[KEY NOT FOUND : wai.to_content]
 
 
 

Europe after Brexit - UK after EU

19-02-2021

Petak, 19. veljače  - Ured Europskog parlamenta organizirao je online konferenciju Europe after Brexit – UK after EU na kojoj se raspravljalo o političkim, gospodarskim i društvenim posljedicama izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a

Petak, 19. veljače  - Ured Europskog parlamenta organizirao je online konferenciju Europe after Brexit – UK after EU na kojoj se raspravljalo o političkim, gospodarskim i društvenim posljedicama izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. O prilikama i izazovima koje EU-u i UK-u donose nove okolnosti govorili su:  zastupnik Tonino Picula (koordinator Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta),  NJ.E. Andrew Dalgleish, veleposlanik  Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj, profesorica  Lucia Quaglia (Sveučilište u Bologni), Hajdi Ćenan,  suosnivačica i direktorica startupa airtAI, te analitičar Quentin Peel (Chatham House).

Zastupnik Tonino Picula je istaknuo je da je Ujedinjena Kraljevina bila članicom Unije nekoliko desetljeća te je značajno doprinijela njezinom razvoju. „Nema dvojbe, bili smo jači zajedno“, zaključio je zastupnik. Rekao je kako je Sporazumom o trgovini i suradnji EU-a i UK-a osiguran protok robe bez kvota i carinskih davanja za one proizvode koji udovoljavaju pravilima o podrijetlu, no da to ne znači da nema poteškoća. „Količina izvoza koji prolazi kroz britanske luke prema Europskoj uniji pala je za 68 % u siječnju u odnosu na isti mjesec prošle godine“, rekao je Picula citirajući britanske medije. Govoreći o vanjskopolitičkim aspektima Brexita, istaknuo je da je odlaskom Britanaca Unija izgubila državu koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, ima izvrsne diplomatske sposobnosti, te je nuklearna sila. „Kao jedinstveni i najvažniji projekt u povijesti kontinenta, EU će trebati obnoviti svoju globalnu ulogu“, rekao je Picula i poručio kako bi želio da u prvoj polovici 21. stoljeća Unija koristi više smart power nego soft power.

Britanski veleposlanik u Hrvatskoj Andrew Dalgleish rekao je da upravo u području vanjske politike, zbog svog ustroja, Unija često djeluje presporo, primjerice kod donošenja odluke o sankcijama za što je potrebna suglasnost svih država članica. „To je sada područje u kojem UK može reagirati puno brže“, istaknuo je veleposlanik. Priznao je kako je Brexit kratkoročno izazvao negativne posljedice u pojedinim sektorima, no također je istaknuo da za konkretne zaključke treba pričekati dugoročne rezultate. „Cilj nam je da u roku od tri godine od Brexita, trgovinskim sporazumima pokrijemo 80 % vrijednosti naše ukupne trgovine. Trenutačno imamo 64 %, što nije loše“, rekao je Dalgleish.

Analitičar Chatham Housea Quentin Peel kazao je kako je pandemija koronavirusa u drugi plan potisnula raspravu o posljedicama Brexita u britanskom društvu. „Budući da je gospodarska aktivnost usporena, problemi koji proizlaze i povezani su s Brexitom na neki su način skriveni pod općenitim gospodarskim posljedicama ove pandemije.“   Podsjetio je da još uvijek nije postignut dogovor s EU-om o nekim sektorima, poput financijskih usluga te je procijenio da će trebati pet do deset godina da UK i EU poslože sve sastavnice svojih odnosa. „Ključno će biti raditi na ponovnoj izgradnji povjerenja“, rekao je.

Profesorica Sveučilišta u Bologni Lucia Quaglia govorila je o posljedicama Brexita na financijske usluge. Istaknula je kako pojedine kompanije napuštaju Veliku Britaniju i premještaju središta na kontinent, ali je dodala da će London i dalje vjerojatno ostati lider u financijskoj industriji.

Hajdi Ćenan, suosnivačica i direktorica startupa airtAI, ocijenila je da za poduzetnike u tehnološkom i digitalnom svijetu Brexit nije nametnuo nove probleme, no postavilo se pitanje poštivanja pravila o zaštiti podataka i privatnosti te financiranja projekata, budući da EU ima puno fondova i bespovratnih sredstava za inovatore. S druge strane, dodala je Ćenan, UK također ima sjajne mehanizme financiranja koje bismo jako rado vidjeli i ovdje u Hrvatskoj. „Tehnološki sektor i startupovi inače moraju biti jako prilagodljivi i stoga su i na Brexit reagirali vrlo brzo kako bi mogli nastaviti poslovati unatoč novim okolnostima“, zaključila je Ćenan.

 

Snimku konferencije koju je moderirao Dragan Nikolić s HRT-a možete pogledati na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.