27

rezultat(a)

Riječ(i)
Vrsta publikacije
Područje politike
Ključna riječ
Datum

Transeuropske mreže – smjernice

01-02-2018

U Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) transeuropske mreže (TEN), koje su prvi put spomenute u Ugovoru iz Maastrichta, i dalje se svrstavaju u područje prometa, energije i telekomunikacija u svrhu povezivanja svih regija EU-a. Te su mreže instrumenti kojima bi se trebalo doprinijeti rastu unutarnjeg tržišta i otvaranju radnih mjesta te istodobno ostvarivati ciljeve u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvojem. Krajem 2013. došlo je do korjenite reforme transeuropske prometne mreže.

U Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) transeuropske mreže (TEN), koje su prvi put spomenute u Ugovoru iz Maastrichta, i dalje se svrstavaju u područje prometa, energije i telekomunikacija u svrhu povezivanja svih regija EU-a. Te su mreže instrumenti kojima bi se trebalo doprinijeti rastu unutarnjeg tržišta i otvaranju radnih mjesta te istodobno ostvarivati ciljeve u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvojem. Krajem 2013. došlo je do korjenite reforme transeuropske prometne mreže.

Financiranje transeuropskih mreža

01-02-2018

Transeuropske mreže (TEN-ove) djelomično financira Europska unija, a djelomično države članice. Financijska potpora EU-a služi kao katalizator, dok države članice osiguravaju najveći dio financijske potpore. Financiranje transeuropskih mreža može se dopuniti i sredstvima iz strukturnog fonda, potporom Europske investicijske banke ili doprinosima iz privatnog sektora. Uspostava Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) 2013. značila je veliku reformu za transeuropske mreže.

Transeuropske mreže (TEN-ove) djelomično financira Europska unija, a djelomično države članice. Financijska potpora EU-a služi kao katalizator, dok države članice osiguravaju najveći dio financijske potpore. Financiranje transeuropskih mreža može se dopuniti i sredstvima iz strukturnog fonda, potporom Europske investicijske banke ili doprinosima iz privatnog sektora. Uspostava Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) 2013. značila je veliku reformu za transeuropske mreže.

Unutarnje energetsko tržište

01-02-2018

Kako bi se unutarnje energetsko tržište Europske unije uskladilo i liberaliziralo, od 1996. donose se mjere u području pristupa tržištu, transparentnosti i uređenja tržišta, zaštite potrošača, poticanja međusobne povezanosti i odgovarajuće razine opskrbe. Tim se mjerama želi izgraditi konkurentnije, fleksibilnije i nediskriminirajuće tržište električne energije EU-a usmjereno na potrošače, s tržišno utemeljenim cijenama opskrbe. Njima se jačaju i povećavaju prava pojedinačnih potrošača i energetskih ...

Kako bi se unutarnje energetsko tržište Europske unije uskladilo i liberaliziralo, od 1996. donose se mjere u području pristupa tržištu, transparentnosti i uređenja tržišta, zaštite potrošača, poticanja međusobne povezanosti i odgovarajuće razine opskrbe. Tim se mjerama želi izgraditi konkurentnije, fleksibilnije i nediskriminirajuće tržište električne energije EU-a usmjereno na potrošače, s tržišno utemeljenim cijenama opskrbe. Njima se jačaju i povećavaju prava pojedinačnih potrošača i energetskih zajednica, rješava energetsko siromaštvo, pojašnjavaju uloge i odgovornosti tržišnih sudionika i regulatora, rješava problem sigurnosti opskrbe električnom energijom, plinom i naftom te potiče razvoj transeuropskih mreža za prijenos električne energije i plina.

Cjenovno pristupačne komunikacije za poduzeća i potrošače

01-02-2018

Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) te podatkovne usluge i usluge pristupa internetu preuzele su mjesto tradicionalnih telefonskih usluga kao ključni proizvodi za potrošače i poduzeća. Danas je sve više audiovizualnog sadržaja dostupno na zahtjev, a 4G i 5G internetska povezivost prolaze kroz eksponencijalni rast. EU je kao odgovor na to uspostavio regulatorni okvir za telekomunikacije koji obuhvaća fiksnu i bežičnu telekomunikaciju, internet, usluge emitiranja i prijenosa i koji je ...

Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) te podatkovne usluge i usluge pristupa internetu preuzele su mjesto tradicionalnih telefonskih usluga kao ključni proizvodi za potrošače i poduzeća. Danas je sve više audiovizualnog sadržaja dostupno na zahtjev, a 4G i 5G internetska povezivost prolaze kroz eksponencijalni rast. EU je kao odgovor na to uspostavio regulatorni okvir za telekomunikacije koji obuhvaća fiksnu i bežičnu telekomunikaciju, internet, usluge emitiranja i prijenosa i koji je sastavljen od niza pravila primjenjivih u svim državama članicama EU-a.

Opća načela industrijske politike EU-a

01-02-2018

Cilj je industrijske politike EU-a povećati konkurentnost europske industrije kako bi ona i dalje mogla biti pokretač održivog razvoja i zapošljavanja u Europi. Da bi se osigurali bolji okvirni uvjeti za industriju EU-a, usvojene su različite strategije, od kojih je najnovija opisana u komunikaciji „Za europsku industrijsku renesansu” iz siječnja 2014. godine.

Cilj je industrijske politike EU-a povećati konkurentnost europske industrije kako bi ona i dalje mogla biti pokretač održivog razvoja i zapošljavanja u Europi. Da bi se osigurali bolji okvirni uvjeti za industriju EU-a, usvojene su različite strategije, od kojih je najnovija opisana u komunikaciji „Za europsku industrijsku renesansu” iz siječnja 2014. godine.

Nuklearna energija

01-02-2018

Nuklearna energija koja se trenutačno proizvodi otpušta se pri postupku pod nazivom nuklearna fisija u kojem se atomi pomoću uranija cijepaju i oslobađaju energiju. Nuklearna energija je niskougljična alternativa fosilnim gorivima i važna komponenta u mješavini energetskih izvora 14 od 28 država članica EU-a, što čini gotovo 30% proizvedene električne energije u EU. Međutim, zbog posljedica nesreće u Černobilu 1986. i nuklearne katastrofe u Japanu u Fukushimi 2011. nuklearna energija krajnje je sporna ...

Nuklearna energija koja se trenutačno proizvodi otpušta se pri postupku pod nazivom nuklearna fisija u kojem se atomi pomoću uranija cijepaju i oslobađaju energiju. Nuklearna energija je niskougljična alternativa fosilnim gorivima i važna komponenta u mješavini energetskih izvora 14 od 28 država članica EU-a, što čini gotovo 30% proizvedene električne energije u EU. Međutim, zbog posljedica nesreće u Černobilu 1986. i nuklearne katastrofe u Japanu u Fukushimi 2011. nuklearna energija krajnje je sporna. Odlukom Njemačke o postupnom ukidanju nuklearne energije do 2020., kao i privremenim zatvaranjem dvaju belgijskih reaktora nakon otkrića pukotina u njihovim spremnicima, pojačao se pritisak na napuštanje nuklearne energije u Europi. Iako je na državama članicama da odluče hoće li uključiti nuklearnu energiju u svoju kombinaciju izvora energije, zakonodavstvo EU-a nastoji poboljšati sigurnosne standarde nuklearnih elektrana kako bi se jamčilo sigurno gospodarenje nuklearnim otpadom i njegovo odlaganje.

Energetska učinkovitost

01-02-2018

Smanjenje potrošnje energije i stvaranja otpada sve je važnije za EU. Čelnici EU-a postavili su 2007. cilj smanjenja godišnje potrošnje energije u Uniji za 20 % do 2020. godine. Mjere energetske učinkovitosti sve su češće prepoznate kao instrument za postizanje održive opskrbe energijom, smanjenje emisija stakleničkih plinova, poboljšanje sigurnosti opskrbe i smanjenje troškova uvoza, ali i za promicanje konkurentnosti EU-a. Stoga je energetska učinkovitost strateški prioritet energetske unije te ...

Smanjenje potrošnje energije i stvaranja otpada sve je važnije za EU. Čelnici EU-a postavili su 2007. cilj smanjenja godišnje potrošnje energije u Uniji za 20 % do 2020. godine. Mjere energetske učinkovitosti sve su češće prepoznate kao instrument za postizanje održive opskrbe energijom, smanjenje emisija stakleničkih plinova, poboljšanje sigurnosti opskrbe i smanjenje troškova uvoza, ali i za promicanje konkurentnosti EU-a. Stoga je energetska učinkovitost strateški prioritet energetske unije te EU promiče načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu. Trenutno se raspravlja o budućem okviru politike za razdoblje nakon 2030.

Inovacijska politika

01-02-2018

Inovacije imaju sve važniju ulogu u našem gospodarstvu. One su korisne građanima kao potrošačima i kao radnicima. Nužne su za stvaranje boljih radnih mjesta, za izgradnju ekološki osvještenijeg društva, za unaprjeđenje kvalitete života, ali i za održavanje konkurentnosti EU-a na svjetskom tržištu. Inovacijska politika sučelje je između istraživanja, politike tehnološkog razvoja i industrijske politike, a cilj joj je pružiti okvir zahvaljujući kojem će ideje dospjeti na tržište.

Inovacije imaju sve važniju ulogu u našem gospodarstvu. One su korisne građanima kao potrošačima i kao radnicima. Nužne su za stvaranje boljih radnih mjesta, za izgradnju ekološki osvještenijeg društva, za unaprjeđenje kvalitete života, ali i za održavanje konkurentnosti EU-a na svjetskom tržištu. Inovacijska politika sučelje je između istraživanja, politike tehnološkog razvoja i industrijske politike, a cilj joj je pružiti okvir zahvaljujući kojem će ideje dospjeti na tržište.

Obrambena industrija

01-02-2018

S prometom od 97,3 milijardi eura 2014., 500 000 izravno zaposlenih osoba i 1,2 milijuna neizravnih radnih mjesta, europska obrambena industrija važan je industrijski sektor. Karakteriziraju je gospodarske i tehnološke sastavnice koje su važne za konkurentnost europske industrije. Europska obrambena agencija, koja je osnovana 2004., doprinosi razvoju te industrije. Taj se sektor trenutno suočava s izazovima poput rascjepkanosti tržišta i smanjenja izdataka za obranu.

S prometom od 97,3 milijardi eura 2014., 500 000 izravno zaposlenih osoba i 1,2 milijuna neizravnih radnih mjesta, europska obrambena industrija važan je industrijski sektor. Karakteriziraju je gospodarske i tehnološke sastavnice koje su važne za konkurentnost europske industrije. Europska obrambena agencija, koja je osnovana 2004., doprinosi razvoju te industrije. Taj se sektor trenutno suočava s izazovima poput rascjepkanosti tržišta i smanjenja izdataka za obranu.

„Digitalni program za Europu“

01-02-2018

Od 1995. godine informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) pozitivno utječu na porast produktivnosti i na rast općenito u Europskoj uniji[1]. U posljednja tri desetljeća uslijed tehnološke „konvergencije” brišu se jasne granice između telekomunikacija, radiodifuzije i informacijske tehnologije. Komisija je 2015. godine pokrenula jedinstveno digitalno tržište kako bi iznijela glavne zakonodavne prijedloge poput poticanja e-trgovine, autorskog prava, e-privatnosti, usklađivanja digitalnih prava ...

Od 1995. godine informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) pozitivno utječu na porast produktivnosti i na rast općenito u Europskoj uniji[1]. U posljednja tri desetljeća uslijed tehnološke „konvergencije” brišu se jasne granice između telekomunikacija, radiodifuzije i informacijske tehnologije. Komisija je 2015. godine pokrenula jedinstveno digitalno tržište kako bi iznijela glavne zakonodavne prijedloge poput poticanja e-trgovine, autorskog prava, e-privatnosti, usklađivanja digitalnih prava, usklađenih pravila o PDV-u i kibersigurnosti.

Partneri

Ostanite povezani

email update imageSustav primanja novosti elektroničkom poštom

Zahvaljujući sustavu slanja obavijesti e-poštom koji izravno šalje najnovije informacije na vašu adresu elektroničke pošte možete pratiti novosti o svim osobama i događajima u vezi s Parlamentom. To uključuje novosti u vezi sa zastupnicima, usluge informiranja ili rubriku Think Tank.

Sustav je dostupan na bilo kojoj stranici internetskog portala Parlamenta. Kako biste se predbilježili i počeli dobivati obavijesti iz rubrike Think Tank, dovoljno je upisati svoju adresu e-pošte, odabrati temu koja vas zanima, naznačiti učestalost kojom ih želite dobivati (svakodnevno, tjedno ili mjesečno) i potvrditi registraciju pritiskom na poveznicu koju ćete dobiti na adresu e-pošte.

RSS imageIzvori vijesti

Ne propustite informacije ili novosti s internetskog portala Europskog parlamenta zahvaljujući RSS prijenosu.

Odaberite dolje naznačenu poveznicu kako biste konfigurirali RSS prijenos.