Upiti građana (Ask EP) 

Želite li saznati više o aktivnostima, ovlastima i ustroju Europskog parlamenta, obratite se Odjelu za upite građana (Ask EP) služeći se niže dostupnim obrascem.

Vi pitate, mi odgovaramo

Ovdje možete pronaći odabrane nedavne teme od posebnog interesa za građane koji pišu Europskom parlamentu i naše odgovore na svaki od tih upita.

  • Što Europska unija poduzima kako bi suzbila korupciju u državama članicama? 

    Korupcija je i dalje izazov za društvo u cjelini i teško kazneno djelo koje može imati prekograničnu dimenziju. Suzbijanje kaznenih djela prvenstveno je u nadležnosti tijela država članica, koja su odgovorna za ključne aspekte povezane s borbom protiv korupcije: kazneni progon, poduzimanje pravosudnih mjera na terenu te dodjelu proračunskih sredstava za policiju i pravosuđe.

      
  • O kojim temama građani pišu Europskom parlamentu i njegovu predsjedniku? 

    Građani iz cijelog EU-a, ali i iz drugih dijelova svijeta, obraćaju se Europskom parlamentu i njegovu predsjedniku Davidu Sassoliju u potrazi za informacijama ili kako bi izrazili svoje mišljenje, zatražili djelovanje ili dali prijedloge o širokom nizu tema. Odjel za upite građana (Ask EP) Europskog parlamenta odgovara na svim službenim jezicima Europske unije, od švedskog do slovačkog te od poljskog do portugalskog.

      
  • Koje mjere poduzima Europski parlament kako bi se riješilo pitanje nesklonosti cijepljenju u Europi? 

    Nesklonost cijepljenju označava kasno prihvaćanje cjepiva ili odbijanje cjepiva unatoč njegovoj dostupnosti. To je složena pojava ovisna o okolnostima, između ostalog o vremenu, mjestu i cjepivu. Uključuje čimbenike kao što su podcjenjivanje rizika (npr. negativna predodžba o potrebi za cijepljenjem ili vrijednosti cijepljenja), praktičnost (npr. nedostatak jednostavnog pristupa) i povjerenje (npr. niska razina povjerenja u cjepivo ili dobavljača). Dok nacionalna tijela vlasti odlučuju o politici cijepljenja, Europska unija pruža pomoć u koordinaciji politika i programa država članica, primjerice za rješavanje pitanja nesklonosti cijepljenju.

      
  • Koje je stajalište Europskog parlamenta o umjetnoj inteligenciji? 

    Umjetna inteligencija je tehnologija koja kombinira tehnike strojnog učenja, robotiku i automatizirane sustave donošenja odluka. Ključna je za digitalnu transformaciju društva i postala je prioritet Europske unije. S jedne strane, umjetna inteligencija mogla bi imati pozitivan učinak na društvo i gospodarstvo, primjerice u zdravstvu ili prometnom sektoru. S druge strane, ona obuhvaća niz potencijalnih rizika za temeljna prava građana EU-a koji mogu imati negativne posljedice. U tom kontekstu EU nastoji poticati i regulirati umjetnu inteligenciju, uzimajući pritom u obzir i prijetnje i mogućnosti.

      
  • Koje je mjere Europska unija poduzela u vezi sa sezonskim pomicanjem sata? 

    Europska unija prvi je put objedinila odredbe o ljetnom računanju vremena 1980. kako bi se osigurao koordiniran pristup pomicanju satova na jedinstvenom tržištu. Dotad su države imale različite prakse i rasporede prelaska na ljetno računanje vremena, što je rezultiralo razlikama u vremenskim zonama između susjednih zemalja. Sezonsko pomicanje sata uređeno je 2000. Direktivom o ljetnom računanju vremena. U njoj je razdoblje ljetnog računanja vremena definirano kao „razdoblje u godini tijekom kojeg se satovi pomiču za 60 minuta unaprijed u odnosu na ostatak godine” te utvrđuje da ono počinje „posljednje nedjelje u ožujku” i završava „posljednje nedjelje u listopadu”. U Direktivi se navodi da je radi funkcioniranja unutarnjeg tržišta važno uskladiti ljetno računanje vremena.

      
  • Želite li inačicu cijelog teksta na svojem jeziku, koji je ujedno i službeni jezik EU-a, obratite se Odjelu za upite građana (Ask EP) koristeći ovaj obrazac.