[KEY NOT FOUND : wai.to_content]
 
 
 

Bruxelles: Najava plenarne sjednice Europskog parlamenta, 17. - 19. lipnja 2020.

 .
12-06-2020

Europski parlament će od 17. do 19. lipnja 2020. održati plenarnu sjednicu u Bruxellesu tijekom koje će, među ostalim, raspravljati o dugoročnom proračunu, oporavku EU-a te razmotriti napredak postignut u pregovorima između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o novom partnerstvu.

 .

PARLAMENT ĆE RASPRAVLJATI S VIJEĆEM I KOMISIJOM O DUGOROČNOM PRORAČUNU I OPORAVKU EU-a

Uoči sastanka Europskog vijeća 19. lipnja zastupnici će iznijeti svoje stajalište o budućem financiranju i gospodarskom oporavku EU-a u kontekstu krize COVID-19.

Šefovi država ili vlada EU-a sastat će se 19. lipnja na videokonferenciji i raspravljati o planovima za fond oporavka kao odgovoru na krizu COVID-19 te o novom dugoročnom proračunu EU-a koji je Europska komisija predstavila 27. svibnja 2020. u Parlamentu.

Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli o paketu za oporavak je rekao: „Za [Parlament] je jasno da nema vraćanja na manje od razine ambicije izražene u paketu Komisije. Odluka koja će se donijeti idućih tjedana utjecat će na živote ljudi u idućim desetljećima. Kao jedino izravno izabrano tijelo koje predstavlja građane EU-a, Europski parlament mora biti u potpunosti uključen u provedbu plana oporavka. Odredit ćemo prioritete tako da se potpora usmjerava tamo gdje je najpotrebnija i gdje će imati najveći učinak za europske građane.”

Vijeće očekuje da će rasprava čelnika EU-a poslužiti kao „temeljita priprema” za sastanak na vrhu koji će se održati kasnije.

Rasprava: srijeda 17. lipnja; Postupak: izjave Vijeća i Komisije, s rezolucijom

BUDUĆI ODNOSI EU-a I UJEDINJENE KRALJEVINE: OCJENA PREGOVORA O NOVOM PARTNERSTVU

Zastupnici će razmotriti napredak postignut u pregovorima između EU-a i Ujedinjene Kraljevine o novom partnerstvu, u rezoluciji o kojoj se glasa u četvrtak.

Nacrt teksta pripremili su zastupnici u Odboru za vanjske poslove i Odboru za međunarodnu trgovinu, u suradnji sa specijaliziranim odborima i Koordinacijskom skupinom Europskog parlamenta za Ujedinjenu Kraljevinu. Ponovno se ističe ustrajanje zastupnika na poštovanju sporazuma koje su EU i Ujedinjena Kraljevina potpisali u listopadu 2019. te potpora glavnom pregovaraču EU-a, Michelu Barnieru.

Više informacija

EU nastoji Političku deklaraciju, odnosno tekst o budućem odnosu dogovorenom između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, pretvoriti u pravni dokument. Zastupnici u Europskom parlamentu također i dalje pomno paze da se Sporazum o povlačenju, kojim se utvrđuju pravila o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, u potpunosti provodi. Trenutačno prijelazno razdoblje može se produljiti za jednu do dvije godine ako se obje strane s time slože najkasnije do 30. lipnja.

Rasprava: srijeda 17. lipnja; Glasanje: četvrtak 18. lipnja; Postupak: nezakonodavna rezolucija;

Konferencija za medije: četvrtak 18. lipnja u  15 sati

Voditelj parlamentarne koordinacijske skupine za UK i predsjednik Odbora za vanjsku politiku David McALLISTER (EPP, DE), Predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu Bernd LANGE (S&D, DE), suizvjestitelji za „buduće odnose EU-a i UK-a“ Kati PIRI (S&D, NL), i Christophe HANSEN (EPP, LU).

KONFERENCIJA O BUDUĆNOSTI EUROPE: ZASTUPNICI ĆE SE ZALAGATI DA ZAPOČNE PRIJE JESENI

Parlament želi da konferencija započne što prije i da se u obzir uzmu izazovi koji su izašli na vidjelo zbog pandemije COVID-19.

Nakon rasprave s Vijećem i Komisijom u srijedu navečer, Parlament će u četvrtak ujutro glasati o rezoluciji kojom se poziva na pokretanje konferencije o budućnosti Europe odmah po završetku ljeta. Konferencija, koju će organizirati Parlament, Vijeće i Komisija, trebala je započeti u svibnju 2020. i trajati dvije godine, ali je odgođena zbog pandemije COVID-19.

U nacrtu rezolucije zastupnici ponovno ističu svoj zahtjev za postupkom u kojem sudjeluju građani, a kojim će se utvrditi i razmjeri same konferencije. U tekstu se izražava i predanost triju glavnih institucija EU-a bitnim reformama EU-a, koje će se provoditi u skladu s primjedbama građana i koje mogu obuhvaćati i reviziju Ugovora EU-a.

Zastupnici u Europskom parlamentu žele da glas građana bude u središtu opsežnih rasprava o tome kako riješiti unutarnje i vanjske izazove koji nisu bili predviđeni u vrijeme potpisivanja Ugovora iz Lisabona. U rezoluciji iz siječnja 2020. naglašava se da građani iz svih dijelova društva, kao i predstavnici civilnog društva na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini moraju biti uključeni u određivanje prioriteta EU-a.

Rasprava: srijeda 17. lipnja; Glasanje: srijeda 17. lipnja i četvrtak 18. lipnja konačni tekst; Postupak: nezakonodavna rezolucija

SMRT GEORGEA FLOYDA: ZASTUPNICI ĆE RAZGOVARATI O RASIZMU DILJEM SVIJETA I U EU-u

Policijsko nasilje nad Afroamerikancima i masovni prosvjedi protiv rasizma u SAD-u i diljem EU-a bit će u središtu rasprave koja će se u petak zaključiti rezolucijom.

Zastupnici u Europskom parlamentu raspravljat će u srijedu s predstavnicima Vijeća i Komisije o rasizmu, diskriminaciji i policijskom nasilju s kojima se često suočavaju manjine poput onih afričkog podrijetla. Pododbor EP-a za ljudska prava već je 5. lipnja održao raspravu o stanju u SAD-u nakon smrti Georgea Floyda. Na plenarnoj sjednici u petak će se usvojiti rezolucija u kojoj su sažeta stajališta Parlamenta.

U ožujku prošle godine Parlament je pozvao EU i države članice da poduzmu mjere za suzbijanje strukturnog rasizma u Europi. Zastupnici u Europskom parlamentu zatražili su prestanak profiliranja na rasnoj osnovi u kaznenom pravu i borbi protiv terorizma, kao i odštete za zločine protiv čovječnosti počinjene u doba europskog kolonijalizma.

Više informacija

George Floyd bio je Afroamerikanac koji je 25. svibnja preminuo nakon što je uhićen u Minneapolisu. Njegova smrt, zajedno s drugim takvim slučajevima, potaknula je i na mirne i na nasilne prosvjede protiv rasizma i policijske okrutnosti u SAD-u te diljem svijeta, unatoč pandemiji COVID-19.

Rasprava: srijeda 17. lipnja; Glasanje: petak 19. lipnja; Postupak: izjave Vijeća i Komisije s rezolucijom

MJERE ZA SUZBIJANJE DEZINFORMACIJA I NJIHOV UTJECAJ NA SLOBODU IZRAŽAVANJA

Zastupnici će raspravljati o učincima borbe protiv širenja bolesti COVID-19 na temeljna prava u EU-u.

U raspravi s prvim čovjekom EU-a za vanjsku politiku EU-a, Josepom Borrellom i predstavnikom Vijeća u četvrtak ujutro zastupnici će razmotriti utjecaj izvanrednih mjera na temeljna prava u pojedinim zemljama. Rasprava će se prvenstveno usredotočiti na slobodu izražavanja u kontekstu kampanja dezinformiranja stranih aktera kojima se nastoji iskoristiti neizvjesnost u društvu i strahovi građana.

Zastupnici će vjerojatno komentirati i nedavnu Zajedničku komunikaciju Europske komisije u vezi s Europskim akcijskim planom za demokraciju i Zakonom o digitalnim uslugama.

Više informacija

U rezoluciji usvojenoj 17. travnja zastupnici su naglasili da su dezinformacije o bolesti COVID-19 velik problem u području javnog zdravlja te su zatražili uspostavu europskog izvora informacija kako bi se svim građanima osigurao pristup točnim i provjerenim podacima. Zastupnici su također pozvali tvrtke u vlasništvu društvenih medija da proaktivno sprječavaju dezinformiranje i govor mržnje u vezi s bolesti COVID-19.

Međutim, u istoj se rezoluciji izražava zabrinutost zbog stanja medijske industrije u EU-u i naglašava da bi se „mjerama koje poduzimaju vlade uvijek trebalo poštovati temeljna prava svakog pojedinca” i da bi mjere „trebale biti nužne, razmjerne i privremene”.  Ovu tematiku tijekom pandemije prati Odbor Parlamenta za građanske slobode (a posebno njegova Skupina za praćenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava – DRFMG).

Rasprava: četvrtak 18. lipnja; Postupak: izjave Vijeća i Komisije nakon čega slijedi rasprava (bez rezolucije)

NADZOR SCHENGENSKIH GRANICA: ZASTUPNICI TRAŽE ŽURNO UVOĐENJE SLOBODNOG KRETANJA

Parlament će u četvrtak raspravljati o ponovnom otvaranju unutarnjih granica u Europi i glasati o rezoluciji u petak.

Nakon uvođenja unutarnjih graničnih kontrola kako bi se obuzdala pandemija COVID-19, države članice EU-a počele su ukidati kontrole i ograničenja putovanja. Zastupnici će u srijedu s predstavnicima Vijeća i Komisije raspravljati o načinima i sredstvima povratka potpuno funkcionalnog sustava schengenskog područja.

Zastupnici će također glasati o rezoluciji u kojoj se naglašava da je brz i koordiniran povratak potpuno funkcionalnom schengenskom području od iznimne važnosti za očuvanje slobode kretanja i osiguravanje gospodarskog oporavka EU-a nakon pandemije. Zastupnici će se vjerojatno suprotstaviti svakom nekoordiniranom bilateralnom djelovanju pojedinih država članica EU-a i istaknuti načelo nediskriminacije pri ponovnom otvaranju granica.

Više informacija

Schengensko područje obuhvaća većinu država članica EU-a, osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske i Rumunjske. Od država koje nisu članice EU-a, Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn pristupili su schengenskom prostoru. Europa će uskoro proslaviti 35. obljetnicu sporazuma potpisanog 14. lipnja 1985. u Schengenu (Luksemburg) o ukidanju kontrola na unutarnjim granicama.

Rasprava: četvrtak 18. lipnja; Glasanje: petak 19. lipnja; Postupak: pitanje za usmeni odgovor, rezolucija; Konferencija za medije: četvrtak 18. lipnja

ZASTUPNICI ĆE RASPRAVLJATI O NAČINIMA ZAŠTITE STRATEŠKIH INDUSTRIJA OD PREUZIMANJA IZ INOZEMSTVA

Komisija i Vijeće u srijedu će govoriti o planovima za zaštitu europskih industrija oslabljenih krizom COVID-19.

U travnju je Komisija pokrenula savjetovanje među državama članicama o nacrtu prijedloga za proširenje područja primjene Privremenog okvira za državne potpore donesenog 19. ožujka 2020. radi potpore gospodarstvu u kontekstu pandemije.

Prijedlogom će se omogućiti potpora u obliku dokapitalizacije kojom će se dopuniti mogućnost koju države članice imaju za kupnju postojećih dionica. To bi moglo biti posebno važno kada države članice interveniraju kako bi spriječile strane kupce da preuzmu strateška poduzeća.

Rasprava: srijeda 17. lipnja; Postupak: izjave Vijeća i Komisije

ZELENO FINANCIRANJE: PARLAMENT TREBA USVOJITI KRITERIJE ZA ODRŽIVA ULAGANJA

Očekuje se da će Parlament u četvrtak odobriti nova pravila kojima će se utvrditi je li gospodarska djelatnost održiva po okoliš.

Novim zakonom utvrdit će se šest ciljeva u vezi s okolišem i omogućiti da se gospodarska djelatnost proglasi okolišno održivom ako pridonosi barem jednom od njih, a da se pritom ne nanosi znatna šteta nijednom od ostalih.

Uspostava jasnih „zelenih” kriterija za ulagače ključna je za povećanje javnog i privatnog financiranja kako bi EU do 2050. postao ugljično neutralan, kao što je utvrđeno Europskim zelenim dogovorom. Europska komisija procjenjuje da su Europi u sljedećem desetljeću potrebna dodatna ulaganja u iznosu od oko 260 milijardi eura godišnje kako bi se ostvarili trenutačni klimatski i energetski ciljevi za 2030.

Izbjegavanje negativnih posljedica COVIDa-19 na klimu

U rezoluciji Parlamenta od 15. svibnja 2020. zastupnici su također pozvali na to da ulaganja u okviru plana oporavka od bolesti COVID-19 imaju prioritet u okviru Zelenog plana te da budu usmjerena na projekte i korisnike koji poštuju Pariški sporazum, kao i ciljeve za klimatsku neutralnost i biološku raznolikost EU-a.

Na glasanju koje započinje u četvrtak u 10.30 sati predsjednik će preporučiti da se na plenarnoj sjednici potvrdi dogovor postignut s državama članicama. Ako ne bude predloženih amandmana za nova pravila, smatrat će ih se odobrenima.

Glasanje: četvrtak 18. lipnja; Postupak: redovni zakonodavni postupak, drugo čitanje

ZASTUPNICI ĆE ZATRAŽITI POJAČANU SURADNJU SA ZAPADNIM BALKANOM

Zastupnici će u srijedu glasati o nizu preporuka za odnos EU-a prema zemljama zapadnog Balkana, podržavajući njihovu europsku integraciju.

Nakon sastanka na vrhu EU-a o zapadnom Balkanu održanog u svibnju ove godine, zastupnici će glasati o rezoluciji kojom se poziva na integraciju zemalja zapadnog Balkana u Europu jer je to ključno za stabilnost i sigurnost cijelog kontinenta.

U nacrtu rezolucije također se potvrđuje da je punopravno članstvo krajnji cilj zemalja koje se žele pridružiti te ih se poziva da usmjere napore na demokratsko jačanje državnih institucija, provedbu sudskih presuda, pravosudne reforme te borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Više informacija

U ožujku je Europsko vijeće odlučilo otvoriti pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Uz njih, Crna Gora i Srbija već su započele pristupne pregovore, dok su Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni kandidati.

Glasanje: petak 19. lipnja; Postupak: nezakonodavna rezolucija

TURIZAM U KRIZI COVID-19: ZASTUPNICI ŽELE ODREDITI MJERE POTREBNE ZA SPAŠAVANJE SEKTORA

Parlament će u srijedu s Komisijom raspravljati o teškoj situaciji s kojom se suočavaju turistička poduzeća diljem Europe.

Zastupnici će također predstaviti rezoluciju o prometu i turizmu, ponovno ističući hitnu potrebu za kratkoročnim i dugoročnim potporama za oba sektora, kao i posebnu proračunsku liniju za održivi turizam u dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2021. – 2027. U nacrtu rezolucije utvrđena su područja u kojima dosad poduzete mjere nisu dostatne za potporu turističkom sektoru koji zapošljava 22,6 milijuna ljudi (11,2 % ukupnog broja zaposlenih u EU-u) i čiji je doprinos BDP-u EU-a u 2019. iznosio 9,5 %.

Nakon tri mjeseca mirovanja potrebno je učiniti više kako bi se turistima vratilo povjerenje da će sigurno putovati do Europe i unutar nje te kako bi se dodatni gubici sveli na najmanju moguću mjeru. U nacrtu rezolucije također se poziva Komisiju i države članice da hitno podrže poduzeća u prometnom i turističkom sektoru. Malim i srednjim tvrtkama posebno je potrebna veća pomoć kako bi ostale likvidne i zadržale radna mjesta, a važno je smanjiti i nepotrebna administrativna opterećenja.

Rasprava: srijeda 17. lipnja; Glasanje: petak 19. lipnja; Postupak: nezakonodavna rezolucija

 

Plenarnu sjednicu možete pratiti uživo ovdje.