[KEY NOT FOUND : wai.to_content]
 
 
 

10 godina hrvatskog Odjela za prevođenje u Europskom parlamentu

10 godina hrvatskog Odjela za prevođenje u Europskom parlamentu

 .
28-09-2020

Prije 10 godina na Europskom danu jezika u vijećnici Europskog parlamenta prvi put je i službeno sudjelovao Hrvatski jezični odjel, odnosno samo dva asistenata i dva prevoditelja. Ove godine, s 37 zaposlenih, Odjel slavi svojih prvih 10 godina u europskoj zajednici 24 jezika. 

 .

Iako još nije službeno postala članicom Europske unije niti je imala svoje zastupnike u Europskom parlamentu, Hrvatska je već imala prevoditelje u institucijama. Europski parlament prvi je od institucija EU-a u rujnu 2010. godine otvorio vrata dvama asistentima i dvama prevoditeljima koji su sudjelovali u osnivanju Hrvatskog jezičnog odjela. Iste je godine spomenuta četvorka sudjelovala na Europskom danu jezika, manifestaciji koja promiče višejezičnost kao vrijednost Unije.

Deset godina kasnije Hrvatski odjel u Europskom parlamentu broji 37 prevoditelja i asistenata. U proteklom desetljeću preveo je tisuće nezakonodavnih i zakonodavnih tekstova koji su postali slovo zakona u Hrvatskoj, različitih publikacija i objava za internetske stranice. U skladu s razvojem tehnologija proširila se i ponuda prevoditeljskih usluga, pa sada naši prevoditelji aktivno sudjeluju i u adaptaciji audiovizualnih sadržaja.

Do danas je kroz Odjel prošlo 43 prevoditelja, 20 asistenata i čak 67 stažista. Ugostili su i kolege iz drugih odjela ili institucija, kolegicu sa Suda Europske unije i nekoliko kolega stranaca koji su nakratko postali dijelom Hrvatskog odjela u okviru projekta razmjene Minestrone, a posebno se ponose činjenicom da prevode s engleskog, francuskog, španjolskog, njemačkog, talijanskog, češkog, nizozemskog, portugalskog, a uskoro i poljskog.

Proteklih deset godina obilježila su dva ciklusa europskih izbora i predsjedanje Vijećem Europske unije, kada su njihove prevoditeljske usluge i bile naročito cijenjene među zastupnicima u Parlamentu i građanima.

Čestitamo vam 10. rođendan i želimo još puno godina u višejezičnoj obitelji!

 

#EPtalks: Europska unija, dezinformacije i zapadni Balkan

 .
07-05-2020

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je još jedan virtualni susret, ovaj put s temom: Europska unija, dezinformacije i zapadni Balkan.

 .

Može li Europska unija donijeti demokraciju i vladavinu prava zemljama zapadnog Balkana, kako se proces proširenja mijenjao tijekom godina, tko su igrači koji dezinformacijama pokušavaju nametnuti jači utjecaj u regiji, što je cilj širenja dezinformacija o Europskoj uniji i što ona čini u suzbijanju lažnih vijesti? Sve su to pitanja o kojima se raspravljalo tijekom online konferencije koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj na temu: „Europska unija, dezinformacije i zapadni Balkan“. Govornici su bili: eurozastupnik Tonino Picula (SDP-S&D), generalni direktor za komunikacije Europskog parlamenta Jaume Duch Guillot,  koordinator komunikacija Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL Gordan Bosanac, te glavni urednik Faktografa, Petar Vidov.  Raspravu je pratilo oko 200 aktivista, pripadnika civilnog sektora iz regije, te srednjoškolaca.

Generalni direktor za komunikacije EP-a, Jaume Duch Guillot, govorio je štetnosti dezinformacija, pogotovo u razdobljima golemih zdravstvenih kriza kao što je pandemija bolesti COVID-19. „Dezinformacije uvijek imaju izvor, cilj i strategiju“, istaknuo je te zaključio kako je većinom riječ o pokušaju nanošenja štete demokraciji i narušavanju povjerenja građana u institucije. „Ako ste uspješni u tome, u kreiranju loših odnosa između građana i demokratskih institucija, onda u konačnici slabite i vladavinu prava“, istaknuo je Duch Guillot.  Upozorio je da ova pandemija nije samo zdravstvena kriza nego i kriza dezinformacija odnosno „infodemija“  te podsjetio da će u Europskom parlamentu biti osnovan poseban Odbor za dezinformacije od kojeg se mogu očekivati konkretne mjere i prijedlozi djelovanja. Također je istaknuo da društvene mreže i velike internetske platforme poput Twittera, Facebooka i Googla moraju pokazati odgovornost, budući da su često upravo to kanali kojima se dezinformacije šire.

Govoreći o hrvatskom kontekstu lažnih vijesti, urednik Faktografa Petar Vidov istaknuo je kako je trenutačno najviše dezinformacija vezano uz razne konstrukcije o cjepivu. „Cilj je stvoriti masovni pokret protiv cjepiva“, zaključio je. Upozorio je da i golema količina lažnih vijesti dolazi od strane ljudi koji se pokušavaju okoristiti ovom situacijom kako bi zaradili.

Zastupnik Tonino Picula analizirao je europsku politiku proširenja te ustvrdio kako je ona najučinkovitiji vanjskopolitički instrument Europske unije, te dokazano stabilizirajući faktor. Istaknuo je kako bi proširenje na zapadni Balkan EU-u donijelo višestruku korist. „Pomoglo bi Uniji da ponovno stekne kredibilitet u regiji, te dokazalo da je sposobna utjecati na događaje u susjedstvu i nositi se s izazovima 21. stoljeća, jednako kao što je to mogla u drugoj polovici 20. stoljeća.“ Podsjetio je da je Europska unija osigurala 3,3 milijarde eura za pomoć zemljama zapadnog Balkana u borbi protiv koronakrize, što je također poruka tamošnjim građanima da nisu ostavljeni sami. Procijenio je da bi Sjeverna Makedonija i Albanija, koje su dobile zeleno svjetlo za pregovore, ali još čekaju točan datum za njihov početak, mogle stvarno taj proces otvoriti iduće godine, tijekom slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Koordinator komunikacija Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL, Gordan Bosanac, podsjetio je na jučerašnju deklaraciju nevladinih udruga iz regije povodom summita o zapadnom Balkanu, u kojoj su najjače organizacije iz područja borbe za vladavinu prava postavile pitanje je li Europska unija danas dovoljna snaga koja može regiji donijeti demokraciju. „Kada Unija dobije takvu poruku od ljudi koji su njezini prvi suradnici na terenu, onda se treba zamisliti“, zaključio je Bosanac.

Videozapis današnje rasprave uskoro će biti dostupan na YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Rasprava Europska unija, dezinformacije i zapadni Balkan"  dio je ciklusa online susreta #EPtalks četvrtkom, posvećenih različitim izazovima koje nameće koronakriza. Kroz razgovor sa stručnjacima i eurozastupnicima pretresaju ih maturanti i profesori škola ambasadora Europskog parlamenta iz cijele Hrvatske.

Program Škola ambasador Europskog parlamenta provodi se od 2016. godine, s ciljem podizanja razine informiranosti mladih o Europskoj uniji, kao i svijesti o zajedničkim vrijednostima i pravima. Programom je do sada obuhvaćeno pedesetak gimnazija i strukovnih škola.

Na raspolaganju smo za dodatne informacije novinarima zainteresiranim za kontakt sa sudionicima.