IZVJEŠĆE „Prema učinkovitijem i financijski isplativijem usmenom prevođenju u Europskom parlamentu”

24.6.2013 - (2011/2287(INI))

Odbor za proračunski nadzor
Izvjestiteljica: Esther de Lange

Amandmani

• 001-001 (PDF - 138 KB)
• 001-001 (DOC - 157 KB)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

„Prema učinkovitijem i financijski isplativijem usmenom prevođenju u Europskom parlamentu”

(2011/2287(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir članak 286. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. kolovoza 2006. o posebnom izvješću Revizorskog suda br. 5/2005 o tumačenju rashoda Parlamenta, Komisije i Vijeća[1],

–   uzimajući u obzir posebno izvješće Revizorskog suda br. 5/2005: tumačenje rashoda Parlamenta, Komisije i Vijeća, zajedno s odgovorima institucija[2],

–   uzimajući u obzir napomenu upućenu članovima Predsjedništva pod nazivom „ učinkovita potpuna višejezičnost u usmenom prevođenju – provedba odluke o proračunu Europskog parlamenta za 2012.”,

–   uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika Europskog parlamenta od 25. siječnja 2013. pod nazivom „Priprema za složenost – Europski parlament 2025.”[3],

–   uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A7 – 0000/2013),

A. budući da je višejezičnost jedan od glavnih značajki Europskog parlamenta i cijele Unije koja poštuje kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava jednako postupanje prema građanima EU-a različitog porijekla;

B.  budući da je načelo višejezičnosti u Europskom parlamentu temelj političkog, suzakonodavnog i komunikacijskog djelovanja te institucije;

C. budući da načelo višejezičnosti u Europskom parlamentu štiti od nepotrebnih prepreka koje utječu na pravo europskih građana da se kandidiraju na izborima za Europski parlament;

D. budući da se višejezičnošću jamči pravo građana na komunikaciju s Europskim parlamentom na bilo kojem od službenih jezika EU-a, čime ih se omogućuje da ostvare svoje pravo na demokratski nadzor;

E.  budući da jezične usluge Europskog parlamenta olakšavaju komunikaciju te na taj način osiguravaju da Parlament ostane otvoren svim građanima Europe, osiguravajući transparentnost unutar jedinstvene višejezične strukture Unije koja se temelji na 23 službena jezika;

F.  budući da Poslovnik Parlamenta propisuje da zastupnici mogu govoriti na službenom jeziku po svom izboru i osigurava usmeno prevođenje na druge službene jezike, čime se poštuje demokratsko pravo prema kojem pojedinac može biti izabran u Europski parlament bez obzira na svoje jezične vještine;

G. budući da je zbog uzastopnih proširenja izazov višejezičnosti dosegao potpuno novu dimenziju u smislu veličine, složenosti i važnosti politike, te budući da sve veća višejezičnost naravno znači i sve veće troškove za Europski parlament a time i za građane Unije;

H. budući da su u proračunu Parlamenta za 2012. bile potrebne značajne uštede, uključujući smanjenje troškova za usluge usmenog prevođenja u iznosu od 10 milijuna eura godišnje, kako bi se povećanje proračuna ograničilo na 1,9 % u usporedbi s godinom ranije;

Okvir usmenog prevođenja u Europskom parlamentu

1.  priznaje da Europska unija jedina u svijetu vodi službenu politiku višejezičnosti temeljenu na 23 službena jezika, uskoro 24, s ukupno 506, uskoro 552, jezične kombinacije koje se trebaju obuhvatiti; u tom smislu pozdravlja vrlo visoku razinu kvalitete usluga usmenog prevođenja Parlamenta, ali vjeruje da je potrebno pronaći načine smanjenja tereta koji proizlazi iz kompleksne strukture višejezičnosti i njezinih značajnih i rastućih troškova;

2.  utvrđuje da se od svih jezika na plenarnoj sjednici od rujna 2009. do veljače 2013. u Strasbourgu i Bruxellesu engleski koristio 26 979 minuta (29,1 %), njemački 12 556 minuta (13,6 %), francuski 8 841 minutu (9,5 %), estonski 109 minuta (0,1 %) a malteški 195 minuta (0,2 %);

3.  utvrđuje da neka multinacionalna tijela kao što su Ujedinjeni narodi i Organizacija sjevernoatlantskog ugovora djeluju samo na međuvladinoj razini i nemaju zakonodavnu funkciju; u tom smislu ukazuje da UN sa svoja 192 člana ima jezični režim od šest službenih jezika te da NATO sa svojih 28 članova koristi uglavnom engleski jezik, unatoč tome što ima dva službena jezika;

4.  međutim naglašava da je Parlament izravno izabrano političko tijelo čiji su zastupnici izabrani bez obzira na svoje jezične vještine; stoga ponovno potvrđuje da je pravo svakog zastupnika da govori na službenom jeziku po vlastitom izboru temeljno načelo načina djelovanja Europskog parlamenta;

5.  utvrđuje da su praktične implikacije korištenja službenih jezika u Europskom parlamentu navedene u „Kodeksu višejezičnosti”, ažuriranom 2008. godine; utvrđuje da je idejom „kontrolirane potpune višejezičnosti” koja je sadržana u tom Kodeksu očuvana jednakost među zastupnicima i građanima; ukazuje da će provedba višejezičnosti, temeljena na principu „usmenog prijevoda na zahtjev”, dugoročno ovisiti o tome koliko će korisnici jezičnih usluga biti u potpunosti svjesni troškova pružanja tih usluga, dakle svoje odgovornosti da ih iskoriste na najbolji mogući način;

6.  vjeruje da se načelo dobrog financijskog upravljanja mora primijeniti i na usmeno prevođenje te da bi se kritičkom analizom trebalo trajno procijeniti gdje i kako se učinkovitost može poboljšati a troškovi kontrolirati ili ograničiti, kako bi se osigurala najbolja vrijednost za novac poreznih obveznika EU-a.

Učinkovita upotreba sredstava usmenog prevođenja

7.  uzima u obzir odluku o „učinkovitoj potpunoj višejezičnosti u usmenom prevođenju” koju je Predsjedništvo Parlamenta donijelo 2011., kojom se povećava učinkovitost usluga usmenog prevođenja i smanjuju strukturni troškovi na sljedeći način: i. usklađivanjem potreba i dostupnih financijskih i ljudskih resursa za putovanja izaslanstva Parlamenta, ii. davanjem prednosti usmenom prevođenju za vrijeme trijaloga u tjednima sjednica odbora, iii. ravnomjernijom raspodjelom sjednica odbora tijekom tjedna, iv. strožom kontrolom trajanja sjednica u večernjim satima;

8.  pozdravlja činjenicu da su se kao rezultat toga proračunska sredstva za usmeno prevođenje u Parlamentu počela smanjivati; ukazuje da je 2010. proračun iznosio 54 990 000 eura, 2011. iznosio je 56 964 283 eura a 2012. trenutno iznosi 47 000 000 eura, iako se konačan iznos za 2012. neće znati do 31. prosinca 2013. te mogao bi biti i veći;

9.  utvrđuje da procjena za proračun Glavne uprave za usmeno prevođenje za 2013. iznosi 58 000 000 eura, od čega je 53 000 000 eura direktno vezano za usluge usmenog prevođenja; traži da ga se detaljno i redovno obavijesti o konkretnim rezultatima inicijative „učinkovite potpune višejezičnosti” za proračun 2013., posebno u odnosu na smanjenje ili povećanje očekivanih troškova;

10. nadalje utvrđuje da, iako je trošak usluga usmenog prevođenja u Parlamentu do kraja 2012. iznosio 157 954 283 eura u razdoblju od tri godine, postignuto je smanjenje od 17 % u odnosu na iznos proračuna za 2010. i 2012.; utvrđuje da pametnom uštedom koja je postignuta na području usluga usmenog prevođenja nije ugroženo načelo višejezičnosti te ističe da se zastupnicima mora osigurati jednaki pristup jezičnim uslugama i odgovarajući radni uvjeti za te usluge;

11. pozdravlja procjenu prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2014. kojom se predlaže smanjenje troškova usmenog prevođenja za 23 % u odnosu na 53 000 000 eura iz proračuna za 2013.; traži detaljne informacije koje dokazuju da su predložena smanjenja ostvariva te da to neće utjecati na odličnu kvalitetu usmenog prevođenja;

12. naglašava da su provedbom „učinkovite potpune višejezičnosti” postignuti značajni dobici ravnomjernijom raspodjelom sjednica odbora tijekom tjedna, bez da se ukupan broj sjednica odbora imalo smanjio; utvrđuje da je, kao rezultat toga, broj dana usmenog prevođenja sa 105 258 (107 047 386 eura) 2011. godine pao na 97 793 (100 237 825 eura) 2012. godine, iz čega proizlazi ušteda od 6 895 561 eura;

13. sa zabrinutošću utvrđuje da, prema izvješćima o Kodeksu višejezičnosti, zahtjeve za usmeno prevođenje koje podnose odbori, izaslanstava i klubovi zastupnika još uvijek prati visoka i sve veća razina kasnih otkazivanja, što prikazuju sljedeće brojke:

Odbori	2009.	2010.	2011.	2012.
Zahtjevi	984	1712	2213	2448
Kasna otkazivanja	76	172	238	359
%	7,72%	10,05%	10,80%	14,70%

Izaslanstva	2009.	2010.	2011.	2012.
Zahtjevi	624	813	836	832
Kasna otkazivanja	116	93	102	171
%	18,59%	11,44%	12,20%	20,60%

Klubovi zastupnika	2009.	2010.	2011.	2012.
Zahtjevi	1922	2310	2297	2146
Kasna otkazivanja	285	378	266	292
%	14,83%	16,36%	11,60%	13,60%

14. sa zabrinutošću utvrđuje da troškovi nastali zbog tih kasnih otkazivanja predstavljaju značajan udio ukupnog proračuna za usmeno prevođenje te utvrđuje da je 2011. godine 4 350 000 eura (7,6 % proračuna za usmeno prevođenje) te 5 480 000 eura (11,9 % proračuna za usmeno prevođenje) 2012. godine potrošeno na usluge prevođenja koje su bile osigurane ali se nisu koristile zbog kasnih zahtjeva ili otkazivanja; poziva Predsjedništvo da Odboru za proračunski nadzor podnese detaljnu analizu rastućeg trenda kasnog otkazivanja, da uvede mehanizme koji bi povećali svijest o sredstvima koja se gube zbog kasnih otkazivanja te da značajno smanji broj i postotak takvih otkazivanja;

15. ponavlja da je uz očuvanje visoke kvalitete usluge važno postići i učinkovitiju upotrebu jezičnih resursa i kontrolirati njihove troškove prateći ukupno radno opterećenje svakog jezika i osiguravajući smanjenje troškova nastalih zbog kasno otkazanih zahtjeva za usmeno prevođenje na sjednicama i posjetima izaslanstava, koji su u suprotnosti s rokovima određenim u Kodeksu; ističe da odbori, izaslanstva i klubovi zastupnika moraju biti upoznati s pravilima iz Kodeksa;

16. poziva Predsjedništvo da razvije sustav koji uključuje kaznenu klauzulu kojom bi se spriječilo kasno otkazivanje usluga usmenog prevođenja;

17. poziva administrativne službe da u potpunosti i učinkovito koriste ažurirane jezične profile zastupnika prilikom jezične organizacije odbora, izaslanstva i klubova zastupnika ne samo na mjestima rada već i izvan njih; ističe da bi se jezični profili svih zastupnika trebali svake godine ažurirati; uz to naglašava da bi se primjerak ažuriranih profila trebao proslijediti tajništvima odbora, izaslanstvima, klubovima zastupnika i radnim skupinama;

18. inzistira, poštujući odluku Predsjedništva Parlamenta od prosinca 2011. o „učinkovitoj potpunoj višejezičnosti”, da se usmeno prevođenje na službeni jezik za vrijeme posjeta izaslanstva mora osigurati samo ako je to pismenim putem jasno zatražio uključeni zastupnik Europskog parlamenta; naglašava da tijekom posjeta izaslanstva broj usmenih prevoditelja ne smije biti veći od broja uključenih zastupnika Europskog parlamenta;

19. podsjeća na prijedlog glavnog tajnika kojim bi se uvele mjere podizanja svijesti među korisnicima usluga usmenog prevođenja, uključujući i odbore, izaslanstva i klubove zastupnika, te smatra da bi budući prijedlozi trebali uključivati virtualnu naplatu korisnicima;

20. poziva administrativne službe da nastave sa sastavljanjem popisa zatraženih ali neiskorištenih usluga usmenog prevođenja na kraju svake sjednice, koji sastavlja voditelj tima usmenih prevoditelja u dogovoru s tajništvom sjednice; utvrđuje da bi se primjerak tog popisa trebao poslati tajništvu određene sjednice;

21. poziva Predsjedništvo da Odboru za proračunski nadzor proslijedi izvješće o upotrebi usluga usmenog prevođenja koje mu svakih šest mjeseci šalju službe usmenog i pismenog prevođenja; utvrđuje da bi izvješće trebalo uključivati analizu osiguranih jezičnih usluga u odnosu na podnesene zahtjeve korisnika i troškove nastale pružanjem tih usluga;

22. uzima u obzir novu uslugu usmenog prevođenja ad personam (UPAP) za zastupnike koja je osnovana nakon pilot projekta započetog 2010.; utvrđuje da su 2011. troškovi te nove usluge iznosili 157 000 eura dok su 2012. iznosili 115 000 eura; vjeruje da je tu uslugu potrebno ponovno ispitati kako bi se pronašli načini za njezino poboljšanje;

Usmeno prevođenje u Europskom parlamentu: put prema naprijed

23. pozdravlja veću učinkovitost i smanjenje troškova koje je posljednjih godina postigla služba prevođenja, pri čemu je odlična kvaliteta usluge ostala nepromijenjena; naglašava da troškovi usmenog i pismenog prevođenja i dalje predstavljaju značajan dio proračuna Parlamenta te stoga smatra da se Parlament mora stalno baviti izazovom višejezičnosti uz razumne troškove;

24. vjeruje da Odbor za proračunski nadzor treba redovito biti obaviješten o promjenama cijena usluga Parlamenta, uključujući i usluga usmenog prevođenja; poziva da se članovima odbora objavi godišnje izvješće Kodeksa koje su pripremile službe prevođenja i koje se šalje glavnom tajniku;

25. smatra da bi se što je više moguće trebale izbjegavati situacije u kojima je usmeni prijevod na određene jezike dostupan ali se ne koristi; naglašava potrebu za mjerama smanjenja troškova nepotrebnog usmenog prevođenja na sjednicama te stoga poziva na razvoj i hitnu provedbu sustava koji sprečava situacije u kojima je usmeni prijevod dostupan na jezicima koji se na dotičnoj sjednici ne govore ili koji nisu zatražili korisnici prijenosa uživo putem interneta;

26. očekuje od glavnog tajnika da do kraja godine predstavi detaljnu analizu jezika usmenog prevođenja koji su zatraženi i odobreni za vrijeme posjeta izaslanstava, koji su dostupni na svim sastancima (radne) skupine, odbora i izaslanstva i jezike koji se zaista govore na tim sastancima, kao i pregled odstupanja od općih pravila za usmeno prevođenje koji je Predsjedništvo usvojilo 12. ožujka 2012.[4];

27. poziva Predsjedništvo da do kraja godine usvoji daljnju odluku o višejezičnosti, s posebnim naglaskom na moguće scenarije „usmenog prevođenja na zahtjev” i na veću učinkovitost koja se očekuje kao posljedica;

28. žali što Revizorski sud nije osigurao nastavak svog izvješća o rashodima usmenog prevođenja Parlamenta, Komisije i Vijeća od 2005.;

29. stoga traži od Revizorskog suda da u razumnom vremenskom roku i najkasnije do ožujka 2014. Parlamentu dostavi posebno izvješće o rashodima usmenog i pismenog prevođenja Parlamenta, Komisije i Vijeća, uz procjenu ispravnosti uključenog financijskog upravljanja i ažuriranje sadržaja svog posebnog izvješća br. 5/2005; nadalje utvrđuje da bi se takvo izvješće moglo izraditi na godišnjoj razini te bi se moglo koristiti za godišnji postupak davanja razrješnice; naglašava da bi izvješće trebalo dati informacije o tome imaju li uključene institucije odgovarajuća sredstva i načine kako bi osigurale:

–   da pružene usluge ne premašuju stvarne potrebe,

–   pružanje svih potrebnih usluga,

–   pružanje usluga po najnižoj mogućoj cijeni,

–   visoku kvalitetu usluga;

30. također utvrđuje da bi u tom nastavku izvješća pažljivo trebalo usporediti isplativost usluga usmenog prevođenja Parlamenta s onima Vijeća i Komisije, te usporediti stvarne troškove službe usmenog prevođena u tim institucijama s onima zabilježenim u razdoblju kada se provodila revizija;

31. nadalje, ustraje na tome da se Parlament hitno pozabavi značajnim postotkom kasnih otkazivanja te poziva Predsjedništvo da predstavi detaljan akcijski plan za smanjenje takvih otkazivanja;

32. ponavlja da je međuinstitucionalna suradnja nužna za razmjenu najboljih praksi koje se zalažu za učinkovitost i omogućuju uštede; smatra da bi međuinstitucionalnu suradnju na području usmenog prevođenja trebalo unaprijediti; poziva na temeljitu reviziju s naglaskom na učinkovitije dijeljenje dostupnih resursa među svim institucijama i na konkretne mjere na području vanjskog usmenog prevođenja;

33. naglašava važnost softverskih aplikacija kao instrumenata upravljanja te ustraje da u proračunu za sljedeću godinu u tu svrhu budu dodijeljena značajnija sredstva; naglašava da se veća učinkovitost može postići ako administrativnim službama Parlamenta budu osigurani odgovarajući menadžerski podaci; žali što neke glavne uprave još uvijek zaostaju po pitanju dostupnih softverskih aplikacija unatoč poboljšanjima informatičkog sektora od 2010.;

34. poziva svoje relevantne službe da procjene može li značajna učinkovitost postignuta na području usmenog prevođenja služiti kao primjer za poboljšanje unutar ostalih glavnih uprava;

*

*        *

33. nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

• [1]  SL C 305 E, 14.12.2006., str. 67.
• [2]  SL C 291, 23.11.2005., str. 1.
• [3]  Priprema za složenost: Europski parlament 2025. Odgovori / EP, Glavno tajništvo, 2013., 9. travanj 2013.
• [4]  Posebno je odlučeno da, iako će izaslanstva i dalje imati pravo na usmeno prevođenje na do pet jezika, kao što je utvrđeno Kodeksom o višejezičnosti, izaslanstvima koja u tjednima sjednica odbora traže odstupanja, u tjednima namijenjenima za vanjske aktivnosti Parlamenta („zelenim tjednima”) bit će osigurana samo ograničena kombinacija jezika kojom je usmeno prevođenje ograničeno na samo jedan jezik.

OBRAZLOŽENJE

2005. Europski revizorski sud predstavio je Odboru za proračunski nadzor svoje posebno izvješće br. 5/2005 o troškovima usmenog prevođenja Parlamenta, Komisije i Vijeća. U slučaju Parlamenta, cilj posebnog izvješća bio je istražiti moguća poboljšanja koncentrirajući se na organizacijska pitanja i osigurati pravo zastupnika da govore i slušaju službeni jezik po svom izboru. Izvješće je pokazalo neučinkovitu upotrebu usluga prevođenja i potrebu za podizanjem svijesti o troškovima usmenog prevođenja i rasipanju sredstava.

Europska unija jedina u svijetu vodi službenu politiku višejezičnosti temeljenoj na 23 službena jezika[1], uskoro 24. 2011. održane su 5 263 sjednice i otprilike 100 000 prevoditeljskih radnih dana, od čega je angažirano 47,74 % vanjskih usmenih prevoditelja i 52,26 zaposlenih usmenih prevoditelja.

Upotreba službenih jezika u Europskom parlamentu regulirana je njegovim „Kodeksom o višejezičnosti”, ažuriranom 2008. godine. Parlament u svojoj rezoluciji od 14. svibnja 2003. o projekciji proračuna za 2004. izražava namjeru daljnjeg razvoja koncepta „kontrolirane višejezičnosti” i poziva Predsjedništvo da podnese praktične prijedloge za učinkovitije korištenje sredstava uz istovremeno održavanje jednakosti među jezicima. U rezoluciji od 1. lipnja 2006. o projekciji proračuna za 2007. Parlament izražava stav da je višejezičnost nužan uvjet za djelovanje institucije i zastupnika, ali također prepoznaje visoke troškove održavanja opsežne službe pismenog i usmenog prevođenja U rezolucijama od 5. rujna 2006. i 10. srpnja 2007. Parlament izražava stav da višejezičnost omogućuje građanima ostvarivanje prava na demokratski nadzor i da jezične službe pomažu institucijama EU-a da ostanu otvorene i transparentne, te sa zadovoljstvom pozdravlja visoku kvalitetu jezičnih usluga;

2011. Predsjedništvo Parlamenta usvojilo je mjere za smanjenje ukupnog iznosa proračunskih predviđanja EP-a za 2012. provođenjem „učinkovite potpune višejezičnosti u usmenom prevođenju” kojom se povećava učinkovitost usluga usmenog prevođenja i smanjuju troškovi sa 10 milijuna eura.

Usluge usmenog prevođenja u Parlamentu imaju vrlo visoku razinu kvalitete. Unatoč mjerama Predsjedništva o „učinkovitoj potpunoj višejezičnosti u usmenom prevođenju” troškovi su još uvijek značajni, a sredstva se ne koriste uvijek učinkovito. 2010. godine 6,05 milijuna eura ostalo je neiskorišteno, zbog kasnih otkazivanja 2011. iznos je bio 4,4 milijuna eura a 2012. iznosio je 5,48 milijuna eura. U posljednje tri godine zbog kasnih zahtjeva i otkazivanja izgubljeno je 15,93 milijuna eura.

Jedan od glavnih ciljeva ovog izvješća je podići svijest o potrebi za poboljšanjem učinkovitosti višejezičnosti, ne dovodeći u pitanje ukupnu kvalitetu i pravo zastupnika da u Parlamentu koriste službeni jezik po svom izboru. Kao što je opisano u Kodeksu, jezičnim uslugama u Parlamentu upravlja se na temelju načela „kontrolirane potpune višejezičnosti”. Kontrola sredstava namijenjenih višejezičnosti treba se postići upravljanjem na temelju stvarnih potreba korisnika, mjerama kojima korisnici postaju svjesni svoje odgovornosti te učinkovitijim planiranjem zahtjeva za jezične usluge.

Izvješće se sastoji od tri dijela koja se odnose na:

-      opći okvir usmenog prevođenja koji se odnosi na Europski parlament,

-      učinkovitost koja je nedavno postignuta djelomično kao rezultat dogovora oko proračuna Parlamenta za 2012. u kojem se traži smanjenje od 10 milijuna eura u proračunu za usmeno prevođenje i

-      daljnje korake, ponajprije konkretnu provedbu „usmenog prevođenja na zahtjev”, smanjenje kasnih otkazivanja i ažuriranje izvješća Revizorskog suda iz 2005. o troškovima usmenog prevođenja.

U izvješću se od Parlamenta također traži da Odbor za proračunski nadzor bolje obavijesti o razvoju troškova na području usmenog prevođenja, o svojim odlukama koje utječu na usluge usmenog prevođenja i postignutoj učinkovitosti i smanjenju troškova, npr. objavom godišnjih izvješća Kodeksa svim članovima odbora.

• [1]  Uz 23 jezika, katalonski, baskijski i galicijski jezik imaju status službenog jezika unutar Španjolske, tako da se određeni tekstovi EU-a prevode sa i na te jezike, a taj trošak podmiruje španjolska vlada.

PRILOG I.

Jezici korišteni na parlamentarnoj sjednici od rujna 2009. do veljače 2013.

Jezik	Minute	%
engleski	26979	29,1%
njemački	12556	13,6%
francuski	8841	9,5%
talijanski	7908	8,5%
poljski	7115	7,7%
španjolski	5357	5,8%
grčki	4528	4,9%
rumunjski	2831	3,1%
mađarski	2596	2,8%
nizozemski	2570	2,8%
portugalski	2495	2,7%
češki	1651	1,8%
slovački	1573	1,7%
švedski	1338	1,4%
finski	1108	1,2%
danski	805	0,9%
bugarski	612	0,7%
litavski	476	0,5%
slovenski	450	0,5%
irski	265	0,3%
latvijski	239	0,3%
malteški	195	0,2%
estonski	109	0,1%
UKUPNO	92 597	100,0%

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	18.6.2013
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	20 0 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Marta Andreasen, Jean-Pierre Audy, Zigmantas Balčytis, Zuzana Brzobohatá, Tamás Deutsch, Martin Ehrenhauser, Ingeborg Gräßle, Jan Mulder, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Theodoros Skylakakis, Bart Staes, Michael Theurer
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Cornelis de Jong, Esther de Lange, Karin Kadenbach, Ivailo Kalfin, Markus Pieper
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.	Vasilica Viorica Dăncilă, Verónica Lope Fontagné, Janusz Władysław Zemke