlament može odustati od teme o kojoj je trebalo raspravljati i zamijeniti je temom koja nije na dnevnom redu. Prijedloge rezolucija o odabranim predmetima može podnijeti odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika najkasnije do večeri dana usvajanja dnevnog reda. Predsjednik određuje točan rok za podnošenje tih prijedloga rezolucija.
3.   U okviru vremena za rasprave od najviše 60 minuta po sjednici ukupno vrijeme za izlaganje klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika raspodjeljuje se u skladu s postupkom utvrđenim člankom 162. stavcima 4. i 5.
3.   U okviru vremena za rasprave od najviše 60 minuta po sjednici ukupno vrijeme za izlaganje klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika raspodjeljuje se u skladu s postupkom utvrđenim člankom 162. stavcima 4. i 5.
Vrijeme koje preostane nakon vremena potrebnog za predstavljanje prijedloga rezolucija i glasovanje o njima i nakon mogućeg vremena za izlaganje dodijeljenog Komisiji i Vijeću raspodjeljuje se među klubovima zastupnika i nezavisnim zastupnicima.
Vrijeme koje preostane nakon vremena potrebnog za predstavljanje prijedloga rezolucija i nakon mogućeg vremena za izlaganje dodijeljenog Komisiji i Vijeću raspodjeljuje se među klubovima zastupnika i nezavisnim zastupnicima.
4.   Na kraju rasprave odmah se glasuje. Članak 183. se ne primjenjuje.
4.   Na kraju rasprave odmah se glasuje. Članak 183. u vezi s obrazloženjima glasovanja ne primjenjuje se .
Glasovanja u skladu s ovim člankom mogu se organizirati skupno u okviru nadležnosti predsjednika i Konferencije predsjednika.
Glasovanja u skladu s ovim člankom mogu se organizirati skupno u okviru nadležnosti predsjednika i Konferencije predsjednika.
5.   Ako su za isti predmet podnesena dva ili više prijedloga rezolucija, primjenjuje se postupak iz članka 123. stavka 4.
5.   Ako su za isti predmet podnesena dva ili više prijedloga rezolucija, primjenjuje se postupak iz članka 123. stavaka 4. i 4.a.
6.   Predsjednik i predsjednici klubova zastupnika mogu odlučiti da se o prijedlogu rezolucije glasuje bez rasprave. Za tu odluku potreban je jednoglasni pristanak predsjednika svih klubova zastupnika.
6.   Predsjednik i predsjednici klubova zastupnika mogu odlučiti da se o prijedlogu rezolucije glasuje bez rasprave. Za tu odluku potreban je jednoglasni pristanak predsjednika svih klubova zastupnika.
Odredbe članaka 187 ., 188. i 190. ne primjenjuju se na prijedloge rezolucija uvrštene u dnevni red za raspravu o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava.
Odredbe članaka 187.i 188 . ne primjenjuju se na prijedloge rezolucija uvrštene u dnevni red za raspravu o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava.
Prijedlozi rezolucija podnose se za raspravu o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava tek nakon usvajanja popisa tema. Prijedlozi rezolucija koje nije moguće obraditi unutar vremena dodijeljenog za raspravu se ne razmatraju. Isto vrijedi za prijedloge rezolucija za koje je ustanovljeno, nakon zahtjeva u skladu s člankom 168. stavkom 3., da nema kvoruma. Zastupnici imaju pravo ponovno podnijeti te prijedloge bilo na razmatranje u odboru prema članku 133., bilo za raspravu o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava na sljedećoj sjednici.
Prijedlozi rezolucija podnose se za raspravu o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava tek nakon usvajanja popisa tema. Prijedlozi rezolucija koje nije moguće obraditi unutar vremena dodijeljenog za raspravu se ne razmatraju. Isto vrijedi za prijedloge rezolucija za koje je ustanovljeno, nakon zahtjeva u skladu s člankom 168. stavkom 3., da nema kvoruma. Podnositelji imaju pravo ponovno podnijeti te prijedloge bilo na razmatranje u odboru prema članku 133., bilo za raspravu o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava na sljedećoj sjednici.
Predmet nije moguće uvrstiti u dnevni red za raspravu o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava ako je već na dnevnom redu te sjednice.
Predmet nije moguće uvrstiti u dnevni red za raspravu o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava ako je već na dnevnom redu te sjednice.
U Poslovniku ne postoje odredbe kojima se dopušta zajednička rasprava o prijedlogu rezolucije podnesenom u skladu sa stavkom 2., drugim podstavkom, te o izvješću odbora o istoj temi.
U Poslovniku ne postoje odredbe kojima se dopušta zajednička rasprava o prijedlogu rezolucije podnesenom u skladu sa stavkom 2., drugim podstavkom, te o izvješću odbora o istoj temi.
* * *
Kad je u skladu s člankom 168. stavkom 3. podnesen zahtjev za utvrđivanje kvoruma, taj zahtjev važeći je samo za prijedlog rezolucije o kojemu će se glasovati, a ne za prijedloge koji slijede.
Kad je u skladu s člankom 168. stavkom 3. podnesen zahtjev za utvrđivanje kvoruma, taj zahtjev važeći je samo za prijedlog rezolucije o kojemu će se glasovati, a ne za prijedloge koji slijede.
Amandman 162
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 136.
Članak 136 .
Briše se .
Pisane izjave
1.  Najmanje 10 zastupnika iz najmanje tri kluba zastupnika mogu podnijeti pisanu izjavu od najviše 200 riječi koja se odnosi isključivo na predmet koji ulazi u područje nadležnosti Europske unije. Sadržaj takve izjave ne smije izlaziti izvan okvira forme izjave. Njime se osobito ne smiju zahtijevati nikakve zakonodavne radnje, ne smije sadržavati odluke o predmetima za koje su u ovom Poslovniku utvrđeni posebni postupci i nadležnosti niti se odnositi na predmet kojim se Parlament bavi.
2.  Odobrenje za daljnje postupanje u svakom slučaju daje predsjednik u obrazloženoj odluci u skladu sa stavkom 1. Pisane izjave objavljuju se na službenim jezicima na internetskoj stranici Parlamenta i razdjeljuju elektronički svim zastupnicima. Unose se u elektronički registar zajedno s imenima potpisnika. Registar je javan i dostupan je preko internetske stranice Parlamenta. Predsjednik također čuva tiskane primjerke pisanih izjava s potpisima.
3.  Svaki zastupnik može dodati svoj potpis na izjavu koja je unesena u elektronički registar. Može ga povući u svakom trenutku prije kraja tromjesečnog razdoblja od unošenja izjave u registar. U slučaju da povuče potpis, dotičnom zastupniku neće se dopustiti ponovno potpisivanje izjave.
4.  Kad na kraju tromjesečnog razdoblja od njezinog unošenja u registar izjavu potpiše većina zastupnika u Parlamentu, predsjednik o tome obavještava Parlament. Ne obvezujući Parlament, izjava se objavljuje u zapisniku zajedno s imenima potpisnika.
5.  Postupak se zaključuje na završetku sjednice prosljeđivanjem izjave primateljima, zajedno s imenima potpisnika.
6.  Ako institucije kojima je usvojena izjava upućena ne obavijeste Parlament o planiranim daljnjim koracima u roku od tri mjeseca nakon što je zaprime, predmet se na zahtjev jednog od autora izjave stavlja na dnevni red sljedeće sjednice nadležnog odbora.
7.  Pisana izjava koja u registru ostane dulje od tri mjeseca i ne potpiše je najmanje jedna polovica zastupnika u Parlamentu se ne razmatra, bez mogućnosti produljenja ovog tromjesečnog razdoblja.
Amandman 163
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava V. – poglavlje 5.a (novo)
POGLAVLJE 5.A
SAVJETOVANJE S DRUGIM INSTITUCIJAMA I TIJELIMA
(Umeće se nakon članka 136.)
Amandman 164
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 137.
Članak 137.
Članak 137.
Savjetovanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom
Savjetovanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom
1.   Ako se Ugovorom o funkcioniranju Europske unije predviđa savjetovanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, predsjednik pokreće postupak savjetovanja i o tome obavještava Parlament.
1.   Ako se Ugovorom o funkcioniranju Europske unije predviđa savjetovanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, predsjednik pokreće postupak savjetovanja i o tome obavještava Parlament.
2.   Odbor može zahtijevati savjetovanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o predmetima opće prirode ili o posebnim točkama.
2.   Odbor može zahtijevati savjetovanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom o predmetima opće prirode ili o posebnim točkama.
Odbor navodi rok u kojem Europski gospodarski i socijalni odbor treba dostaviti svoje mišljenje.
Odbor navodi rok u kojem Europski gospodarski i socijalni odbor treba dostaviti svoje mišljenje.
Zahtjev za savjetovanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom Parlament odobrava bez rasprave .
Zahtjev za savjetovanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom Parlamentu objavljuje se na njegovoj sljedećoj sjednici i smatrat će se odobrenim, osim ako klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika u roku od 24 sata od objave zatraže glasovanje o tom zahtjevu .
3.   Mišljenja koja pošalje Europski gospodarski i socijalni odbor upućuju se nadležnom odboru.
3.   Mišljenja koja pošalje Europski gospodarski i socijalni odbor upućuju se nadležnom odboru.
Amandman 165
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 138.
Članak 138.
Članak 138.
Savjetovanje s Odborom regija
Savjetovanje s Odborom regija
1.   Ako se Ugovorom o funkcioniranju Europske unije predviđa savjetovanje s Odborom regija, predsjednik pokreće postupak savjetovanja i o tome obavještava Parlament.
1.   Ako se Ugovorom o funkcioniranju Europske unije predviđa savjetovanje s Odborom regija, predsjednik pokreće postupak savjetovanja i o tome obavještava Parlament.
2.   Odbor može zahtijevati savjetovanje s Odborom regija o predmetima opće prirode ili o posebnim točkama.
2.   Odbor može zahtijevati savjetovanje s Odborom regija o predmetima opće prirode ili o posebnim točkama.
Odbor navodi rok u kojem Odbor regija treba dostaviti svoje mišljenje.
Odbor navodi rok u kojem Odbor regija treba dostaviti svoje mišljenje.
Zahtjev za savjetovanje s Odborom regija Parlament odobrava bez rasprave .
Zahtjev za savjetovanje s Odborom regija Parlamentu se objavljuje na njegovoj sljedećoj sjednici i smatrat će se odobrenim, osim ako klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika u roku od 24 sata od objave zatraže glasovanje o tom zahtjevu .
3.   Mišljenja koja pošalje Odbor regija upućuju se nadležnom odboru.
3.   Mišljenja koja pošalje Odbor regija upućuju se nadležnom odboru.
Amandman 166
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 140.
Članak 140.
Članak 140.
Međuinstitucionalni sporazumi
Međuinstitucionalni sporazumi
1.   Parlament može sklapati sporazume s drugim institucijama u okviru primjene Ugovora ili radi poboljšanja ili pojašnjenja postupaka.
1.   Parlament može sklapati sporazume s drugim institucijama u okviru primjene Ugovora ili radi poboljšanja ili pojašnjenja postupaka.
Ti sporazumi mogu imati oblik zajedničkih izjava, razmjena pisama, kodeksa ponašanja ili druge odgovarajuće oblike. Potpisuje ih predsjednik nakon što ih pregleda odbor nadležan za ustavna pitanja i nakon što ih Parlament odobri. Mogu biti priloženi Poslovniku radi obavijesti.
Ti sporazumi mogu imati oblik zajedničkih izjava, razmjena pisama, kodeksa ponašanja ili druge odgovarajuće oblike. Potpisuje ih predsjednik nakon što ih pregleda odbor nadležan za ustavna pitanja i nakon što ih Parlament odobri.
2.   Kad se takvim sporazumima podrazumijevaju promjene postojećih postupovnih prava ili obveza ili ustanovljuju nova postupovna prava ili obveze zastupnika ili tijela Parlamenta ili na drugi način podrazumijevaju izmjena ili tumačenje Poslovnika, prije potpisivanja sporazuma predmet se upućuje odboru nadležnom za njegovo razmatranje u skladu s člankom 226. stavcima 2. do 6.
2.   Kad se takvim sporazumima podrazumijevaju promjene postojećih postupovnih prava ili obveza ili ustanovljuju nova postupovna prava ili obveze zastupnika ili tijela Parlamenta ili na drugi način podrazumijevaju izmjena ili tumačenje Poslovnika, prije potpisivanja sporazuma predmet se upućuje odboru nadležnom za njegovo razmatranje u skladu s člankom 226. stavcima 2. do 6.
Amandman 167
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 141.
Članak 141.
Članak 141.
Postupak pred Sudom Europske unije
Postupak pred Sudom Europske unije
1.   Parlament u roku određenom u Ugovorima i Statutu Suda Europske unije za tužbe institucija Unije i fizičkih ili pravnih osoba pregledava zakonodavstvo Unije i njegove provedbene mjere kako bi utvrdio da su u potpunosti poštovani Ugovori, posebno kad se to odnosi na prava Parlamenta.
1.   Parlament u roku određenom u Ugovorima i Statutu Suda Europske unije za tužbe institucija Unije i fizičkih ili pravnih osoba pregledava zakonodavstvo Unije i njegovu provedbu kako bi utvrdio da su u potpunosti poštovani Ugovori, posebno kad se to odnosi na prava Parlamenta.
2.   Nadležni odbor izvještava Parlament, po potrebi usmeno, ako sumnja u kršenje prava Unije.
2.   Odbor nadležan za pravna pitanja izvještava Parlament, po potrebi usmeno, ako sumnja u kršenje prava Unije. Po potrebi može saslušati stajališta odbora nadležnog za dotični predmet.
3.   Predsjednik podnosi tužbu u ime Parlamenta u skladu s preporukom nadležnog odbora .
3.   Predsjednik podnosi tužbu u ime Parlamenta u skladu s preporukom odbora nadležnog za pravna pitanja .
Na početku sljedeće sjednice predsjednik može tražiti donošenje odluke o ostajanju pri tužbi. Ako se na sjednici većinom danih glasova donese odluka protiv tužbe, predsjednik je povlači.
Na početku sljedeće sjednice predsjednik može od Parlamenta tražiti donošenje odluke o ostajanju pri tužbi. Ako Parlament većinom danih glasova donese odluku protiv tužbe, predsjednik je povlači.
Ako predsjednik podnese tužbu protivno preporuci nadležnog odbora, na početku sljedeće sjednice traži donošenje odluke o ostajanju pri tužbi.
Ako predsjednik podnese tužbu protivno preporuci nadležnog odbora, na početku sljedeće sjednice od Parlamenta traži donošenje odluke o ostajanju pri tužbi.
4.   Predsjednik nakon savjetovanja s nadležnim odborom podnosi primjedbe ili sudjeluje u sudskom postupku u ime Parlamenta.
4.   Predsjednik nakon savjetovanja s odborom nadležnim za pravna pitanja podnosi primjedbe ili sudjeluje u sudskom postupku u ime Parlamenta.
Ako predsjednik ne namjerava djelovati u skladu s preporukom nadležnog odbora , o tome obavještava odbor i predmet upućuje Konferenciji predsjednika navodeći razloge.
Ako predsjednik ne namjerava djelovati u skladu s preporukom odbora nadležnog za pravna pitanja , o tome obavještava odbor i predmet upućuje Konferenciji predsjednika navodeći razloge.
Ako Konferencija predsjednika smatra da Parlament iznimno ne treba podnijeti primjedbe ili sudjelovati u postupku pred Sudom Europske unije u kojemu se dovodi u pitanje pravna valjanost akta Parlamenta, predmet se bez odlaganja upućuje na plenarnu sjednicu .
Ako Konferencija predsjednika smatra da Parlament iznimno ne treba podnijeti primjedbe ili sudjelovati u postupku pred Sudom Europske unije u kojemu se dovodi u pitanje pravna valjanost akta Parlamenta, predmet se bez odlaganja upućuje Parlamentu .
U hitnim slučajevima predsjednik može poduzeti mjere predostrožnosti radi pridržavanja rokova koje je propisao dotični sud. U tim slučajevima postupak predviđen ovim stavkom provodi se što je prije moguće.
Nijedna odredba Poslovnika ne sprečava nadležni odbor da odluči o odgovarajućim postupovnim mjerama radi pravovremenog prosljeđivanja svoje preporuke u hitnim slučajevima.
Nijedna odredba Poslovnika ne sprečava nadležni odbor da odluči o odgovarajućim postupovnim mjerama radi pravovremenog prosljeđivanja svoje preporuke u hitnim slučajevima.
Člankom 108. stavkom 6. utvrđuje se poseban postupak za odluku Parlamenta koja se odnosi na korištenje prava na traženje mišljenja Suda o usklađenosti međunarodnog sporazuma s Ugovorima, u skladu s člankom 218. stavkom 11. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ova odredba čini „lex specialis” koji ima prednost pred općim pravilom utvrđenim u članku 141.
Ako se radi o korištenju prava Parlamenta pred Sudom Europske unije i ako dotični akt nije obuhvaćen člankom 141., postupak predviđen tim člankom primjenjuje se na odgovarajući način.
Ako se radi o korištenju prava Parlamenta pred Sudom Europske unije i ako dotični akt nije obuhvaćen člankom 141., postupak predviđen tim člankom primjenjuje se na odgovarajući način.
4.a  U hitnim slučajevima, po mogućnosti nakon savjetovanja s predsjednikom i izvjestiteljem odbora nadležnog za pravna pitanja, predsjednik Parlamenta može poduzeti mjere predostrožnosti radi pridržavanja odgovarajućih rokova. U tim se slučajevima postupak predviđen stavcima 3. i 4., prema potrebi, provodi što je prije moguće.
4.b  Odbor nadležan za pravna pitanja utvrđuje načela koja će koristiti pri primjeni ovog članka.
Amandman 168
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 143.
Članak 143.
Članak 143.
Konferencija odbora za europske poslove (COSAC)
Konferencija parlamentarnih odbora za poslove Unije (COSAC)
1.   Konferencija predsjednika na prijedlog predsjednika Parlamenta imenuje članove izaslanstva Parlamenta u COSAC-u i može mu dati mandat. Izaslanstvo predvodi potpredsjednik Europskog parlamenta nadležan za odnose s nacionalnim parlamentima i predsjednik odbora nadležnog za institucionalna pitanja.
1.   Konferencija predsjednika na prijedlog predsjednika Parlamenta imenuje članove izaslanstva Parlamenta u COSAC-u i može mu dati mandat. Izaslanstvo predvodi potpredsjednik Europskog parlamenta nadležan za odnose s nacionalnim parlamentima i predsjednik odbora nadležnog za ustavna pitanja.
2.   Drugi članovi izaslanstva biraju se u skladu s predmetima o kojima će se raspravljati na sastanku COSAC-a i uključuju, u što većoj mjeri, predstavnike odbora nadležnih za te predmete. Nakon svakog sastanka izaslanstvo podnosi izvješće.
2.   Drugi članovi izaslanstva biraju se u skladu s predmetima o kojima će se raspravljati na sastanku COSAC-a i uključuju, u što većoj mjeri, predstavnike odbora nadležnih za te predmete.
3.   Vodi se računa o općoj političkoj ravnoteži u Parlamentu.
3.   Vodi se računa o općoj političkoj ravnoteži u Parlamentu.
3.a  Izaslanstvo podnosi izvješće Konferenciji predsjednika nakon svake sjednice COSAC-a.
Amandman 169
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 146.
Članak 146.
Članak 146
Sazivanje Parlamenta
Sazivanje Parlamenta
1.   Parlament se sastaje bez potrebe za sazivanjem drugog utorka u ožujku svake godine i sam određuje trajanje prekida zasjedanja.
1.   U skladu s prvim stavkom članka 229. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Parlament se sastaje bez potrebe za sazivanjem drugog utorka u ožujku svake godine. Sam određuje trajanje prekida zasjedanja.
2.   Parlament se također sastaje bez potrebe za sazivanjem prvog utorka nakon isteka razdoblja od mjesec dana po završetku razdoblja iz članka 10. stavka 1. Akta od 20. rujna 1976.
2.   Parlament se također sastaje bez potrebe za sazivanjem prvog utorka nakon isteka razdoblja od mjesec dana po završetku razdoblja iz članka 10. stavka 1. Akta od 20. rujna 1976.
3.   Konferencija predsjednika može, uz obrazloženje, promijeniti trajanje prekida o kojima je odlučeno u skladu sa stavkom 1. najmanje dva tjedna prije datuma nastavka zasjedanja koji je prethodno odredio Parlament; datum nastavka, međutim, ne smije biti odgođen za dulje od dva tjedna.
3.   Konferencija predsjednika može, uz obrazloženje, promijeniti trajanje prekida o kojima je odlučeno u skladu sa stavkom 1. najmanje dva tjedna prije datuma nastavka zasjedanja koji je prethodno odredio Parlament; datum nastavka, međutim, ne smije biti odgođen za dulje od dva tjedna.
4.   Iznimno, nakon savjetovanja s Konferencijom predsjednika, predsjednik saziva Parlament na zahtjev većine zastupnika ili na zahtjev Komisije ili Vijeća.
4.   Iznimno, nakon savjetovanja s Konferencijom predsjednika, predsjednik saziva Parlament na zahtjev većine zastupnika ili na zahtjev Komisije ili Vijeća.
Iznimno, uz odobrenje Konferencije predsjednika, predsjednik može sazvati Parlament u hitnim slučajevima.
Iznimno, uz odobrenje Konferencije predsjednika, predsjednik može sazvati Parlament u hitnim slučajevima.
Amandman 170
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 148.
Članak 148.
Članak 148.
Nazočnost zastupnika na dnevnim sjednicama
Nazočnost zastupnika na dnevnim sjednicama
1.   Zastupnici se na svakoj dnevnoj sjednici potpisuju na popis nazočnih.
1.   Zastupnici se na svakoj dnevnoj sjednici potpisuju na popis nazočnih.
2.   Imena nazočnih zastupnika, upisana u popis nazočnih, unose se u zapisnik sa svake sjednice s napomenom „nazočan/nazočna”. Imena zastupnika čiju je ispriku prihvatio Predsjednik unose se u zapisnik sa svake sjednice s napomenom „ispričan/ispričana”.
2.   Imena zastupnika čija je nazočnost zabilježena u popisu nazočnih navode se u zapisniku sa svake sjednice s napomenom „nazočan/nazočna”. Imena zastupnika čiju je ispriku prihvatio Predsjednik navode se u zapisniku sa svake sjednice s napomenom „ispričan/ispričana”.
Amandman 171
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 149.
Članak 149.
Članak 149.
Prijedlog dnevnog reda
Prijedlog dnevnog reda
1.   Prije svake sjednice Konferencija predsjednika, na temelju preporuka Konferencije predsjednika odbora, sastavlja prijedlog dnevnog reda, uzimajući u obzir dogovoreni program rada Komisije iz članka 37 .
1.   Prije svake sjednice Konferencija predsjednika, na temelju preporuka Konferencije predsjednika odbora, sastavlja prijedlog dnevnog reda.
Komisija i Vijeće mogu na poziv predsjednika sudjelovati u raspravama Konferencije predsjednika o prijedlogu dnevnog reda.
Komisija i Vijeće mogu na poziv predsjednika sudjelovati u raspravama Konferencije predsjednika o prijedlogu dnevnog reda.
2.   U prijedlogu dnevnog reda mogu biti navedena vremena glasovanja o određenim točkama predviđenima za razmatranje.
2.   U prijedlogu dnevnog reda mogu biti navedena vremena glasovanja o određenim točkama predviđenima za razmatranje.
3.  U prijedlogu dnevnog reda mogu biti predviđena jedno ili dva razdoblja, koja zajedno traju najdulje 60 minuta, za rasprave o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava u skladu s člankom 135.
4.   Konačni prijedlog dnevnog reda dijeli se zastupnicima najmanje tri sata prije početka sjednice.
4.   Konačni prijedlog dnevnog reda stavlja se na raspolaganje zastupnicima najmanje tri sata prije početka sjednice.
Amandman 172
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 150.
Članak 150.
Članak 150.
Postupak na plenarnoj sjednici bez amandmana i rasprave
Postupak na plenarnoj sjednici bez amandmana i rasprave
1.   Bilo koji prijedlog zakonodavnog akta (prvo čitanje) i bilo koji nezakonodavni prijedlog rezolucije koji je prihvaćen u odboru, a da je manje od jedne desetine članova odbora glasovalo protiv, uvrštava se u prijedlog dnevnog reda Parlamenta za glasovanje bez amandmana.
1.   Ako je izvješće prihvaćeno u odboru, a da je manje od jedne desetine članova odbora glasovalo protiv, izvješće se uvrštava u prijedlog dnevnog reda Parlamenta za glasovanje bez amandmana.
O točki se zatim glasuje jedinstvenim glasovanjem osim ako su prije sastavljanja konačnog prijedloga dnevnog reda klubovi zastupnika ili pojedinačni zastupnici koji zajedno čine jednu desetinu zastupnika u Parlamentu pisanim putem zahtijevali da se dopuste amandmani na točku; u tom slučaju predsjednik određuje rok za podnošenje amandmana.
O točki se zatim glasuje jedinstvenim glasovanjem osim ako su prije sastavljanja konačnog prijedloga dnevnog reda klubovi zastupnika ili pojedinačni zastupnici koji zajedno čine jednu desetinu zastupnika u Parlamentu pisanim putem zahtijevali da se dopuste amandmani na točku; u tom slučaju predsjednik određuje rok za podnošenje amandmana.
2.   O točkama uvrštenima u konačni prijedlog dnevnog reda za glasovanje bez amandmana također se ne raspravlja osim ako Parlament prilikom usvajanja dnevnog reda na početku sjednice, na prijedlog Konferencije predsjednika ili na zahtjev kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ne odluči drukčije.
2.   O točkama uvrštenima u konačni prijedlog dnevnog reda za glasovanje bez amandmana također se ne raspravlja osim ako Parlament prilikom usvajanja dnevnog reda na početku sjednice, na prijedlog Konferencije predsjednika ili na zahtjev kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ne odluči drukčije.
3.   Prilikom sastavljanja konačnog prijedloga dnevnog reda sjednice Konferencija predsjednika može predložiti da se druge točke razmatraju bez amandmana ili bez rasprave. Prilikom usvajanja dnevnog reda Parlament ne smije prihvatiti takve prijedloge ako su se klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika pisanim putem izjasnili protiv toga najmanje sat vremena prije početka sjednice.
3.   Prilikom sastavljanja konačnog prijedloga dnevnog reda sjednice Konferencija predsjednika može predložiti da se druge točke razmatraju bez amandmana ili bez rasprave. Prilikom usvajanja dnevnog reda Parlament ne smije prihvatiti takve prijedloge ako su se klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika pisanim putem izjasnili protiv toga najmanje sat vremena prije početka sjednice.
4.   Kad se točka razmatra bez rasprave, izvjestitelj ili predsjednik nadležnog odbora mogu dati izjavu u trajanju od najdulje dvije minute neposredno prije glasovanja.
4.   Kad se točka razmatra bez rasprave, izvjestitelj ili predsjednik nadležnog odbora mogu dati izjavu u trajanju od najdulje dvije minute neposredno prije glasovanja.
Amandman 173
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 152.
Članak 152 .
Članak 149 .a
Usvajanje i izmjena dnevnog reda
Usvajanje i izmjena dnevnog reda
1.   Na početku svake sjednice Parlament odlučuje o konačnom prijedlogu dnevnog reda. Amandmane mogu predložiti odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika. Sve takve prijedloge predsjednik mora primiti najmanje sat vremena prije početka sjednice. Predsjednik može dati riječ podnositelju, jednom govorniku koji je za prihvaćanje prijedloga i jednome koji je protiv . Vrijeme za izlaganje ne smije biti dulje od jedne minute.
1.   Na početku svake sjednice Parlament usvaja dnevni red. Amandmane na konačni prijedlog dnevnog reda mogu predložiti odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika. Sve takve prijedloge predsjednik mora primiti najmanje sat vremena prije početka sjednice. Predsjednik može dati riječ podnositelju i jednom govorniku koji je protiv prihvaćanja prijedloga. Vrijeme za izlaganje ne smije biti dulje od jedne minute.
2.   Dnevni red se nakon usvajanja ne može izmijeniti osim u skladu s člankom 154. ili člancima 187. do 191. ili na prijedlog predsjednika.
2.   Dnevni red se nakon usvajanja ne može izmijeniti osim u skladu s člankom 154. ili člancima 187. do 191. ili na prijedlog predsjednika.
Ako je postupovni prijedlog izmjene dnevnog reda odbijen, više ne može biti podnesen tijekom iste sjednice.
Ako je postupovni prijedlog izmjene dnevnog reda odbijen, više ne može biti podnesen tijekom iste sjednice.
3.   Prije završetka dnevne sjednice predsjednik objavljuje datum, vrijeme i dnevni red sljedeće dnevne sjednice.
3.   Prije završetka dnevne sjednice predsjednik objavljuje datum, vrijeme i dnevni red sljedeće dnevne sjednice.
Ovaj se članak premješta i umeće odmah nakon članka 149. jer se odnosi na prijedlog dnevnog reda.
Amandman 174
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 153.a (novi)
Članak 153.a
Tematska rasprava na zahtjev kluba zastupnika
1.  Na svakoj sjednici u prijedlogu dnevnog reda predviđa se jedno ili dva razdoblja u trajanju od najmanje 60 minuta za rasprave o aktualnoj temi od velikog interesa za politiku Europske unije.
2.  Svaki klub zastupnika ima pravo predložiti aktualnu temu po vlastitom izboru za najmanje jednu takvu raspravu godišnje. Konferencija predsjednika u okviru jedne godine osigurava pravednu raspodjelu korištenja tog prava među klubovima zastupnika.
3.  Prije nego što Konferencija predsjednika sastavi konačan prijedlog dnevnog reda, klubovi zastupnika predsjedniku u pisanom obliku podnose aktualnu temu po vlastitom izboru. U potpunosti se poštuje članak 38. stavak 1. o pravima, slobodama i načelima iz članka 6. Ugovora o Europskoj uniji te vrijednosti ugrađene u njegov članak 2.
4.  Konferencija predsjednika utvrđuje vrijeme održavanja takve rasprave. Može odlučiti, većinom koja predstavlja četiri petine zastupnika u Parlamentu, odbiti temu koju je klub predložio.
5.  Raspravu započinje predstavnik kluba zastupnika koji je predložio aktualnu temu. Vrijeme za izlaganje nakon tog uvoda dodjeljuje se u skladu s člankom 162. stavcima 4. i 5.
6.  Rasprava se zaključuje bez donošenja rezolucije.
Amandman 175
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 154.
Članak 154.
Članak 154.
Hitni postupak
Hitni postupak
1.   Predsjednik, odbor, klub zastupnika, najmanje 40 zastupnika, Komisija ili Vijeće mogu zahtijevati da se rasprava o prijedlogu u vezi s kojim je od Parlamenta tražen savjet u skladu s člankom 47. stavkom 1. provede po hitnom postupku. Zahtjev mora biti podnesen u pisanom obliku i biti obrazložen.
1.   Predsjednik, odbor, klub zastupnika, najmanje 40 zastupnika, Komisija ili Vijeće mogu zahtijevati da se rasprava o prijedlogu podnesenom Parlamentu u skladu s člankom 47. stavkom 1. provede po hitnom postupku. Zahtjev mora biti podnesen u pisanom obliku i biti obrazložen.
2.   Čim predsjednik primi zahtjev za hitnu raspravu, o tome obavještava Parlament. O zahtjevu se glasuje na početku prve sljedeće dnevne sjednice nakon one na kojoj je zahtjev objavljen, pod uvjetom da je prijedlog na koji se zahtjev odnosi podijeljen na službenim jezicima. Kad postoji nekoliko zahtjeva za hitnu raspravu o istom predmetu, prihvaćanje ili odbijanje zahtjeva za hitnu raspravu primjenjuje se na sve zahtjeve o istom predmetu.
2.   Čim predsjednik primi zahtjev za hitnu raspravu, o tome obavještava Parlament. O zahtjevu se glasuje na početku prve sljedeće dnevne sjednice nakon one na kojoj je zahtjev objavljen, pod uvjetom da je prijedlog na koji se zahtjev odnosi podijeljen na službenim jezicima. Kad postoji nekoliko zahtjeva za hitnu raspravu o istom predmetu, prihvaćanje ili odbijanje zahtjeva za hitnu raspravu primjenjuje se na sve zahtjeve o istom predmetu.
3.   Prije glasovanja riječ mogu imati samo podnositelj zahtjeva, jedan govornik koji je za usvajanje, jedan koji je protiv te predsjednik i/ili izvjestitelj nadležnog odbora, svaki u trajanju od najdulje tri minute.
3.   Prije glasovanja riječ mogu imati samo podnositelj zahtjeva, jedan govornik koji je protiv usvajanja te predsjednik i/ili izvjestitelj nadležnog odbora, svaki u trajanju od najdulje tri minute.
4.   Pitanja koja se razmatraju po hitnom postupku imaju prednost pred drugim točkama dnevnog reda. Predsjednik određuje vrijeme rasprave i glasovanja.
4.   Pitanja koja se razmatraju po hitnom postupku imaju prednost pred drugim točkama dnevnog reda. Predsjednik određuje vrijeme rasprave i glasovanja.
5.   Hitna rasprava može se održati bez izvješća ili, iznimno, na temelju usmenog izvješća nadležnog odbora.
5.   Hitni postupak može se održati bez izvješća ili, iznimno, na temelju usmenog izvješća nadležnog odbora.
Članci 73. i 73.a ne primjenjuju se u slučaju primjene hitnog postupka i vođenja međuinstitucionalnih pregovora. Članak 73.d primjenjuje se mutatis mutandis.
Amandman 176
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 156.
Članak 156.
Članak 156.
Rokovi
Rokovi
Osim u hitnim slučajevima na koje se odnose članci 135. i 154., rasprava i glasovanje o tekstu ne smiju započeti ako nije bio distribuiran najmanje 24 sata ranije.
Osim u hitnim slučajevima na koje se odnose članci 135. i 154., rasprava i glasovanje o tekstu ne smiju započeti ako nije bio dostupan najmanje 24 sata ranije.
Amandman 177
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 157.
Članak 157.
Članak 157.
Pristup vijećnici
Pristup vijećnici
1.   Pristup vijećnici imaju samo zastupnici u Parlamentu, članovi Komisije ili Vijeća, glavni tajnik Parlamenta, članovi osoblja koji su po prirodi posla dužni biti nazočni te stručnjaci ili službenici Europske unije .
1.   Pristup vijećnici imaju samo zastupnici u Parlamentu, članovi Komisije ili Vijeća, glavni tajnik Parlamenta, članovi osoblja koji su po prirodi posla dužni biti nazočni te svaka osoba koju pozove predsjednik .
2.   Jedino nositelji propusnice koju u tu svrhu propisno izdaju predsjednik ili glavni tajnik Parlamenta imaju pristup galerijama.
2.   Jedino nositelji propusnice koju u tu svrhu propisno izdaju predsjednik ili glavni tajnik Parlamenta imaju pristup galerijama.
3.   Posjetitelji kojima je dopušten pristup galerijama moraju sjediti u tišini. Parlamentarni podvornici odmah udaljavaju osobe koje izražavaju odobravanje ili negodovanje.
3.   Posjetitelji kojima je dopušten pristup galerijama moraju sjediti u tišini. Parlamentarni podvornici odmah udaljavaju osobe koje izražavaju odobravanje ili negodovanje.
Amandman 178
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 158.
Članak 158.
Članak 158.
Jezici
Jezici
1.   Svi dokumenti Parlamenta sastavljaju se na službenim jezicima.
1.   Svi dokumenti Parlamenta sastavljaju se na službenim jezicima.
2.   Svi zastupnici imaju pravo u Parlamentu govoriti na službenom jeziku koji izaberu. Govori održani na jednom od službenih jezika simultano se prevode na druge službene jezike i na svaki drugi jezik za koji Predsjedništvo smatra da je to potrebno.
2.   Svi zastupnici imaju pravo u Parlamentu govoriti na službenom jeziku koji izaberu. Govori održani na jednom od službenih jezika simultano se prevode na druge službene jezike i na svaki drugi jezik za koji Predsjedništvo smatra da je to potrebno.
3.   Na sjednicama odbora i izaslanstava osigurava se usmeno prevođenje sa službenih jezika i na službene jezike koje članovi i zamjenici članova dotičnog odbora ili izaslanstva upotrebljavaju i traže.
3.   Na sjednicama odbora i izaslanstava osigurava se usmeno prevođenje sa službenih jezika i na službene jezike koje članovi i zamjenici članova dotičnog odbora ili izaslanstva upotrebljavaju i traže.
4.   Na sjednicama odbora i izaslanstava koje se održavaju izvan uobičajenih mjesta rada osigurava se usmeno prevođenje sa jezika i na jezike članova koji su potvrdili svoju nazočnost na sjednici. U iznimnim slučajevima ovo se pravilo ne mora strogo poštovati ako se članovi odbora ili izaslanstva s tim slože. U slučaju neslaganja odlučuje Predsjedništvo.
4.   Na sjednicama odbora i izaslanstava koje se održavaju izvan uobičajenih mjesta rada osigurava se usmeno prevođenje sa jezika i na jezike članova koji su potvrdili svoju nazočnost na sjednici. U iznimnim slučajevima ovo se pravilo ne mora strogo poštovati. Predsjedništvo donosi potrebne odredbe .
Ako se nakon objave rezultata glasovanja ustanove nepodudarnosti između različitih jezičnih verzija, predsjednik odlučuje o valjanosti objavljenog rezultata u skladu s člankom 184. stavkom 5. Ako rezultat proglasi valjanim, mora odlučiti koja će se jezična verzija smatrati usvojenom. Međutim, izvorna verzija ne može se uvijek uzeti kao službeni tekst, budući da je moguć i slučaj u kojemu se svi drugi jezici razlikuju od izvornog teksta.
4.a  Nakon objave rezultata glasovanja, predsjednik odlučuje o zahtjevima koji se odnose na navodne nepodudarnosti između različitih jezičnih verzija.
Amandman 179
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 159.
Članak 159.
Članak 159.
Prijelazna odredba
Prijelazna odredba
1.   Tijekom prijelaznog razdoblja koje traje do završetka osmog parlamentarnog saziva20 dopustiva su odstupanja od članka 158. ako, unatoč poduzimanju odgovarajućih mjera, nije dostupan dovoljan broj usmenih ili pismenih prevoditelja za jedan od službenih jezika.
1.   Tijekom prijelaznog razdoblja koje traje do završetka osmog parlamentarnog saziva20 dopustiva su odstupanja od članka 158. ako, unatoč poduzimanju odgovarajućih mjera, nije dostupan dovoljan broj usmenih ili pismenih prevoditelja za jedan od službenih jezika.
2.   Predsjedništvo na prijedlog glavnog tajnika utvrđuje za svaki od dotičnih službenih jezika jesu li ispunjeni uvjeti navedeni u stavku 1. i ponovno razmatra svoju odluku svakih šest mjeseci na temelju izvješća glavnog tajnika o napretku. Predsjedništvo donosi potrebne provedbene mjere.
2.   Predsjedništvo na prijedlog glavnog tajnika i uzimajući u obzir odredbe iz stavka 3. utvrđuje za svaki od dotičnih službenih jezika jesu li ispunjeni uvjeti navedeni u stavku 1. i ponovno razmatra svoju odluku svakih šest mjeseci na temelju izvješća glavnog tajnika o napretku. Predsjedništvo donosi potrebne provedbene mjere.
3.   Primjenjuju se posebne privremene odredbe koje je u vezi sa sastavljanjem pravnih akata donijelo Vijeće na temelju Ugovora, s iznimkom uredbi koje su zajednički donijeli Europski parlament i Vijeće .
3.   Primjenjuju se posebne privremene odredbe koje je u vezi sa sastavljanjem pravnih akata donijelo Vijeće na temelju Ugovora.
4.   Na temelju obrazložene preporuke Predsjedništva Parlament može u svakom trenutku odlučiti ukinuti ovaj članak ili, na kraju razdoblja navedenog u stavku 1., produžiti vrijeme njegove primjene.
4.   Na temelju obrazložene preporuke Predsjedništva Parlament može u svakom trenutku odlučiti ukinuti ovaj članak ili, na kraju razdoblja navedenog u stavku 1., produžiti vrijeme njegove primjene.
__________________
__________________
20 Produženo odlukom Parlamenta od 26. veljače 2014.
20 Produženo odlukom Parlamenta od 26. veljače 2014.
Amandman 180
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 160.
Članak 160.
Članak 160.
Distribucija dokumenata
Distribucija dokumenata
Dokumenti koji čine podlogu parlamentarnih rasprava i odluka tiskaju se i dijele zastupnicima. Popis tih dokumenata objavljuje se u zapisniku sa sjednica Parlamenta.
Dokumenti koji čine podlogu parlamentarnih rasprava i odluka stavljaju se na raspolaganje zastupnicima.
Ne dovodeći u pitanje primjenu prvog stavka, zastupnici i klubovi zastupnika imaju izravan pristup unutarnjem računalnom sustavu Europskog parlamenta za uvid u sve pripremne dokumente koji nisu povjerljive naravi (nacrt izvješća, nacrt preporuke, nacrt mišljenja, radni dokument, amandmani podneseni u odboru).
Ne dovodeći u pitanje primjenu prvog stavka, zastupnici i klubovi zastupnika imaju izravan pristup unutarnjem računalnom sustavu Europskog parlamenta za uvid u sve pripremne dokumente koji nisu povjerljive naravi (nacrt izvješća, nacrt preporuke, nacrt mišljenja, radni dokument, amandmani podneseni u odboru).
Amandman 181
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 162.
Članak 162.
Članak 162.
Raspodjela vremena za izlaganje i popis govornika
Raspodjela vremena za izlaganje i popis govornika
1.   Konferencija predsjednika može predložiti Parlamentu da se za određenu raspravu raspodijeli vrijeme za izlaganje. Parlament o tom prijedlogu odlučuje bez rasprave.
1.   Konferencija predsjednika može predložiti Parlamentu da se za određenu raspravu raspodijeli vrijeme za izlaganje. Parlament o tom prijedlogu odlučuje bez rasprave.
2.   Zastupnici ne smiju govoriti ako im predsjednik ne da riječ. Zastupnici govore sa svojih mjesta i obraćaju se predsjedniku. Ako se govornici udalje od teme, predsjednik ih opominje.
2.   Zastupnici ne smiju govoriti ako im predsjednik ne da riječ. Zastupnici govore sa svojih mjesta i obraćaju se predsjedniku. Ako se govornici udalje od teme, predsjednik ih opominje.
3.   Predsjednik može za prvi dio određene rasprave sastaviti popis govornika koji uključuje jedan ili više krugova govornika iz svakog kluba zastupnika koji želi uzeti riječ, prema redoslijedu ovisnom o veličini kluba, i jednog nezavisnog zastupnika .
3.   Predsjednik može za prvi dio određene rasprave sastaviti popis govornika koji uključuje jedan ili više krugova govornika iz svakog kluba zastupnika koji želi uzeti riječ, prema redoslijedu ovisnom o veličini kluba.
4.   Vrijeme za izlaganje za ovaj dio rasprave raspodjeljuje se u skladu sa sljedećim kriterijima:
4.   Vrijeme za izlaganje za ovaj dio rasprave raspodjeljuje se u skladu sa sljedećim kriterijima:
(a)  prvi dio vremena za izlaganje ravnomjerno se dijeli među svim klubovima zastupnika;
(a)  prvi dio vremena za izlaganje ravnomjerno se dijeli među svim klubovima zastupnika;
(b)  sljedeći dio dijeli se među klubovima zastupnika ovisno o ukupnom broju njihovih članova;
(b)  sljedeći dio dijeli se među klubovima zastupnika ovisno o ukupnom broju njihovih članova;
(c)  nezavisnim zastupnicima ukupno vrijeme za izlaganje dodjeljuje se ovisno o dijelovima dodijeljenima svakom klubu zastupnika u skladu s točkama (a) i (b).
(c)  nezavisnim zastupnicima ukupno vrijeme za izlaganje dodjeljuje se ovisno o dijelovima dodijeljenima svakom klubu zastupnika u skladu s točkama (a) i (b).
(ca)  raspodjela vremena za izlaganje uzima u obzir činjenicu da će zastupniku s invaliditetom možda trebati više vremena
5.   Kad je ukupno vrijeme za izlaganje dodijeljeno za više točaka dnevnog reda, klubovi zastupnika obavještavaju predsjednika koliki će dio svog vremena za izlaganje posvetiti svakoj pojedinoj točki. Predsjednik osigurava da se ta vremena za izlaganje poštuju.
5.   Kad je ukupno vrijeme za izlaganje dodijeljeno za više točaka dnevnog reda, klubovi zastupnika obavještavaju predsjednika koliki će dio svog vremena za izlaganje posvetiti svakoj pojedinoj točki. Predsjednik osigurava da se ta vremena za izlaganje poštuju.
6.   Preostali dio vremena za raspravu ne raspodjeljuje se posebno unaprijed. Umjesto toga predsjednik poziva zastupnike da uzmu riječ, u pravilu u trajanju od najdulje jedne minute. Predsjednik osigurava da, koliko god je to moguće, naizmjenično imaju riječ govornici s različitim političkim stajalištima i iz različitih država članica.
6.   Preostali dio vremena za raspravu ne raspodjeljuje se posebno unaprijed. Umjesto toga predsjednik može pozvati zastupnike da uzmu riječ, u pravilu u trajanju od najdulje jedne minute. Predsjednik osigurava da, koliko god je to moguće, naizmjenično imaju riječ govornici s različitim političkim stajalištima i iz različitih država članica.
7.   Prednost se na zahtjev može dati predsjedniku ili izvjestitelju nadležnog odbora i predsjednicima klubova zastupnika koji žele govoriti u njihovo ime, ili govornicima koji ih zamjenjuju.
7.   Predsjednik može na zahtjev dati prednost predsjedniku ili izvjestitelju nadležnog odbora i predsjednicima klubova zastupnika koji žele govoriti u njihovo ime, ili govornicima koji ih zamjenjuju.
8.   Predsjednik može dati riječ zastupnicima koji podizanjem plave kartice pokažu da žele drugom zastupniku tijekom njegovog izlaganja postaviti pitanje u trajanju od najdulje pola minute, ako se govornik s tim slaže i ako predsjednik smatra da to neće omesti tijek rasprave.
8.   Predsjednik može dati riječ zastupnicima koji podizanjem plave kartice pokažu da žele drugom zastupniku tijekom njegovog izlaganja postaviti pitanje u vezi s onim što je taj zastupnik rekao u trajanju od najdulje pola minute, pod uvjetom da se govornik s tim slaže i da predsjednik smatra da to neće ni omesti tijek rasprave ni, dodatnim pitanjima podizanjem plavih kartica, stvoriti veću neravnotežu političke pripadnosti zastupnika koji govore .
9.   Vrijeme za izlaganje zastupnika ograničeno je na jednu minutu kad se radi o zapisniku sa sjednice, postupovnim prijedlozima ili amandmanima na konačni prijedlog dnevnog reda ili na dnevni red.
9.   Vrijeme za izlaganje zastupnika ograničeno je na jednu minutu kad se radi o zapisniku sa sjednice, postupovnim prijedlozima ili amandmanima na konačni prijedlog dnevnog reda ili na dnevni red.
10.  Ne dovodeći u pitanje njegove ostale stegovne ovlasti, predsjednik može tražiti da se iz doslovnih izvješća s rasprava sa sjednica izbrišu govori zastupnika kojima nije dana riječ ili koji nastave govoriti nakon isteka vremena koje im je dodijeljeno.
11.   U raspravi o izvješću Komisija i Vijeće u pravilu imaju riječ odmah nakon što izvjestitelj predstavi izvješće. Komisija, Vijeće i izvjestitelj mogu ponovno dobiti riječ, posebno kako bi odgovorili na izjave zastupnika.
11.   U raspravi o izvješću Komisija i Vijeće u pravilu imaju riječ odmah nakon što izvjestitelj predstavi izvješće. Komisija, Vijeće i izvjestitelj mogu ponovno dobiti riječ, posebno kako bi odgovorili na izjave zastupnika.
12.   Zastupnici koji nisu govorili u raspravi mogu najviše jednom na sjednici predati pisanu izjavu od najviše 200 riječi koja se prilaže doslovnom izvješću s rasprave.
12.   Zastupnici koji nisu govorili u raspravi mogu najviše jednom na sjednici predati pisanu izjavu od najviše 200 riječi koja se prilaže doslovnom izvješću s rasprave.
13.   Ne dovodeći u pitanje članak 230. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, predsjednik pokušava postići dogovor s Komisijom, Vijećem i predsjednikom Europskog vijeća o odgovarajućoj raspodjeli vremena za njihovo izlaganje.
13.   Poštujući članak 230. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, predsjednik pokušava postići dogovor s Komisijom, Vijećem i predsjednikom Europskog vijeća o odgovarajućoj raspodjeli vremena za njihovo izlaganje.
.
Amandman 182
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 164.a (novi)
Članak 164.a
Sprečavanje ometanja
Predsjednik ima ovlast prekinuti prekomjerno korištenje prijedloga poput pitanja kršenja Poslovnika, postupovnih zahtjeva, obrazloženja glasovanja te zahtjeva za odvojeno glasovanje, glasovanje po dijelovima ili poimenično glasovanje, ako je uvjeren da se navedenim zahtjevima očigledno namjerava prouzročiti dugotrajno i ozbiljno ometanje rada Parlamenta ili prava drugih zastupnika te ako je uvjeren da će ti zahtjevi dovesti do navedenih posljedica.
(u poglavlju 3. „Opća pravila o odvijanju sjednica”)
Amandman 183
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 165.
Članak 165.
Članak 165.
Trenutačne mjere
Trenutačne mjere
1.   Predsjednik opominje svakog zastupnika koji naruši neometano odvijanje sjednice ili čije ponašanje nije u skladu s odgovarajućim odredbama članka 11.
1.   Predsjednik opominje svakog zastupnika koji naruši neometano odvijanje sjednice ili čije ponašanje nije u skladu s odgovarajućim odredbama članka 11.
2.   Ako se prijestup ponovi, predsjednik zastupnika ponovno opominje, što se unosi u zapisnik.
2.   Ako se prijestup ponovi, predsjednik zastupnika ponovno opominje, što se unosi u zapisnik.
3.   Ako se ometanje nastavi ili je počinjen daljnji prijestup, predsjednik dotičnom zastupniku može oduzeti riječ i udaljiti ga iz vijećnice do kraja dnevne sjednice. Predsjednik ovu mjeru u slučajevima iznimno ozbiljnog narušavanja reda može izreći odmah i bez druge opomene. Glavni tajnik osigurava trenutačno provođenje ovih stegovnih mjera uz pomoć parlamentarnih podvornika i po potrebi Službe sigurnosti Parlamenta.
3.   Ako se ometanje nastavi ili je počinjen daljnji prijestup, predsjednik dotičnom zastupniku može oduzeti riječ i udaljiti ga iz vijećnice do kraja dnevne sjednice. Predsjednik ovu mjeru u slučajevima iznimno ozbiljnog narušavanja reda može izreći odmah i bez druge opomene. Glavni tajnik osigurava trenutačno provođenje ovih stegovnih mjera uz pomoć parlamentarnih podvornika i po potrebi Službe sigurnosti Parlamenta.
4.   Ako ometanje ugrozi rad Parlamenta, predsjednik zaključuje dnevnu sjednicu ili je odgađa na određeno vrijeme kako bi se ponovno uspostavio red. Ako se pozivi predsjednika ne mogu čuti, on napušta predsjedničko mjesto, čime se dnevna sjednica prekida. Dnevna sjednica se nastavlja na poziv predsjednika.
4.   Ako ometanje ugrozi rad Parlamenta, predsjednik zaključuje dnevnu sjednicu ili je odgađa na određeno vrijeme kako bi se ponovno uspostavio red. Ako se pozivi predsjednika ne mogu čuti, on napušta predsjedničko mjesto, čime se dnevna sjednica prekida. Dnevna sjednica se nastavlja na poziv predsjednika.
4.a  Predsjednik može odlučiti prekinuti emitiranje sjednice uživo u slučaju klevetničkog, rasističkog ili ksenofobnog govora ili ponašanja zastupnika.
4.b  Predsjednik može odlučiti da iz audiovizualne snimke rasprava izbriše one dijelove govora zastupnika koji sadrže klevetnički, rasistički ili ksenofobni govor.
Ta odluka ima trenutačni učinak. Međutim, odluka podliježe potvrdi Predsjedništva najkasnije četiri tjedna od njezina donošenja ili, ako se Predsjedništvo ne sastane u tom roku, na njegovoj sljedećoj sjednici.
5.   Ovlasti predviđene stavcima 1 . do 4. na odgovarajući se način dodjeljuju predsjedateljima tijela, odbora i izaslanstava, kako je predviđeno Poslovnikom.
5.   Ovlasti predviđene stavcima od 1 . do 4.b na odgovarajući se način dodjeljuju predsjedateljima tijela, odbora i izaslanstava, kako je predviđeno Poslovnikom.
6.   Po potrebi i s obzirom na ozbiljnost kršenja pravila ponašanja zastupnika, predsjedatelj sjednice može od predsjednika tražiti da se primijeni članak 166. najkasnije prije sljedeće plenarne sjednice ili sljedeće sjednice dotičnog tijela, odbora ili izaslanstva.
6.   Po potrebi i s obzirom na ozbiljnost kršenja pravila ponašanja zastupnika, predsjedatelj sjednice može od predsjednika tražiti da se primijeni članak 166. najkasnije prije sljedeće plenarne sjednice ili sljedeće sjednice dotičnog tijela, odbora ili izaslanstva.
Amandman 184
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 166
Članak 166.
Članak 166.
Sankcije
Sankcije
1.   U iznimno ozbiljnim slučajevima narušavanja reda ili ometanja rada Parlamenta, čime se krše načela utvrđena člankom 11., predsjednik nakon saslušanja dotičnog zastupnika donosi obrazloženu odluku o odgovarajućoj sankciji, o kojoj obavještava zastupnika i predsjedatelje tijela, odbora i izaslanstava čiji je zastupnik član, prije nego što je objavi na plenarnoj sjednici .
1.   U ozbiljnim slučajevima narušavanja reda ili ometanja rada Parlamenta, čime se krše načela utvrđena člankom 11., predsjednik donosi obrazloženu odluku o odgovarajućoj sankciji.
Predsjednik poziva dotičnog zastupnika da prije donošenja odluke podnese pisane primjedbe. U iznimnim slučajevima, predsjednik može sazvati saslušanje dotičnog zastupnika.
Odluka se dotičnom zastupniku dostavlja preporučenim pismom ili mu je, u hitnim slučajevima, dostavljaju podvornici.
Nakon njezine dostave dotičnom zastupniku, predsjednik u Parlamentu priopćava svaku sankciju izrečenu zastupniku te o njoj obavještava predsjedatelje tijela, odbora i izaslanstava čiji je zastupnik član.
Nakon što sankcija postane konačna, do kraja se saziva objavljuje na vidljivom mjestu na internetskoj stranici Parlamenta.
2.   Kod procjene opaženog ponašanja u obzir se uzima njegova iznimnost, učestalost ili ustrajnost te stupanj njegove ozbiljnosti, na temelju smjernica priloženih ovom Poslovniku 21 .
2.   Kod procjene opaženog ponašanja u obzir se uzima njegova iznimnost, učestalost ili ustrajnost te stupanj njegove ozbiljnosti.
Vidljive radnje koje se mogu tolerirati, pod uvjetom da nisu uvredljive, klevetničke, rasističke ili ksenofobne te da ostaju u prihvatljivim granicama, treba razlikovati od onih koje aktivno ometaju parlamentarne aktivnosti.
3.   Sankcija se može sastojati od jedne ili više sljedećih mjera:
3.   Sankcija se može sastojati od jedne ili više sljedećih mjera:
(a)  ukor;
(a)  ukor;
(b)  gubitak prava na dnevnicu za razdoblje od dva do deset dana;
(b)   gubitak prava na dnevnicu za razdoblje od dva do trideset dana;
(c)  privremeno oduzimanje prava sudjelovanja u svim ili nekim aktivnostima Parlamenta za razdoblje od dva do deset uzastopnih dana tijekom kojih se sastaje Parlament ili bilo koje njegovo tijelo, odbor ili izaslanstvo, ne dovodeći u pitanje pravo glasa na plenarnoj sjednici i uvjetovano, u ovom slučaju, strogim pridržavanjem pravila ponašanja zastupnika;
(c)   privremeno oduzimanje prava sudjelovanja u svim ili nekim aktivnostima Parlamenta za razdoblje od dva do trideset dana tijekom kojih se sastaje Parlament ili bilo koje njegovo tijelo, odbor ili izaslanstvo, ne dovodeći u pitanje pravo glasa na plenarnoj sjednici i uvjetovano, u ovom slučaju, strogim pridržavanjem pravila ponašanja zastupnika;
(d)  podnošenje prijedloga Konferenciji predsjednika, u skladu s člankom 21., da se dotičnog zastupnika u Parlamentu privremeno ili trajno razriješi jedne ili više dužnosti koje obnaša.
(d a)  zabrana da zastupnik predstavlja Parlament u okviru međuparlamentarnog izaslanstva, međuparlamentarne konferencije ili bilo kojeg međuparlamentarnog foruma, u trajanju do jedne godine.
(d b)  u slučaju povrede obveze povjerljivosti, ograničenje prava na pristup povjerljivim ili tajnim informacijama u trajanju do jedne godine.
3.a  Mjere utvrđene u stavku 3. točkama od (b) do (d b) mogu se udvostručiti u slučaju ponovljenih prijestupa ili ako zastupnik odbije poštovati mjeru donesenu u skladu s člankom 165. stavkom 3.
3.b  Predsjednik može Konferenciji predsjednika dodatno podnijeti prijedlog da se zastupnika u Parlamentu privremeno ili trajno razriješi jedne ili više dužnosti koje obnaša u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21.
__________________
21 Vidi Prilog XV.
Amandman 185
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 167.
Članak 167.
Članak 167.
Unutarnji žalbeni postupak
Unutarnji žalbeni postupak
Zastupnik može Predsjedništvu podnijeti unutarnju žalbu u roku od dva tjedna od obavijesti o sankciji koju je izrekao predsjednik. Žalba ima za posljedicu prekid primjene sankcije. Predsjedništvo može u roku od najkasnije četiri tjedna od podnošenja žalbe poništiti, potvrditi ili smanjiti izrečenu sankciju, ne dovodeći u pitanje mogućnost žalbe izvan Parlamenta koju ima dotični zastupnik. Ako Predsjedništvo ne donese odluku u tom roku, sankcija se poništava .
Zastupnik može Predsjedništvu podnijeti unutarnju žalbu u roku od dva tjedna od obavijesti o sankciji koju je izrekao predsjednik na temelju članka 166 . stavaka od 1. do 3.a. Žalba ima za posljedicu prekid primjene sankcije. Predsjedništvo može u roku od najkasnije četiri tjedna od podnošenja žalbe ili, ako se ne sastane u tom roku, na svojoj sljedećoj sjednici, poništiti, potvrditi ili izmijeniti izrečenu sankciju, ne dovodeći u pitanje mogućnost žalbe izvan Parlamenta koju ima dotični zastupnik. Ako Predsjedništvo ne donese odluku u tom roku, sankcija se smatra poništenom .
Amandman 186
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava VII. – poglavlje 5. – naslov
KVORUM I GLASOVANJE
KVORUM, AMANDMANI I GLASOVANJE
Amandman 187
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 168
Članak 168.
Članak 168.
Kvorum
Kvorum
1.   Parlament može razmatrati, utvrditi dnevni red i usvojiti zapisnik bez obzira na broj nazočnih zastupnika.
1.   Parlament može razmatrati, utvrditi dnevni red i usvojiti zapisnik bez obzira na broj nazočnih zastupnika.
2.   Kvorum je postignut ako je jedna trećina zastupnika u Parlamentu nazočna u vijećnici.
2.   Kvorum je postignut ako je jedna trećina zastupnika u Parlamentu nazočna u vijećnici.
3.   Glasovanje je valjano bez obzira na broj glasača osim ako predsjednik, na zahtjev koji prije početka glasovanja podnese najmanje 40 zastupnika, ustanovi u trenutku glasovanja da nema kvoruma. Ako se glasovanjem pokaže da nema kvoruma, točka o kojoj se glasovalo uvrštava se u dnevni red sljedeće dnevne sjednice.
3.   Glasovanje je valjano bez obzira na broj glasača osim ako predsjednik, na zahtjev koji prije početka glasovanja podnese najmanje 40 zastupnika, ustanovi da nema kvoruma. Ako nema kvoruma zbog nedovoljnog broja nazočnih zastupnika, predsjednik izjavljuje da nema kvoruma i točka o kojoj se glasovalo uvrštava se u dnevni red sljedeće sjednice.
Zahtjev za utvrđivanje kvoruma mora podnijeti najmanje 40 zastupnika. Zahtjev u ime kluba zastupnika nije dopušten.
Prilikom utvrđivanja rezultata glasovanja uzimaju se u obzir, u skladu sa stavkom 2., svi zastupnici nazočni u vijećnici te, u skladu sa stavkom 4., svi zastupnici koji su tražili utvrđivanje kvoruma. U tu svrhu se ne može upotrebljavati elektronički sustav glasovanja . Vrata vijećnice ne smiju se zatvarati.
Elektronički sustav glasovanja može se upotrijebiti u svrhu provjere praga od 40 zastupnika, ali ga se ne može upotrijebiti za provjeru kvoruma . Vrata vijećnice ne smiju se zatvarati.
Ako nema kvoruma zbog nedovoljnog broja nazočnih zastupnika, predsjednik ne objavljuje rezultat glasovanja, već izjavljuje da nema kvoruma.
Zadnja rečenica stavka 3. ne primjenjuje se na glasovanja o postupovnim prijedlozima, već samo na glasovanja o samom predmetu.
4.   Zastupnici koji su tražili utvrđivanje kvoruma računaju se kao nazočni u smislu stavka 2., čak iako više nisu u vijećnici .
4.   Zastupnici koji traže utvrđivanje kvoruma moraju biti nazočni u vijećnici prilikom podnošenja zahtjeva te se računaju kao nazočni u smislu stavaka 2. i 3. , čak i ako napuste vijećnicu .
Zastupnici koji su tražili utvrđivanje kvoruma moraju biti nazočni u vijećnici prilikom podnošenja zahtjeva.
5.   Ako je nazočno manje od 40 zastupnika, predsjednik može utvrditi da nema kvoruma.
5.   Ako je nazočno manje od 40 zastupnika, predsjednik može utvrditi da nema kvoruma.
Amandman 188
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 168.a (novi)
Članak 168.a
Pragovi
1.  Za potrebe ovog Poslovnika, osim ako nije drukčije odlučeno, primjenjuju se sljedeće definicije:
(a)  „niski prag” znači jedna dvadesetina zastupnika ili jedan klub zastupnika u Parlamentu;
(b)  „srednji prag” znači jedna desetina zastupnika u Parlamentu, koju čine jedan ili više klubova zastupnika ili pojedinačnih zastupnika ili kombinacija toga dvoga;
(c)  „visoki prag” znači jedna petina zastupnika u Parlamentu, koju čine jedan ili više klubova zastupnika ili pojedinačnih zastupnika ili kombinacija toga dvoga.
2.  Ako je potreban potpis zastupnika kako bi se utvrdilo je li dosegnut primjenjivi prag, zastupnik svoj potpis može dati vlastoručno ili u elektroničkom obliku preko sustava elektroničkog potpisa Parlamenta. Zastupnik u odgovarajućem roku može povući svoj potpis, ali ga poslije toga ne može ponovno dati.
3.  Ako je za postizanje praga potrebna potpora kluba zastupnika, njega predstavlja predsjednik kluba zastupnika ili osoba koju je imenovao u tu svrhu.
4.  Za primjenu srednjeg i visokog praga potpora kluba zastupnika računa se na sljedeći način:
—  u slučaju pozivanja na članak kojim je utvrđen prag tijekom sjednice: svi fizički prisutni zastupnici koji pripadaju klubu zastupnika koji pruža potporu;
—  u ostalim slučajevima: svi zastupnici koji pripadaju klubu zastupnika koji pruža potporu.
Amandman 189
Poslovnik Europskog parlamenta
Horizontalno usklađivanje
Horizontalno usklađivanje članaka i izmjena novih definicija pragova utvrđenih člankom 168.a
A.  U sljedećim člancima ili izmjenama sljedećih članaka riječi „klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika” u bilo kojem gramatičkom obliku zamjenjuju se s „klub zastupnika ili zastupnici koji dosežu barem niski prag” uz sve potrebne gramatičke izmjene:
Članak 15.(1)
Članak 38.(2)
Članak 38.a stavak 1. (novi)
Članak 59. stavak 1. podstavak 1.
Članak 59. stavak 1. podstavak 4. (novi)
Članak 59. stavak 1.a podstavak 1. (novi)
Članak 59. stavak 1.b podstavak 4. (novi)
Članak 59. stavak 1.b podstavak 5. (novi)
Članak 63. stavak 4. i članak 78.e stavak 2.
Članak 67.a stavak 1. podstavak 1. (novi) i članak 68. stavak 1.
Članak 67.a stavak 2. podstavak 1. (novi)
Članak 67.a stavak 4. podstavak 1. (novi)
Članak 69. stavak 1.
Članak 81.(2)
Članak 88. stavak 1. podstavak 2.
Članak 105. stavci 3. i 5.
Članak 105. stavak 6. treća alineja
Članak 106. stavak 4. točka c podstavak 2. (novi)
Članak 108. stavak 2.
Članak 108. stavak 4.
Članak 113. stavak 4.a (novi)
Članak 118. stavak 5. podstavak 1.
Članak 121. stavak 3.
Članak 122. stavak 3.
Članak 122.a stavak 4. (novi)
Članak 123. stavak 2.
Članak 128. stavak 1. podstavak 1.
Članak 135. stavak 1.
Članak 135. stavak 2.
Članak 137. stavak 2. podstavak 3.
Članak 138. stavak 2. podstavak 3.
Članak 150. stavak 2.
Članak 150. stavak 3.
Članak 152. stavak 1.
Članak 153. stavak 1.
Članak 154. stavak 1.
Članak 169. stavak 1. podstavak 1.
Članak 170. stavak 4. podstavak 1.
Članak 174. stavak 5.
Članak 174. stavak 6.
Članak 176. stavak 1.
Članak 180. stavak 1.
Članak 187. stavak 1. podstavak 1.
Članak 188. stavak 1. podstavci 1. i 2.
Članak 189. stavak 1. podstavak 1.
Članak 190. stavak 1. podstavak 1.
Članak 190. stavak 4.
Članak 226. stavak 4.
Članak 231. stavak 4.
Prilog XVI. stavak 1.c podstavak 7.
U članku 88. stavku 4. i članku 113. stavku 4.a riječi „najmanje 40 zastupnika” u bilo kojem gramatičkom obliku zamjenjuju se s „klub zastupnika ili zastupnici koji dosežu barem niski prag” uz sve potrebne gramatičke izmjene.
B.  U članku 50. stavku 1. i članku 50. stavku 2. podstavku 1. riječi „najmanje jedna desetina članova odbora” u bilo kojem gramatičkom obliku zamjenjuju se sa „zastupnici ili klub/klubovi zastupnika koji dosežu barem srednji prag u odboru” uz sve potrebne gramatičke izmjene.
U članku 73.a stavku 2. i članku 150. stavku 1. podstavku 2. riječi „klubovi zastupnika ili pojedinačni zastupnici koji zajedno čine jednu desetinu zastupnika u Parlamentu” u bilo kojem gramatičkom obliku zamjenjuju se sa „zastupnici ili klub/klubovi zastupnika koji dosežu barem srednji prag” uz sve potrebne gramatičke izmjene.
U članku 210.a stavku 4. riječi „tri člana odbora” zamjenjuju se sa „zastupnici ili klub/klubovi zastupnika koji dosežu barem srednji prag u odboru” uz sve potrebne gramatičke izmjene.
C.  U članku 15. stavku 1. riječi „najmanje jedna petina zastupnika u Parlamentu” zamjenjuju se sa „zastupnici ili klub/klubovi zastupnika koji dosežu barem visoki prag” uz sve potrebne gramatičke izmjene.
U članku 182. stavku 2. i članku 180.a stavku 2. riječi „najmanje jedna petina zastupnika u Parlamentu” zamjenjuju se sa „zastupnici ili klub/klubovi zastupnika koji dosežu barem visoki prag” uz sve potrebne gramatičke izmjene.
U članku 191. stavku 1. riječi „klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika” zamjenjuju se sa „zastupnici ili klub/klubovi zastupnika koji dosežu barem visoki prag” uz sve potrebne gramatičke izmjene.
U članku 204. stavku 2. podstavku 1. i članku 208. stavku 2. riječi „najmanje šestina članova odbora” u bilo kojem gramatičkom obliku zamjenjuju se sa „zastupnici ili klub/klubovi zastupnika koji dosežu barem visoki prag u odboru” uz sve potrebne gramatičke izmjene.
U članku 208 stavku 3. riječi „četvrtina članova odbora” zamjenjuju se sa „zastupnici ili klub/klubovi zastupnika koji dosežu barem visoki prag u odboru” uz sve potrebne gramatičke izmjene.
D.  To horizontalno usklađivanje pragova ne dovodi u pitanje prihvaćanje, odbijanje ili promjene gore navedenih članaka i izmjene drugih aspekata koji nisu povezani s pragovima.
(Ova izmjena primjenjuje se u cijelom tekstu. Ako bude prihvaćena bit će potrebno unijeti odgovarajuće promjene u cijelom tekstu.)
Amandman 190
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 169.
Članak 169.
Članak 169.
Podnošenje i obrazlaganje amandmana
Podnošenje i obrazlaganje amandmana
1.   Nadležni odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti amandmane na razmatranje u Parlamentu.
1.   Nadležni odbor, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti amandmane na razmatranje u Parlamentu. Objavljuju se imena svih supotpisnika.
Amandmani se podnose u pisanom obliku i uz potpise podnositelja.
Amandmani se podnose u pisanom obliku i uz potpise podnositelja.
Amandmani na dokumente zakonodavne prirode u smislu članka 47. stavka 1. mogu biti popraćeni kratkim obrazloženjem. Za ta obrazloženja odgovoran je podnositelj i o njima se ne glasuje.
Amandmani na prijedloge pravno obvezujućih akata mogu biti popraćeni kratkim obrazloženjem. Za ta obrazloženja odgovoran je podnositelj i o njima se ne glasuje.
2.   Podložno ograničenjima utvrđenima člankom 170. amandmanom se može tražiti izmjena bilo kojeg dijela teksta i može se odnositi na brisanje, dodavanje ili zamjenjivanje riječi ili brojki.
2.   Podložno ograničenjima utvrđenima člankom 170. amandmanom se može tražiti izmjena bilo kojeg dijela teksta i može se odnositi na brisanje, dodavanje ili zamjenjivanje riječi ili brojki.
U ovom članku i članku 170. riječ „tekst” odnosi se na cijeli prijedlog rezolucije/nacrta zakonodavne rezolucije, prijedlog odluke ili prijedlog zakonodavnog akta.
U ovom članku i članku 170. riječ „tekst” odnosi se na cijeli prijedlog rezolucije/nacrta zakonodavne rezolucije, prijedlog odluke ili prijedlog pravno obvezujućeg akta.
3.   Predsjednik određuje rok za podnošenje amandmana.
3.   Predsjednik određuje rok za podnošenje amandmana.
4.   Tijekom rasprave amandman može obrazložiti njegov podnositelj ili bilo koji drugi zastupnik kojeg podnositelj imenuje za svojeg zamjenika.
4.   Tijekom rasprave amandman može obrazložiti njegov podnositelj ili bilo koji drugi zastupnik kojeg podnositelj imenuje za svojeg zamjenika.
5.   Amandman se ne razmatra ako ga podnositelj povuče osim ako ga odmah ne preuzme drugi zastupnik.
5.   Amandman se ne razmatra ako ga podnositelj povuče osim ako ga odmah ne preuzme drugi zastupnik.
6.  O amandmanima se glasuje tek nakon što ih se umnoži i podijeli na svim službenim jezicima osim ako Parlament ne odluči drukčije. Parlament ne može odlučiti drukčije ako se najmanje 40 zastupnika tome protivi. Parlament izbjegava donositi odluke kojima se u neprihvatljivoj mjeri zastupnici koji govore određeni jezik stavljaju u nepovoljan položaj.
6.  O amandmanima se glasuje tek nakon što ih se stavi na raspolaganje na svim službenim jezicima osim ako Parlament ne odluči drukčije. Parlament ne može odlučiti drukčije ako se najmanje 40 zastupnika tome protivi. Parlament izbjegava donositi odluke kojima se u neprihvatljivoj mjeri zastupnici koji govore određeni jezik stavljaju u nepovoljan položaj.
Kad je nazočno manje od 100 zastupnika, Parlament ne može odlučiti drukčije ako najmanje jedna desetina nazočnih zastupnika uloži prigovor.
Kad je nazočno manje od 100 zastupnika, Parlament ne može odlučiti drukčije ako najmanje jedna desetina nazočnih zastupnika uloži prigovor.
Na prijedlog predsjednika, s usmenim amandmanom ili bilo kojom drugom usmenom izmjenom postupa se kao s amandmanom koji nije distribuiran na svim službenim jezicima. Ako predsjednik na temelju članka 170. stavka 3. smatra da je dopušten, te ako prigovor ne bude uložen u skladu s člankom 169. stavkom 6., stavlja se na glasovanje u skladu s utvrđenim redoslijedom glasovanja.
Na prijedlog predsjednika, s usmenim amandmanom ili bilo kojom drugom usmenom izmjenom postupa se kao s amandmanom koji nije dostupan na svim službenim jezicima. Ako predsjednik na temelju članka 170. stavka 3. smatra da je dopušten, te ako prigovor ne bude uložen u skladu s člankom 169. stavkom 6., stavlja se na glasovanje u skladu s utvrđenim redoslijedom glasovanja.
Broj glasova potrebnih da se u odboru uloži prigovor na glasovanje o takvom amandmanu ili takvoj izmjeni utvrđuje se na temelju članka 209., razmjerno broju glasova potrebnih na plenarnoj sjednici koji se, prema potrebi, zaokružuje na sljedeći puni broj.
Broj glasova potrebnih da se u odboru uloži prigovor na glasovanje o takvom amandmanu ili takvoj izmjeni utvrđuje se na temelju članka 209., razmjerno broju glasova potrebnih na plenarnoj sjednici koji se, prema potrebi, zaokružuje na sljedeći puni broj.
Amandman 191
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 170.
Članak 170.
Članak 170.
Dopuštenost amandmana
Dopuštenost amandmana
1.   Amandman nije dopušten ako se:
1.   Ne dovodeći u pitanje dodatne uvjete utvrđene u članku 52. stavku 2. u vezi s izvješćima o vlastitoj inicijativi i članku 69. stavku 2. u vezi s amandmanima na stajalište Vijeća, amandman nije dopušten ako se:
(a)   ne odnosi izravno na tekst čiju izmjenu traži;
(a)   ne odnosi izravno na tekst čiju izmjenu traži;
(b)   njime traži brisanje ili zamjena teksta u cijelosti;
(b)   njime traži brisanje ili zamjena teksta u cijelosti;
(c)   njime traži izmjena više od jednog pojedinačnog članka ili stavka teksta na koji se odnosi; ova odredba ne primjenjuje se na kompromisne amandmane niti na amandmane kojima se traže identične promjene određenog oblika riječi u cijelom tekstu;
(c)   njime traži izmjena više od jednog pojedinačnog članka ili stavka teksta na koji se odnosi; ova odredba ne primjenjuje se na kompromisne amandmane niti na amandmane kojima se traže identične promjene određenog oblika riječi u cijelom tekstu;
(c a)  njime traži izmjena prijedloga kodifikacije zakonodavstva Unije; međutim, drugi podstavak članka 103. stavka 3. primjenjuje se mutatis mutandis;
(c b)  njime traži izmjena onih dijelova prijedloga preinake zakonodavstva Unije koji u tom prijedlogu ostaju neizmijenjeni; međutim, drugi podstavak članka 104. stavka 2. i treći podstavak članka 104. stavka 3. primjenjuju se mutatis mutandis;
(d)   ustanovi da u tekstu na koji se amandman odnosi na najmanje jednom od službenih jezika nisu potrebne izmjene ; u tom slučaju predsjednik zajedno s uključenim stranama traži odgovarajuće jezično rješenje.
(d)   njime samo želi osigurati jezična točnost ili urediti terminološka dosljednost teksta na jeziku na kojem je amandman podnesen ; u tom slučaju predsjednik zajedno s uključenim stranama traži odgovarajuće jezično rješenje.
2.  Amandman se ne razmatra ako nije u skladu s odlukama koje su o tekstu prethodno donesene tijekom istog glasovanja.
3.   O dopuštenosti amandmana odlučuje predsjednik.
3.   O dopuštenosti amandmana odlučuje predsjednik.
Predsjednikova odluka iz stavka 3., koja se odnosi na dopuštenost amandmana, ne temelji se isključivo na odredbama stavaka 1 . i 2. ovog članka, već na odredbama Poslovnika općenito.
Predsjednikova odluka iz stavka 3., koja se odnosi na dopuštenost amandmana, ne temelji se isključivo na odredbama stavka 1 . ovog članka, već na odredbama Poslovnika općenito.
4.   Klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti alternativni prijedlog rezolucije kojim traže zamjenu nezakonodavnog prijedloga rezolucije sadržanog u izvješću odbora.
4.   Klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu podnijeti alternativni prijedlog rezolucije kojim traže zamjenu nezakonodavnog prijedloga rezolucije sadržanog u izvješću odbora.
U tom slučaju taj klub ili zastupnici ne mogu podnositi amandmane na prijedlog rezolucije nadležnog odbora. Alternativni prijedlog rezolucije ne smije biti duži od prijedloga rezolucije odbora. O njemu se u Parlamentu glasuje jedinstvenim glasovanjem bez amandmana.
U tom slučaju taj klub ili zastupnici ne mogu podnositi amandmane na prijedlog rezolucije nadležnog odbora. Alternativni prijedlog rezolucije ne smije biti duži od prijedloga rezolucije odbora. O njemu se u Parlamentu glasuje jedinstvenim glasovanjem bez amandmana.
Članak 123. stavak 4. se pri tome primjenjuje na odgovarajući način.
Članak 123. stavak 4. i stavak 4.a u vezi sa zajedničkim prijedlozima rezolucija primjenjuju se na odgovarajući način.
4.a  Uz suglasnost predsjednika, amandmani se iznimno mogu podnositi nakon isteka roka za njihovo podnošenje ako je riječ o kompromisnim amandmanima ili u slučaju tehničkih problema. Predsjednik odlučuje o dopuštenosti takvih amandmana. Za glasovanje o tim amandmanima predsjednik mora dobiti suglasnost Parlamenta.
Mogu se primijeniti sljedeći opći kriteriji dopuštenosti kompromisnih amandmana:
–  kompromisni amandmani u pravilu se odnose na dijelove teksta koji su bili predmet amandmana prije roka za podnošenje amandmana;
–  kompromisne amandmane u pravilu podnose klubovi zastupnika koji predstavljaju većinu u Parlamentu, predsjednici ili izvjestitelji dotičnih odbora ili podnositelji drugih amandmana;
–  kompromisni amandmani u pravilu imaju za posljedicu povlačenje drugih amandmana na isti dio teksta.
Jedino predsjednik može predložiti razmatranje kompromisnog amandmana. Da bi se glasovalo o kompromisnom amandmanu, predsjednik mora dobiti suglasnost Parlamenta, provjeravajući ima li prigovora na održavanje tog glasovanja. U slučaju prigovora, Parlament o predmetu odlučuje većinom danih glasova.
Amandman 192
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 171.
Članak 171.
Članak 171.
Postupak glasovanja
Postupak glasovanja
1.   Na glasovanja o izvješćima primjenjuje se sljedeći postupak:
1.   Osim ako ovim Poslovnikom nije predviđeno drukčije, na glasovanja o tekstovima podnesenim Parlamentu primjenjuje se sljedeći postupak:
(a)   najprije se glasuje o mogućim amandmanima na tekst na koji se odnosi izvješće nadležnog odbora ,
(a)   najprije se, prema potrebi, glasuje o svim amandmanima na prijedlog pravno obvezujućeg akta ,
(b)  potom se glasuje o tekstu u cijelosti, bilo da je izmijenjen ili ne,
(b)   potom se, prema potrebi, glasuje o tom prijedlogu u cijelosti, bilo da je izmijenjen ili ne,
(c)  potom se glasuje o amandmanima na prijedlog rezolucije ili na nacrt zakonodavne rezolucije,
(c)   potom se glasuje o svim amandmanima na prijedlog rezolucije ili na nacrt zakonodavne rezolucije,
(d)  na kraju se glasuje o prijedlogu rezolucije ili o nacrtu zakonodavne rezolucije u cijelosti (konačno glasovanje).
(d)   na kraju se glasuje o prijedlogu rezolucije u cijelosti (konačno glasovanje).
Parlament ne glasuje o obrazloženju sadržanom u izvješću.
Parlament ne glasuje ni o jednom obrazloženju sadržanom u izvješću.
2.  Na drugo čitanje primjenjuje se sljedeći postupak:
(a)  ako nije podnesen prijedlog za odbijanje ili izmjenu stajališta Vijeća, smatra ga se odobrenim u skladu s člankom 76.;
(b)  o prijedlogu za odbijanje stajališta Vijeća glasuje se prije glasovanja o mogućim amandmanima (vidi članak 68. stavak 1.);
(c)  ako je podneseno više amandmana na stajalište Vijeća, o njima se glasuje redoslijedom navedenim u članku 174.;
(d)  ako je Parlament glasovao o izmjeni stajališta Vijeća, daljnje glasovanje o tekstu u cijelosti može se provesti samo u skladu s člankom 68. stavkom 2.
3.  Na treće čitanje primjenjuje se postupak iz članka 72.
4.   Prilikom glasovanja o zakonodavnim tekstovima i o nezakonodavnim prijedlozima rezolucija najprije se glasuje o suštinskim dijelovima, a potom o citatima i uvodnim izjavama. Amandmani koji nisu u skladu s jednim od prethodnih glasovanja ne razmatraju se.
4.   Prilikom glasovanja o prijedlozima pravno obvezujućih akata i o nezakonodavnim prijedlozima rezolucija najprije se glasuje o suštinskim dijelovima, a potom o citatima i uvodnim izjavama.
4.a  Amandman se ne razmatra ako nije u skladu s odlukama koje su o tekstu prethodno donesene tijekom istog glasovanja.
5.   Za vrijeme glasovanja smije govoriti samo izvjestitelj, koji ima priliku ukratko iznijeti stajališta nadležnog odbora o amandmanima o kojima se glasuje.
5.   Za vrijeme glasovanja smije govoriti samo izvjestitelj, ili umjesto njega, predsjednik odbora. Ima priliku ukratko iznijeti stajališta nadležnog odbora o amandmanima o kojima se glasuje.
Amandman 193
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 172.
Članak 172 .
Briše se .
Izjednačen broj glasova
1.  U slučaju izjednačenog broja glasova prema članku 171. stavku 1. točki (b) ili (d), tekst se u cijelosti vraća odboru. Isto se primjenjuje i na glasovanja prema člancima 3. i 9. te na konačna glasovanja prema člancima 199. i 212., pri čemu se podrazumijeva da se u slučaju dvaju zadnjih navedenih članaka predmet vraća Konferenciji predsjednika.
2.  U slučaju izjednačenog broja glasova nakon glasovanja o dnevnom redu u cijelosti (članak 152.) ili o zapisniku u cijelosti (članak 192.) ili o tekstu o kojem se u skladu s člankom 176. glasuje po dijelovima, tekst se smatra usvojenim.
3.  U svim drugim slučajevima izjednačenog broja glasova tekst ili prijedlog smatraju se odbijenima, ne dovodeći u pitanje članke kojima je propisana kvalificirana većina.
Članak 172. stavak 3. tumači se tako da u slučaju izjednačenog broja glasova o nacrtu preporuke u skladu s člankom 141. stavkom 4. o neintervenciji u postupku pred Sudom Europske unije, takav izjednačen broj glasova ne znači donošenje preporuke za intervenciju Parlamenta u spomenutom postupku. U takvom se slučaju smatra da nadležni odbor nije dao nikakvu preporuku
Amandman 194
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 173.
Članak 173 .
Briše se .
Načela glasovanja
1.  O izvješću se glasuje na temelju preporuke nadležnog odbora. Odbor može taj zadatak delegirati svojem predsjedniku i izvjestitelju.
2.  Odbor može preporučiti da se o svim amandmanima ili o nekoliko njih glasuje skupno, da ih se prihvati ili odbaci, ili da ih se proglasi nevaljanima.
Također može predložiti kompromisne amandmane.
3.  Ako odbor preporuči da se o amandmanima glasuje skupno, najprije se provodi skupno glasovanje o tim amandmanima.
4.  Ako odbor predloži kompromisni amandman, tom se kompromisnom amandmanu daje prednost prilikom glasovanja.
5.  U slučaju amandmana za koje se zahtijeva poimenično glasovanje glasuje se za svaki amandman pojedinačno.
6.  U slučaju skupnog glasovanja ili glasovanja o kompromisnom amandmanu ne dopušta se glasovanje po dijelovima.
Amandman 195
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 174.
Članak 174.
Članak 174.
Redoslijed glasovanja o amandmanima
Redoslijed glasovanja o amandmanima
1.   Amandmani imaju prednost pred tekstom na koji se odnose i o njima se glasuje prije glasovanja o tekstu.
1.   Amandmani imaju prednost pred tekstom na koji se odnose i o njima se glasuje prije glasovanja o tekstu.
2.   Ako su na isti dio teksta podnesena dva ili više amandmana koji se međusobno isključuju, prednost ima onaj amandman koji se najviše razlikuje od izvornog teksta i o njemu se najprije glasuje. Ako ga se prihvati, ostali amandmani smatraju se odbijenima; a ako ga se odbije, glasuje se o amandmanu koji je sljedeći prema redu prvenstva i tako za svaki od preostalih amandmana. Ako postoji dvojba o redu prvenstva, odluku donosi predsjednik. Ako su odbijeni svi amandmani, izvorni tekst smatra se usvojenim, osim ako u predviđenom roku nije zatraženo odvojeno glasovanje.
2.   Ako su na isti dio teksta podnesena dva ili više amandmana koji se međusobno isključuju, prednost ima onaj amandman koji se najviše razlikuje od izvornog teksta i o njemu se najprije glasuje. Ako ga se prihvati, ostali amandmani smatraju se odbijenima; a ako ga se odbije, glasuje se o amandmanu koji je sljedeći prema redu prvenstva i tako za svaki od preostalih amandmana. Ako postoji dvojba o redu prvenstva, odluku donosi predsjednik. Ako su odbijeni svi amandmani, izvorni tekst smatra se usvojenim, osim ako u predviđenom roku nije zatraženo odvojeno glasovanje.
3.   Predsjednik može staviti na glasovanje najprije izvorni tekst ili staviti na glasovanje amandman koji je bliži izvornom tekstu prije amandmana koji se najviše razlikuje od izvornog teksta.
3.   Međutim, ako smatra da će to olakšati glasovanje, predsjednik može staviti na glasovanje najprije izvorni tekst ili staviti na glasovanje amandman koji je bliži izvornom tekstu prije amandmana koji se najviše razlikuje od izvornog teksta.
Ako bilo koji od njih dobije većinu glasova, ostali amandmani podneseni na isti tekst se ne razmatraju.
Ako bilo koji od njih dobije većinu glasova, ostali amandmani podneseni na isti dio teksta se ne razmatraju.
4.  Iznimno, na prijedlog predsjednika, o amandmanima podnesenima nakon zaključenja rasprave može se glasovati ako je riječ o kompromisnim amandmanima ili u slučaju tehničkih problema. Za glasovanje o tim amandmanima predsjednik mora dobiti suglasnost Parlamenta.
Na temelju članka 170. stavka 3. predsjednik odlučuje o dopuštenosti amandmana. U slučaju kompromisnih amandmana podnesenih nakon zaključenja rasprave u skladu s ovim stavkom predsjednik odlučuje o njihovoj dopuštenosti za svaki amandman posebno, uzimajući u obzir kompromisnu prirodu amandmana.
Jedino predsjednik može predložiti razmatranje kompromisnog amandmana. Da bi se glasovalo o kompromisnom amandmanu, predsjednik mora dobiti suglasnost Parlamenta, provjeravajući ima li prigovora na održavanje tog glasovanja. U slučaju prigovora, Parlament o predmetu odlučuje većinom danih glasova.
4.a  Ako se glasuje o kompromisnim amandmanima, oni imaju prednost prilikom glasovanja.
4.b  U slučaju glasovanja o kompromisnom amandmanu ne dopušta se glasovanje po dijelovima.
5.   Ako je nadležni odbor podnio skup amandmana na tekst na koji se odnosi izvješće, predsjednik ih stavlja na glasovanje skupno, osim ako klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ne zahtijevaju odvojena glasovanja ili ako su podneseni drugi amandmani.
5.   Ako je nadležni odbor podnio skup amandmana na tekst na koji se odnosi izvješće, predsjednik ih stavlja na glasovanje skupno, osim ako klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ne zahtijevaju odvojena glasovanja ili glasovanja po dijelovima o posebnim točkama ili ako su podneseni drugi konkurentni amandmani.
6.   Predsjednik može staviti druge amandmane na skupno glasovanje ako se međusobno nadopunjavaju. U tom slučaju djeluje u skladu s postupkom utvrđenim stavkom 5. Podnositelji tih amandmana mogu predložiti skupna glasovanja ako se njihovi amandmani međusobno nadopunjavaju.
6.   Predsjednik može staviti druge amandmane na skupno glasovanje ako se međusobno nadopunjavaju, osim ako klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika ne zahtijevaju odvojena glasovanja ili glasovanja po dijelovima . Podnositelji amandmana mogu predložiti i skupna glasovanja ako se njihovi amandmani međusobno nadopunjavaju.
7.   Predsjednik može odlučiti, ovisno o prihvaćanju ili odbijanju određenog amandmana, da se o nekoliko drugih amandmana sličnog sadržaja ili sa sličnim ciljevima glasuje skupno. Prije te odluke predsjednik može tražiti suglasnost Parlamenta.
7.   Predsjednik može odlučiti, ovisno o prihvaćanju ili odbijanju određenog amandmana, da se o nekoliko drugih amandmana sličnog sadržaja ili sa sličnim ciljevima glasuje skupno. Prije te odluke predsjednik može tražiti suglasnost Parlamenta.
Takav skup amandmana može se odnositi na različite dijelove izvornog teksta.
Takav skup amandmana može se odnositi na različite dijelove izvornog teksta.
8.   Ako različiti autori podnesu dva ili više amandmana identičnog sadržaja, o njima se glasuje kao o jednom amandmanu.
8.   Ako različiti autori podnesu dva ili više amandmana identičnog sadržaja, o njima se glasuje kao o jednom amandmanu.
8.a  U slučaju amandmana za koje se zahtijeva poimenično glasovanje glasuje se za svaki amandman pojedinačno.
Amandman 196
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 175.
Članak 175.
Članak 175.
Razmatranje u odboru amandmana za plenarnu sjednicu
Odabir u odboru amandmana za plenarnu sjednicu
Ako je više od 50 amandmana i zahtjeva za glasovanje po dijelovima ili odvojeno glasovanje podneseno na izvješće koje se razmatra u Parlamentu, predsjednik može, nakon savjetovanja s predsjednikom nadležnog odbora, tražiti da se odbor sastane radi razmatranja tih amandmana ili zahtjeva. Na plenarnoj sjednici glasuje se o amandmanu ili zahtjevu za glasovanje po dijelovima ili odvojeno glasovanje za koje je u ovoj fazi glasovala najmanje jedna desetina članova odbora.
Ako je više od 50 amandmana ili zahtjeva za glasovanje po dijelovima ili odvojeno glasovanje podneseno u vezi s tekstom koji je odbor podnio na razmatranje u Parlamentu, predsjednik može, nakon savjetovanja s predsjednikom nadležnog odbora, tražiti da se taj odbor sastane radi glasovanja o svakom od tih amandmana ili zahtjeva. Na plenarnoj sjednici glasuje se o amandmanu ili zahtjevu za glasovanje po dijelovima ili odvojeno glasovanje za koje je u ovoj fazi glasovala najmanje jedna trećina članova odbora.
Amandman 197
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 176.
Članak 176.
Članak 176.
Glasovanje po dijelovima
Glasovanje po dijelovima
1.   Ako tekst o kojem će se glasovati sadrži dvije ili više odredbi, upućuje na dvije ili više točaka ili ga se može podijeliti na dva ili više dijelova s različitim značenjem i/ili normativnom vrijednošću, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu zahtijevati glasovanje po dijelovima.
1.   Ako tekst o kojem će se glasovati sadrži dvije ili više odredbi, upućuje na dvije ili više točaka ili ga se može podijeliti na dva ili više dijelova s različitim značenjem i/ili normativnom vrijednošću, klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu zahtijevati glasovanje po dijelovima.
2.   Zahtjev se podnosi večer uoči glasovanja osim ako predsjednik ne odredi drukčiji rok. Predsjednik odlučuje o zahtjevu.
2.   Zahtjev se podnosi najkasnije večer uoči glasovanja osim ako predsjednik ne odredi drukčiji rok. Predsjednik odlučuje o zahtjevu.
Amandmani 198 i 347
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 178.
Članak 178.
Članak 178.
Glasovanje
Glasovanje
1.   U Parlamentu se u pravilu glasuje dizanjem ruke.
1.   U Parlamentu se u pravilu glasuje dizanjem ruke.
Međutim, predsjednik u bilo kojem trenutku može odlučiti da će se glasovanja provesti uz pomoć elektroničkog sustava glasovanja.
1.a  Predsjednik proglašava početak i završetak glasovanja.
Nakon što predsjednik proglasi početak glasovanja, nitko osim njega ne smije govoriti do proglašenja završetka glasovanja.
1.b  Pri izračunu broja glasova za prihvaćanje ili odbijanje teksta u obzir se uzimaju samo glasovi za i protiv, osim ako je posebna većina utvrđena Ugovorima.
2.   Ako predsjednik odluči da je rezultat dvojben, ponovno se glasuje uz pomoć elektroničkog sustava glasovanja, a u slučaju da on ne radi, sjedenjem i ustajanjem.
2.   Ako predsjednik odluči da je rezultat glasovanja provedenog dizanjem ruke dvojben, ponovno se glasuje uz pomoć elektroničkog sustava glasovanja, a u slučaju da on ne radi, sjedenjem i ustajanjem.
2.a  Predsjednik utvrđuje rezultat glasovanja i objavljuje ga.
3.   Rezultat glasovanja se bilježi.
3.   Rezultat glasovanja se bilježi.
Amandman 199
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 179.
Članak 179.
Članak 179.
Konačno glasovanje
Konačno glasovanje
Prilikom odlučivanja na temelju izvješća Parlament glasuje poimenično jedinstvenim i/ili konačnim glasovanjem u skladu s člankom 180. stavkom 2. O amandmanima se poimenično glasuje samo na temelju zahtjeva koji je podnesen u skladu s člankom 180.
Prilikom odlučivanja na temelju izvješća Parlament glasuje poimenično jedinstvenim i/ili konačnim glasovanjem u skladu s člankom 180. stavkom 2.
Odredbe članka 179 o poimeničnom glasovanju se u slučaju postupka o imunitetu zastupnika ne odnose na izvješća predviđena člankom 8. stavkom 2., i člankom 9. stavcima 3., 6. i 8.
Odredbe članka 179 o poimeničnom glasovanju se u slučaju postupka o imunitetu zastupnika ne odnose na izvješća predviđena člankom 8. stavkom 2., i člankom 9. stavcima 3., 6. i 8.
Amandman 200
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 179.a (novi)
Članak 179.a
Izjednačen broj glasova
1.  U slučaju izjednačenog broja glasova prema članku 171. stavku 1. točki (b) ili (d), tekst se u cijelosti vraća odboru. To se također primjenjuje na glasovanje prema člancima 3. i 9.
2.  U slučaju izjednačenog broja glasova o tekstu o kojem se u skladu s člankom 176. glasuje po dijelovima, tekst se smatra usvojenim.
3.  U svim drugim slučajevima izjednačenog broja glasova tekst ili prijedlog smatraju se odbijenima, ne dovodeći u pitanje članke kojima je propisana kvalificirana većina.
Članak 179.a stavak 3. tumači se tako da u slučaju izjednačenog broja glasova o nacrtu preporuke u skladu s člankom 141. stavkom 4. o neintervenciji u postupku pred Sudom Europske unije, takav izjednačen broj glasova ne znači donošenje preporuke za intervenciju Parlamenta u spomenutom postupku. U takvom se slučaju smatra da nadležni odbor nije dao nikakvu preporuku.
Predsjednik može glasovati, ali njegov glas nije odlučujući.
(Zadnja dva podstavka umeću se kao tumačenja.)
Amandman 201
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 180.
Članak 180.
Članak 180.
Poimenično glasovanje
Poimenično glasovanje
1.   Uz slučajeve predviđene člankom 118. stavkom 5. , člankom 119. stavkom 5. i člankom 179., poimenično se glasuje ako to pisanim putem zahtijeva klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika večer uoči glasovanja, osim ako predsjednik ne odredi drukčiji rok.
1.   Uz slučajeve predviđene tim člancima , poimenično se glasuje ako to pisanim putem zahtijeva klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika najkasnije večer uoči glasovanja, osim ako predsjednik ne odredi drukčiji rok.
Odredbe članka 180. stavka 1. o poimeničnom glasovanju se u slučaju postupka o imunitetu zastupnika ne odnose na izvješća predviđena člankom 8. stavkom 2., i člankom 9. stavcima 3., 6. i 8.
Odredbe članka 180. o poimeničnom glasovanju se u slučaju postupka o imunitetu zastupnika ne odnose na izvješća predviđena člankom 8. stavkom 2., i člankom 9. stavcima 3., 6. i 8.
1.a  Svaki klub zastupnika može podnijeti najviše stotinu zahtjeva za poimenično glasovanje po sjednici.
2.   Poimenično glasovanje provodi se uz pomoć elektroničkog sustava glasovanja. Ako upotreba tog sustava nije moguća iz tehničkih razloga, poimenično glasovanje provodi se abecednim redom, počevši s imenom zastupnika koje odredi ždrijeb. Predsjednik glasuje posljednji.
2.   Poimenično glasovanje provodi se uz pomoć elektroničkog sustava glasovanja.
Ako upotreba tog sustava nije moguća iz tehničkih razloga, poimenično glasovanje može se provesti abecednim redom, počevši s imenom zastupnika koje odredi ždrijeb. Predsjednik glasuje posljednji. Glasovanje se provodi usmeno izgovaranjem „da”, „ne” ili „uzdržan”.
Glasovanje se provodi usmeno izgovaranjem „da”, „ne” ili „uzdržan”. Pri izračunu broja glasova za prihvaćanje ili odbijanje prijedloga u obzir se uzimaju samo glasovi za i protiv. Predsjednik utvrđuje rezultat glasovanja i objavljuje ga.
Glasovanja se bilježe u zapisnik sa sjednice, pri čemu se imena zastupnika upisuju abecednim redom po klubu zastupnika zajedno s naznakom o tome kako su glasovali.
2.a  Glasovanja se bilježe u zapisnik sa sjednice, pri čemu se imena zastupnika upisuju abecednim redom po klubu zastupnika zajedno s naznakom o tome kako su glasovali.
Amandman 202
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 180.a (novi)
Članak 180.a
Tajno glasovanje
1.  O imenovanjima se glasuje tajno, ne dovodeći u pitanje članak 15. stavak 1. i članak 204. stavak 2. drugi podstavak.
Prilikom izračuna broja glasova u obzir se uzimaju samo glasački listići s imenima kandidata.
2.  Glasovanje se također provodi tajno ako to zahtijeva najmanje jedna petina zastupnika u Parlamentu. Ti zahtjevi moraju biti podneseni prije početka glasovanja.
3.  Zahtjev za tajno glasovanje ima prednost pred zahtjevom za poimenično glasovanje.
4.  Glasove nakon tajnog glasovanja prebrojavaju između dva i osam zastupnika odabranih ždrijebom, osim u slučaju elektroničkog glasovanja.
U slučaju glasovanja iz stavka 1. kandidati ne smiju prebrojavati glasove.
Imena zastupnika koji su sudjelovali u tajnom glasovanju bilježe se u zapisnik s dnevne sjednice na kojoj je provedeno glasovanje.
Amandman 203
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 181.
Članak 181.
Članak 181.
Elektroničko glasovanje
Upotreba sustava elektroničkog glasovanja
1.  Predsjednik u bilo kojem trenutku može odlučiti da će se glasovanja navedena u člancima 178., 180. i 182. provesti uz pomoć elektroničkog sustava glasovanja.
Ako upotreba elektroničkog sustava glasovanja nije moguća iz tehničkih razloga, glasovanje se provodi u skladu s člankom 178., člankom 180. stavkom 2. ili člankom 182.
Tehničke detalje upotrebe elektroničkog sustava glasovanja utvrđuje Predsjedništvo.
1.  Tehničke detalje upotrebe elektroničkog sustava glasovanja utvrđuje Predsjedništvo.
2.   Prilikom elektroničkog glasovanja bilježi se samo brojčani rezultat glasovanja.
2.   Prilikom elektroničkog glasovanja, osim ako se odnosi na poimenično glasovanje, bilježi se samo brojčani rezultat glasovanja.
Međutim, ako se zahtijeva poimenično glasovanje u skladu s člankom 180. stavkom 1., glasovi se bilježe u zapisnik s dnevne sjednice, pri čemu se imena zastupnika upisuju abecednim redom po klubu zastupnika.
3.  Poimenično glasovanje provodi se u skladu s člankom 180. stavkom 2. ako to zahtijeva većina nazočnih zastupnika. Sustav iz stavka 1. ovog članka može se upotrijebiti za utvrđivanje nazočnosti većine.
3.a  Predsjednik u bilo kojem trenutku može odlučiti upotrijebiti sustav elektroničkog glasovanja u svrhu provjere praga.
Amandman 204
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 182.
Članak 182 .
Briše se .
Tajno glasovanje
1.  O imenovanjima se glasuje tajno, ne dovodeći u pitanje članak 15. stavak 1., članak 199. stavak 1. i članak 204. stavak 2. drugi podstavak.
Prilikom izračuna broja glasova u obzir se uzimaju samo glasački listići s imenima kandidata.
2.  Glasovanje se također može provoditi tajno ako to zahtijeva najmanje jedna petina zastupnika u Parlamentu. Ti zahtjevi moraju biti podneseni prije početka glasovanja.
Ako prije početka glasovanja najmanje jedna petina zastupnika u Parlamentu podnese zahtjev za tajno glasovanje, Parlament mora provesti takvo glasovanje.
3.  Zahtjev za tajno glasovanje ima prednost pred zahtjevom za poimenično glasovanje.
4.  Glasove nakon tajnog glasovanja prebrojavaju između dva i osam zastupnika odabranih ždrijebom, osim u slučaju elektroničkog glasovanja.
U slučaju glasovanja iz stavka 1. kandidati ne smiju prebrojavati glasove.
Imena zastupnika koji su sudjelovali u tajnom glasovanju bilježe se u zapisnik s dnevne sjednice na kojoj je provedeno glasovanje.
Amandman 205
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 182.a (novi)
Članak 182.a
Sporovi oko glasovanja
1.  Pitanja o pridržavanju Poslovnika koja se odnose na valjanost glasovanja mogu se postaviti nakon što predsjednik proglasi glasovanje završenim.
2.  Nakon objave rezultata glasovanja provedenog dizanjem ruke, svaki zastupnik može tražiti da se taj rezultat provjeri uz pomoć elektroničkog sustava glasovanja.
3.  Predsjednik odlučuje je li objavljeni rezultat valjan. Njegova odluka je konačna.
Amandman 206
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 183.
Članak 183.
Članak 183.
Obrazloženja glasovanja
Obrazloženja glasovanja
1.   Nakon zaključenja opće rasprave svaki zastupnik može dati usmeno obrazloženje konačnog glasovanja u trajanju od najdulje jedne minute ili pisano obrazloženje od najviše 200 riječi, koje se uključuje u doslovno izvješće sa sjednice .
1.   Nakon zaključenja glasovanja svaki zastupnik može dati usmeno obrazloženje jedinstvenog i/ili konačnog glasovanja o točki koja je podnesena Parlamentu u trajanju od najdulje jedne minute. Svaki zastupnik može dati najviše tri usmena obrazloženja po sjednici .
Pri takvom glasovanju svaki zastupnik može dati pisano obrazloženje glasovanja od najviše 200 riječi, koje se uključuje na stranicu zastupnika na internetskoj stranici Parlamenta.
Svaki klub zastupnika može dati obrazloženje glasovanja u trajanju od najdulje dvije minute.
Svaki klub zastupnika može dati obrazloženje glasovanja u trajanju od najdulje dvije minute.
Nakon što je započelo prvo obrazloženje glasovanja, daljnji zahtjevi za davanje obrazloženja glasovanja se ne prihvaćaju.
Nakon što je započelo prvo obrazloženje glasovanja o prvoj točki , daljnji zahtjevi za davanje obrazloženja glasovanja se ne prihvaćaju.
Obrazloženja glasovanja dopuštaju se za konačno glasovanje o bilo kojem predmetu koji je podnesen Parlamentu. U svrhu ovog članka pojam „konačno glasovanje” ne odnosi se na vrstu glasovanja, već na posljednje glasovanje o bilo kojoj točki.
Obrazloženja glasovanja dopuštaju se za jedinstveno i/ili konačno glasovanje o bilo kojoj točki koja je podnesena Parlamentu. U svrhu ovog članka pojam „konačno glasovanje” ne odnosi se na vrstu glasovanja, već na posljednje glasovanje o bilo kojoj točki.
2.   Obrazloženja glasovanja nisu dopuštena u slučaju glasovanja o postupovnim predmetima.
2.   Obrazloženja glasovanja nisu dopuštena u slučaju tajnog glasovanja ili glasovanja o postupovnim predmetima.
3.   Ako su prijedlog zakonodavnog akta ili izvješće uvršteni u dnevni red Parlamenta u skladu s člankom 150. , zastupnici mogu podnijeti pisana obrazloženja glasovanja u skladu sa stavkom 1.
3.   Ako je točka uvrštena u dnevni red Parlamenta bez amandmana ili bez rasprave , zastupnici mogu samo podnijeti pisana obrazloženja glasovanja u skladu sa stavkom 1.
Usmena ili pisana obrazloženja glasovanja moraju se odnosit i izravno na tekst o kojem se glasuje .
Usmena ili pisana obrazloženja glasovanja moraju se odnositi izravno na točku koja je podnesena Parlamentu .
Amandman 207
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 184.
Članak 184
Briše se.
Sporovi oko glasovanja
1.  Predsjednik proglašava početak i završetak glasovanja.
2.  Nakon što predsjednik proglasi početak glasovanja, nitko osim njega ne smije govoriti do proglašenja završetka glasovanja.
3.  Pitanja o pridržavanju Poslovnika koja se odnose na valjanost glasovanja mogu se postaviti nakon što predsjednik proglasi glasovanje završenim.
4.  Nakon objave rezultata glasovanja provedenog dizanjem ruke, svaki zastupnik može tražiti da se taj rezultat provjeri uz pomoć elektroničkog sustava glasovanja.
5.  Predsjednik odlučuje je li objavljeni rezultat valjan. Njegova odluka je konačna.
Amandman 208
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava VII. – poglavlje 6. – naslov
POGLAVLJE 6.
POGLAVLJE 6.
JAVLJANJA ZA RIJEČ KOJA SE ODNOSE NA POSTUPAK
PITANJA O PRIDRŽAVANJU POSLOVNIKA I POSTUPOVNI PRIJEDLOZI
Amandman 209
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 185.
Članak 185.
Članak 185
Postupovni prijedlozi
Postupovni prijedlozi
1.   Javljanja za riječ vezana uz postupovni prijedlog koji se odnosi na:
1.   Javljanja za riječ vezana uz postupovni prijedlog koji se odnosi na:
(a)  nedopuštenost predmeta (članak 187.),
(a)  nedopuštenost predmeta (članak 187.),
(b)  vraćanje predmeta odboru (članak 188.),
(b)  vraćanje predmeta odboru (članak 188.),
(c)  zaključenje rasprave (članak 189.),
(c)  zaključenje rasprave (članak 189.),
(d)  odgoda rasprave ili glasovanja (članak 190.) ili
(d)  odgoda rasprave ili glasovanja (članak 190.) ili
(e)  prekid ili zaključenje dnevne sjednice (članak 191.)
(e)  prekid ili zaključenje dnevne sjednice (članak 191.)
imaju prednost pred drugim javljanjima za riječ.
imaju prednost pred drugim javljanjima za riječ.
Osim predlagatelja o tim prijedlozima riječ mogu imati samo jedan govornik za i jedan protiv te predsjednik ili izvjestitelj nadležnog odbora.
Osim predlagatelja o tim prijedlozima riječ mogu imati samo jedan govornik protiv te predsjednik ili izvjestitelj nadležnog odbora.
2.   Vrijeme za izlaganje ne smije biti dulje od jedne minute.
2.   Vrijeme za izlaganje ne smije biti dulje od jedne minute.
Amandman 210
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 186.
Članak 186 .
Članak 184 .a
Pitanja o pridržavanju Poslovnika
Pitanja o pridržavanju Poslovnika
1.   Zastupnici mogu dobiti riječ kako bi predsjednika upozorili na svako nepridržavanje Poslovnika Parlamenta. Pri tome najprije navode članak na koji se pozivaju.
1.   Zastupnici mogu dobiti riječ kako bi predsjednika upozorili na svako nepridržavanje Poslovnika Parlamenta. Pri tome najprije navode članak na koji se pozivaju.
2.   Zahtjev za postavljanje pitanja o pridržavanju Poslovnika ima prednost pred svim drugim javljanjima za riječ.
2.   Zahtjev za postavljanje pitanja o pridržavanju Poslovnika ima prednost pred svim drugim javljanjima za riječ ili postupovnim prijedlozima .
3.   Vrijeme za izlaganje ne smije biti dulje od jedne minute.
3.   Vrijeme za izlaganje ne smije biti dulje od jedne minute.
4.   Predsjednik odmah odlučuje o pitanjima o pridržavanju Poslovnika u skladu s Poslovnikom i svoju odluku objavljuje odmah nakon postavljanja pitanja o pridržavanju Poslovnika. O predsjednikovoj odluci se ne glasuje.
4.   Predsjednik odmah odlučuje o pitanjima o pridržavanju Poslovnika u skladu s Poslovnikom i svoju odluku objavljuje odmah nakon postavljanja pitanja o pridržavanju Poslovnika. O predsjednikovoj odluci se ne glasuje.
5.   Iznimno, predsjednik može izjaviti da će svoju odluku objaviti kasnije, ali ne kasnije od 24 sata nakon postavljanja pitanja o pridržavanju Poslovnika. Odgoda odluke nema za posljedicu odgodu rasprave. Predsjednik može uputiti predmet nadležnom odboru.
5.   Iznimno, predsjednik može izjaviti da će svoju odluku objaviti kasnije, ali ne kasnije od 24 sata nakon postavljanja pitanja o pridržavanju Poslovnika. Odgoda odluke nema za posljedicu odgodu rasprave. Predsjednik može uputiti predmet nadležnom odboru.
Zahtjev za postavljanje pitanja o pridržavanju Poslovnika mora se odnositi na točku dnevnog reda o kojoj se raspravlja. Predsjednik može u odgovarajućem trenutku dopustiti pitanje o pridržavanju Poslovnika koje se odnosi na drugi predmet, npr. nakon zaključenja rasprave o dotičnoj točki dnevnog reda ili prije prekida dnevne sjednice.
Zahtjev za postavljanje pitanja o pridržavanju Poslovnika mora se odnositi na točku dnevnog reda o kojoj se raspravlja. Predsjednik može u odgovarajućem trenutku dopustiti pitanje o pridržavanju Poslovnika koje se odnosi na drugi predmet, npr. nakon zaključenja rasprave o dotičnoj točki dnevnog reda ili prije prekida dnevne sjednice.
(Ovaj članak, kako je izmijenjen, premješta se ispred članka 185.)
Amandman 211
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 187.
Članak 187.
Članak 187.
Prijedlog za odbijanje rasprave zbog nedopuštenosti predmeta
Prijedlog za odbijanje rasprave zbog nedopuštenosti predmeta
1.  Na početku rasprave o određenoj točki dnevnog reda može se predložiti odbijanje rasprave zbog nedopuštenosti predmeta. O tom prijedlogu glasuje se odmah.
1.   Klub zastupnika ili 40 zastupnika na početku rasprave o određenoj točki dnevnog reda mogu predložiti odbijanje rasprave zbog nedopuštenosti predmeta. O tom prijedlogu glasuje se odmah.
Namjera da se zbog nedopuštenosti predmeta predloži odbijanje rasprave priopćava se predsjedniku najmanje 24 sata ranije, o čemu on odmah obavještava Parlament.
Namjera da se zbog nedopuštenosti predmeta predloži odbijanje rasprave priopćava se predsjedniku najmanje 24 sata ranije, o čemu on odmah obavještava Parlament.
2.   Ako je prijedlog prihvaćen, Parlament odmah prelazi na sljedeću točku dnevnog reda.
2.   Ako je prijedlog prihvaćen, Parlament odmah prelazi na sljedeću točku dnevnog reda.
Amandman 212
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 188.
Članak 188.
Članak 188.
Vraćanje predmeta odboru
Vraćanje predmeta odboru
1.   Klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu zahtijevati vraćanje predmeta odboru prilikom utvrđivanja dnevnog reda ili prije početka rasprave.
1.   Klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu zahtijevati vraćanje predmeta odboru prilikom utvrđivanja dnevnog reda ili prije početka rasprave.
Namjera da se predloži vraćanje predmeta odboru priopćava se predsjedniku najmanje 24 sata ranije, o čemu on odmah obavještava Parlament.
Namjera da se predloži vraćanje predmeta odboru priopćava se predsjedniku najmanje 24 sata ranije, o čemu on odmah obavještava Parlament.
2.   Klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika također mogu zahtijevati vraćanje predmeta odboru prije ili za vrijeme glasovanja. O tom prijedlogu glasuje se odmah.
2.   Klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika također mogu zahtijevati vraćanje predmeta odboru prije ili za vrijeme glasovanja. O tom prijedlogu glasuje se odmah.
3.   Zahtjev za vraćanje predmeta odboru smije se podnijeti samo jednom u svakoj fazi postupka.
3.   Zahtjev za vraćanje predmeta odboru smije se podnijeti samo jednom u svakoj fazi postupka.
4.   Vraćanje predmeta odboru ima za posljedicu prekid rasprave o toj točki .
4.   Vraćanje predmeta odboru ima za posljedicu prekid razmatranja te točke .
5.   Parlament može odrediti rok u kojem odbor mora izvijestiti o svojim zaključcima.
5.   Parlament može odrediti rok u kojem odbor mora izvijestiti o svojim zaključcima.
Amandman 213
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 190.
Članak 190.
Članak 190.
Odgoda rasprave ili glasovanja
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
1.   Na početku rasprave o točki dnevnog reda klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu predložiti da se rasprava odgodi za određeni dan i vrijeme. O tom prijedlogu glasuje se odmah.
1.   Na početku rasprave o točki dnevnog reda klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu predložiti da se rasprava odgodi za određeni dan i vrijeme. O tom prijedlogu glasuje se odmah.
Namjera da se predloži odgoda priopćava se predsjedniku najmanje 24 sata ranije, o čemu on odmah obavještava Parlament.
Namjera da se predloži odgoda priopćava se predsjedniku najmanje 24 sata ranije, o čemu on odmah obavještava Parlament.
2.   Ako je prijedlog prihvaćen, Parlament prelazi na sljedeću točku dnevnog reda. Odgođena rasprava nastavlja se određenog dana i u određeno vrijeme.
2.   Ako je prijedlog prihvaćen, Parlament prelazi na sljedeću točku dnevnog reda. Odgođena rasprava nastavlja se određenog dana i u određeno vrijeme.
3.   Ako je prijedlog odbijen, ne može biti ponovno podnesen tijekom iste sjednice.
3.   Ako je prijedlog odbijen, ne može biti ponovno podnesen tijekom iste sjednice.
4.   Prije ili tijekom glasovanja klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu predložiti odgodu glasovanja. O tom prijedlogu glasuje se odmah.
4.   Prije ili tijekom glasovanja klub zastupnika ili najmanje 40 zastupnika mogu predložiti odgodu glasovanja. O tom prijedlogu glasuje se odmah.
U svakoj odluci Parlamenta da odgodi raspravu za jednu od sljedećih sjednica navodi se sjednica u čiji će se dnevni red rasprava uvrstiti, pri čemu se podrazumijeva da je dnevni red te sjednice sastavljen u skladu s člancima 149. i 152.
Amandman 214
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 191.
Članak 191.
Članak 191.
Prekid ili zaključenje dnevne sjednice
Prekid ili zaključenje dnevne sjednice
Dnevna sjednica može biti prekinuta ili zaključena za vrijeme rasprave ili glasovanja ako Parlament tako odluči na prijedlog predsjednika ili na zahtjev kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika. O tom prijedlogu ili zahtjevu glasuje se odmah.
Dnevna sjednica može biti prekinuta ili zaključena za vrijeme rasprave ili glasovanja ako Parlament tako odluči na prijedlog predsjednika ili na zahtjev kluba zastupnika ili najmanje 40 zastupnika. O tom prijedlogu ili zahtjevu glasuje se odmah.
Ako se podnese zahtjev za prekid ili zaključenje dnevne sjednice, postupak glasovanja o tom zahtjevu započinje bez ikakve odgode. Primjenjuje se uobičajeni način najavljivanja glasovanja na plenarnoj sjednici te bi se u skladu s postojećom praksom trebalo omogućiti dovoljno vremena da zastupnici dođu u vijećnicu.
Ako se podnese zahtjev za prekid ili zaključenje dnevne sjednice, postupak glasovanja o tom zahtjevu započinje bez ikakve odgode. Primjenjuje se uobičajeni način najavljivanja glasovanja na plenarnoj sjednici te bi se u skladu s postojećom praksom trebalo omogućiti dovoljno vremena da zastupnici dođu u vijećnicu.
Analogno s člankom 152 . stavkom 2. podstavkom 2., ako je taj zahtjev odbačen, sličan zahtjev ne može se podnijeti opet tijekom istoga dana. U skladu s tumačenjem članka 22. stavka 1. predsjednik ima pravo prekinuti prekomjerno korištenje zahtjeva navedenih u ovome članku.
Analogno s člankom 149 .a stavkom 2. podstavkom 2., ako je taj zahtjev odbačen, sličan zahtjev ne može se podnijeti opet tijekom istoga dana. U skladu s člankom 164.a predsjednik ima pravo prekinuti prekomjerno korištenje zahtjeva navedenih u ovome članku.
Amandman 215
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 192.
Članak 192.
Članak 192.
Zapisnik
Zapisnik
1.   Zapisnik sa svake dnevne sjednice, u kojemu su navedene pojedinosti o radu i odlukama Parlamenta te imena govornika, dijeli se najmanje pola sata prije početka popodnevnog dijela sljedeće dnevne sjednice.
1.   Zapisnik sa svake dnevne sjednice, u kojemu su navedene pojedinosti o radu, imenima govornika i odlukama Parlamenta, uključujući rezultat svakog glasovanja o svim amandmanima, stavlja se na raspolaganje najmanje pola sata prije početka popodnevnog dijela sljedeće dnevne sjednice.
U okviru zakonodavnog postupka sve izmjene koje je Parlament prihvatio također se smatraju odlukama u smislu ove odredbe, čak i ako se na kraju odbije odgovarajući prijedlog Komisije, u skladu s člankom 60. stavkom 1., ili stajalište Vijeća, u skladu s člankom 68. stavkom 3.
1.a  Popis dokumenata koji čine podlogu parlamentarnih rasprava i odluka objavljuje se u zapisniku.
2.   Na početku popodnevnog dijela svake dnevne sjednice predsjednik Parlamentu daje na usvajanje zapisnik s prethodne dnevne sjednice.
2.   Na početku popodnevnog dijela svake dnevne sjednice predsjednik Parlamentu daje na usvajanje zapisnik s prethodne dnevne sjednice.
3.   Ako netko iznese prigovor na zapisnik, Parlament po potrebi odlučuje treba li zatražene promjene uzeti u obzir. Nijedan zastupnik ne smije o tom pitanju govoriti dulje od jedne minute.
3.   (Ne odnosi se na hrvatsku verziju .) Ako netko iznese prigovor na zapisnik, Parlament po potrebi odlučuje treba li zatražene promjene uzeti u obzir. Nijedan zastupnik ne smije o tom pitanju govoriti dulje od jedne minute.
4.   Predsjednik i glavni tajnik potpisuju zapisnik, koji se pohranjuje u arhiv Parlamenta. Objavljuje se u Službenom listu Europske unije.
4.   Predsjednik i glavni tajnik potpisuju zapisnik, koji se pohranjuje u arhiv Parlamenta. Objavljuje se u Službenom listu Europske unije.
Amandman 216
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 194.
Članak 194.
Članak 194.
Doslovno izvješće
Doslovno izvješće
1.   Doslovno izvješće rada svake dnevne sjednice sastavlja se kao višejezični dokument u kojem su sva usmena sudjelovanja u raspravi napisana na svom izvornom jeziku.
1.   Doslovno izvješće rada svake dnevne sjednice sastavlja se kao višejezični dokument u kojem su sva usmena sudjelovanja u raspravi napisana na izvornom službenom jeziku.
1.a  Ne dovodeći u pitanje njegove ostale stegovne ovlasti, predsjednik može tražiti da se iz doslovnih izvješća izbrišu govori zastupnika kojima nije dana riječ ili koji nastave govoriti nakon isteka vremena koje im je dodijeljeno.
2.   Govornici mogu napraviti ispravke zapisa svojih usmenih sudjelovanja u raspravi u roku od pet radnih dana. Ispravke se unutar toga roka šalju Glavnom tajništvu.
2.   Govornici mogu napraviti ispravke zapisa svojih usmenih sudjelovanja u raspravi u roku od pet radnih dana. Ispravke se unutar toga roka šalju Glavnom tajništvu.
3.   Višejezično doslovno izvješće objavljuje se u prilogu Službenom listu Europske unije i čuva se u arhivu Parlamenta.
3.   Višejezično doslovno izvješće objavljuje se u prilogu Službenom listu Europske unije i čuva se u arhivu Parlamenta.
4.   Na zahtjev zastupnika, dio doslovnog izvješća prevodi se na bilo koji službeni jezik. Prijevod se po potrebi radi u kratkom roku.
4.   Na zahtjev zastupnika, dio doslovnog izvješća prevodi se na bilo koji službeni jezik. Prijevod se po potrebi radi u kratkom roku.
Amandman 217
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 195.
Članak 195.
Članak 195.
Audiovizualna snimka sjednice
Audiovizualna snimka sjednice
1.   Sjednice Parlamenta na jezicima na kojima se održavaju, kao i višejezični tonski zapis iz svih aktivnih prevodilačkih kabina, prenose se na njegovoj internetskoj stranici u stvarnom vremenu.
1.   Sjednice Parlamenta na jezicima na kojima se održavaju, kao i višejezični tonski zapis iz svih aktivnih prevodilačkih kabina, prenose se na njegovoj internetskoj stranici u stvarnom vremenu.
2.   Odmah nakon sjednice izrađuju se indeksirana audiovizualna snimka rasprava na jezicima na kojima su održane i višejezični tonski zapis prijevoda iz svih aktivnih prevoditeljskih kabina te su tijekom postojećeg i sljedećeg parlamentarnog mandata dostupni na internetskoj stranici Parlamenta nakon čega se čuvaju u arhivu Parlamenta. Audiovizualna snimka se povezuje s višejezičnim doslovnim izvješćima s rasprave čim postanu dostupni.
2.   Odmah nakon sjednice izrađuju se indeksirana audiovizualna snimka rasprava na jezicima na kojima su održane i višejezični tonski zapis prijevoda iz svih aktivnih prevoditeljskih kabina te su do kraja parlamentarnog mandata i tijekom narednog parlamentarnog mandata dostupni na internetskoj stranici Parlamenta nakon čega se čuvaju u arhivu Parlamenta. Audiovizualna snimka se povezuje s višejezičnim doslovnim izvješćima s rasprave čim postanu dostupni.
Amandman 218
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava VII. – poglavlje 1. – naslov
ODBORI – OSNIVANJE I OVLASTI
ODBORI
Amandman 219
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 196.
Članak 196.
Članak 196.
Osnivanje stalnih odbora
Osnivanje stalnih odbora
Na prijedlog Konferencije predsjednika Parlament osniva stalne odbore čije se ovlasti određuju u prilogu ovom Poslovniku22 . Članovi odbora biraju se tijekom prve sjednice novoizabranog Parlamenta te iznova nakon dvije i pol godine.
Na prijedlog Konferencije predsjednika Parlament osniva stalne odbore. Njihove se nadležnosti određuju u prilogu ovom Poslovniku22 koji se prihvaća većinom danih glasova . Članovi odbora imenuju se tijekom prve sjednice novoizabranog Parlamenta te iznova nakon dvije i pol godine.
Ovlasti stalnih odbora ne moraju se odrediti u trenutku njihova osnivanja.
Nadležnosti stalnih odbora ne moraju se odrediti u trenutku njihova osnivanja.
__________________
__________________
22 Vidi Prilog VI.
22 Vidi Prilog VI.
Amandman 220
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 197.
Članak 197.
Članak 197.
Osnivanje posebnih odbora
Posebni odbori
Na prijedlog Konferencije predsjednika Parlament može u bilo kojem trenutku osnovati posebne odbore, čije se ovlasti , sastav i trajanje mandata određuju istovremeno s donošenjem odluke o njihovu osnivanju; trajanje mandata ne smije biti dulje od 12 mjeseci, osim ako ga Parlament po isteku ne produži .
1.  Na prijedlog Konferencije predsjednika Parlament može u bilo kojem trenutku osnovati posebne odbore, čije se nadležnosti , brojčani sastav i trajanje mandata određuju istovremeno s donošenjem odluke o njihovu osnivanju.
O ovlastima, sastavu i trajanju mandata posebnih odbora odlučuje se prilikom osnivanja odbora. Parlament stoga ne može naknadno povećati niti smanjiti ovlasti odbora.
1.a  Trajanje mandata posebnih odbora ne smije biti dulje od 12 mjeseci, osim ako ga Parlament po isteku ne produži. Osim ako u odluci Parlamenta o osnivanju posebnog odbora nije navedeno drukčije, trajanje njegova mandata počinje teći od datuma njegove konstituirajuće sjednice.
1.b  Posebni odbori nemaju pravo davati mišljenja drugim odborima.
Amandmani 221 i 307
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 198.
Članak 198.
Članak 198.
Istražni odbori
Istražni odbori
1.   Parlament može na zahtjev četvrtine svojih zastupnika osnovati istražni odbor kako bi istražio navodna kršenja prava Unije ili nepravilnosti prilikom njegove primjene za koje su naizgled odgovorni institucija ili tijelo Europske unije, tijelo javne uprave države članice ili osobe koje su prema pravu Europske unije ovlaštene za provedbu tog prava.
1.   U skladu s člankom 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 2. Odluke 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. travnja 1995. o detaljnim odredbama o izvršavanju prava Europskog parlamenta na istragu, Parlament može na zahtjev četvrtine svojih zastupnika osnovati istražni odbor kako bi istražio navodna kršenja ili nepravilnosti u provedbi prava Unije za koje su naizgled odgovorni institucija ili tijelo Europske unije, tijelo javne uprave države članice ili osobe koje su prema pravu Europske unije ovlaštene za provedbu tog prava.
Odluka o osnivanju istražnog odbora objavljuje se u Službenom listu Europske unije u roku od mjesec dana. Osim toga Parlament poduzima sve potrebne mjere kako bi o toj odluci obavijestio javnost.
Ne mogu se podnositi amandmani u vezi s predmetom istrage koji je odredila četvrtina zastupnika u Parlamentu i rokom utvrđenim u stavku 10.
1.a  Odluka o osnivanju istražnog odbora objavljuje se u Službenom listu Europske unije u roku od mjesec dana od donošenja.
2.   Način rada istražnog odbora uređen je odredbama ovog Poslovnika koje se odnose na odbore, osim ako nije drukčije predviđeno ovim člankom i Odlukom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. travnja 1995. u vezi s detaljnim odredbama za izvršavanje prava Europskog parlamenta na istragu, koja je priložena ovom Poslovniku 23 .
2.   Način rada istražnog odbora uređen je odredbama Poslovnika koje se odnose na odbore, osim ako nije drukčije predviđeno ovim člankom i Odlukom 95/167/EZ, Euratom, EZUČ.
3.   U zahtjevu za osnivanje odbora mora se točno navesti predmet istrage te se moraju detaljno obrazložiti razlozi za pokretanje istrage. Parlament na prijedlog Konferencije predsjednika odlučuje hoće li osnovati odbor te ako ga osnuje, o njegovu sastavu odlučuje u skladu s člankom 199 .
3.   U zahtjevu za osnivanje odbora mora se točno navesti predmet istrage te se moraju detaljno obrazložiti razlozi za pokretanje istrage. Parlament na prijedlog Konferencije predsjednika odlučuje o tome hoće li osnovati odbor te ako ga osnuje, o njegovu brojčanom sastavu.
4.  Istražni odbor završava svoj rad podnošenjem izvješća u roku od najviše 12 mjeseci. Parlament može dvaput odlučiti o produženju tog roka za po tri mjeseca.
U istražnom odboru mogu glasovati samo punopravni članovi ili, u njihovoj odsutnosti, stalni zamjenici.
4.a  Istražni odbori nemaju pravo davati mišljenja drugim odborima.
4.b  U bilo kojoj fazi rada istražnog odbora glasovati mogu samo punopravni članovi ili, u njihovoj odsutnosti, zamjenici.
5.   Istražni odbor bira predsjednika i dva potpredsjednika te imenuje jednog ili više izvjestitelja. Istražni odbor također može dodijeliti dužnosti, posebne zadaće ili odgovornosti svojim članovima koji potom o tome moraju detaljno izvijestiti odbor.
5.   Istražni odbor bira predsjednika i potpredsjednike te imenuje jednog ili više izvjestitelja. Istražni odbor također može dodijeliti dužnosti, posebne zadaće ili odgovornosti svojim članovima koji potom o tome moraju detaljno izvijestiti odbor.
Između sjednica Predsjedništvo odbora u hitnim slučajevima ili po potrebi ima ovlasti odbora, što je podložno odobrenju na sljedećoj sjednici.
5.a  Između sjednica koordinatori odbora u hitnim slučajevima ili po potrebi imaju ovlasti odbora, što je podložno odobrenju na sljedećoj sjednici.
6.  Ako smatra da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava, istražni odbor predlaže predsjedniku Parlamenta da poduzme odgovarajuće mjere.
7.  Istražni odbor može se obratiti institucijama ili osobama navedenima u članku 3. odluke navedene u stavku 2. ovog članka radi održavanja saslušanja ili pribavljanja dokumenata.
Institucije i tijela Europske unije snose putne troškove i troškove smještaja svojih članova i dužnosnika. Putne troškove i troškove smještaja drugih osoba koje pristupe istražnom odboru nadoknađuje Europski parlament u skladu s pravilima koja vrijede za saslušanje stručnjaka.
Svatko tko daje iskaz pred istražnim odborom može se pozvati na prava koja bi uživao kao svjedok na sudu u državi porijekla. O tim pravima mora biti obaviješten prije davanja izjave odboru.
U vezi s jezicima koji se upotrebljavaju istražni odbor primjenjuje odredbe članka 158. Međutim, Predsjedništvo odbora:
7.   U vezi s jezicima koji se upotrebljavaju istražni odbor primjenjuje odredbe članka 158. Međutim, Predsjedništvo odbora:
–  može ograničiti usmeno prevođenje na službene jezike ako smatra da je to zbog povjerljivosti potrebno,
–  može ograničiti usmeno prevođenje na službene jezike ako smatra da je to zbog povjerljivosti potrebno,
–  donosi odluke o prevođenju primljenih dokumenata koje omogućavaju učinkovit i brz rad odbora tijekom rasprave te poštovanje potrebne tajnosti i povjerljivosti.
–  donosi odluke o prevođenju primljenih dokumenata koje omogućavaju učinkovit i brz rad odbora tijekom rasprave te poštovanje potrebne tajnosti i povjerljivosti.
8.  Predsjednik istražnog odbora zajedno s Predsjedništvom osigurava poštovanje tajnosti ili povjerljivosti rada odbora i o tome pravodobno obavještava članove.
Predsjednik se također izričito poziva na odredbe članka 2. stavka 2. gore navedene odluke. Primjenjuje se dio A Priloga VII. ovom Poslovniku.
9.  Prilikom pregledavanja poslanih tajnih ili povjerljivih dokumenata koriste se tehničke mjere kojima se samo članovima koji rade na određenom slučaju omogućava pristup dokumentima. Ti članovi prisežu da u skladu s ovim člankom neće nikomu dopustiti pristup tajnim ili povjerljivim informacijama i da će te informacije koristiti isključivo kako bi sastavili izvješće za istražni odbor. Sjednice se održavaju u prostorijama koje su opremljene tako da se neovlaštenim osobama onemogući praćenje postupka.
9.a  Ako tvrdnje o kršenju ili nepravilnosti pri provedbi prava Unije upućuju na moguću odgovornost određene institucije ili tijela vlasti države članice, istražni odbor može od parlamenta te države članice zatražiti da surađuje u istrazi.
10.   Po završetku rada istražni odbor podnosi Parlamentu izvješće o rezultatima, koje po potrebi sadržava mišljenja manjine u skladu s uvjetima utvrđenima člankom 56. Izvješće se objavljuje.
10.   Istražni odbor završava svoj rad predstavljanjem izvješća o rezultatima svoga rada Parlamentu u roku od najviše 12 mjeseci od svoje konstituirajuće sjednice. Parlament može dvaput odlučiti o produženju tog roka za po tri mjeseca. Izvješće po potrebi može sadržavati mišljenja manjine u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 56. Izvješće se objavljuje.
Na zahtjev istražnog odbora Parlament održava raspravu o izvješću na prvoj sjednici nakon podnošenja izvješća.
Na zahtjev istražnog odbora Parlament održava raspravu o izvješću na prvoj sjednici nakon podnošenja izvješća.
Odbor također može Parlamentu podnijeti nacrt preporuke naslovljene na institucije ili tijela Europske unije ili država članica.
10.a  Odbor također može Parlamentu podnijeti nacrt preporuke naslovljene na institucije ili tijela Europske unije ili država članica.
11.   Predsjednik u skladu s Prilogom VI. nadležnom odboru nalaže praćenje radnji koje se poduzimaju u vezi s rezultatima rada istražnog odbora i po potrebi izvještavanje o njima te poduzimanje svih daljnjih koraka koji se smatraju korisnima za osiguravanje primjene zaključaka istrage u praksi.
11.   Predsjednik u skladu s Prilogom VI. nadležnom odboru nalaže praćenje radnji koje se poduzimaju u vezi s rezultatima rada istražnog odbora i po potrebi izvještavanje o njima te poduzimanje svih daljnjih koraka koji se smatraju korisnima za osiguravanje primjene zaključaka istrage u praksi.
U skladu s člankom 199. stavkom 2. amandmani se mogu podnositi samo na prijedlog Konferencije predsjednika u vezi sa sastavom istražnog odbora (stavak 3.).
Ne mogu se podnositi amandmani u vezi s predmetom istrage koji je odredila četvrtina zastupnika Parlamenta (stavak 3.) i rokom utvrđenim u stavku 4.
__________________
23 Vidi Prilog VIII.
(Kao tumačenje umeće se drugi podstavak stavka 1.)
Amandman 222
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 199.
Članak 199.
Članak 199.
Sastav odbora
Sastav odbora
1.   Članovi odbora i istražnih odbora biraju se nakon što klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici podnesu prijedloge kandidata. Konferencija predsjednika podnosi prijedloge Parlamentu. Koliko je god moguće, sastav odbora odražava sastav Parlamenta.
1.   Članove odbora, posebnih odbora i istražnih odbora imenuju klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici.
Konferencija predsjednika određuje rok do kojeg klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici obavještavaju predsjednika o svojim imenovanjima, a on ih zatim priopćava Parlamentu.
Kad zastupnici promijene klub zastupnika, mjesta u parlamentarnim odborima zadržavaju do isteka dvoipolgodišnjeg mandata. Međutim, ako promjena kluba određenog zastupnika narušava pravednu zastupljenost političkih stajališta u odboru, Konferencija predsjednika daje nove prijedloge sastava tog odbora u skladu s postupkom utvrđenim u drugoj rečenici stavka 1., pri čemu moraju biti zajamčena osobna prava dotičnog zastupnika.
Proporcionalna raspodjela mjesta u odboru među klubovima zastupnika ne smije odstupati od najbližeg odgovarajućeg cijelog broja. Ako klub odluči da neće prihvatiti mjesta u odboru, ta mjesta ostaju slobodna te se odbor smanjuje za odgovarajući broj mjesta. Razmjena mjesta između klubova zastupnika nije dopuštena.
1.a  Koliko je god moguće, sastav odbora odražava sastav Parlamenta. Raspodjela mjesta u odboru među klubovima zastupnika mora biti jednaka najbližem cijelom broju iznad ili najbližem cijelom broju ispod proporcionalnog izračuna.
Ako ne postoji dogovor među klubovima zastupnika o njihovoj proporcionalnoj zastupljenosti unutar jednog ili više odbora, odluku donosi Konferencija predsjednika.
1.b  Ako klub zastupnika odluči da neće prihvatiti mjesta u odboru ili propusti imenovati svoje članove unutar roka koji je odredila Konferencija predsjednika, ta mjesta ostaju slobodna. Razmjena mjesta između klubova zastupnika nije dopuštena.
1.c  Ako promjena kluba određenog zastupnika narušava proporcionalnu raspodjelu mjesta u odboru kako je određeno u stavku 1.a i ako ne postoji dogovor klubova zastupnika kojim bi se zajamčilo poštovanje u njemu navedenih načela, Konferencija predsjednika donosi potrebne odluke.
1.d  Predsjednik se obavještava o svim promjenama članova koje imenuju klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici te ih priopćava Parlamentu najkasnije na početku sljedeće sjednice. Te odluke stupaju na snagu na dan objave.
1.e  Broj zamjenika koje klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici mogu imenovati u svakom odboru ne premašuje broj punopravnih članova koje klub zastupnika ili nezavisni zastupnik imaju pravo imenovati u odbor. O tome se obavještava predsjednik. Ti zamjenici imaju pravo sudjelovati i govoriti na sjednicama odbora te glasovati ako punopravni član nije nazočan.
1.f  Ako je punopravni član odsutan i ako zamjenici nisu imenovani ili su odsutni, punopravni se član može dogovoriti da ga na sjednicama zastupa drugi član istog kluba zastupnika ili ako je član nezavisni zastupnik, drugi nezavisni zastupnik, koji ima pravo glasa. Predsjednik odbora obavještava se najkasnije prije početka glasovanja.
Prethodna obavijest iz zadnje rečenice stavka 1.f mora se dati prije kraja rasprave ili prije početka glasovanja o točki ili točkama pri kojima se punopravni član zamjenjuje.
2.  Amandmani na prijedloge Konferencije predsjednika dopuštaju se samo ako ih podnese najmanje 40 zastupnika. Parlament o tim amandmanima odlučuje tajnim glasovanjem.
3.  Izabranim članovima smatraju se oni zastupnici koje predloži Konferencija predsjednika, čiji su prijedlozi po potrebi promijenjeni u skladu sa stavkom 2.
4.  Ako klub zastupnika ne podnese prijedlog kandidata za članstvo u istražnom odboru u skladu sa stavkom 1. u roku koji je odredila Konferencija predsjednika, ona podnosi Parlamentu samo prijedloge kandidata koje je primila u zadanom roku.
5.  Konferencija predsjednika može, uz suglasnost osoba koje će biti imenovane, privremeno popuniti slobodna mjesta u odboru, uzimajući u obzir stavak 1.
6.  Sve te promjene podnose se Parlamentu na odobrenje na sljedećoj dnevnoj sjednici.
U skladu s ovim člankom:
–  položaj punopravnog člana odbora ili njegovog zamjenika isključivo ovisi o članstvu u određenom klubu zastupnika;
–  ako se broj punopravnih članova kluba zastupnika u odboru promijeni, u skladu s tim mijenja se i najveći mogući broj stalnih zamjenika koje taj klub može imenovati u dotični odbor;
–  zastupnici koji promijene klub ne mogu zadržati položaj punopravnog člana odbora ili zamjenika koji su imali kao članovi svog prvobitnog kluba;
–  ni u kojem slučaju član odbora ne može zamjenjivati zastupnika iz nekog drugog kluba.
(Zadnja dva nenumerirana stavka članka umeću se kao tumačenja.)
Amandman 223
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 200.
Članak 200 .
Briše se .
Zamjenici
1.  Klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici mogu imenovati onoliko stalnih zamjenika u svakom odboru koliko imaju punopravnih članova koji ih zastupaju u tom odboru. O tome se obavještava predsjednik. Stalni zamjenici imaju pravo sudjelovati i govoriti na sjednicama odbora te glasovati ako punopravni član nije nazočan.
U odsutnosti punopravnog člana nekog odbora, stalni zamjenik iz istog kluba zastupnika ima pravo umjesto njega privremeno sudjelovati u glasovanju sve dok ne bude privremeno zamijenjen punopravnim članom u skladu s člankom 199. stavkom 5., ili, u nedostatku takve privremene zamjene, do imenovanja novog punopravnog člana. Ova se ovlast temelji na odluci Parlamenta u odnosu na brojčani sastav odbora i cilj joj je osigurati da broj zastupnika dotičnog kluba zastupnika koji mogu glasovati bude jednak onom prije nego što je zastupničko mjesto postalo slobodno.
2.  Osim toga, u odsutnosti punopravnog člana i ako stalni zamjenici nisu imenovani ili su odsutni, punopravni se član odbora može dogovoriti da ga na sjednicama zastupa drugi član iz istog kluba zastupnika, koji će imati pravo glasa. O imenu zamjenika obavještava se predsjednik odbora prije početka glasovanja.
Stavak 2. na odgovarajući se način primjenjuje i na nezavisne zastupnike.
Prethodna obavijest iz zadnje rečenice stavka 2. mora se dati prije kraja rasprave ili prije početka glasovanja o točki ili točkama pri kojima se punopravni član zamjenjuje.
* * *
Odredbama ovog članka obuhvaćena su dva jasno definirana načela:
–  klub zastupnika u odboru ne može imati više stalnih zamjenika nego što ima punopravnih članova;
–  samo klubovi zastupnika smiju imenovati stalne zamjenike, pod jednim uvjetom, a taj je da o tome izvijeste predsjednika.
Iz čega proizlazi:
–  položaj stalnog zamjenika isključivo ovisi o članstvu u određenom klubu zastupnika;
–  ako se broj punopravnih članova kluba zastupnika u odboru promijeni, u skladu s tim mijenja se i najveći mogući broj stalnih zamjenika koje taj klub može u odboru imenovati;
–  zastupnici koji promijene klub ne mogu zadržati položaj stalnog zamjenika koji su imali kao članovi svog prvobitnog kluba;
–  ni u kojem slučaju član odbora ne može zamjenjivati zastupnika iz nekog drugog kluba.
Amandman 224
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 201.
Članak 201.
Članak 201.
Dužnosti odbora
Dužnosti odbora
1.   Stalni odbori bave se pitanjima koja im uputi Parlament ili, tijekom prekida zasjedanja, predsjednik Parlamenta u ime Konferencije predsjednika. Nadležnosti posebnih i istražnih odbora određuju se prilikom osnivanja odbora; ti odbori nemaju pravo davati mišljenja drugim odborima.
1.   Stalni odbori bave se pitanjima koja im uputi Parlament ili, tijekom prekida zasjedanja, predsjednik Parlamenta u ime Konferencije predsjednika.
(Vidi tumačenje u članku 197.)
2.  Ako se stalni odbor izjasni nenadležnim za razmatranje određenog pitanja ili ako dođe do spora oko nadležnosti između dvaju ili više stalnih odbora, pitanje nadležnosti upućuje se Konferenciji predsjednika u roku četiri radna tjedna nakon objave u Parlamentu o upućivanju tog predmeta odboru.
Konferencija predsjednika donosi odluku u roku od šest tjedana na temelju preporuke Konferencije predsjednika odbora ili ako ne bude takve preporuke, na temelju preporuke njezinog predsjednika. Ako Konferencija predsjednika ne donese odluku u zadanom roku, smatra se da je preporuka prihvaćena.
Predsjednici odbora mogu se dogovoriti s drugim predsjednicima odbora oko dodjele određenog predmeta određenom odboru, što je po potrebi podložno odobrenju postupka s pridruženim odborima u skladu s člankom 54.
3.   Kad su za rješavanje nekog pitanja nadležna dva ili više stalnih odbora, jedan se odbor proglašava nadležnim odborom, a ostali odborima čije se mišljenje traži.
3.   Kad su za rješavanje nekog pitanja nadležna dva ili više stalnih odbora, jedan se odbor proglašava nadležnim odborom, a ostali odborima čije se mišljenje traži.
Međutim, jedno pitanje istovremeno smije biti upućeno najviše trima odborima, osim ako se iz utemeljenih razloga ne odluči odstupiti od ovog pravila pod uvjetima utvrđenima stavkom 1.
Međutim, jedno pitanje istovremeno smije biti upućeno najviše trima odborima, osim ako se ne odluči odstupiti od ovog pravila pod uvjetima utvrđenima stavkom 1.
4.   Dva ili više odbora ili pododbora mogu zajednički razmatrati pitanja za koja su nadležni, ali ne mogu zajednički odlučivati.
4.   Dva ili više odbora ili pododbora mogu zajednički razmatrati pitanja za koja su nadležni, ali ne mogu zajednički odlučivati, osim u slučaju primjene članka 55 .
5.   Svaki odbor može, uz suglasnost Predsjedništva Parlamenta, povjeriti jednom ili više svojih članova da provedu studiju ili prikupe informacije.
5.   Svaki odbor može, uz suglasnost nadležnih tijela Parlamenta, povjeriti jednom ili više svojih članova da provedu studiju ili prikupe informacije.
Amandman 225
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 201.a (novi)
Članak 201.a
Pitanja nadležnosti
1.  Ako se stalni odbor izjasni nenadležnim za razmatranje određene točke ili ako dođe do spora oko nadležnosti između dvaju ili više stalnih odbora, pitanje nadležnosti podnosi se Konferenciji predsjednika odbora u roku četiri tjedna nakon objave u Parlamentu o upućivanju tog predmeta odboru.
2.  Konferencija predsjednika donosi odluku u roku od šest tjedana nakon podnošenja pitanja na temelju preporuke Konferencije predsjednika odbora ili ako ne bude takve preporuke, na temelju preporuke njezinog predsjednika. Ako Konferencija predsjednika ne donese odluku u zadanom roku, smatra se da je preporuka prihvaćena.
3.  Predsjednici odbora mogu se dogovoriti s drugim predsjednicima odbora oko dodjele određenog predmeta određenom odboru, što je po potrebi podložno odobrenju postupka s pridruženim odborima u skladu s člankom 54.
Amandman 226
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 202.
Članak 202 .
Briše se .
Odbor nadležan za provjeru valjanosti mandata zastupnika
Jedan od odbora osnovanih u skladu s odredbama ovog Poslovnika nadležan je za provjeru valjanosti zastupničkih mandata i pripremanje odluka u vezi s prigovorima na valjanost izbora.
Amandman 227
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 203.
Članak 203.
Članak 203.
Pododbori
Pododbori
1.   Uz prethodno odobrenje Konferencije predsjednika stalni ili posebni odbor mogu u interesu svojeg rada osnovati jedan ili više pododbora i istovremeno odlučiti o njihovu sastavu, u skladu s člankom 199., i područjima nadležnosti. Pododbori odgovaraju odborima koji su ih osnovali .
1.   Pododbori se mogu osnovati u skladu s člankom 196. Stalni ili posebni odbor mogu također u interesu svojeg rada i uz prethodno odobrenje Konferencije predsjednika osnovati jedan ili više pododbora i istovremeno odlučiti o njihovu sastavu, u skladu s relevantnim odredbama utvrđenima u članku 199., i područjima nadležnosti, koja ulaze u područje nadležnosti matičnog odbora . Pododbori odgovaraju svojim matičnim odborima.
2.   Postupak za pododbore isti je kao i za odbore.
2.   Postupak za pododbore isti je kao i za odbore, osim ako nije drugačije navedeno u Poslovniku .
2.a  Punopravni članovi pododbora biraju se između članova matičnog odbora.
3.   Zamjenici smiju biti nazočni na sjednicama pododbora pod istim uvjetima koji se primjenjuju na odbore.
3.   Zamjenici smiju biti nazočni na sjednicama pododbora pod istim uvjetima koji se primjenjuju na odbore.
4.  Primjena ovih odredaba mora osigurati međuovisnost pododbora i odbora koji ga je osnovao. Zato se svi punopravni članovi pododbora biraju između članova matičnog odbora.
4.a  Predsjednik matičnog odbora može uključiti predsjednike pododbora u rad koordinatora ili im dopustiti predsjedanje raspravama u matičnom odboru o pitanjima kojima se podrobnije bave dotični pododbori, pod uvjetom da se takav način postupanja podnese Predsjedništvu odbora na razmatranje te da se odobri.
Amandman 228
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 204.
Članak 204.
Članak 204.
Predsjedništvo odbora
Predsjedništvo odbora
Nakon što su članovi odbora izabrani u skladu s člankom 199., odbor na prvoj sjednici bira Predsjedništvo koje se sastoji od predsjednika i potpredsjednika, izabranih odvojenim glasovanjem. O broju potpredsjednika koji će biti izabrani odlučuje Parlament na prijedlog Konferencije predsjednika.
1.   Nakon što su članovi odbora imenovani u skladu s člankom 199., odbor na prvoj sjednici bira Predsjedništvo koje se sastoji od predsjednika i potpredsjednika, izabranih između punopravnih članova tog odbora odvojenim glasovanjem. O broju potpredsjednika koji će biti izabrani odlučuje Parlament na prijedlog Konferencije predsjednika. Sastav predsjedništva svakog odbora mora odražavati raznolikost Parlamenta; nije dozvoljeno da svi članovi predsjedništva budu muškarci ili svi žene ili da su svi potpredsjednici iz iste države članice.
Samo punopravni članovi odbora koji su izabrani u skladu člankom 199. mogu biti izabrani u Predsjedništvo tog odbora.
Kad je broj kandidata isti kao i broj slobodnih mjesta, izbor se može izvršiti aklamacijom.
2.   Kad je broj kandidata isti kao i broj slobodnih mjesta, izbor se provodi aklamacijom. Međutim, ako na pojedinom glasovanju ima više kandidata ili ako barem šestina članova odbora zatraži glasovanje, izbor se provodi tajnim glasovanjem.
U suprotnom slučaju ili na zahtjev šestine članova odbora kandidati se izabiru tajnim glasovanjem.
Ako postoji samo jedan kandidat, za izbor je potrebna apsolutna većina danih glasova, koji uključuju glasove za i protiv.
Ako postoji samo jedan kandidat, za izbor je potrebna apsolutna većina danih glasova, koji uključuju glasove za i protiv.
Ako na prvom glasovanju ima više kandidata, izabran je kandidat koji dobije apsolutnu većinu danih glasova, kao što je određeno prethodnim podstavkom . Na drugom glasovanju izabran je kandidat koji dobije najviše glasova. Kod izjednačenog rezultata izabire se najstariji kandidat.
Ako ima više kandidata, izabran je kandidat koji dobije apsolutnu većinu danih glasova na prvome glasovanju . Na drugom glasovanju izabran je kandidat koji dobije najviše glasova. Kod izjednačenog rezultata izabire se najstariji kandidat.
Ako je potrebno drugo glasovanje, mogu se predložiti novi kandidati.
Ovaj članak ne sprečava predsjednika glavnog odbora, nego mu čak i omogućava da uključi predsjednike pododbora u rad Predsjedništva ili im dopusti predsjedanje raspravama o pitanjima kojima se podrobnije bave dotični pododbori, pod uvjetom da se takav način postupanja podnese cjelokupnom Predsjedništvu na razmatranje te da ga ono odobri.
2.a  Sljedeći članci u vezi s obnašateljima dužnosti u Parlamentu primjenjuju se mutatis mutandis na odbore: Članak 14. (Privremeni predsjedatelj), članak 15. (Kandidature i opće odredbe), članak 16. (Izbor predsjednika – uvodni govor), članak 19. (Trajanje mandata obnašatelja dužnosti u Parlamentu) i članak 20. (Slobodna mjesta).
Amandman 229
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 205.
Članak 205.
Članak 205.
Koordinatori odbora i izvjestitelji u sjeni
Koordinatori odbora
1.   Klubovi zastupnika mogu jednog od svojih članova imenovati za koordinatora.
1.   Klubovi zastupnika mogu jednog od svojih članova iz svakog odbora imenovati za koordinatora.
2.   Predsjednik odbora po potrebi poziva koordinatore odbora da pripreme odluke koje odbor mora donijeti, posebno one u vezi s postupkom i imenovanjem izvjestitelja. Odbor može delegirati na koordinatore ovlast za donošenje određenih odluka, izuzimajući odluke u vezi s usvajanjem izvješća, mišljenja ili amandmana. Potpredsjednici mogu biti pozvani na sastanak koordinatora odbora u ulozi savjetnika. Koordinatori pokušavaju postići konsenzus. Ako nije moguće postići konsenzus, odlučivati mogu samo većinom glasova koji jasno predstavljaju veliku većinu u odboru, uzimajući u obzir odnose snaga različitih klubova zastupnika.
2.   Predsjednik odbora po potrebi poziva koordinatore odbora da pripreme odluke koje odbor mora donijeti, posebno one u vezi s postupkom i imenovanjem izvjestitelja. Odbor može delegirati na koordinatore ovlast za donošenje određenih odluka, izuzimajući odluke u vezi s usvajanjem izvješća, prijedloga rezolucija, mišljenja ili amandmana.
Potpredsjednici mogu biti pozvani na sastanak koordinatora odbora u ulozi savjetnika.
Ako nije moguće postići konsenzus, koordinatori mogu odlučivati samo većinom glasova koji jasno predstavljaju veliku većinu u odboru, uzimajući u obzir odnose snaga različitih klubova zastupnika.
Predsjednik priopćava odboru sve odluke i preporuke koordinatora, koje se smatraju usvojenima ako nisu osporene i koje se navode u zapisniku sa sjednice odbora.
3.  Predsjednik odbora poziva koordinatore odbora da pripreme organiziranje saslušanja kandidata za povjerenike. Nakon saslušanja koordinatori se sastaju kako bi ocijenili kandidate u skladu s postupkom utvrđenim Prilogom XVI.
4.  Klubovi zastupnika mogu za svako izvješće odrediti izvjestitelja u sjeni kako bi pratio napredak rada na određenom izvješću i kako bi unutar odbora u ime kluba nastojao postići kompromis. O imenima izvjestitelja u sjeni obavještava se predsjednik odbora. Na prijedlog koordinatora odbor može posebno odlučiti o uključivanju izvjestitelja u sjeni u postizanje dogovora s Vijećem u redovnom zakonodavnom postupku.
Nezavisni zastupnici ne čine klub zastupnika u smislu članka 32. i stoga ne mogu imenovati koordinatore, koji su jedini zastupnici s pravom sudjelovanja na sastancima koordinatora.
Nezavisni zastupnici ne čine klub zastupnika u smislu članka 32. i stoga ne mogu imenovati koordinatore, koji su jedini zastupnici s pravom sudjelovanja na sastancima koordinatora.
Cilj sastanaka koordinatora je priprema odluke određenog odbora i oni ne mogu zamijeniti sjednice odbora osim u slučaju izričitog ovlaštenja. Zbog toga se odluke na sastancima koordinatora mogu donositi samo uz prethodno ovlaštenje. U slučaju nepostojanja tog ovlaštenja, koordinatori mogu usvojiti samo preporuke za koje se zahtijeva naknadno službeno odobrenje odbora.
U svakom slučaju, nezavisnim zastupnicima mora biti zajamčeno pravo na pristup informacijama, u skladu s načelom nediskriminacije, prosljeđivanjem informacija i nazočnošću člana tajništva nezavisnih zastupnika na sastancima koordinatora.
U svakom slučaju, nezavisnim zastupnicima mora biti zajamčeno pravo na pristup informacijama, u skladu s načelom nediskriminacije, prosljeđivanjem informacija i nazočnošću člana tajništva nezavisnih zastupnika na sastancima koordinatora.
Amandman 230
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 205.a (novi)
Članak 205.a
Izvjestitelji u sjeni
Klubovi zastupnika mogu za svako izvješće odrediti izvjestitelja u sjeni kako bi pratio napredak rada na određenom izvješću i kako bi unutar odbora u ime kluba nastojao postići kompromis. O imenima izvjestitelja u sjeni obavještava se predsjednik odbora.
Amandman 231
Poslovnik Europskog parlamenta
Glava VIII. – poglavlje 2. – naslov
POGLAVLJE 2 .
Briše se .
ODBORI – NAČIN RADA
Amandman 232
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 206.
Članak 206.
Članak 206.
Sjednice odbora
Sjednice odbora
1.   Odbor saziva njegov predsjednik ili se sastaje na zahtjev predsjednika Parlamenta.
1.   Odbor saziva njegov predsjednik ili se sastaje na zahtjev predsjednika Parlamenta.
Predsjednik pri sazivanju sjednice podnosi prijedlog njezina dnevnog reda. Odbor donosi odluku o dnevnome redu na početku sjednice.
2.   Komisija i Vijeće mogu sudjelovati na sjednicama odbora ako ih u ime odbora pozove predsjednik odbora.
2.   Komisija, Vijeće i druge institucije Unije mogu dobiti riječ na sjednicama odbora ako ih u ime odbora pozove predsjednik odbora.
Odbor može donijeti posebnu odluku te na sjednicu pozvati bilo koju drugu osobu, koja ima pravo na riječ.
Odbor može donijeti odluku te na sjednicu pozvati bilo koju drugu osobu i dati joj riječ.
U skladu s tim donošenje odluke o tome smiju li asistenti zastupnika biti nazočni na sjednici prepušta se odboru.
Nadležni odbor može, uz prethodno odobrenje Predsjedništva Parlamenta, organizirati saslušanje stručnjaka ako smatra da je ono od presudne važnosti za učinkovito obavljanje posla u vezi s određenim predmetom.
Nadležni odbor može, uz prethodno odobrenje Predsjedništva Parlamenta, organizirati saslušanje stručnjaka ako smatra da je ono od presudne važnosti za učinkovito obavljanje posla u vezi s određenim predmetom.
Odbori čija se mišljenja traže mogu biti nazočni na tom saslušanju ako to žele.
Odredbe ovog stavka tumače se u skladu s točkom 50. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije 24 .
3.  Ne dovodeći u pitanje članak 53. stavak 6. i osim ako određeni odbor ne odluči drukčije, zastupnici mogu biti nazočni na sjednicama odbora čiji nisu članovi, ali ne mogu sudjelovati u raspravama.
3.  Ne dovodeći u pitanje članak 53. stavak 6. i osim ako određeni odbor ne odluči drukčije, zastupnici koji nazoče sjednicama odbora čiji nisu članovi ne mogu sudjelovati u raspravama.
Tim zastupnicima odbor ipak može dopustiti da sudjeluju u njegovu radu kao savjetnici .
No odbor im može dopustiti da na njegovim sjednicama imaju savjetodavnu ulogu .
3.a  Članak 162. stavak 2. o raspodjeli vremena za izlaganje primjenjuje se mutatis mutandis na odbore.
3.b  Članak 194. stavci 1.a, 2. i 4. primjenjuju se mutatis mutandis u slučaju sastavljanja doslovnog izvješća.
___________________________
24 Vidi Prilog XIII.
Amandman 233
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 207.
Članak 207.
Članak 207.
Zapisnik sa sjednice odbora
Zapisnik sa sjednice odbora
Zapisnik sa svake sjednice odbora dijeli se svim članovima odbora i podnosi se odboru na odobrenje.
Zapisnik sa svake sjednice odbora stavlja se na raspolaganje svim članovima odbora i podnosi se odboru na odobrenje.
Amandman 234
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 208.
Članak 208.
Članak 208.
Glasovanje u odboru
Glasovanje u odboru
1.   Svi članovi mogu podnijeti amandmane na razmatranje u odboru.
1.   Ne dovodeći u pitanje članak 66. stavak 4. o drugom čitanju, amandmane ili nacrte prijedloga za odbijanje podnesene na razmatranje u odboru mora uvijek potpisati punopravni član dotičnog odbora ili njegov zamjenik ili supotpisati barem jedan takav član .
2.   Glasovanje odbora je valjano ako je nazočna četvrtina članova odbora. Ako prije glasovanja šestina članova odbora to zatraži, glasovanje je valjano samo ako glasuje većina članova odbora .
2.   Glasovanje odbora je valjano ako je nazočna četvrtina članova odbora. Ako prije glasovanja šestina članova odbora to zatraži, glasovanje je valjano samo ako glasuje većina njegovih članova.
3.   U svakom jedinstvenom ili konačnom glasovanju u odboru o izvješću glasuje se poimenično u skladu s člankom 180. stavkom 2. Kod glasovanja o amandmanima i drugim glasovanjima glasuje se dizanjem ruke osim ako predsjednik ne odluči održati elektroničko glasovanje ili ako četvrtina članova odbora ne zatraži poimenično glasovanje.
3.   U svakom jedinstvenom ili konačnom glasovanju u odboru o izvješću ili mišljenju glasuje se poimenično u skladu s člankom 180. stavcima 2. i 2.a. Kod glasovanja o amandmanima i drugim glasovanjima glasuje se dizanjem ruke osim ako predsjednik ne odluči održati elektroničko glasovanje ili ako četvrtina članova odbora ne zatraži poimenično glasovanje.
Odredbe članka 208. stavkom 3. o poimeničnom glasovanju se u slučaju postupka o imunitetu zastupnika ne odnose na izvješća predviđena člankom 8. stavkom 2., i člankom 9. stavcima 3., 6. i 8.
Odredbe članka 208. stavkom 3. o poimeničnom glasovanju se u slučaju postupka o imunitetu zastupnika ne odnose na izvješća predviđena člankom 8. stavkom 2., i člankom 9. stavcima 3., 6. i 8.
4.  Predsjednik odbora može sudjelovati u raspravama i glasovati, ali njegov glas nije odlučujući.
5.   Na temelju podnesenih amandmana, umjesto da glasuje, odbor može zatražiti od izvjestitelja da podnese novi nacrt uzimajući u obzir što je moguće više amandmana. U tom slučaju određuje se novi rok za podnošenje amandmana na taj nacrt .
5.   Na temelju podnesenih amandmana, umjesto da glasuje, odbor može zatražiti od izvjestitelja da podnese novi nacrt uzimajući u obzir što je moguće više amandmana. U tom slučaju određuje se novi rok za podnošenje amandmana.
Amandman 235
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 209.
Članak 209.
Članak 209.
Odredbe u vezi s plenarnim sjednicama koje se primjenjuju na odbore
Odredbe u vezi s plenarnim sjednicama koje se primjenjuju na odbore
Članci 14 ., 15 ., 16., 19., 20., 38. do 48., 160., 162. stavci 2. i 10., članci 165., 167., članci 169. do 172 ., članak 174., članak 176. stavak 1., članci 177., 178., 181., 182., članci 184. do 187., članci 190. i 191. primjenjuju se na odgovarajući način na sjednice odbora .
Sljedeći članci u vezi s glasovanjem i javljanjima za riječ koja se odnose na postupak primjenjuju se mutatis mutandis na odbore: članak 164 .a (Sprječavanje ometanja) , članak 168 .a (Pragovi) , članak 169. (Podnošenje i obrazlaganje amandmana), članak 170 . (Dopuštenost amandmana) , članak 171. (Postupak glasovanja), članak 174. (Redoslijed glasovanja o amandmanima) , članak 176. stavak 1. (Glasovanje po dijelovima) , članak 177. (Pravo glasa) , članak 178. (Glasovanje) , članak 179.a (Izjednačen broj glasova), članak 180. stavci 2. i 2.a (Poimenično glasovanje), članak 180.a (Tajno glasovanje), članak 181. (Upotreba sustava elektroničkog glasovanja) , članak 182.a (Sporovi oko glasovanja) , članak 184.a (Pitanja o pridržavanju Poslovnika), članak 190. (Odgoda rasprave ili glasovanja) i članak 191. (Prekid ili zaključenje dnevne sjednice) .
Amandman 236
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 210.a (novi)
Članak 210.a
Postupak za rad odbora s povjerljivim informacijama koje je Parlament zaprimio
1.  Kad Parlament ima pravnu obvezu postupati povjerljivo sa zaprimljenim informacijama, predsjednik nadležnog odbora po službenoj dužnosti primjenjuje postupak povjerljivosti u skladu sa stavkom 3.
2.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., u odsutnosti bilo kakve pravne obveze povjerljivog postupanja sa zaprimljenim informacijama, bilo koji odbor može na temelju pisanog ili usmenog zahtjeva jednog od svojih članova primijeniti postupak povjerljivosti u skladu sa stavkom 3. na informacije ili dokumente navedene u tom zahtjevu. U tom je slučaju za odluku o primjeni postupka povjerljivosti potrebna dvotrećinska većina nazočnih članova.
3.  Kada predsjednik odbora proglasi da se primjenjuje povjerljivi postupak, na raspravi su nazočni samo članovi odbora, dužnosnici i stručnjaci koje je predsjednik unaprijed odredio i čija je nazočnost nužna.
Dokumenti se distribuiraju na početku, a skupljaju na kraju sjednice. Označeni su brojevima. Nije dopušteno raditi bilješke ni preslike.
U zapisniku sa sjednice ne navode se podrobnosti rasprave o točki obrađenoj u okviru postupka povjerljivosti. Dozvoljeno je zabilježiti samo relevantnu odluku ako je donesena.
4.  Tri člana odbora koji je primijenio postupak povjerljivosti mogu zatražiti razmatranje kršenja povjerljivosti. Taj zahtjev može biti uvršten na dnevni red sljedeće sjednice odbora. Većinom glasova svojih članova odbor može donijeti odluku o predaji predmeta predsjedniku radi daljnjeg razmatranja u skladu s člancima 11. i 166.
Amandman 237
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 211.
Članak 211.
Članak 211.
Javna saslušanja o inicijativama građana
Javna saslušanja o inicijativama građana
1.   Nakon što Komisija u skladu s točkom (a) članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 211/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o građanskoj inicijativi objavi inicijativu građana u odgovarajućem registru predsjednik Europskog parlamenta, na prijedlog predsjednika Konferencije predsjednika odbora:
1.   Nakon što Komisija u skladu s točkom (a) članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 211/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o građanskoj inicijativi objavi inicijativu građana u odgovarajućem registru predsjednik Europskog parlamenta, na prijedlog predsjednika Konferencije predsjednika odbora:
(a)   zadužuje zakonodavni odbor nadležan za dotično pitanje u skladu s Prilogom VI. za organizaciju javnog saslušanja iz članka 11. Uredbe (EU) br. 211/2011; odbor nadležan za predstavke automatski se pridružuje sa zakonodavnim odborom u skladu s člankom 54.;
(a)   zadužuje odbor nadležan za dotično pitanje u skladu s Prilogom VI. za organizaciju javnog saslušanja iz članka 11. Uredbe (EU) br. 211/2011; odbor nadležan za predstavke automatski se pridružuje u skladu s člankom 54.;
(b)   može, u slučaju da se dvije ili više inicijativa građana objavljenih u odgovarajućem registru u skladu s točkom (a) članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 211/2011 bave sličnim pitanjima, nakon savjetovanja s organizatorima odlučiti da se organizira zajedničko javno saslušanje na kojem će se o svim uključenim inicijativama građana ravnopravno raspravljati.
(b)   može, u slučaju da se dvije ili više inicijativa građana objavljenih u odgovarajućem registru u skladu s točkom (a) članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 211/2011 bave sličnim pitanjima, nakon savjetovanja s organizatorima odlučiti da se organizira zajedničko javno saslušanje na kojem će se o svim uključenim inicijativama građana ravnopravno raspravljati.
2.   Nadležni odbor:
2.   Nadležni odbor:
(a)   utvrđuje je li Komisija primila organizatore na odgovarajućoj razini u skladu s točkom (b) člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 211/2011;
(a)   utvrđuje je li Komisija primila organizatore na odgovarajućoj razini u skladu s točkom (b) člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 211/2011;
(b)   osigurava, ako je potrebno uz podršku Konferencije predsjednika odbora, da je Komisija propisno uključena u organizaciju javnog saslušanja te da je na primjeren način zastupljena na saslušanju.
(b)   osigurava, ako je potrebno uz podršku Konferencije predsjednika odbora, da je Komisija propisno uključena u organizaciju javnog saslušanja te da je na primjeren način zastupljena na saslušanju.
3.   Predsjednik nadležnog odbora saziva javno saslušanje na odgovarajući datum u roku od tri mjeseca od predaje inicijative Komisiji u skladu s člankom 9 Uredbe (EU) br. 211/2011.
3.   Predsjednik nadležnog odbora saziva javno saslušanje na odgovarajući datum u roku od tri mjeseca od predaje inicijative Komisiji u skladu s člankom 9 Uredbe (EU) br. 211/2011.
4.   Nadležni odbor organizira javno saslušanje u Parlamentu, po potrebi zajedno s drugim institucijama i tijelima Unije koja bi željela sudjelovati. Na sudjelovanje može pozvati i druge zainteresirane strane.
4.   Nadležni odbor organizira javno saslušanje u Parlamentu, po potrebi zajedno s drugim institucijama i tijelima Unije koja bi željela sudjelovati. Na sudjelovanje može pozvati i druge zainteresirane strane.
Nadležni odbor poziva skupinu predstavnika organizatora, uključujući barem jednu kontaktnu osobu navedenu u drugom podstavku članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 211/2011, da predstave inicijativu na saslušanju.
Nadležni odbor poziva skupinu predstavnika organizatora, uključujući barem jednu kontaktnu osobu navedenu u drugom podstavku članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 211/2011, da predstave inicijativu na saslušanju.
5.   Predsjedništvo u skladu sa sporazumima postignutima s Komisijom usvaja pravila o povratu nastalih troškova.
5.   Predsjedništvo u skladu sa sporazumima postignutima s Komisijom usvaja pravila o povratu nastalih troškova.
6.   Predsjednik Parlamenta i predsjednik Konferencije predsjednika odbora može u skladu s ovim člankom te ovlasti prenijeti potpredsjedniku odnosno predsjedniku drugog odbora.
6.   Predsjednik Parlamenta i predsjednik Konferencije predsjednika odbora može u skladu s ovim člankom te ovlasti prenijeti potpredsjedniku odnosno predsjedniku drugog odbora.
7.   Ako su zadovoljeni uvjeti navedeni u članku 54. ili članku 55., te se odredbe također na odgovarajući način primjenjuju i na druge odbore. Također se primjenjuje članak 201.
7.   Ako su zadovoljeni uvjeti navedeni u članku 54. ili članku 55., te se odredbe također na odgovarajući način primjenjuju i na druge odbore. Također se primjenjuju članci 201. i 201.a.
Članak 25. stavak 9. se ne primjenjuje na javna saslušanja za inicijative građana.
Članak 25. stavak 9. se ne primjenjuje na javna saslušanja za inicijative građana.
7.a  Ako Komisija ne podnese zakonodavni prijedlog o građanskoj inicijativi koja joj je uspješno predana u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 211/2011 unutar razdoblja od 12 mjeseci nakon što je dala pozitivno mišljenje o njoj i u komunikaciji navela koje mjere planira poduzeti, nadležni odbor može u dogovoru s organizatorima te građanske inicijative održati saslušanje te, prema potrebi, pokrenuti postupak iz članka 46. radi izvršavanja prava Europskog parlamenta da od Komisije zatraži podnošenje odgovarajućeg prijedloga.
Amandman 238
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 212.
Članak 212.
Članak 212.
Osnivanje i dužnosti međuparlamentarnih izaslanstava
Osnivanje i dužnosti međuparlamentarnih izaslanstava
1.   Na prijedlog Konferencije predsjednika Parlament osniva stalna međuparlamentarna izaslanstva i odlučuje o njihovoj naravi i broju članova, uzimajući u obzir njihove dužnosti. Članovi se biraju tijekom prve ili druge sjednice novoizabranog Parlamenta na razdoblje trajanja parlamentarnog saziva.
1.   Na prijedlog Konferencije predsjednika Parlament osniva stalna međuparlamentarna izaslanstva i odlučuje o njihovoj naravi i broju članova, uzimajući u obzir njihove dužnosti. Članove imenuju klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici tijekom prve ili druge sjednice novoizabranog Parlamenta na razdoblje trajanja parlamentarnog saziva.
2.   Članovi izaslanstava biraju se nakon što klubovi zastupnika i nezavisni zastupnici predlože kandidate Konferenciji predsjednika. Konferencija predsjednika podnosi Parlamentu prijedloge kojima se pokušava što je više moguće osigurati pravedno zastupanje država članica i političkih stajališta. Primjenjuje se članak 199. stavci 2., 3., 5. i 6.
2.   Klubovi zastupnika osiguravaju što je moguće pravedniju zastupljenost država članica, političkih stajališta i spolova . Najviše trećina članova jednog izaslanstva može biti iste nacionalnosti. Članak 199. primjenjuje se mutatis mutandis.
3.   Predsjedništva izaslanstava osnivaju se u skladu s postupkom utvrđenim člankom 204. koji se primjenjuje na stalne odbore.
3.   Predsjedništva izaslanstava osnivaju se u skladu s postupkom utvrđenim člankom 204. koji se primjenjuje na stalne odbore.
4.   Parlament određuje opće ovlasti pojedinih izaslanstava te može u bilo kojem trenutku povećati ili smanjiti te ovlasti.
4.   Parlament određuje opće ovlasti pojedinih izaslanstava te može u bilo kojem trenutku povećati ili smanjiti te ovlasti.
5.   Konferencija predsjednika, na prijedlog Konferencije predsjednika izaslanstava, donosi provedbene odredbe potrebne izaslanstvima za obavljanje njihovog posla.
5.   Konferencija predsjednika, na prijedlog Konferencije predsjednika izaslanstava, donosi provedbene odredbe potrebne izaslanstvima za obavljanje njihovog posla.
6.   Predsjednik izaslanstva podnosi izvješće o radu izaslanstva odboru nadležnom za vanjsku politiku i sigurnost .
6.   Predsjednik izaslanstva redovito izvješćuje odbor nadležan za vanjsku politiku o radu izaslanstva.
7.   Predsjedniku izaslanstva pruža se prilika da bude saslušan pred odborom ako je na dnevnom redu sjednice odbora točka koja ima veze s područjem koje je u nadležnosti izaslanstva. Isto se primjenjuje na predsjednika ili izvjestitelja tog odbora na sastancima izaslanstva.
7.   Predsjedniku izaslanstva pruža se prilika da bude saslušan pred odborom ako je na dnevnom redu sjednice odbora točka koja ima veze s područjem koje je u nadležnosti izaslanstva. Isto se primjenjuje na predsjednika ili izvjestitelja tog odbora na sastancima izaslanstva.
Amandman 239
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 213.
Članak 213 .
Članak 214 .a
Suradnja s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe
Suradnja s Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe
1.   Tijela Europskog parlamenta, posebno odbori, surađuju s odgovarajućim tijelima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe na područjima od zajedničkog interesa, posebno s ciljem poboljšanja učinkovitosti i sprečavanja udvostručavanja posla.
1.   Tijela Europskog parlamenta, posebno odbori, surađuju s odgovarajućim tijelima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe na područjima od zajedničkog interesa, posebno s ciljem poboljšanja učinkovitosti i sprečavanja udvostručavanja posla.
2.   Konferencija predsjednika u dogovoru s nadležnim tijelima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe odlučuje o tome na koji će način provoditi te odredbe .
2.   Konferencija predsjednika u dogovoru s nadležnim tijelima Parlamentarne skupštine Vijeća Europe odlučuje o načinu suradnje .
(Ovaj članak, kako je izmijenjen, premješta se nakon članka 214.)
Amandman 240
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 214.
Članak 214.
Članak 214.
Zajednički parlamentarni odbori
Zajednički parlamentarni odbori
1.   Europski parlament može osnovati zajedničke parlamentarne odbore s parlamentima država pridruženih Uniji ili država s kojima su započeti pristupni pregovori.
1.   Europski parlament može osnovati zajedničke parlamentarne odbore s parlamentima država pridruženih Uniji ili država s kojima su započeti pristupni pregovori.
Ti odbori mogu sastaviti preporuke koje se upućuju dotičnim parlamentima. U slučaju Europskog parlamenta te se preporuke upućuju nadležnom odboru koji predlaže daljnje radnje.
Ti odbori mogu sastaviti preporuke koje se upućuju dotičnim parlamentima. U slučaju Europskog parlamenta te se preporuke upućuju nadležnom odboru koji predlaže daljnje radnje.
2.   Opće ovlasti raznih zajedničkih parlamentarnih odbora određuju Europski parlament i sporazumi s trećim zemljama.
2.   Opće ovlasti raznih zajedničkih parlamentarnih odbora određuje Europski parlament u skladu sa sporazumima s trećim zemljama.
3.   Na zajedničke parlamentarne odbore primjenjuju se postupci utvrđeni odgovarajućim sporazumom. Temelje se na načelu jednakosti između izaslanstva Europskog parlamenta i izaslanstva drugog parlamenta iz zajedničkog odbora.
3.   Na zajedničke parlamentarne odbore primjenjuju se postupci utvrđeni odgovarajućim sporazumom. Temelje se na načelu jednakosti između izaslanstva Europskog parlamenta i izaslanstva drugog parlamenta iz zajedničkog odbora.
4.   Zajednički parlamentarni odbori sastavljaju vlastiti poslovnik i podnose ga na odobrenje Predsjedništvu Europskog parlamenta i nacionalnog parlamenta.
4.   Zajednički parlamentarni odbori sastavljaju vlastiti poslovnik i podnose ga na odobrenje Predsjedništvu Europskog parlamenta i nadležnom tijelu nacionalnog parlamenta treće zemlje .
5.   Izbor članova izaslanstava Europskog parlamenta u zajedničke parlamentarne odbore i osnivanje predsjedništava tih izaslanstava odvija se u skladu s postupkom utvrđenim za međuparlamentarna izaslanstva.
5.   Izbor članova izaslanstava Europskog parlamenta u zajedničke parlamentarne odbore i osnivanje predsjedništava tih izaslanstava odvija se u skladu s postupkom utvrđenim za međuparlamentarna izaslanstva.
Amandman 241
Poslovnik Europskog parlamenta
Članak 215.
Članak 215.
Članak 215.
Pravo na predstavke
Pravo na predstavke
1.   Svi građani Europske unije i sve fizičke ili pravne osobe koje borave ili imaju sjedište u državi članici imaju pravo pojedinačno ili zajedno s drugim građanima ili osobama podnijeti Parlamentu predstavku u vezi s pitanjima koja su u području djelovanja Europske unije i koja ih se izravno tiču.
1.   U skladu s člankom 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, svi građani Europske unije i sve fizičke ili pravne osobe koje borave ili imaju sjedište u državi članici imaju pravo pojedinačno ili zajedno s drugim građanima ili osobama podnijeti Parlamentu predstavku u vezi s pitanjima koja su u području djelovanja Europske unije i koja ih se izravno tiču.
2.   Na predstavkama koje se podnose Parlamentu mora pisati ime, državljanstvo i stalna adresa svakog podnositelja predstavke.
2.   Na predstavkama koje se podnose Parlamentu mora pisati ime i stalna adresa svakog podnositelja predstavke.
.
2.a  Podnesci koji su upućeni Parlamentu bez jasne namjere da budu predstavke ne unose se u registar kao predstavke, već se odmah prosljeđuju odgovarajućoj službi radi daljnjeg postupanja.
3.  Ako predstavku potpiše nekoliko fizičkih ili pravnih osoba, potpisnici predstavke određuju jednog predstavnika i zamjenike koji se u svrhu ove glave smatraju podnositeljima predstavke.
3.  Ako predstavku potpiše nekoliko fizičkih ili pravnih osoba, potpisnici predstavke određuju jednog predstavnika i zamjenike koji se u svrhu ove glave smatraju podnositeljima predstavke.
Ako nije određen nijedan predstavnik, podnositeljem predstavke smatra se prvi potpisnik ili neka druga odgovarajuća osoba.
Ako nije određen nijedan predstavnik, podnositeljem predstavke smatra se prvi potpisnik ili neka druga odgovarajuća osoba.
4.   Svaki podnositelj predstavke može u bilo kojem trenutku povući podršku određenoj predstavci .
4.   Svaki podnositelj predstavke može u bilo kojem trenutku povući potpis s predstavke .
Kad svi podnositelji predstavke povuku podršku određenoj predstavci , ona se poništava.
Povuku li svi podnositelji predstavke svoje potpise s predstavke , ona se poništava.
5.   Predstavka mora biti napisana na službenom jeziku Europske unije.
5.   Predstavka mora biti napisana na službenom jeziku Europske unije.
Predstavke napisane na bilo kojem drugom jeziku uzimaju se u obzir samo ako podnositelj predstavke priloži prijevod na jednom od službenih jezika. Prepiska između Parlamenta i podnositelja predstavke odvija se na tom službenom jeziku.
Predstavke napisane na bilo kojem drugom jeziku uzimaju se u obzir samo ako podnositelj predstavke priloži prijevod na jednom od službenih jezika. Prepiska između Parlamenta i podnositelja predstavke odvija se na tom službenom jeziku.
Predsjedništvo može odlučiti da predstavke i prepiska s podnositeljima predstavki mogu biti sastavljene na drugim jezicima koji se govore u nekoj državi članici .
Predsjedništvo može odlučiti da predstavke i prepiska s podnositeljima predstavki mogu biti sastavljene na drugim jezicima koji u skladu s ustavnim poretkom dotične države članice uživaju status službenog jezika na cijelom državnom području ili na jednom njegovu dijelu .
5.a  Predstavke se mogu podnijeti poštom ili s pomoću portala za predstavke koji je dostupan na mrežnoj stranici Parlamenta i koji podnositelja predstavke navodi kako sastaviti predstavku u skladu sa stavcima 1. i 2.
5.b  U slučaju zaprimanja nekoliko predstavki koje se bave sličnim pitanjem, moguće ih je obraditi skupno.
6.   Ako ispunjavaju uvjete utvrđene stavkom 2., predstavke se unose u registar po redoslijedu primitka. U suprotnom se pohranjuju te se podnositelj predstavke obavještava o razlozima.
6.   Ako ispunjavaju uvjete utvrđene stavkom 2., predstavke se unose u registar po redoslijedu primitka. U suprotnom se pohranjuju te se podnositelj predstavke obavještava o razlozima.
7.   Predsjednik predstavke upisane u registar šalje nadležnom odboru, koji najprije utvrđuje dopuštenost odnosno nedopuštenost predstavke u skladu s člankom 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
7.   Predsjednik predstavke upisane u registar šalje nadležnom odboru, koji najprije utvrđuje dopuštenost predstavke u skladu s člankom 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Ako u odboru nije postignut konsenzus oko dopuštenosti određene predstavke, predstavka se proglašava dopuštenom ako to zatraži najmanje četvrtina članova odbora.
Ako u odboru nije postignut konsenzus oko dopuštenosti određene predstavke, predstavka se proglašava dopuštenom ako to zatraži najmanje trećina članova odbora.
8.   Predstavke koje odbor proglasi nedopuštenima pohranjuju se, a podnositelji se obavještavaju o toj odluci i razlozima zbog kojih je donesena. Ako je moguće, preporuča se korištenje drugih pravnih sredstava.
8.   Predstavke koje odbor proglasi nedopuštenima pohranjuju se, a podnositelji se obavještavaju o toj odluci i razlozima zbog kojih je donesena. Ako je moguće, preporuča se korištenje drugih pravnih sredstava.
9.   Opće je pravilo da predstavke unesene u registar postaju javni dokument te Parlament može zbog transparentnosti objaviti ime podnositelja i sadržaj predstavke.
9.   Predstavke unesene u registar postaju javni dokument te Parlament može zbog transparentnosti objaviti ime podnositelja, mogućih supodnositelja i mogućih pobornika te sadržaj predstavke. Podnositelj predstavke, supodnositelji i pobornici obavješćuju se na odgovarajući način.
10.   Unatoč odredbama iz stavka 9. podnositelj predstavke može zatražiti da se ne navede njegovo ime kako bi mu se zaštitila privatnost. U tom slučaju Parlament mora udovoljiti njegovom zahtjevu.
10.   Neovisno o stavku 9. podnositelj predstavke, supodnositelj ili pobornik mogu zatražiti da se ne navede njihovo ime kako bi im se zaštitila privatnost. U tom slučaju Parlament mora udovoljiti njihovu zahtjevu.
Kad se podnositeljeva pritužba ne može istražiti zbog zatražene anonimnosti, o daljnjim se koracima dogovara s podnositeljem.
Kad se podnositeljeva pritužba ne može istražiti zbog zatražene anonimnosti, o daljnjim se koracima dogovara s podnositeljem.
10.a  Ako smatra da je to potrebno, Parlament može radi zaštite prava trećih strana po službenoj dužnosti ili na zahtjev dotične treće strane učiniti anonimnom predstavku i/ili ostale podatke koje ona sadrži.
11.  Podnositelj predstavke može zatražiti da se s njegovom predstavkom postupa na povjerljiv način. U tom slučaju Parlament poduzima potrebne mjere predostrožnosti kako se sadržaj predstavke ne bi objavio. Podnositelj predstavke obavještava se o točnim uvjetima primjene ove odredbe.
12.  Ako smatra da je potrebno, odbor može predmet uputiti Europskom ombudsmanu.
13.   Predstavke koje Parlamentu podnesu fizičke osobe koje nisu građani Europske unije niti u njoj borave, odnosno pravne osobe koje nemaju sjedište u državi članici,