Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2016/2272(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0214/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0214/2017

Rasprave :

PV 03/07/2017 - 21
CRE 03/07/2017 - 21

Glasovanja :

PV 04/07/2017 - 6.13

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0287

Usvojeni tekstovi
PDF 367kWORD 58k
Utorak, 4. srpanj 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Duži vijek trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća
P8_TA(2017)0287A8-0214/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 4. srpnja 2017. o dužem vijeku trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća (2016/2272(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 114.,

–  uzimajući u obzir članke 191., 192. i 193. UFEU-a i navođenje cilja koji se odnosi na razborito i racionalno korištenje prirodnih resursa,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. srpnja 2008. naslovljenu „Akcijski plan za održivu potrošnju i proizvodnju te održivu industrijsku politiku” (COM(2008)0397),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju(1) ,

–  uzimajući u obzir Komisijin Plan rada za ekološki dizajn za razdoblje 2016. – 2019. (COM(2016)0773), a posebno cilj koji se u njemu navodi u vezi s donošenjem zahtjeva koji će biti svojstveniji samom proizvodu i horizontalniji u područjima kao što su održivost, mogućnost popravljanja, prilagodljivost, mogućnost rastavljanja i lakoća ponovne uporabe i recikliranja;

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa proizvoda povezanih s energijom uz pomoć oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu(2) ,

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. naslovljenom „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”(3) (poznat i pod nazivom „Sedmi program djelovanja za okoliš”),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskoga i socijalnog odbora od 17. listopada 2013. o temi „Za održiviju potrošnju: vijek trajanja industrijskih proizvoda i obnavljanje povjerenja informiranjem potrošača”(4) ,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. siječnja 2011. naslovljenu „Resursno učinkovita Europa: vodeća inicijativa u okviru strategije Europa 2020.” (COM(2011)0021),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2011. naslovljenu „Plan za resursno učinkovitu Europu” (COM(2011)0571),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. travnja 2013. naslovljenu „Izgradnja jedinstvenog tržišta za zelene proizvode poboljšanjem razmjene informacija o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija” (COM(2013)0196),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. naslovljenu „Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu” (COM(2014)0398),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. prosinca 2015. naslovljenu „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015)0614, „Okvirna direktiva o otpadu”) i Paket za kružno gospodarstvo, u kojemu je predviđena revizija direktiva o otpadu (Direktiva 2008/98/EZ), o ambalaži i o ambalažnom otpadu (Direktiva 94/62/EZ), o odlagalištima otpada (Direktiva 1999/31/EZ), o otpadnim vozilima (Direktiva 2000/53/EZ), o baterijama i akumulatorima (Direktiva 2006/66/EZ) te o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (Direktiva 2012/19/EU),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2016. naslovljenu „Budući koraci za održivu europsku budućnost, Europske mjere za održivost” (COM(2016)0739),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 9. prosinca 2015. o određenim aspektima ugovora o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu (COM(2015)0635),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača(5) ,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu(6) ,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske udruge za zaštitu potrošača od 18. kolovoza 2015. naslovljeno „Roba koja traje: održiviji proizvodi, veća prava potrošača. – Očekivanja koja potrošači imaju od plana EU-a za resursnu učinkovitost i kružno gospodarstvo”,

–  uzimajući u obzir studiju Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 29. ožujka 2016. naslovljenu „Učinci naznačivanja vijeka uporabe proizvoda na potrošače”,

–  uzimajući u obzir studiju koja je provedena u srpnju 2016. na zahtjev parlamentarnog Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača naslovljenu „Duži vijek trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća”,

–  uzimajući u obzir sažetak Europskog centra za zaštitu potrošača od 18. travnja 2016. naslovljen „Planirano zastarijevanje ili zastranjenja potrošačkog društva”,

–  uzimajući u obzir austrijsku normu ONR 192102 naslovljenu „Oznaka izvrsnosti za električne i elektroničke uređaje koji su osmišljeni tako da dugo traju i da ih se lako može popraviti”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0214/2017),

A.  budući da se u Komisijinom Planu rada za ekološki dizajn za razdoblje 2016. – 2019. spominje kružno gospodarstvo i potreba za suočavanjem s problemima trajanja i mogućnosti recikliranja;

B.  budući da činjenica da je Europski gospodarski i socijalni odbor usvojio mišljenje o vijeku trajanja proizvoda ukazuje na interes koji to pitanje pobuđuje među gospodarskim akterima i civilnim društvom;

C.  budući da je potrebno postići ravnotežu između produženja vijeka trajanja proizvoda i inovacija, istraživanja i razvoja;

D.  budući da studija koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača pokazuje da su za poticanje dužeg vijeka trajanja proizvoda nužne sveobuhvatne političke mjere;

E.  budući da paralelno postoje različiti gospodarski i poslovni modeli, među kojima je i gospodarski model koji se temelji na uporabi i koji može pomoći u smanjenju neželjenih posljedica u pogledu okoliša;

F.  budući da postoji potreba za promicanjem dužeg vijeka trajanja proizvoda, posebice tako što će se početi rješavati problem planiranog zastarijevanja;

G.  budući da je potrebno pružiti potporu europskom sektoru popravaka, koji najvećim dijelom čine mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća;

H.  budući da će bolja usklađenost mehanizama za ponovnu uporabu proizvoda potaknuti lokalno gospodarstvo i unutarnje tržište i to otvaranjem radnih mjesta i poticanjem potražnje za rabljenim proizvodima;

I.  budući da je, i s gospodarskog aspekta i s aspekta zaštite okoliša, nužno očuvati sirovine i ograničiti stvaranje otpada, o čemu se nastojalo voditi računa u uvođenju koncepta proširene odgovornosti potrošača;

J.  budući da je u istraživanju koji je u lipnju 2014. proveo Eurobarometar 77 % potrošača u EU-u izjavilo da bi radije popravilo svoju neispravnu robu nego kupilo novu; budući da je i dalje potrebno poboljšati informiranost potrošača o trajanju i mogućnosti popravka proizvoda;

K.  budući da pouzdani i trajni proizvodi potrošačima pružaju vrijednost za novac i da se njima sprječava prekomjerna uporaba resursa i stvaranje otpada; budući da je stoga važno da se vijek uporabe potrošačkih proizvoda produži s pomoću dizajna, odnosno osiguranjem trajanja i mogućnosti popravka, nadogradnje, rastavljanja i recikliranja proizvoda;

L.  budući da pad povjerenja potrošača u kvalitetu proizvoda šteti europskim poduzećima; budući da je zakonsko jamstvo od 24 mjeseca trenutačni minimalni prag diljem EU-a i da su neke države članice predvidjele odredbe kojima se potrošači više štite u skladu s Direktivom 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o određenim aspektima prodaje robe široke potrošnje i o jamstvima za takvu robu;

M.  budući da je potrebno poštovati pravo potrošača na izbor u skladu s njihovim raznim potrebama, očekivanjima i preferencijama;

N.  budući da potrošači nisu na odgovarajući način informirani o vijeku trajanja proizvoda, iako se u studiji Europskog gospodarskog i socijalnog odbora iz ožujka 2016. pokazalo da označivanje vijeka trajanja proizvoda pozitivno utječe na ponašanje potrošača;

O.  budući da su vijek trajanja proizvoda i način na koji se troši uvjetovani raznim prirodnim ili umjetnim pokazateljima, poput sastava, funkcionalnosti, troška popravka i uzoraka potrošnje;

P.  budući da bi popravci i rezervni dijelovi trebali biti dostupniji;

Q.  budući da, uz dug vijek trajanja, razina kvalitete proizvoda tijekom vijeka njegove uporabe ima ključnu ulogu u davanju doprinosa zaštiti resursa;

R.  budući da je sve više nacionalnih inicijativa za rješavanje problema planiranog zastarijevanja robe i softvera; budući da je u tom pogledu potrebno osmisliti zajedničku strategiju za jedinstveno tržište;

S.  budući da je vijek trajanja digitalnih tehnologija od ključne važnosti za vijek trajanja elektroničkih uređaja; budući da je zbog sve bržeg zastarijevanja softvera nužno osigurati prilagodljivost elektroničkih uređaja kako bi i dalje bili konkurentni na tržištu;

T.  budući da proizvodi s tvorničkim nedostacima ugrađenima kako bi se proizvod pokvario i na kraju prestao funkcionirati nakon određenog broja uporaba služe jedino stvaranju nepovjerenja potrošača te ne bi trebali biti dopušteni na tržištu;

U.  budući da, prema podacima Eurobarometra, 90 % europskih građana smatra da bi na proizvodima trebao biti jasno naznačen vijek njihove uporabe;

V.  budući da svi gospodarski sudionici mogu imati koristi od proizvoda s dužim vijekom trajanja, uključujući mala i srednja poduzeća;

W.  budući da se u Sedmom programu djelovanja za okoliš traži poduzimanje konkretnih mjera za poboljšanje trajnosti, mogućnosti popravka, ponovne uporabe i produženja vijeka trajanja proizvoda;

X.  budući da proširena odgovornost proizvođača u tom pogledu ima važnu ulogu;

Y.  budući da ostvarenje modela kružnog gospodarstva zahtijeva sudjelovanje donositelja političkih odluka, građana i poduzeća te da iziskuje promjene ne samo kada je riječ o dizajnu i prodaji proizvoda i usluga, već i kada je riječ o načinu razmišljanja i očekivanjima potrošačima te u poslovnim aktivnostima, preko osnivanja novih tržišta koja će odgovoriti na promjene u uzorcima potrošnje i time se razviti u smjeru uporabe, ponovne uporabe i dijeljenja proizvoda, što će pomoći u produljenju njihova vijeka uporabe i stvaranju konkurentnih, dugotrajnih i održivih proizvoda;

Z.  budući da u mnogim rasvjetnim tijelima nije moguće zamijeniti žarulje, što može dovesti do problema ako žarulja prestane raditi, ako se na tržištu se pojave nove, učinkovitije žarulje ili ako se promijene preferencije kupaca u pogledu, primjerice, boje svjetla jer se u tom slučaju mora zamijeniti cijelo rasvjetno tijelo;

AA.  budući da u idealnom slučaju LED žarulje ne bi trebale biti fiksno ugrađene, već zamjenjive;

AB.  budući da je u okviru razvoja kružnog gospodarstva nužno poduzeti daljnje korake kako bi se potaknuli mogućnost popravka, prilagodbe i nadogradnje te trajnost i mogućnost recikliranja proizvoda u cilju produženja vijeka trajanja i vijeka uporabe proizvoda i/ili njihovih sastavnih dijelova;

AC.  budući da sve raznolikija ponuda proizvoda, sve kraći inovacijski ciklusi i modni trendovi koji se neprestano mijenjaju vode k sve bržem kupovanju novih proizvoda i time skraćivanju vijeka uporabe proizvoda;

AD.  budući da postoji velik potencijal u sektoru popravaka, prodaje rabljene robe i razmjene, tj. u sektoru čiji je cilj produženje životnog vijeka proizvoda;

AE.  budući da bi trebalo postići ravnotežu između namjere da se produži vijek trajanja proizvoda i očuvanja okruženja u kojem i dalje postoji poticaj za inovacije i daljnji razvoj;

Osmišljavanje otpornih, trajnih i visokokvalitetnih proizvoda

1.  poziva Komisiju da, gdje je to moguće, za svaku kategoriju proizvoda utvrdi kriterije za minimalnu otpornost koji će vrijediti od trenutka njihova osmišljavanja i obuhvaćati, među ostalim, otpornost, mogućnost popravka i nadogradnje, i to uz pomoć normi koje su razvile sve tri europske organizacije za normizaciju (CEN, CENELEC i ETSI);

2.  naglašava da se mora postići ravnoteža između produženja vijeka trajanja proizvoda, prerade otpada u resurse (sekundarne sirovine), industrijske simbioze, inovacija, potražnje potrošača, zaštite okoliša i politike rasta u svim fazama ciklusa proizvoda te smatra da se razvojem proizvoda koji su sve učinkovitiji u pogledu upotrebe resursa ne smije poticati kratak životni vijek ili prijevremeno bacanje proizvoda;

3.  smatra da bi pitanja poput trajanja proizvoda, produženja jamstva, dostupnosti rezervnih dijelova, jednostavnosti popravka i zamjenjivosti sastavnih dijelova trebali biti dio trgovačke ponude kojom proizvođač odgovara na različite potrebe, očekivanja i preferencije potrošača, a ujedno su i važan aspekt slobodnog tržišnog natjecanja;

4.  ističe ulogu trgovačkih strategija u dizajnu trajnih proizvoda, kao što je najam proizvoda pri kojemu poduzeća za najam ostaju vlasnici jedinica koje iznajme te ih mogu ponovno stavljati na tržište i ulagati u dizajniranje trajnijih proizvoda, čime se smanjuje proizvodnja novih proizvoda i količina otpada;

5.  podsjeća na stav Parlamenta o reviziji Paketa za kružno gospodarstvo kojim se izmjenjuje Direktiva o otpadu, u kojoj je ojačano načelo proširene odgovornosti proizvođača i na taj način stvoreni poticaji za održiviji dizajn proizvoda;

6.  poziva Komisiju i države članice da podrže proizvođače modularno oblikovanih proizvoda koji se lako mogu rastaviti i zamijeniti;

7.  smatra da bi težnja za trajnosti proizvoda i mogućnosti popravka trebala biti popraćena ostvarivanjem cilja održivosti, primjerice korištenjem ekološki prihvatljivih materijala;

8.  sa zabrinutošću primjećuje količinu elektroničkog otpada u koji spadaju modemi, usmjernici i dekoderi televizijskog signala / „set-top” uređaji i koji nastaje kada potrošači prijeđu na novog pružatelja telekomunikacijskih usluga; podsjeća potrošače i pružatelje telekomunikacijskih usluga da prema Uredbi (EU)2015/2120 potrošači nakon prelaska na novog pružatelja telekomunikacijskih usluga već imaju pravo koristiti terminalnu opremu po vlastitom izboru;

Zalaganje za mogućnost popravka i dugotrajnost

9.  poziva Komisiju da se zalaže za mogućnost popravka proizvoda i to:

   poticanjem i olakšavanjem mjera zahvaljujući kojima mogućnost popravka robe postaje privlačna potrošačima,
   korištenjem građevinskih tehnika i materijala zahvaljujući kojima je popravak predmeta ili zamjena njegovih dijelova jednostavnija i jeftinija; potrošači se ne bi trebali naći u začaranom krugu popravaka i odražavanja neispravnih proizvoda,
   traženjem da se, u slučaju ponavljajuće nesukladnosti ili razdoblja popravka koje je duže od mjesec dana, jamstvo produži za razdoblje koje odgovara vremenu potrebnom za obavljanje popravka,
   zahtijevanjem da dijelovi koji su ključni za funkcioniranje proizvoda budu zamjenjivi i da ih je moguće popraviti, i to uključivanjem mogućnosti popravka proizvoda među njegove temeljne značajke, kada je to korisno, te traženjem da se osnovni sastavni dijelovi kao što su baterije i LED žarulje ne ugrađuju fiksno u proizvode, osim ako je to opravdano iz sigurnosnih razloga,
   zahtijevanjem da proizvođači u trenutku kupnje na raspolaganje stave vodič za održavanje i upute za popravak, posebno za proizvode za koje su održavanje i popravak važni, i to kako bi se poboljšala mogućnost produženja vijeka trajanja proizvoda,
   osiguravanjem mogućnosti da se umjesto izvornih dijelova koriste zamjenski dijelovi jednake kvalitete i učinkovitosti, u svrhu popravljanja svih proizvoda u skladu s mjerodavnim pravom,
   kada je to izvedivo, uvođenjem postupka normizacije rezervnih dijelova i alata koji su potrebni za popravak kako bi se poboljšala učinkovitost servisa koji vrše popravak,
   traženjem od proizvođača da servisima za popravak, kada to zatraže, vodiče za održavanje i upute za popravak dostave na različitim jezicima;
   poticanjem proizvođača da razviju tehnologiju baterija kojom bi se osiguralo da vijek trajanja baterija i akumulatora bolje odgovara očekivanom vijeku trajanja proizvoda ili, kao druga mogućnost, kako bi zamjena baterija postala dostupnija po cijeni koja je razmjerna cijeni proizvoda;

10.  smatra da je korisno osigurati dostupnost rezervnih dijelova koji su ključni za dobro i sigurno funkcioniranje proizvoda i to:

   zalaganjem da, uz sklopove, na raspolaganju budu i rezervni dijelovi,
   poticanjem gospodarskih subjekata da za potrošačku robu koju proizvode ili uvoze omoguće odgovarajuću tehničku uslugu i da rezervne dijelove koji su ključni za pravilno i sigurno funkcioniranje robe stave na raspolaganje po cijeni koja je razmjerna naravi i vijeku trajanja proizvoda,
   jasnim naznačivanjem jesu li rezervni dijelovi za robu dostupni, pod kojim uvjetima i tijekom kojeg razdoblja te, po potrebi, uspostavom digitalne platforme;

11.  potiče države članice da razmotre odgovarajuće poticaje za promicanje trajnih, visokokvalitetnih i popravljivih proizvoda, da potiču popravke i prodaju rabljenih proizvoda te da uvedu osposobljavanja za popravke;

12.  naglašava važnost postojanja mogućnosti da se proizvod popravi kod neovisnog servisera, primjerice odvraćanjem od tehničkih, sigurnosnih ili softverskih rješenja kojima se onemogućuje da popravke izvrše neovlaštena poduzeća ili tijela;

13.  poziva na poduzimanje napora kojima se potiče ponovna uporaba rezervnih dijelova na tržištu rabljene robe;

14.  smatra da se 3D ispis može koristiti kako bi se dijelovi stavili na raspolaganje i stručnjacima i potrošačima; traži da se u tom pogledu zajamči sigurnost proizvoda, onemogući krivotvorenje i zaštite autorska prava;

15.  podsjeća da standardizirani i modularni sastavni dijelovi, planiranje rastavljanja, dizajniranje proizvoda u cilju osiguravanje njegove trajnosti i učinkoviti postupci proizvodnje imaju važnu ulogu u uspješnoj provedbi kružnog gospodarstva;

Upravljanje gospodarskim modelom usmjerenim na uporabu i pružanje potpore malim i srednjim poduzećima te radnim mjestima u EU-u

16.  ističe da prijelaz na nove poslovne modele kao što je model „proizvodi kao usluge” ima potencijala za poboljšanje održivosti uzoraka proizvodnje i potrošnje, pod uvjetom da sustavi u okviru kojih se kombiniraju proizvodi i usluge ne dovode do skraćivanja vijeka trajanja proizvoda te ističe da takvi poslovni modeli ne bi trebali služiti kao prilike za izbjegavanje plaćanja poreza;

17.  naglašava da razvijanje novih poslovnih modela poput internetskih usluga, novih oblika stavljanja na tržište, trgovina koje prodaju samo rabljenu robu te veće dostupnosti neslužbenih mjesta za popravak (kafići za popravke, radionice u kojima potrošači mogu sami vršiti popravke) mogu produžiti trajanje proizvoda i istodobno povećati osviještenost potrošača i njihovo povjerenje u pogledu proizvoda s dugim vijekom trajanja;

18.  poziva države članice da:

   saslušaju sve relevantne dionike kako bi poticale prodajni model koji se temelji na uporabi i koji bi pogodovao svima,
   ulože više napora i donesu mjere za poticanje razvoja funkcionalnog gospodarstva te potiču najam, razmjenu i posuđivanje proizvoda,
   potiču lokalne i regionalne vlasti da aktivno promiču razvoj gospodarskih modela poput ekonomije dijeljenja i kružnog gospodarstva, kojima se potiče učinkovitija uporaba resursa i trajnost robe te se jača uloga popravaka, ponovne uporabe i recikliranja;

19.  potiče države članice da osiguraju da se u javnoj nabavi vodi računa o odredbi o trošku vijeka trajanja iz Direktive 2014/24/EU i da povećaju stopu ponovne uporabe opreme koja se koristi u javnim upravama;

20.  potiče države članice i Komisiju da u svojim javnim politikama podrže ekonomije suradnje, s obzirom na prednosti koje pruža u pogledu korištenja rezervnih sredstava i kapaciteta, na primjer u sektoru prijevoza i smještaja;

21.  poziva Komisiju da prilikom promicanja kružnog gospodarstva naglašava važnost trajnosti proizvoda;

22.  poziva Komisiju i države članice da u potpunosti primjenjuju hijerarhiju otpada utvrđenu zakonodavstvom EU-a (Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EZ)) i da se pobrinu da su električni i elektronički uređaji na najvišoj razini korisnosti i vrijednosti te da ih ne smatraju otpadom, primjerice tako što će osoblju centara za ponovnu uporabu omogućiti pristup mjestima za prikupljanje otpadne električne i elektroničke opreme kako bi iskoristili tu robu i njezine sastavne dijelove;

23.  smatra da bi se mjere iz ove rezolucije trebale primjenjivati posebno na mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća, kako je definirano u preporuci Komisije 2003/361/EZ, i to na način koji odgovara i razmjeran je veličini i mogućnostima malih i srednjih poduzeća ili mikropoduzeća, a u cilju očuvanja njihova razvoja te poticanja otvaranja radnih mjesta i uvođenja osposobljavanja za nove profesije u EU-u;

24.  poziva Komisiju da razmotri na koji način poticati i olakšati mogućnost zamjene LED žarulja te da, uz mjere u području ekološkog dizajna, u obzir uzme manje strog pristup koji uključuje, primjerice, označivanje, sustave poticaja, javnu nabavu ili produženo jamstvo u slučaju da se žarulje ne mogu zamijeniti;

25.  potiče države članice da provedu učinkovit nadzor tržišta kako bi se zajamčilo da su i europski i uvezeni proizvodi u skladu sa zahtjevima u pogledu politike proizvoda i ekološkog dizajna;

26.  poziva Komisiju i države članice da u postupak uključe lokalna i regionalna tijela i da poštuju njihove nadležnosti;

Jamčenje bolje informiranosti potrošača

27.  poziva Komisiju da poboljša informiranost o trajanju proizvoda i to:

   razmatranjem uvođenja dobrovoljne europske oznake koja će obuhvaćati: trajanje proizvoda, ekološki dizajn, mogućnosti moduliranja u skladu s tehničkim napretkom i mogućnosti popravka,
   dobrovoljne pokuse s poduzećima i drugim dionicima na razini EU-a s ciljem razvoja oznake očekivanog vijeka uporabe predmeta koja će se temeljiti na standardiziranim kriterijima i koja bi mogla koristiti sve države članice,
   osmišljavanjem mjerača uporabe za najvažnije potrošačke proizvode, posebice velike kućanske aparate,
   ocjenom učinka usklađivanja označivanja vijeka trajanja s trajanjem zakonskog jamstva,
   korištenjem digitalnih aplikacija ili društvenih medija,
   standardizacijom informacija koje se nalaze u uputama za uporabu i odnose na trajanje proizvoda, mogućnost nadogradnje i popravka kako bi bile jasne, pristupačne i lako razumljive,
   informacijama koje se temelje na standardnim kriterijima i u kojima se navodi predviđeni vijek trajanja proizvoda;

28.  poziva države članice i Komisiju da:

   pomognu lokalnim i regionalnim tijelima, poduzećima i udrugama u provođenju kampanja senzibilizacije potrošača u pogledu produženja vijeka trajanja proizvoda i to pružanjem informacija o održavanju, popravku, ponovnoj uporabi i sl.,
   promiču osviještenost potrošača o ranom propadanju i nemogućnosti popravka proizvoda, prema potrebi razvojem informativnih platformi za potrošače;

29.  poziva Komisiju da potakne redovnu i strukturiranu razmjenu informacija i najboljih praksi između Komisije i država članica u cijeloj Uniji, uključujući i regionalne i općinske vlasti;

Mjere u pogledu planiranog zastarijevanja

30.  poziva Komisiju da u suradnji s organizacijama potrošača, proizvođačima i drugim dionicima predloži definiciju planiranog zastarijevanja koja će se odnositi na materijalna dobra i softver i koja će se primjenjivati u cijelom EU-u; osim toga, traži od Komisije da u suradnji s tijelima za nadzor tržišta ispita mogućnost uvođenja neovisnog sustava koji bi mogao ispitati i otkriti ugrađeno zastarijevanje u proizvodima; u vezi s tim poziva na bolju pravnu zaštitu „zviždača” i na uvođenje odgovarajućih mjera odvraćanja za proizvođače;

31.  u tom pogledu ukazuje na pionirsku ulogu nekih država članica, poput inicijative zemalja Beneluxa za borbu protiv planiranog zastarijevanja i za produženje vijeka trajanja (električnih) kućanskih aparata; ističe važnost dijeljenja najboljih praksi u tom području;

32.  napominje da mogućnost nadogradnje proizvoda s vremenom može usporiti zastarijevanje i smanjiti učinak na okoliš i trošak za korisnike;

Učinkovitija provedba prava na zakonsko jamčenje usklađenosti

33.  smatra da je prijeko potrebno da potrošači budu bolje informirani o načinu na koji se primjenjuje zakonsko jamstvo sukladnosti; traži da na računu kojim se potvrđuje kupnja proizvoda stoji puni naziv jamstva;

34.  poziva Komisiju da donese poticaje i mjere kako bi povećala povjerenje potrošača i to:

   jačanjem zaštite potrošača, osobito za one proizvode za koje se utemeljeno očekuje da će trajati duže, te uzimanjem u obzir snažnih mjera zaštite potrošača koje su već poduzete u nekim državama članicama,
   uzimanjem u obzir učinaka i zakonodavstva u području ekološkog dizajna i ugovornog prava u pogledu proizvoda povezanih s energijom kako bi se razvio sveobuhvatan pristup regulaciji proizvoda;
   jamčenjem da je potrošač putem ugovora o prodaji konkretno informiran o svojem pravu na zakonsko jamstvo i promicanjem programa informiranja o tom pravu,
   pojednostavljenjem dokaza o kupovini za potrošača na način da se jamstvo umjesto s kupcem poveže s predmetom te dodatnim poticanjem općeg uvođenja elektroničkih računa i sustava digitalnog jamstva;

35.  traži da se na europskoj razini uvede mehanizam za podnošenje žalbi za slučajeve neprimjenjivanja prava na jamstvo kako bi se olakšao nadzor nad načinom na koji nadležna tijela primjenjuju europske norme;

36.  napominje da se jačanjem načela proširene odgovornosti proizvođača i utvrđivanjem minimalnih zahtjeva može potaknuti održivije dizajniranje proizvoda;

Zaštita potrošača od zastarijevanja softvera

37.  poziva na veću transparentnost u pogledu mogućnosti nadogradnje, sigurnosnih ažuriranja te trajnosti, koji su nužni za pravilno funkcioniranje softvera i hardvera; traži od Komisije da preispita potrebu za olakšavanjem bolje suradnje između poduzeća;

38.  potiče transparentnost dobavljača i proizvođača na način da se u ugovorima o proizvodu navede minimalno razdoblje tijekom kojega je dostupno sigurnosno ažuriranje operativnih sustava; predlaže uvođenje definicije razumnog razdoblja; naglašava, osim toga, da bi dobavljač proizvoda u slučaju ugrađenih operativnih sustava trebao osigurati dostavu tog sigurnosnog ažuriranja; od proizvođača traži da pruže jasne informacije o usklađenosti softverskog ažuriranja i nadogradnje s ugrađenim operativnim sustavima kojima raspolažu potrošači;

39.  traži da se uvede mogućnost da se softverska ažuriranja ponište te da ih se poprati informacijama o posljedicama za funkcioniranje uređaja, kao i to da novi ključni softver bude usklađen s prethodnom generacijom softvera;

40.  zalaže se da u svrhu standardizacije dijelovi budu modularni, među njima i procesor, kako bi proizvod uvijek bio konkurentan;

o
o   o

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 285, 31.10.2009., str. 10.
(2) SL L 153, 18.6.2010., str. 1.
(3) SL L 354, 28.12.2013., str. 171.
(4) SL C 67, 6.3.2014., str. 23.
(5) SL L 304, 22.11.2011., str. 64.
(6) SL L 149, 11.6.2005., str. 22.

Posljednje ažuriranje: 20. rujan 2018.Pravna napomena