IZVJEŠĆE o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Italiji, Sloveniji, Austriji, Grčkoj i Francuskoj u vezi sa šest prirodnih katastrofa koje su se dogodile 2023.
26.9.2024 - (COM(2024)0325 – C10‑0088/2024 – 2024/0212(BUD))
Odbor za proračune
Izvjestitelj: Georgios Aftias
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Italiji, Sloveniji, Austriji, Grčkoj i Francuskoj u vezi sa šest prirodnih katastrofa koje su se dogodile 2023.
(COM(2024)0325 – C10‑0088/2024 – 2024/0212(BUD))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2024)0325 – C10‑0088/2024),
– uzimajući u obzir članak 107. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije[1],
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.[2], a posebno njezin članak 9.,
– uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava[3], a posebno njegovu točku 10.,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu[4],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2024. o Nacrtu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.[5],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o učinkovitosti država članica pri korištenju novca iz Fonda solidarnosti EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa[6],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2021. o reviziji Fonda solidarnosti Europske unije[7],
– uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš br. 1/2024 – Europska procjena klimatskih rizika (EUCRA),
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A10‑0002/2024),
A. budući da je između 1. i 17. svibnja 2023. u talijanskoj regiji Emilia-Romagna došlo do iznimno obilnih padalina koje su dovele do poplava, što je potom dovelo do ukupne izravne štete koju su talijanske vlasti procijenile na 8,5 milijardi EUR;
B. budući da je od 3. do 6. kolovoza 2023. Slovenija bila pogođena obilnim padalinama koje su dovele do poplava diljem zemlje, što je bila dosad najgora prirodna katastrofa u toj zemlji koja je, prema Komisiji, uzrokovala izravnu štetu u ukupnom iznosu od 7,3 milijarde EUR;
C. budući da su u razdoblju od 3. do 6. kolovoza 2023. Austriju pogodile obilne padaline koje su dovele do poplava u južnim austrijskim regijama, što je uzrokovalo ukupnu izravnu štetu koju su austrijske vlasti procijenile na 208 milijuna EUR;
D. budući da je od 4. do 11. rujna 2023. Grčku pogodila sredozemna oluja „Daniel”, koja je prouzročila obilne kiše i dovela do poplava na više lokacija u središnjoj Grčkoj, posebno u regiji Tesaliji, što je dovelo do ukupne izravne štete koju su grčke vlasti procijenile na 2,3 milijarde EUR;
E. budući da su između 25. listopada i 10. studenoga 2023. u talijanskoj regiji Toskani zabilježene obilne padaline koje su uzrokovale bujice i ukupnu izravnu štetu koju su talijanske vlasti procijenile na 2,7 milijardi EUR;
F. budući da je od 2. do 9. studenoga 2023. nekadašnja regija Nord-Pas-de-Calais u francuskoj regiji Hauts-de-France bila pogođena obilnim padalinama koje su uzrokovale poplave, što je dovelo do ukupne izravne štete koju su francuske vlasti procijenile na 1,9 milijardi EUR;
1. izražava duboku solidarnost sa svim žrtvama, njihovim obiteljima i svim pojedincima pogođenima razornim poplavama u Italiji, Sloveniji, Austriji, Grčkoj i Francuskoj, kao i s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima uključenima u napore za pružanje pomoći;
2. pozdravlja ovu odluku kao konkretan i vidljiv oblik solidarnosti Unije s građanima i regijama u pogođenim područjima u Italiji, Sloveniji, Austriji, Grčkoj i Francuskoj;
3. ponavlja da je važno informirati javnost o vidljivim koristima koje proizlaze iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) te dodatno povećati svijest građana o instrumentima i programima Unije;
4. ističe sve veći broj ozbiljnih i razornih prirodnih katastrofa u Europi te poziva države članice i Komisiju da ulažu u mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima kako bi se izbjegli ljudski i gospodarski gubici; smatra da bi proračun FSEU-a ili njegov ekvivalent trebalo proširiti s obzirom na predstojeći prijedlog Komisije o novom višegodišnjem financijskom okviru i naknadne međuinstitucijske pregovore; potiče Komisiju da poveća proračun europske pričuve za solidarnost i da se pobrine za to da se ukupnim iznosom sredstava i modalitetima dodjele osigura optimalna učinkovitost FSEU-a;
5. naglašava da su zbog klimatskih promjena otoci i obalne regije posebno izloženi prirodnim katastrofama; uviđa da pojave kao što su potresi, poplave, vulkanske erupcije i suše, koje utječu i na jezera i rijeke, predstavljaju sve veću prijetnju mnogim europskim regijama, posebno onima na Sredozemlju; dovodi u pitanje je li FSEU na odgovarajući način usklađen s hitnim potrebama povezanima s prilagodbom klimatskim promjenama u tim posebno osjetljivim područjima; stoga smatra da bi otoci i obalne regije trebali dobiti odgovarajuća financijska sredstva u okviru FSEU-a kako bi se riješili njihovi specifični nedostaci;
6. naglašava da je FSEU samo kurativni instrument i da bi Unija također trebala nastaviti rješavati pitanja prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja podupiranjem europskih i nacionalnih politika za sprečavanje prirodnih katastrofa; ističe da se u izvješću Europske agencije za okoliš br. 1/2024 „Europska procjena klimatskih rizika” upozorava da blok nije pripremljen za učinke klimatskih promjena i naglašava potrebu za djelovanjem kako bi se izbjeglo da utvrđeni klimatski rizici dosegnu kritične razine; poziva države članice i Komisiju da daju svoj doprinos postizanju ciljeva dogovorenih na sastanku na vrhu o klimi u Parizu; podsjeća da je potrebno stvoriti učinkovite sinergije s drugim politikama i programima Unije i naglašava da bi države članice trebale na najbolji način iskoristiti mogućnosti financiranja, posebno Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda +, Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, Kohezijskog fonda i programa ruralnog razvoja; također naglašava potrebu za preventivnim mjerama, ne samo kako bi se ublažila buduća šteta, već i kako bi se spriječilo pogoršanje rizičnih uvjeta nakon katastrofalnih događaja, kao što su šumski požari, odroni tla ili isušivanje jezera i rijeka; naglašava da je važno osigurati odgovarajuću fleksibilnost među različitim programima; naglašava da pomoć koja se pruža u okviru FSEU-a ne bi smjela biti na štetu europskih sredstava koja države članice primaju u okviru drugih programa ili politika Unije; podsjeća da države članice mogu dodijeliti državnu potporu, u skladu s primjenjivim pravilima Unije, prvenstveno poljoprivrednim poduzećima koja su pretrpjela štetu zbog prirodnih katastrofa;
7. podsjeća na važnost brze i pouzdane procjene štete kojom se uzimaju u obzir gospodarske posljedice i poziva na ulaganje većih operativnih napora kako bi se smanjilo prosječno vrijeme za isplatu predujmova, uz istodobno osiguravanje zaštite proračuna Unije; poziva Komisiju da dodatno pojednostavni postupak i skrati vrijeme potrebno za obradu zahtjeva za mobilizaciju FSEU-a, da ubrza vrijeme odgovora i osigura da sredstva brzo stignu do pogođenih regija s obzirom da prirodne katastrofe uzrokuju znatnu štetu koja narušava svakodnevni život i lokalna gospodarstva; naglašava potrebu za razumnom fleksibilnošću kada se zemlje primateljice suočavaju s opravdanim kašnjenjima i izazovima u podnošenju zahtjeva za dodjelu i korištenju dodijeljenih sredstava; poziva države članice da uzmu u obzir da prirodne katastrofe posebno utječu na ranjivo stanovništvo zbog socioekonomskih čimbenika koji dodatno otežavaju njihovu sposobnost za oporavkom;
8. ističe hitnu potrebu za pružanjem neposredne financijske pomoći putem FSEU-a kako bi se osiguralo da potpora može pravodobno doprijeti do pogođenih regija;
9. odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;
10. nalaže svojoj predsjednici da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;
11. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.
PRILOG: ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Italiji, Sloveniji, Austriji, Grčkoj i Francuskoj u vezi sa šest prirodnih katastrofa koje su se dogodile 2023.
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije[8], a posebno njezin članak 4. stavak 3.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.[9], a posebno njezin članak 9.,
uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (Međuinstitucijski sporazum)[10], a osobito njegovu točku 10.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) Fondom solidarnosti Europske unije („Fond”) Uniji se želi omogućiti da brzo, učinkovito i fleksibilno reagira na izvanredne situacije kako bi pokazala solidarnost sa stanovništvom regija pogođenih velikim ili regionalnim prirodnim katastrofama ili izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja.
(2) Fond ne smije premašiti gornje granice utvrđene člankom 9. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093, kako je izmijenjena Uredbom (EU, Euratom) 2024/765[11].
(3) Italija je 24. srpnja 2023. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon poplava u regiji Emiliji i Romanji u svibnju 2023.
(4) Slovenija je 20. listopada 2023. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon poplava u kolovozu 2023.
(5) Austrija je 19. listopada 2023. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon poplava u kolovozu 2023.
(6) Grčka je 20. studenoga 2023. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon poplava u rujnu 2023.
(7) Italija je 19. siječnja 2024. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon poplava u Toskani u listopadu i studenome 2023.
(8) Francuska je 24. siječnja 2024. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon poplava u studenome 2023.
(9) Navedeni zahtjevi udovoljavaju uvjetima za osiguravanje financijskog doprinosa iz Fonda, utvrđenima člankom 4. Uredbe (EZ) br. 2012/2002.
(10) Fond bi stoga trebalo mobilizirati kako bi se osigurao financijski doprinos Italiji, Sloveniji, Austriji, Grčkoj i Francuskoj.
(11) Radi što brže mobilizacije Fonda ova bi se Odluka trebala primjenjivati od datuma njezina donošenja,
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
Članak 1.
U okviru općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2024. mobilizira se Fond solidarnosti Europske unije te se u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje u vezi s prirodnim katastrofama osiguravaju sljedeći iznosi:
(a) iznos od 378 833 540 EUR za Italiju u vezi s poplavama u regiji Emiliji i Romanji u svibnju 2023.;
(b) iznos od 428 405 059 EUR za Sloveniju u vezi s poplavama u kolovozu 2023.;
(c) iznos od 5 199 245 EUR za Austriju u vezi s poplavama u kolovozu 2023.;
(d) iznos od 101 528 949 EUR za Grčku u vezi s poplavama u rujnu 2023.;
(e) iznos od 67 811 826 EUR za Italiju u vezi s poplavama u regiji Toskani u listopadu i studenome 2023.;
(f) iznos od 46 763 069 EUR za Francusku u vezi s poplavama u bivšoj regiji Nord-Pas-de-Calais u studenome 2023.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od … [datum donošenja].
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Europski parlament Za Vijeće
OBRAZLOŽENJE
Komisija predlaže mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije („FSEU”) u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 (dalje u tekstu „Uredba o FSEU-u”) u iznosu od 1 028 541 689 EUR radi pružanja pomoći Italiji, Sloveniji, Austriji, Grčkoj i Francuskoj u vezi s prirodnim katastrofama (poplavama) koje 2023. pogodile te zemlje.
Italija – katastrofa velikih razmjera: poplave u regiji Emilia-Romagna
Regiju Emilia-Romagna u Italiji su od 1. do 17. svibnja 2023. pogodile obilne kiše, nakon čega su uslijedile poplave. Pogođeno je sedam pokrajina u središnjem i istočnom dijelu regije, a jako obilne padaline i velika kumulativna količina oborina posebno su zabilježene u brdovitim i planinskim područjima. Ukupna kumulativna količina oborina zabilježena u tom razdoblju iznosila je od 200 do 500 mm. Poplave koje su uslijedile imale su teške posljedice: poginulo je 14 osoba, a uz to su zabilježeni veliki gospodarski gubici zbog uništenja infrastrukture i štete na javnoj i privatnoj imovini. Ekstremni meteorološki uvjeti izazvali su više od 1500 klizišta, što je prouzročilo veliku štetu na cestama i zgradama, mrežnoj infrastrukturi i vodotocima.
Talijanska tijela ukupnu izravnu štetu nastalu zbog katastrofe procjenjuju na 8,5 milijardi EUR. Taj iznos premašuje prag za „prirodne katastrofe velikih razmjera” za Italiju koji je za 2023. utvrđen na 3,8 milijardi EUR. Ta se katastrofa stoga može smatrati „prirodnom katastrofom velikih razmjera” u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe o FSEU-u.
Slovenija – katastrofa velikih razmjera: poplave
Od 3. do 6. kolovoza 2023. snažna ciklona uzrokovala je obilne padaline. Obilne kiše i pljuskovi izazvali su velike poplave, klizišta i odrone zemlje. Najviše oborina, do 150 – 200 mm, izmjereno je u sjevernom dijelu Slovenije. Poplava je bila nesvakidašnja jer je uključivala tri najveće slovenske rijeke. Visoke vode uništile su ceste, mostove, vodoopskrbnu infrastrukturu, kanalizaciju, električni sustav, brojne kuće i urbana područja te poljoprivredna zemljišta.
Prema Komisiji, ukupna izravna šteta nastala kao posljedica katastrofe iznosila je 7,3 milijardi EUR. Taj iznos premašuje prag za „prirodne katastrofe velikih razmjera” za Sloveniju od 0,6 % njezinog bruto nacionalnog dohotka (BND), koji je 2023. iznosio 308,8 milijuna EUR. Ta se katastrofa stoga može smatrati „prirodnom katastrofom velikih razmjera” u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe o FSEU-u.
Austrija – katastrofa u susjednoj državi: poplave
Od 3. do 6. kolovoza 2023. obilne kiše prouzročile su brojna oštećenja javne i privatne infrastrukture u južnoj Austriji, posebno u Donjoj Koruškoj i Štajerskoj. Kiša je poplavila zgrade, podrume, garaže, šume i polja te izazvala više od 900 bujica blata i klizišta. Više od 120 zajednica pretrpjelo je štetu od oluje, a zabilježeni su i izolirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog porasta razine podzemnih voda. Dodatna šteta prijavljena je u susjednim saveznim pokrajinama kao što su Salzburg i Gradišće.
Austrijska tijela podnijela su zahtjev na temelju kriterija katastrofe u „susjednoj državi”, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 4. Uredbe o FSEU-u, kojim se propisuje da se pomoć iz FSEU-a može mobilizirati i za svaku prirodnu katastrofu u prihvatljivoj državi koja je ujedno prirodna katastrofa velikih razmjera u susjednoj prihvatljivoj državi. Austrija je ukupnu izravnu štetu uzrokovanu katastrofom procijenila na 208,0 milijuna EUR. S obzirom na to da se ista prirodna katastrofa smatra „prirodnom katastrofom velikih razmjera” u Sloveniji, susjednoj prihvatljivoj državi, zahtjev Austrije prihvatljiv je za doprinos iz FSEU-a u skladu s člankom 2. stavkom 4. Uredbe o FSEU-u.
Grčka – katastrofa velikih razmjera: ciklon
U razdoblju od 4. do 11. rujna 2023. došlo je do snažne i opsežne meteorološko-hidrološke nepogode obilježene obilnom i dugotrajnom kišom koja je uzrokovala je katastrofalne poplave na više lokacija u središnjoj Grčkoj, posebno u regiji Tesaliji. Ukupna kumulativna količina padalina zabilježena tijekom cijelog razdoblja trajanja nepogode u pogođenim regijama iznosila je od 400 do 1000 mm. Količina oborina u najvećem dijelu regije usporediva je s prosječnom godišnjom količinom padalina. Obilne kiše uzrokovale su velike poplave u središnjoj Grčkoj, zbog čega su šira područja bila poplavljena. Posljedica poplava bilo je masovno uništenje infrastrukture jer je voda u potocima tekla cestama, rušila zgrade i mostove te potopila cijela sela. Osim velikih gospodarskih gubitaka zbog uništenja infrastrukture i štete za javnu i privatnu imovinu, prvenstveno u poljoprivrednoj i stočarskoj industriji te u malim i srednjim poduzećima, 17 osoba izgubilo je živote.
Grčka tijela ukupnu izravnu štetu nastalu kao posljedica katastrofe procjenjuju na 2,3 milijardi EUR. Taj iznos premašuje prag za „prirodne katastrofe velikih razmjera” za Grčku od 0,6 % bruto nacionalnog dohotka (BND), koji je 2023. iznosio 1,1 milijardu EUR. Ta se katastrofa stoga može smatrati „prirodnom katastrofom velikih razmjera” u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe o FSEU-u.
Italija – regionalna katastrofa: poplave u regiji Toskani
Talijansku regiju Toskanu od 25. listopada do 10. studenoga 2023. pogodile su ekstremne količine padalina u relativno kratkom vremenskom razdoblju, posebno u pokrajinama Prato, Firenca, Pisa, Pistoia i Livorno. Kiša popraćena jakim vjetrom izazvala je bujične poplave i klizišta. Poplave koje su uslijedile imale su teške posljedice. Nepogoda je prouzročila znatnu gospodarsku štetu, usmrtila sedam ljudi i prisilila tisuće ljudi da napuste svoje domove.
U zahtjevu je taj događaj predstavljen kao „regionalna prirodna katastrofa” iz članka 2. stavka 3. Uredbe o FSEU-u, prema kojem je to prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice veću od 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te regije. Talijanska tijela ukupnu izravnu štetu nastalu kao posljedica katastrofe procjenjuju na 2,7 milijardi EUR. Taj iznos čini približno 2,4 % BDP-a regije Toskane i premašuje navedeni primjenjivi prag za „regionalnu katastrofu”, koji za regiju Toskanu 2024. iznosi 1,7 milijardi EUR.
Francuska – regionalna katastrofa: poplave
Bivšu regiju Nord-Pas-de-Calais u regiji Hauts-de-France u Francuskoj od 2. do 9. studenoga 2023. pogodile su velike količine padalina, koje su u nekim područjima dosegle 271 mm. Te su okolnosti dovele do naglog porasta razine rijeka u kratkom vremenskom razdoblju i do izlijevanja velikih rijeka. Ta je nepogoda imala teške posljedice i uzrokovala brojne odrone zemlje, zbog kojih su naknadno zatvorene ceste. Katastrofa je prouzročila znatnu gospodarsku štetu i prisilila tisuće ljudi da napuste svoje domove.
U zahtjevu je taj događaj predstavljen kao „regionalna prirodna katastrofa” iz članka 2. stavka 3. Uredbe o FSEU-u, prema kojem je to prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice veću od 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te regije. Francuska tijela procijenila su ukupnu izravnu štetu nastalu kao posljedica katastrofe na 1,9 milijardi EUR. Taj iznos čini približno 1,64 % BDP-a bivše regije Nord-Pas-de-Calais[12] i premašuje navedeni primjenjivi prag za „regionalnu katastrofu”, koji za bivšu regiju Nord-Pas-de-Calais 2024. iznosi 1,8 milijardi EUR[13].
Zaključak
Metodologija za izračun pomoći navedena je u Godišnjem izvješću o FSEU-u za razdoblje 2002. – 2003. te su je prihvatili Vijeće i Europski parlament. Komisija stoga predlaže proračunskom tijelu da za svih šest zahtjeva mobilizira sljedeće iznose:
Katastrofa |
Ukupna izravna šteta (EUR) |
Prag za katastrofe (EUR) |
2,5 % ukupne izravne štete (EUR) |
2,5 % ukupne izravne štete do praga za katastrofe velikih razmjera (EUR) |
6 % izravne štete iznad praga za katastrofe velikih razmjera (EUR) |
Predloženi iznos pomoći u okviru FSEU-a (EUR) |
Plaćanje unaprijed (EUR) |
Preostali iznos za plaćanje (EUR) |
|
|
|
regionalna / velikih razmjera |
regionalna katastrofa |
izračun pomoći za katastrofu velikih razmjera |
|
|
|
||
Italija (Emilia-Romagna) – poplave (katastrofa velikih razmjera) |
8 533 315 251 |
3 804 725 000 |
N/D |
95 118 125 |
283 715 415 |
378 833 540 |
94 708 385 |
284 125 155 |
|
Slovenija – poplave (katastrofa velikih razmjera) |
7 320 232 816 |
308 826 000 |
N/D |
7 720 650 |
420 684 409 |
428 405 059 |
100 000 000 |
328 405 059 |
|
Austrija – poplave (susjedna zemlja) |
207 969 814 |
N/D |
5 199 245 |
N/D |
N/D |
5 199 245 |
N/D |
5 199 245 |
|
Grčka – poplave (katastrofa velikih razmjera) |
2 325 232 656 |
1 085 286 000 |
N/D |
27 132 150 |
74 396 799 |
101 528 949 |
25 382 237 |
76 146 712 |
|
Italija (Toskana) – poplave (regionalna katastrofa) |
2 712 473 053 |
1 719 230 000 |
67 811 826 |
N/D |
N/D |
67 811 826 |
N/D |
67 811 826 |
|
Francuska – poplave (regionalna katastrofa) |
1 870 522 773 |
1 839 110 000 |
46 763 069 |
N/D |
N/D |
46 763 069 |
11 690 767 |
35 072 302 |
|
UKUPNO |
1 028 541 689 |
231 781 389 |
796 760 300 |
||||||
Uredbom Vijeća 2024/765[14] od 29. veljače 2024. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. pričuva za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR) podijeljena je na dva zasebna instrumenta: europsku pričuvu za solidarnost i pričuvu za pomoć u nuždi. Europska pričuva za solidarnost s godišnjim iznosom od 1 016 milijuna EUR (u cijenama iz 2018., što odgovara iznosu od 1 144,2 milijuna EUR u cijenama iz 2024.) upotrijebit će se za pomoć u hitnim situacijama obuhvaćenima FSEU-om.
Kako bi se izbjeglo prerano iscrpljivanje godišnjih dodijeljenih sredstava, člankom 3. stavkom 7. Uredbe o FSEU-u i člankom 9. stavkom 2. drugim podstavkom izmijenjene Uredbe o VFO-u propisuje se da 25 % godišnjih dodijeljenih sredstava FSEU-a (tj. 286 milijuna EUR za 2024.) ostaje raspoloživo 1. listopada svake godine.
Naposljetku, u skladu s člankom 4.a stavkom 4. Uredbe o FSEU-u iznos od 50 000 000 EUR već je upisan u opći proračun EU-a za 2024. (u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje) za isplate eventualnih predujmova.
Stoga je najveći iznos koji FSEU u ovoj fazi može iskoristiti iz dodijeljenih sredstava iz europske pričuve za solidarnost za 2024. godinu 808 135 764 EUR, što omogućuje da se pokriju potrebe za plaćanjima u okviru ove mobilizacije.
Raspoloživ iznos u okviru EUSF-a u 2024.: |
|
Ukupna godišnja dodijeljena sredstva EUSF-a za 2024. |
1 144 181 018 |
Tranša dostupna nakon 1. listopada (-) |
286 045 254 |
Sredstva rezervirana za predujmove (-) |
50 000 000 |
Iznos dostupan prije 1. listopada |
808 135 764 |
Iznos koji će se upotrijebiti za ovu mobilizaciju |
796 760 300 |
Izvjestitelj preporuča da se, u znak europske solidarnosti s Italijom, Slovenijom, Austrijom, Grčkom i Francuskom, Prijedlog odluke Komisije priložen ovom izvješću žurno odobri te da se brzo mobiliziraju spomenuti iznosi. Izvjestitelj poziva Komisiju da taj financijski doprinos isplati što je prije moguće.
PRILOG: SUBJEKTI ILI OSOBE OD KOJIH JE IZVJESTITELJ PRIMIO INFORMACIJE
Izvjestitelj izjavljuje, pod svojom isključivom odgovornošću, da nije primio nikakve informacije ni od jednog subjekta ili osobe koje bi u skladu s člankom 8. Priloga I. Poslovniku trebalo navesti u ovom Prilogu.
INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja |
23.9.2024 |
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
30 2 1 |
||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Georgios Aftias, Rasmus Andresen, Olivier Chastel, Tamás Deutsch, Angéline Furet, Jens Geier, Thomas Geisel, Jean-Marc Germain, Monika Hohlmeier, Alexander Jungbluth, Ondřej Kovařík, Giuseppe Lupo, Siegfried Mureşan, Victor Negrescu, Danuše Nerudová, João Oliveira, Younous Omarjee, Bogdan Rzońca, Julien Sanchez, Lukas Sieper, Carla Tavares, Lucia Yar, Auke Zijlstra |
|||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Dick Erixon, Niclas Herbst, Moritz Körner, Rasmus Nordqvist, Kai Tegethoff, Anouk Van Brug |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 216. st. 7. Poslovnika |
Lina Gálvez, Hannes Heide, Ana Miguel Pedro, Bogdan Andrzej Zdrojewski |
|||
POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU
30 |
+ |
ECR |
Bogdan Rzońca |
NI |
Thomas Geisel, Lukas Sieper |
PPE |
Georgios Aftias, Niclas Herbst, Monika Hohlmeier, Siegfried Mureşan, Danuše Nerudová, Ana Miguel Pedro, Bogdan Andrzej Zdrojewski |
PfE |
Tamás Deutsch, Angéline Furet, Ondřej Kovařík, Julien Sanchez |
Renew |
Olivier Chastel, Moritz Körner, Anouk Van Brug, Lucia Yar |
S&D |
Lina Gálvez, Jens Geier, Jean-Marc Germain, Hannes Heide, Giuseppe Lupo, Victor Negrescu, Carla Tavares |
The Left |
João Oliveira, Younous Omarjee |
Verts/ALE |
Rasmus Andresen, Rasmus Nordqvist, Kai Tegethoff |
2 |
- |
ECR |
Dick Erixon |
ESN |
Alexander Jungbluth |
1 |
0 |
PfE |
Auke Zijlstra |
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani
- [1] SL L 311, 14.11.2002., str. 3., ELI: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32002R2012
- [2] SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11., ELI: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32020R2093.
- [3] SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28., ELI: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32020Q1222(01).
- [4] SL L 231, 30.6.2021., str. 60., ELI: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32021R1058.
- [5] Usvojeni tekstovi, P9_TA(2024)0082.
- [6] SL C 184, 5.5.2022., str. 82.
- [7] SL C 15, 12.1.2022., str. 2.
- [8] SL L 311, 14.11.2002., str. 3, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2002/2012/oj.
- [9] SL L 433I, 22.12.2020., str. 11, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2020/2093/oj.
- [10] SL L 433I, 22.12.2020., str. 28, ELI: http://data.europa.eu/eli/agree_interinstit/2020/1222/oj.
- [11] Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2024/765 od 29. veljače 2024. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. (SL L, 2024/765, 29.2.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/765/oj).
- Datum unosi Parlament prije objave u SL-u.
- [12] Nord-Pas-de-Calais je regija razine NUTS 2 koja odgovara jednoj od dviju bivših regija (regije Nord-Pas-de-Calais i Pikardija) koje su 2016. spojene u regiju Hauts-de-France.
- [13] Zahtjev je podnesen 2024., stoga se primjenjuje prag za 2024.
- [14] Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 2024/765 od 29. veljače 2024. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. (SL L, 2024/765, 29.2.2024., ELI: https://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2024/765/oj?locale=hr).