[KEY NOT FOUND : wai.to_content]
 
 
 

400 milijuna Europljana glasa za novi Parlament i novu izvršnu vlast Europske unije

14-02-2014

Odbrojavanje je počelo: ostalo je točno 100 dana do otvaranja prvih biračkih mjesta za europske izbore 2014. godine. U drugom najvećem demokratskom glasovanju na svijetu, 400 milijuna ljudi može dati svoj glas za novi sastav Europskog parlamenta.  U srpnju ove godine 751 zastupnik koji će zauzeti svoja mjesta u Europskom parlamentu, neće samo odrediti pravac politika Europske unije u sljedećih 5 godina, nego će i izabrati predsjednika Europske komisije, izvršno tijelo o Europske unije. Više od 4 milijuna Hrvata pozvani su dati svoj gas na europskim izborima 25. svibnja kako bi izabrali svojih 11 predstavnika u Europskom parlamentu za razdoblje od 2014. do 2019.

Zašto su ovi izbori drugačiji

Porast ovlasti Europskog parlamenta od 2009. godine počeo se osjećati  u trenutku kad se Europska unija odlučila uhvatiti u koštac s ekonomskom krizom, a zastupnici Europskog parlamenta donijeli su zakone, između ostalog, o efikasnijoj proračunskoj disciplini, zatvaranju posrnulih banaka i ograničavanju bankarskih bonusa. Europski svibanjski izbori omogućit će glasačima da pridonesu jačanju i mijenjanju pravca kojeg Europa treba zauzeti u borbi s ekonomskom krizom, te ostalim problemima koji utječu na svakodnevni život ljudi.  

Po prvi put ovisno o sastavu novog Europskog parlamenta odlučit će se tko će voditi sljedeću Europsku komisiju, izvršno tijelo Europske unije, koje predlaže donošenje zakona i prati njegovu implementaciju. Prema novim pravilima, lideri zemalja Europske unije predložit će kandidata za mjesto budućeg predsjednika Europske komisije, no morat će uzeti u obzir ishod europskih izbora. Europski parlament izabrat će novog predsjednika Komisije većinom glasova, najmanje polovicom od 751 izabranih zastupnika (376). Prije održavanja europskih izbora, Europske političke stranke predstavit će, ili su već predstavili svoje kandidate za ovu vodeću poziciju u Europskoj uniji i time omogućiti građanima da direktno utječu na izbor sljedećeg predsjednika Europske komisije.  

Konferenciji je prisustvovala hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić. Ona je izjavila da je ovo jako dobra vijest i za cijelu regiju. Dodala je da je ovo ostvarenje politike koju Hrvatska zagovara, a to je napredovanje regije kroz fundamentalne europske reforme prema članstvu; pred Srbijom je sada zahtjevno, ali i važno razdoblje.

Nova politička većina koja će se pojaviti nakon izbora će također oblikovati europsko zakonodavstvo u sljedećih 5 godina i to u svim oblastima, od jedinstvenog tržišta pa do građanskih sloboda. Europski parlament - jedina direktno izabrana institucija Europske unije - je sada okosnica sustava odlučivanja u Europskoj uniji i ima jednak utjecaj kao i nacionalne vlade u donošenju praktično svih zakona Europske unije. Glasači će biti utjecajniji nego ikada.  

Napomene

Klubovi zastupnika

Europski parlament trenutno ima 7 klubova zastupnika koji predstavljaju više od 160 nacionalnih stranaka.
Prema pravilima Europskog parlamenta, članovi kluba zastupnika moraju dijeliti slična "politička uvjerenja" i moraju uključivati najmanje 25 članova iz najmanje jedne četvrtine svih zemalja članica (najmanje 7). Članovi koji ne žele ili ne mogu biti dodijeljeni grupi nazivaju  se “nezavisni”.    

Izborni zakon

Postoje zajednička izborna pravila Europske unije, ali u velikoj mjeri su organizirana po nacionalnim običajima i zakonima. Na primjer, svaka država članica sama odlučuje o tome služi li se sustavom otvorenih ili zatvorenih lista i koji je specifičan izborni prag, sve dok nije veći od 5 %. Minimalna starosna dob za glasovanje u svim državama je 18, izuzev Austrije gdje je 16. Minimalna starosna dob za izbornu kandidaturu različita je od države do države, iako je u većini slučajeva također 18.

Glasovanje je obvezno u Belgiji, Cipru, Grčkoj i Luksemburgu.