[KEY NOT FOUND : wai.to_content]
 

Održana Akademija Saharov: Budućnost Ukrajine i uloga EU-a

 .
09-12-2022

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u sklopu Human Rights Film Festivala organizirao je raspravu o solidarnosti EU-a s Ukrajinom, mjerama potpore koje uključuju zaštitu ljudskih prava, istragu i kazneni progon ratnih zločina, prihvat izbjeglica te humanitarnu pomoć. U raspravi su sudjelovali zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula, Karlo Ressler (online) i Tomislav Sokol, ukrajinska novinarka Albina Lvutina te Irina Pronenko, predstavnica udruge Svoja, koja okuplja Ukrajince u Hrvatskoj.

 .
 

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u sklopu Human Rights Film Festivala organizirao je raspravu o solidarnosti EU-a s Ukrajinom, mjerama potpore koje uključuju zaštitu ljudskih prava, istragu i kazneni progon ratnih zločina, prihvat izbjeglica te humanitarnu pomoć. U raspravi su sudjelovali zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula, Karlo Ressler (online) i Tomislav Sokol, ukrajinska novinarka Albina Lvutina te Irina Pronenko, predstavnica udruge Svoja, koja okuplja Ukrajince u Hrvatskoj.

Zastupnici su podsjetili kako je od početka ruske invazije na Ukrajinu Europski parlament nizom odluka i preporuka pokazao potporu ukrajinskom narodu i njegovoj borbi za slobodu te je na prošlomjesečnoj sjednici Rusiju proglasio državom pokroviteljicom terorizma. Zastupnik Tonino Picula objasnio je kako je riječ o snažnoj političkoj poruci te zahtjevu Parlamenta da EU razvije pravni okvir koji bi omogućio automatsko pokretanje mehanizma sankcija i diskreditacije na međunarodnoj sceni, kada država službeno bude ocijenjena sponzorom terorizma. „Europski parlament želi da se Unija bolje nosi s budućim vanjskim krizama i bude bolje adaptiran na šokove“, poručio je Picula. Podsjetio je da je prije nekoliko dana s izaslanstvom Parlamenta posjetio Kijev te se uvjerio u dramatične uvjete u kojima preživljavaju Ukrajinci. „U ovom trenutku 6 milijuna ljudi je bez električne energije. Glavnom gradu prijeti i zamrzavanje cijevi. Ako se dogodi situacija da budu bez struje više od 20 sati, u pitanje će se dovesti i vodoopskrba stanovništva“, rekao je Picula.

Zastupnik Karlo Ressler upozorio je da - unatoč različitim nacionalnim perspektivama pojedinih država članica - EU mora pokazati jedinstvo kada je riječ o pomoći Ukrajini i njezinoj borbi protiv ruskog „predatorskog režima“. „Bez obzira na sve razlike, u konačnici mora prevladati svijest o ozbiljnosti aktualnog trenutka jer Ukrajina se ne bori samo za svoju slobodu, nego i za Europu i europske vrijednosti“, istaknuo je Ressler. Dodao je i da se Europa civilizacijski opredijelila te da Ukrajini treba pomagati financijski, humanitarno, vojno i logistički.

Na zajedništvo EU-a osvrnuo se i zastupnik Tomislav Sokol. Ustvrdio je da su u prošlosti neke države članice, poput Njemačke donijele dosta pogrešnih odluka, prvenstveno vezano uz ovisnost o ruskom plinu. „Sada se pokazalo koliko su te odluke bile kratkovidne i usmjerene na kratkoročne ciljeve. Zato EU danas nije u idealnoj gospodarskoj situaciji“, kazao je Sokol. Ocijenio je također da će Europa u budućnosti puno više morati ulagati u vojsku te da će obrana zasigurno trebati biti jedan od prioriteta.

Ukrajinska novinarka Albina Lvutina podijelila je primjere potresnih ispovijesti lokalnog stanovništva u različitim dijelovima Ukrajine kojima je svjedočila tijekom rada na terenu, uključujući i Herson. Istaknula je kako EU mora nastaviti pomagati Ukrajini i sankcionirati Rusiju jer bi u protivnom ukrajinska stvarnost vrlo lako mogla postati i stvarnost građana EU-a. „Europljani ne smiju imati iluzija i očekivati kako će se Rusija zaustaviti na granicama Ukrajine. Ako građane EU-a sada brinu krize ili prazni državni proračuni, vjerujte ništa od toga nije toliko strašno koliko je strašan rat“, poručila je Lvutina.

Irina Pronenko, predstavnica udruge Svoja, koja okuplja Ukrajince u Hrvatskoj, govorila je o radu volontera s ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj. „Trenutačno je u Hrvatskoj njih oko 22 tisuće, a naša udruga im pomaže u traženju posla, učenju hrvatskog jezika te općenito integraciji u društvo“, kazala je Pronenko.

Europski parlament u Hrvatskoj desetu godinu zaredom tradicionalno surađuje s Human Rights Film Festivalom, uoči dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja. Riječ je o najvišem priznanju Europske unije kojim se vrednuje rad pojedinaca i organizacija u području zaštite ljudskih prava i demokratskih vrijednosti. Ovogodišnji laureat je „hrabri ukrajinski narod kojeg predstavljaju predsjednik, izabrani čelnici i civilno društvo“. Svečana dodjela priznanja održat će se 14. prosinca u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Više informacija o aktivnostima Europskog parlamenta i EU-a vezanim uz rat u Ukrajini dostupno je ovdje.

Više informacija

Nagrada Saharov za slobodu mišljenja utemeljena je 1988. godine, a nazvana je u čast sovjetskog fizičara i političkog disidenta Andreja Saharova. Njome se posebno promiču sloboda izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog zakona, razvoj demokracije i provedba vladavine prava. Ruska nevladina udruga Memorial, Nelson Mandela, Malala Jusafzaj, Denis Mukwege i Nadia Murad samo su neki od Saharovih laureata čije je rad kasnije prepoznat i vrednovan i kroz Nobelovu nagradu za mir. Više o Nagradi Saharov dostupno je ovdje.