[KEY NOT FOUND : wai.to_content]
 
 
 

Izazovi digitalne Europe

26-02-2021

Petak, 26. veljače - Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je online konferenciju Izazovi digitalne Europe na kojoj su zastupnici Valter Flego (IDS, Renew Europe), Romana Jerković (SDP, S&D) i Karlo Ressler (HDZ, EPP) govorili o programima i politikama EU-a čiji je cilj potaknuti digitalnu transformaciju i omogućiti brži oporavak gospodarstava država članica od posljedica pandemije. Drugi dio konferencije bavio se mladima i mentalnim zdravljem.

Petak, 26. veljače - Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je online konferenciju Izazovi digitalne Europe na kojoj su zastupnici Valter Flego (IDS, Renew Europe), Romana Jerković (SDP, S&D) i Karlo Ressler (HDZ, EPP) govorili o programima i politikama EU-a čiji je cilj potaknuti digitalnu transformaciju i omogućiti brži oporavak gospodarstava država članica od posljedica pandemije.

Govoreći o zakonskim izazovima digitalne Europe, zastupnik Valter Flego (IDS, Renew Europe) podsjetio je da je zadnji veliki paket europske regulative donesen prije dvadesetak godina, a da je tehnologija u međuvremenu otišla daleko ispred zakonodavstva. Trebamo zatvoriti taj jaz te istodobno „zaštititi potrošače, ali i otvorenost tržišta“, rekao je Flego. „Pitanje je kad će se opet toliko novca naći na jednom mjestu te što će se događati s našim standardima ako ovu šansu ne iskoristimo“, rekao je zastupnik. „Ispred hrvatske vlade je ključna dionica ove  utakmice, a to je priprema nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Trebamo napraviti ravnotežu i usmjeriti novac i prema privatnom i prema javnom sektoru.“ Flego je također istaknuo da se sredstva u javnom sektoru ne bi trebala koristiti za „krpanje rupa“ već prvenstveno za reforme. Kao primjer je naveo sveučilišta koja bi mogla iskoristiti europske fondove za uvođenje novih programa poput kibernetičke sigurnosti ili umjetne inteligencije te tako doprinijeti pripremi mladih za zanimanja koja će biti potrebna u budućnosti. „Moramo iskoristiti ovu generacijsku šansu koja je ispred nas“, zaključio je Flego koji je u ime Europskog parlamenta bio izvjestitelj za program Digitalna Europa.

Zastupnica Romana Jerković (SDP, S&D) također je istaknula kako Europa ima povijesnu priliku krizu i nestabilnost pretvoriti u novu vitalnost. Podsjetila je da su projekti zelene i digitalne tranzicije ključni prioriteti Mehanizma za oporavak i otpornost u sklopu kojeg najmanje 37 % sredstava treba biti usmjereno na projekte povezene s klimatskim promjenama i održivim okolišem, a 20 % na digitalnu transformaciju. Govoreći o digitalizaciji rekla je da je potrebno modernizirati javnu upravu i zdravstvene sustave jer tako možemo ostvariti ogromne uštede, ali i ponuditi bolje usluge građanima. „Također, trebali bismo izgraditi i modernizirati širokopojasnu infrastrukturu, raditi na razvoju i širenju primjene novih tehnologija, umjetne inteligencije i super računala.“ Kad je riječ o zelenoj tranziciji, Jerković je podsjetila da ona obuhvaća i energetsku obnovu zgrada u idućih 10 godina, što je velika prilika za Hrvatsku i za područja pogođena potresom. „Stoga sada trebamo ojačati kapacitete državne uprave za povlačenje europskih sredstava jer je ovo stvarno povijesna prilika za reforme i transformaciju Hrvatske.“

Zastupnik Karlo Ressler (HDZ, EPP) rekao je kako digitalno gospodarstvo raste 7 puta brže od ostatka gospodarstva te da se, prema nekim procjenama, stvaranjem digitalnog tržišta i javne uprave u Europi može postići ušteda od 15 do 20 posto. „To je značajno, ali to nije i glavni i jedini razlog zašto trebamo iskoristiti ovu priliku“, rekao je zastupnik te dodao da su važni razlozi i povećana transparentnost, te bolji protok informacija i obrada podataka.  „Digitalizacija u javnom i privatnom sektoru nije pitanje luksuza i izbora. Ako Unija želi biti relevantna i pravi globalni akter, mora iskoristiti sve što može“, rekao je Ressler. Ustvrdio je da Europa u području umjetne inteligencije ili razvoja softvera i tehnoloških divova do sada zaostajala za drugim velikim silama te da nije dobila globalnu utakmicu. „Nada je da s našom kreativnošću možemo ipak stići razlike koje postoje, prije svega kada je riječ o zaostajanju za najvećim globalnim akterima“, zaključio je Ressler. Podsjetio je da su tehnologija i umjetna inteligencija u našim životima sve zastupljeniji te da zahvaćaju sve aspekte života, od toga kako komuniciramo, do toga kako dobivamo informacije, ili kako poslujemo. „Sve se dramatično mijenja“, istaknuo je Ressler.

U drugom dijelu konferencije raspravljalo se o digitalizaciji i mentalnom zdravlju, posebno u kontekstu pandemije koronavirusa. O tome su govorili Miranda Novak (Edukacijsko - rehabilitacijski  fakultet u Zagrebu), Adrian Pezdirc (umjetnička inicijativa za podršku mentalnom zdravlju mladih BoliMe) te Jelena Slade-Šilović (Atlantic grupa). Istaknuto je kako se, zbog pandemije, očekuje porast problema vezanih uz mentalno zdravlje, te anksioznih i depresivnih stanja,  od 15 % do 30 %. Bilježi se i porast društvenih problema, poput nasilja u obitelji. Panelisti su istaknuli kako su upravo zato važne sve inicijative koje ukazuju na važnost mentalnog zdravlja, poput projekta BoliMe koji pruža potporu mladima, ili Budi C - koji je namijenjen svim generacijama, uz poruku da ne možemo utjecati na ono što se događa oko nas, ali možemo na našu reakciju na te događaje.  Raspravu su moderirale Mia Biberović (Netokracija) i Hajdi Ćenan (airtAI).

 

Snimku pogledajte na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.