Postupak : 2013/2073(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0238/2013

Podneseni tekstovi :

A7-0238/2013

Rasprave :

PV 10/09/2013 - 17
CRE 10/09/2013 - 17

Glasovanja :

PV 11/09/2013 - 5.16
Objašnjenja glasovanja
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2013)0364

IZVJEŠĆE     
PDF 211kWORD 200k
19.7.2013
PE 510.551v03-00 A7-0238/2013

o provedbi Strategije EU-a za mlade 2010. – 2012.

(2013/2073(INI))

Odbor za kulturu i obrazovanje

Izvjestitelj: Georgios Papanikolaou

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 EXPLANATORY STATEMENT
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi Strategije EU-a za mlade 2010. – 2012.

(2013/2073(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. rujna 2012. pod nazivom „Nacrt zajedničkog izvješća Vijeća i Komisije za 2012. godinu o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju na području mladih (Strategija EU-a za mlade 2010. – 2018.)” (COM(2012)0495) i odgovarajući radni dokument službi Komisije (SWD(2012)0256),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju o „Strategiji EU-a za mlade – Ulaganje i osnaživanje”(1),

–   uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–   uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 23. studenog 2011. o Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju programa „ERASMUS ZA SVE” – programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport (COM(2011)0788),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. studenog 2012. „Promišljanje obrazovanja: ulaganje u vještine za bolje socijalne i ekonomske učinke” (COM(2012)0669),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. rujna 2010. „Mladi u pokretu – inicijativa za oslobađanje potencijala mladih za postizanje pametnog, održivog i uključivog rasta u Europskoj uniji” (COM(2010)0477),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 29. travnja 2009. „Strategija EU-a za mlade – Ulaganje i osnaživanje. Obnovljeni otvoreni način koordinacije za suočavanje s izazovima i mogućnostima za mlade” (COM(2009)0200), i odgovarajući radni dokument službi Komisije (SEC(2009)0549),

   uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 5. prosinca 2012. pod nazivom „Prema kvalitetnom okviru za pripravništvo – druga faza savjetovanja s društvenim partnerima na europskoj razini” (COM(2012)0728),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 16. prosinca 2010. pod nazivom „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: Europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” (COM(2010)0758),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju na području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020”)(2),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. na temu „Mladi u pokretu: Okvir za poboljšanje europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja“(3),

–   uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje te mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za regionalni razvoj (A7-0238/2013),

A. budući da budućnost Europe leži u njezinoj sposobnosti da iskoristi potencijal mladih;

B.  budući da je kriza dovela do porasta nesigurnih oblika zapošljavanja mladih: kratkoročni ugovori, ugovori o radu s nepunim radnim vremenom i neplaćeni rad prečesto zamjenjuju postojeća radna mjesta;

C. budući da je sveukupna stopa nezaposlenosti mladih u EU-u bila 23,5 % u veljači 2013.; budući da 7,5 milijuna mladih u dobi između 15 i 24 godine te 6,5 milijuna mladih u dobi između 25 i 29 godina 2011. nije radilo, nije se školovalo niti osposobljavalo (NEET-ovi: not in employment, education or training).;

D. budući da je gospodarski gubitak koji je posljedica isključenja mladih s tržišta rada u 2011. procijenjen na 153 milijarde eura, što odgovara iznosu od 1,2 % BDP-a EU-a(4);

E.  budući da su svi mladi sastavan dio društva te bi kao takvi trebali biti priznati; budući da nejednakosti i sve vrste diskriminacije još postoje te imaju velik utjecaj na živote mladih i njihov kasniji razvoj u društvu;

F.  budući da ustrajna ekonomska kriza ima ozbiljne posljedice na živote mladih u smislu njihova blagostanja i socijalne uključenosti, zaposlenja, pristupa stanovanju, zdravlja, obrazovanja i osposobljavanja, kulturnih aktivnosti, razonode i sporta te vodi prema dosad neviđenom manjku prilika za mlade u EU-u; budući da postoji ozbiljan rizik od stvaranja „izgubljene generacije” u značajnom dijelu Europe; budući da ova uznemiravajuća situacija zahtijeva provedbu hitnih mjera, politika i djelovanja te strukturnih reforma; budući da sve gori ekonomski uvjeti mogu, pogotovo u zemljama ozbiljno pogođenima krizom, navesti mlade na neželjenu migraciju, koja se može očitovati u obliku masovnog „odljeva mozgova” koji srednjoročno i dugoročno smanjuje rast, razvoj i inovacijski potencijal zemlje podrijetla;

G. budući da je, kao odgovor na krizu, nekoliko država članica uvelo stroge mjere štednje, uključujući ozbiljno rezanje troškova obrazovanja, osposobljavanja i programa cjeloživotnog učenja; budući da te mjere imaju štetan učinak prije svega na zapošljavanje mladih u pojedinim državama članicama, posebice državama južne Europe, što u većini slučajeva dovodi do značajnog odljeva mozgova iz tih regija, naglašavajući tako nejednakosti unutar EU-a;

H. budući da postojeći alati na razini EU-a moraju biti dodatno razvijeni da bi se mogli nositi s izazovima s kojima se susreće nova generacija, no dosad je učinjeno malo, ne dovodeći u pitanje njihova moguća daljnja poboljšanja; budući da je strategija EU-a za mlade sveobuhvatan okvir te ga države članice moraju potpuno iskoristiti;

I.   budući da je broj NEET-ova opasno porastao diljem EU-a; budući da je stopa nezaposlenosti mladih neprihvatljivo visoka u nekoliko država članica, dok prosječne stope nezaposlenosti diljem Unije dostižu rekordne razine, dok točan broj može biti prikriven značajnim povećanjem emigracije među mladima te postaje još više uznemirujući uzmu li se u obzir neizvjesni uvjeti zapošljavanja ili neprijavljeni rad, dok je trajanje razdoblja nezaposlenosti u stalnom porastu;

J.   budući da su mlade žene i dalje suočene s užasnim uvjetima na tržištu rada te čine uvjerljivu većinu radnika na nepuno radno vrijeme i privremenih radnika;

K. budući da je gospodarski učinak mladih koji ne rade, ne školuju se niti se osposobljavaju bio procijenjen kao gubitak 153 milijarde eura u 2011., što odgovara iznosu od 1,2 % BDP-a EU-a(5); budući da to predstavlja ozbiljan društveni i gospodarski teret;

L.  budući da ekonomska kriza u EU-u dovodi do povećanja siromaštva i socijalne isključenosti, što posebno pogađa mlađe generacije; budući da utjecaj krize na mlade ometa njihovu sposobnost vođenja samostalnog života te u ekstremnim slučajevima uzrokuje pothranjenost ili probleme s mentalnim zdravljem;

M. budući da je stopa nezaposlenosti među mladima u dobi do 25 godina dosegla 23,5 % u ožujku 2013., a više od 2 milijuna radnih mjesta u Europi nepopunjeno je zbog raskoraka između vještina, posebice u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija te zdravstvene njege; pozdravlja inicijativu Komisije „Europska panorama vještina”;

N. budući da su vidljivi zemljopisni raskoraci između ponude i potražnje poslova i vještina, kako unutar država članica, tako i između njih;

O. budući da su mnogi mladi na neslužbenim, privremenim i nesigurnim poslovima, nepovezanima s njihovim kvalifikacijama ili ciljevima u karijeri te bez jasnih dugoročnih izgleda; budući da mnogi također propuštaju mogućnost stjecanja vještina i samopouzdanja potrebnih za napredak u karijeri;

P.  budući da se mladi suočavaju s rastućim teškoćama pri prijelazu iz sustava obrazovanja u sustav radnog odnosa zbog neslaganja između dostupnih obrazovnih programa i tržišta rada; budući da su inicijative cjeloživotnog učenja i međugeneracijski projekti korisni alati kojima se mlade diljem EU-a može opremiti vještinama potrebnima za ulazak na tržište rada;

Q. budući da demografske skupine koje su nedovoljno zastupljene unutar poduzetničke populacije, osobito osnivači novoosnovanih poduzeća, uključuju mlade, žene, osobe s invaliditetom i imigrante;

R.  budući da je osobni i socijalni razvoj mladih jednako važan kao i njihov akademski i profesionalni razvoj; budući da mladi imaju aktivnu ulogu u socijalnoj infrastrukturi država članica te su od središnje važnosti za održive i vitalne zajednice;

S.  budući da se primjena širokopojasne veze u državama članicama mora poboljšati kako bi dovela do digitalno opremljenih škola;

T.  budući da dostupni izvori obrazovanja upotrebom informacijskih i komunikacijskih te novih tehnologija poboljšavaju kvalitetu, dostupnost i jednakost obrazovanja te olakšavaju interaktivan, kreativan i fleksibilan postupak učenja prilagođen potrebama pojedinca; budući da otvoreno obrazovanje poboljšava održivu mogućnost zapošljavanja podržavajući cjeloživotno učenje;

U. budući da je upotreba novih tehnologija i platformi društvenih medija važan način dopiranja do mladih i poboljšavanja njihove sposobnosti da sudjeluju u društvu i utječu na političke i društvene procese;

V. budući da ekonomski i socijalni problemi, koje pogoršava odgovor EU-a na krizu usmjeren na mjere štednje, dovode do rasta euroskepticizma među građanima; budući da su mladi najranjiviji dio društva;

W. budući da djelotvorna politika za mlade može pridonijeti razvoju građanske svijesti među mladima, što je veoma važno za njihovu individualnu emancipaciju te njihovo sudjelovanje u društvu u svojstvu aktivnih građana;

X. budući da bi se strukturirani dijalog trebao smatrati prvim korakom prema uspostavi djelotvornog i plodnog dijaloga između mladih, udruženja mladih i EU-a te nacionalnih institucija koji se neprestano treba poboljšavati i razvijati;

Procjena djelotvornosti Strategije EU-a za mlade

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju na području mladih (Strategija EU-a za mlade 2010. – 2018.);

2.  podsjeća na prijedlog Komisije da bi se u kontekstu pregovora koji se vode o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) sredstva izdvojena za mlade i za obrazovne politike trebala povećati da bi se odgovorilo na trenutačne i buduće izazove; naglašava da je komunikacija između radnih skupina mladih veoma važna te da bi je trebalo promicati, kao i komunikaciju o dosad poduzetim aktivnostima i postignutim rezultatima;

3.  smatra da su proračunska sredstva namijenjena za borbu protiv nezaposlenosti mladih u budućem VFO-u, u iznosu od 6 milijardi eura, nedovoljna te da bi ih trebalo značajno povećati u pregovorima;

4.  poziva Vijeće da se još više usredotoči na mlade smatrajući pripadnike mladeži prioritetom integriranim u svim programima EU-a pod budućim VFO-om;

5.  žali što se ambiciozne najave Europskog Vijeća o obvezama prema mladima ne odražavaju u jednakim financijskim obvezama; napominje da se velik dio „Paketa rasta” najavljenoga 2012. sastojao od djelomične preraspodjele strukturnih sredstava koja su već bila obećana i osigurana;

6.  žali zbog podvojenosti Vijeća, koje zagovara dodatna sredstva za mlade, ali odgađa pregovore o plaćanjima u vezi s izmjenama proračuna za 2013., čime prijeti isplatama stipendija Erasmus; poziva Vijeće da zauzme konstruktivniji pristup tako da prestane povećavati razliku između odobrenih sredstava za plaćanja i odobrenih sredstava za preuzete obveze u svakom godišnjem proračunu;

7.  smatra Otvorenu metodu koordinacije (OMK) odgovarajućim načinom odlučivanja o politikama mladih; ponovno poziva na bližu suradnju među institucijama EU-a o temi pitanja mladih; poziva na veću uključenost Europskog parlamenta; naglašava da je za provedbu OMK-a potrebna snažna politička volja država članica kako bi se postigli najbolji rezultati;

8.  razočaran je time što je, iako se od država članica tražilo uvođenje posebnih mjera u prvom ciklusu Strategije EU-a za mlade, postignut veoma ograničen napredak; napominje da je u nekoliko slučajeva došlo do pogoršanja situacije te da u mnogim državama članicama ne postoji posebna strategija za mlade;

9.  navodi utjecaj prvog ciklusa Strategije za mlade (2010. – 2012.); naglašava da je okvir međusektorskog sudjelovanja Komisije, država članica i relevantnih zainteresiranih strana dobar početak, ali da bi ga u budućnosti trebalo ojačati poboljšanjem pristupa zapošljavanju, obrazovanju i osposobljavanju, čime bi se borilo protiv siromaštva i isključenja, a u isto vrijeme koristilo međusektorski pristup širenju praksi u relevantnim sektorima;

10. naglašava važnost strukturiranog dijaloga; poziva Komisiju i države članice da razviju koncept te osiguraju smisleno i dosljedno praćenje preporuka koje su pripremili mladi sa svojim ministarskim i institucionalnim partnerima; nadalje predlaže izravan kontakt s udruženjima mladih i pojedincima koji nisu dio udruženja na lokalnoj i regionalnoj razini tako da se pobrine da njihov glas nije izgubljen te da provedbe politika vode do pozitivnog razvoja i osnaživanja mladih;

11. smatra da se razvoj jasnih i razumljivih pokazatelja u pogledu situacije u kojoj se nalaze mladi i politika za mlade može dodatno poboljšati, što se posebno odnosi na samostalnost i sudjelovanje mladih, kako bi se bolje ocijenio učinak mjera poduzetih u sklopu Strategije EU-a za mlade;

12. poziva države članice da objave izvješća o društvenoj situaciji i životnim uvjetima mladih koja se temelje na znanju i činjenicama te da sastave nacionalne akcijske planove i dosljedno ih provedu;

13. naglašava da, od ranog djetinjstva, posebna pažnja treba biti dana najosjetljivijim skupinama s visokim rizikom od socijalnog isključenja, uključujući NEET-ove i zapostavljene mlade, pružajući im stvarne i opipljive prilike za zapošljavanje i ohrabrujući ih na aktivno sudjelovanje u društvu;

14. prepoznaje potrebu za međusektorskim i uravnoteženim pristupom prema osam područja djelovanja unutar Strategije EU-a za mlade; poziva na davanje prioriteta u vrijeme krize obaviještenoj politici mladih koju oblikuju glas i ciljevi samih mladih;

Izazovi za sljedeći ciklus:

Obrazovanje, osposobljavanje, inovacije i financiranje

15. pozdravlja novi program EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport; ističe potrebu za jakim financiranjem ovog programa te za zasebnim poglavljem za mlade i zasebnom proračunskom dodjelom sredstava za mlade;

16. naglašava da bi države članice i poduzeća trebali više ulagati u prave vještine i proširiti vrste osposobljavanja za tražene poslove, posebno u tehnološkim sektorima, stvarajući fleksibilnije kurikulume, integrirajući poduzetništvo i generičke vještine kako bi se bolje prilagodili budućem razvoju tržišta rada; naglašava važnost povećavanja mobilnosti mladih, osobito ranim učenjem stranih jezika; poziva države članice da uspostavom dvojnih sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na djelotvoran način povežu zahtjeve tržišta obrazovanja i rada te smanje nezaposlenost mladih;

17. poziva države članice da zajamče potpunu prenosivost stečenih društvenih koristi kako se ne bi ugrozila socijalna zaštita za mlade radnike koji se nisu odlučili za mobilnost;

18. naglašava koristi trokuta znanja i potiče države članice da poduzmu više inicijativa i pojačaju interakciju između triju strana trokuta te se tako pobrinu da interakcija između istraživanja, obrazovanja i inovacija može pomoći u razvoju radnih mjesta i rasta;

19. priznaje da je novi program „Obzor 2020.“ odgovarajući okvir za poticanje istraživanja, inovacija i izvrsnosti u znanosti; upozorava, međutim, da rezanje troškova obrazovanja u nekim državama članicama ugrožava ciljeve programa; poziva države članice da uspostave ključne prioritete u sklopu programa te da ga potpuno iskoriste;

20. poziva Komisiju i države članice da ispitaju i predlože metode povećanja inovacija u nacionalnim kurikulumima na školskoj razini;

21. potiče države članice da ojačaju strukovno osposobljavanje, usmjeravanje i strukovnu izobrazbu, stažiranje i pripravništvo, te uklone postojeće prekogranične prepreke na tom području, kako bi taj oblik obrazovanja postao jednakovrijedan, kako bi se pojačale njegove veze s drugim obrazovnim mogućnostima u perspektivi cjeloživotnog učenja te kako bi bolje odgovarao ponudi i potražnji prilika za osposobljavanje temeljenih na radu za mlade, čime bi se poboljšala mobilnost i mogućnost zapošljavanja, posebno u pograničnim regijama;

22. ističe važnost suočavanja sa zemljopisnim raskoracima između ponude i potražnje radnih mjesta unutar država članica i između njih, osobito kroz izmjene Europskog portala za mobilnost i zapošljavanje (EURES), kako bi se poboljšale prilike za zapošljavanje mladih;

23. ističe važnost strateškog ulaganja iz strukturnih fondova EU-a u regionalni razvoj, konkurentnost i stvaranje visokokvalitetne strukovne izobrazbe, pripravništava te održivih i trajnih poslova, čime se mladima nude najšire mogućnosti zapošljavanja koje poštuje prava zaposlenika u svakoj državi članici ne bi li se znatno smanjila nesigurnost i rizik od siromaštva; dodatno ističe važnost ekonomske diversifikacije na sektore visoke dodane vrijednosti, po potrebi, te potrebu za stavljanjem naglaska na ruralne i zapostavljene krajeve;

24. smatra da je uključenost regionalnih i lokalnih vlasti u osmišljavanje i provedbu pravilne kombinacije politika od temeljne važnosti za hvatanje u koštac s nezaposlenosti mladih;

25. smatra da su se aktualne visoke stope nezaposlenosti u određenim državama članicama mogle izbjeći intenzivnim nacionalnim i regionalnim strategijama usmjerenima na poticanje poduzeća na zapošljavanje mlade radne snage;

26. napominje da uz strategije zapošljavanja EU-a, gradovi i regije imaju važnu ulogu u ocjenjivanju lokalnih tržišta rada, predviđanju njihovih potreba i stvaranju programa prilagođenih mladima te naglašava važnost mladih u njihovim zajednicama, uključujući otočne i najudaljenije regije; poziva lokalne i regionalne vlasti da potiču aktivno građanstvo te da se pobrinu da predstavnici mladih ili udruženja mladih sudjeluju u različitim inicijativama koje predlaže EU;

27. naglašava pozitivnu ulogu koju otvoreno i slobodno obrazovanje i otvorena sveučilišta imaju u postupku učenja i opremanju studenata, uključujući mlade punoljetne osobe, novim vještinama koje će biti veoma bitne u borbi protiv nezaposlenosti; naglašava da je cjeloživotno učenje dinamičan način učenja koji odgovara na aktualne potrebe i interese sudionika;

28. ističe važnost stjecanja generičkih vještina poput vještina rada s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, vještina upravljanja, kritičkog razmišljanja i jezičnih vještina, i studiranjem u inozemstvu, kako bi se poboljšali izgledi mladih na tržištu rada i njihova prilagodljivost budućem razvoju tržišta rada;

29. naglašava važnost informalnog i neformalnog učenja za razvoj vrijednosti, sposobnosti i vještina mladih, kao i za učenje o građanstvu i demokratskoj uključenosti; poziva Komisiju i države članice da razviju sustave koji prepoznaju stručnosti stečene kroz neformalno i informalno učenje, volonterski rad, pripravništva i socijalni rad te da pruže potporu takvim aktivnostima u okviru novih programa za obrazovanje, mlade i građanstvo;

30. smatra da još ima prostora za razvoj zajedničkog učenja (peer-learning) na području obrazovanja i osposobljavanja kao načina olakšavanja razmjene dobrih praksi među državama članicama;

31. pozdravlja nedavno obvezivanje država članica i Vijeća da pokrenu nove inicijative za mlade s preciznim mjerama financiranja; poziva Vijeće da pokrene slične politike u svim državama članicama pod okriljem „New Deala” za mlade;

32. naglašava potrebu poticanja žena da započnu s karijerama koje su se uglavnom smatrale tipično „muškima”, posebno u sektoru informacijskih tehnologija;

33. smatra da rana intervencija i proaktivne politike tržišta rada predstavljaju zaokret od bavljenja simptomima višegeneracijskog siromaštva prema utvrđivanju i upravljanju rizicima rano u životu kako bi se spriječila nezaposlenost i olakšala reintegracija; skreće pozornost posebno na one koji su najviše marginalizirani i izloženi najvećem riziku od nezaposlenosti;

34. skreće pozornost na probleme nejednakosti na školskoj razini, izostajanje s nastave i potrebu smanjenja stopa prekida školovanja diljem EU-a; naglašava važnost povećanog financiranja kako bi se zajamčio jednak pristup obrazovanju te smanjilo rano prekidanje školovanja; ističe potrebu poboljšanja veza i suradnje između sudionika u obrazovanju, strukovnom osposobljavanju i radu s mladima; poziva na fleksibilne putove učenja na nacionalnoj razini i razini EU-a;

35. utvrđuje prijelaz iz sustava obrazovanja u sustav radnog odnosa kao iznimno važan trenutak za mlade s obzirom na to da početak njihovih karijera ima značajan utjecaj na njihov budući razvoj; s time u vezi naglašava važnu ulogu koju razvoj zapostavljene djece u ranom djetinjstvu može imati na prekid začaranoga međugeneracijskog kruga niskoga ljudskog razvoja; poziva države članice da ojačaju djelovanje službi za savjetovanje i usmjeravanje u ranoj fazi kako bi se poboljšala sposobnost mladih da donose odluke o svojim budućim karijerama na temelju dostatnog poznavanja činjenica, što će im olakšati usvajanje potrebnih vještina i pronalazak radnog mjesta koje odgovara potrebama tržišta rada; naglašava potencijal za stvaranje radnih mjesta u sektorima poput zelene ekonomije, zdravlja, socijalnih službi te informacijske i komunikacijske tehnologije;

36. naglašava važnost poboljšanja politika usmjerenih na olakšavanje prijelaza iz obrazovanja prema zapošljavanju osiguravanjem kvalitetnih strukovnih izobrazbi i pripravništava;

37. traži od država članica da se usmjere na mlade koji ne rade, ne školuju se i ne osposobljavaju kako bi im ponudile kvalitetno učenje i osposobljavanje da bi stekli vještine i iskustvo potrebne za ulazak u svijet rada, što za neke uključuje olakšavanje ponovnog ulaska u obrazovni sustav;

38. poziva da se posebna pozornost prida mladoj zatvorskoj populaciji kako bi se olakšala njihova reintegracija u društvo;

39. poziva Komisiju da učvrsti postojeću temeljnu inicijativu „Mladi u pokretu” uz pomoć novih slogana poput „Svi mladi u sustavu obrazovanja” i „Svi mladi na tržištu rada”;

40. podsjeća na rizik od toga da nekoliko država članica bude lišeno svoje talentirane mladeži, što bi uzrokovalo mogući odljev mozgova; naglašava da bi to moglo sprečavati te države članice u postizanju ekonomskog oporavka i održivog rasta; poziva Komisiju i Vijeće da to u cijelosti uzmu o obzir prilikom predlaganja i provedbe politika u budućnosti;

41. naglašava da kreativni sektor može ponuditi dodatne i nove prilike mladima da razviju svoje talente i vještine; podsjeća Komisiju i države članice da nove tehnologije osnažuju kreativnost mladih;

42. naglašava da kultura u Europi predstavlja važan dio BDP-a te poziva države članice da dodatno potiču inicijative koje promiču održive poslove za mlade u tom sektoru;

Zapošljavanje mladih i poduzetništvo

43. naglašava važnost socioekonomske i teritorijalne kohezije Europske unije, kako je navedeno u članku 174. UFEU-a, u postizanju ciljeva Strategije EU-a za mlade , posebno u stvaranju više prilika jednakih za sve mlade, promicanju društvene uključenosti, spolne jednakosti i solidarnosti za sve mlade, smanjivanju rizika od siromaštva i povećanju zaposlenog dijela populacije u kontekstu tekućih mjera smanjenja duga, povećanja nezaposlenosti mladih i različitih razina obrazovnih postignuća i osposobljavanja;

44. potiče države članice da potpuno iskoriste strukturne fondove EU-a za razdoblje 2007. – 2013., posebno Europski socijalni fond (ESF); poziva Komisiju da redovito obavještava Parlament o napretku koji postižu države članice;

45. traži od Komisije i država članica da mobiliziraju sva dostupna sredstva, posebno u okviru strukturnih fondova, za program koji bi stimulirao ulaganje u osposobljavanje i poslove s ciljem borbe protiv neprihvatljivo visoke stope nezaposlenosti mladih, uključujući poticanje poslovnog razvoja za mlade kroz poduzetništvo; pozdravlja Inicijativu za zapošljavanje mladih i potiče države članice i regije na koje se ona odnosi da potpuno iskoriste dostupna sredstva iz ESF-a te posebno dodijeljena financijska sredstva;

46. pozdravlja novu inicijativu EU-a da se Program jamstva za mlade proširi i na mlade do 30. godine, čime bi im se pružile vještine potrebne na tržištu rada te osigurale visokokvalitetne, smislene i relevantne prilike; poziva države članice da se obvežu da će djelotvorno i pravovremeno provesti program te potpuno iskoristiti prilike koje nudi novi fond za zapošljavanje mladih dostupan u novom VFO-u; naglašava potrebu za dovoljnim financiranjem za inicijativu kroz VFO te druge prošle i buduće strukturne fondove EU-a; smatra proračun koji je Vijeće navelo za razdoblje od sedam godina nedovoljnim;

47. naglašava, međutim, da Program jamstva za mlade ne može zamijeniti strukturne napore i reforme potrebne da bi se obrazovni sustavi i tržišta rada u nekim državama članicama pripremili za izazove budućnosti;

48. poziva Komisiju da pruži poticaje i tehničku potporu mladima za pokretanje vlastitih poslova, pod sloganom: „Ako ne možeš naći posao, stvori ga”;

49. predlaže osnaživanje poduzetničkog duha među mladima olakšavanjem pristupa instrumentima mikrokredita i mikrofinanciranja;

50. smatra da fiskalna konsolidacija ne bi trebala biti provedena tako da utječe na poslove za mlade; poziva države članice da pruže više poticaja za potporu kvalitetnom zapošljavanju za mlade, poput olakšica na poreze i socijalne doprinose i uspostave odgovarajućeg zakonodavstva o tržištu rada;

51. prepoznaje da socijalna poduzeća mogu imati važnu ulogu u promicanju visokokvalitetnih poslova i u borbi protiv siromaštva i društvene isključenosti ulaganjem u obrazovanje i osposobljavanje za mlade Europljane;

52. naglašava potrebu da države članice osiguraju sigurnosnu mrežu za propala novoosnovana poduzeća; poziva ih da uklone pretjeranu birokraciju;

Nove tehnologije i društveni mediji

53. poziva Komisiju da pokrene istraživanje za praćenje utjecaja novih tehnologija i društvenih medija na živote mladih;

54. naglašava da je za države članice potrebno da provedu strategije koje podupiru pristup mladih informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;

55. poziva Komisiju da iskoristi dinamičnost društvenih medija u obrazovanju, osposobljavanju i sudjelovanju mladih kako bi se povećala mogućnost zapošljavanja i osnažili poduzetništvo, inovacije i kultura;

56. naglašava potrebu zaštite mladih od svih oblika zlostavljanja, uključujući internetske napade i zlostavljanje koje se tiče njihovih osobnih podataka i zdravlja;

57. naglašava potrebu za poboljšanjem komunikacije i razumijevanja u odnosu na Komisijine inicijative za mlade (npr. Europski portal za mlade) putem društvenih mreža i povećane suradnje s udruženjima i predstavnicima mladih;

58. pozdravlja najavljenu Komunikaciju Komisije „Otvaranje obrazovanja” usmjerenu na poboljšanje učinkovitosti, dostupnosti i jednakosti sustava obrazovanja, osposobljavanja i učenja kroz jačanje integracije informacijskih i komunikacijskih te novih tehnologija u obrazovanje i osposobljavanje; poziva sve države članice da potiču inicijative za otvaranje obrazovanja, na primjer kroz uvođenje Masovnih otvorenih online tečajeva (MOOC-ova);

Sudjelovanje mladih i europsko građanstvo

59. pozdravlja činjenicu da je 2013. proglašena Europskom godinom građana; naglašava potrebu za boljim uključivanjem mladih tako da ih se potakne da podijele svoju viziju budućnosti EU-a;

60. poziva Komisiju da nastavi i poveća potporu Europskoj kartici za mlade kako bi se olakšao pristup mladih kulturi diljem EU-a;

61. naglašava veliku važnost sporta, tjelovježbe i društvenih aktivnosti za poticanje sudjelovanja mladih kao sredstva koje može imati golem utjecaj na lokalne zajednice i koje može pomoći u nošenju s mnogim društvenim izazovima s kojima se mladež susreće, poput borbe protiv socijalne isključenosti i davanja mladima osjećaja ponosa i vrijednosti; nadalje, naglašava da fizičke i mentalne koristi tjelovježbe pomažu u pripremi mladih za rad;

62. ističe važnost prenošenja čvrstih poruka EU-a na mlade koje imaju potporu u aktualnim politikama u pogledu europskih izbora 2014.;

63. poziva Komisiju da razvije više inicijativa za jačanje integracije EU-a; potiče države članice da u obrazovne kurikulume uključe kolegije o europskim studijima;

64. naglašava važnost korištenja informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, uključujući društvene mreže, s posebnim ciljem produbljenja sudjelovanja;

65. naglašava potrebu za razvojem većeg broja programa otvaranja prema marginaliziranim skupinama te za pružanje potpore sektoru mladih u razvoju njegovih struktura i komunikacijskih kanala kako bi se doprlo do više mladih, posebno do onih izloženih riziku od isključenosti;

66. ističe važnost programa „Mladi na djelu”, koji promiče aktivno građanstvo mladih, razvija solidarnost i promiče toleranciju među mladima;

67. naglašava ulogu udruženja mladih, kao glavnog kanala za sudjelovanje, i volontera te da to treba ojačati kroz mehanizme potpore, primjerene zakonske okvire i jasno određivanje prava i odgovornosti kao što je izloženo u Europskoj povelji o pravima volontera; poziva Komisiju i države članice da osiguraju političku i financijsku potporu za rad s mladima, a posebno za udruženja mladih uključena u projekte EU-a;

68. smatra da je mogućnost da mladi vode samostalan život najveći prioritet kojim bi se strategija za mlade trebala baviti u sljedećem razdoblju; zbog toga poziva Komisiju i države članice da suradnju na području mladih usmjere na samostalnost mladih i sudjelovanje svih mladih u društvu;

Opća načela

69. ističe važnost uklanjanja svih vrsta diskriminacije među mladima, uključujući diskriminaciju na temelju spola, rase ili etničkog podrijetla, religije, invaliditeta, dobi i seksualne orijentacije;

70. naglašava da bi borba protiv spolnih nejednakosti i stereotipa trebala biti sastavni dio djelotvorne politike za mlade, osobito kako bi se spriječilo i uklonilo nasilje nad ženama;

71. naglašava važnost prepoznavanja i izravnog kontakta s mladima kao prioritetnom skupinom u društvenoj viziji EU-a, čime se povećava njihov utjecaj, razvoj, dobrobit i socijalna uključenost;

72. naglašava potrebu za pružanjem učinkovite i individualizirane potpore mladima s invaliditetom;

73. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

SL C 161 E, 31.5.2011., str. 21.

(2)

SL C 119, 28.5.2009, str. 2.

(3)

SL C 377, 7.12.2012., str. 77.

(4)

Eurofound (2012.), „NEET-ovi – Mladi koji ne rade, ne školuju se niti se osposobljavaju: značajke, troškovi i odgovori politika u Europi“, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

(5)

Eurofound (2012.), „NEET-ovi – Mladi koji ne rade, ne školuju se niti se osposobljavaju: značajke, troškovi i odgovori politika u Europi”. Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.


EXPLANATORY STATEMENT

The Commission Communication

On 27 April 2009, for the first time, the Commission published a Communication defining a new EU strategy for the youth, aimed at setting a framework for cooperation on youth issues for the coming decade and at providing young people with more and better opportunities for their lives. The Strategy has been split into three equal timing working cycles and eight fields of action, namely a) education & training, b) employment & entrepreneurship, c) health & well- being, d) social inclusion, e) participation, f) voluntary activities, g) culture & creativity, h) Youth & the World. At the end of each cycle a progress report must be published in order to evaluate and to establish a set of priorities for the work cycle that follows. Indeed, on 10 September 2012, the Commission published the first report on the implementation of the EU Youth Strategy’s first cycle.

The first cycle focused on and gave priority in enhancing cooperation among Member States on youth issues and policies. Moreover, youth employability, the encouragement of entrepreneurship and the promoting of youth participation were the main topics where the EU Youth Strategy focused on. Indeed, several Member States made significant progress towards developing a national youth strategy plan, which was a core target of the first cycle. The EU Youth Strategy actions are allocated in eight fields of action, and progress made by Member States varies across countries. .Regarding “employment & entrepreneurship”, the first structured dialogue is focused on youth employment, especially on the field of concrete actions to fight the escalating youth unemployment. Moreover EU initiatives such as the “Youth Guarantee” , , and the anticipated increase on funding for youth via the “Erasmus for All” programme in the next Multiannual Financial Framework (MFF) 2014-2020 are further supporting Member States’ policies.

Initiatives and progress made in all fields of actions (education, employment etc.) are included in the relevant Commission’s Communication.

The new cycle of the EU Youth Strategy (2013-2015)

According to the Commission’s proposal the next cycle (2013-2015) will continue to focus on youth employment and will target in particular those who are not in employment, education or training, by fully using EU funding. The Commission recognises that the impact of the crisis on the youth should be faced more effectively, since youth unemployment has risen to unacceptable levels, especially in the South of the EU, i.e. in Greece (59.1% in January 2013), Spain(55.9%), Italy(38.4%) and Portugal (38.3%)). To meet this challenge Member States should make full use of available EU funding and fully exploit the options for a way out offered by the Youth Opportunities Initiative, in benefit of young people who are not in employment, education or training. In addition to that, the Annual Growth Survey reveals clear signs of increase in the number of people at risk of crossing the poverty line, notably child poverty. This is another topic that Europe should deal with in the second cycle. Under this scope, the EU Youth Strategy should reach out to vulnerable young people by focusing on the overall participation of youngsters in the civil society and by alleviating the consequences of the current crisis on social inclusion as well as its effects on the health and well-being of young people.

Rapporteur’s remarks

Within the given space restrictions, the current report tries to highlight, propose, and contribute in finding appropriate solutions on most challenging issues that the young generation is facing today. The main aim remains to enhance the policies undertaken by Member States, so that they achieve the best possible results and reach their targets. Moreover, the report aspirates to shed light on issues that are so far not covered by the current EU Youth Strategy. For example, the role of new technologies and social media cannot be sidelined, since their input in all aspects of young people’s life (from employment and participation to amusement and expression) is tremendously escalating nowadays.

It is beyond any doubt that three years after the release of the report ‘An EU Strategy for Youth – Investing and Empowering’, the socioeconomic indicators in Europe have significantly changed. The situation then is not comparable to what the EU has to tackle today. The persistent economic crisis currently storming across Europe is leading to unprecedented poor levels of opportunities for the youth. This is a challenge that should be urgently faced by targeted measures and appropriate funding, as the President Barroso also stated in January 2012 outlining the relevant Commission initiative on youth unemployment. Emphasising these facts, the Rapporteur urges the EU to act immediately in order to prevent the further worsening of the situation. By implementing the EU Youth Strategy, Europe can, for the first time in its history, put into action tools, policies and mechanisms with a potential to respond in an integrated way to the challenges the young generation is facing today. This is, indeed, a step forward but cannot be deemed sufficient to cancel the consequences of this crisis which has, in same cases, spread more rapidly than the EU has been able to react. The Lisbon Treaty reserves increased competences of the Member States on youth issues (subsidiarity), thus a decision cannot be fully taken at European level. However, there are good practices, funding tools, and specific options as the first evaluation Commission report reveals.

What is now of outmost importance is to adapt those tools – starting from the new MFF and the new EU programme for education, training, youth and sport up to new initiatives (European Youth Guarantee etc) – in a way that reassures for youth the optimum results.

In light of the above and apart from the EU call for more spending on education, innovation and youth entrepreneurship, we are facing serious cuts in the relevant budget by a remarkable number of Member States, a fact that not only poses serious barriers on the effective implementation of the EU youth strategy but is also threatening to suspend the targets of the “EU 2020” Strategy. In addition to that, Members States make only partial use of the EU Structural Funds to support education, employment or training. Last year almost 30 billion euros from the European Social Fund ( ESF) were still undeclared by Member States. This is a disappointing number. Taking under consideration that the new MFF expands further investments on those fields, it is clear that Member States should develop more effective tools and should take on more targeted actions.

Furthermore, more clearly defined instruments and indicators are needed. Although task forces for youth are now working in eight Member States, no significant progress has been observable so far, a fact that stresses the need for better information over the competences and mission of task forces. In 2011, the economic loss due to the disengagement of young people from the labour market was estimated at EUR 153 billion, corresponding to 1.2 % of the EU GDP. This element poses a serious socioeconomic burden. Simultaneously, excessive unemployment rates in some Member States force youth to migrate, increasing the risk of brain drain and the negative consequences on those young people’s countries of origin, while at the same time making it makes more difficult for those Member States to regain their competitiveness and to return to sustainable economic growth based on high skills. This situation is accentuated at regional level, as recent studies of the Commission show.

Job mismatching is an additional challenge the Rapporteur focuses on. Although some positive initiatives are important, such as the online tool “EU Skills Panorama”, which aims at tackling skills mismatches, they are certainly not enough. According to data, 2 million jobs remain vacant in Europe because of skills mismatch at times of high unemployment among youngsters. This inevitably leads to serious concerns regarding the ability of national educational systems to be adjustable to current labour demands. In fact, the number of young people who are currently not in education, employment or in training (NEETs) has risen dramatically across the EU (over 22%), intensified in some cases by social exclusion, homelessness and poverty; facts supporting concerns that we are facing the danger of creating a “lost generation”.

Meanwhile, new challenges have appeared. Stimulated by the impact of the crisis, extremism and radicalism have found fertile ground to grow. This is a development that profoundly effects youth, even in countries (as the Eurobarometer shows) in which the crisis has had less severe impact. The Rapporteur believes that the new cycle of the EU Youth Strategy should further focus on this aspect by suggesting precise actions and policies, included in this report. Those proposals shall also be combined with boosting youth participation in the European debate and discussions. Indeed, the cross-sector approach has so far led to successful results, although, according to the Rapporteur, one needs to include a greater number of young people (i.e. individuals and not organised youngsters).

The Rapporteur believes that an EU Youth Strategy should also take under consideration new technologies and the role of social media on young people’s lives. Indeed, youth employability, entrepreneurship, training and education need an environment of high and modern skills. It is rather disappointing that there are still high numbers of young people with a very low level of or no computer knowledge, while at the same time broadband speeds have not yet reached all European citizens. According to the Commission, 20% of secondary education students have never or almost never used a computer in their school lessons, while only 50% of 16 years old students attend a highly digitally-equipped school. At the same time, 80% of young Europeans between the age of 16-24 use internet for social networking and almost 230.000 job positions in Europe are supported by it.

Besides those challenges, the historic call for the EU has been and remains the need to deliver a clear and optimistic message that Europe is dedicated to overthrow the above mentioned threats, by creating clear shines of hope. According to the Rapporteur this can be better achieved by prioritizing fields of action in the next cycle so that none of the eight fields will be sidelined. Within the confines of this report, the Rapporteur has tried to enlighten fields where further action should be undertaken. With this aim, he prioritises actions and proposes new tools and policies to aid youth in the short, mid and long term. He also insists on the view that the European Parliament, as the sole EU institution democratically elected by and accountable to the European citizens, should have a stronger say in the formulation, implementation, monitoring and evaluation of the EU Youth Strategy.

It is, indeed, of outmost importance that during this period of crisis, the EU will continue to inspire youth. By providing more opportunities in education and in all forms of training, by investing on young people and supporting the innovative and entrepreneurial spirit, by bravely funding youth programs and by believing that every single euro spent for the young generation has multiplying effects on growth in Europe, as well as on its future social cohesion. The EU has the appropriate tools and policies to make this a reality. But nothing can be achieved without Member States’ determination. With the EU Youth Strategy we send clear messages, we prioritise and build guidelines. It lies on the Member States, however, - especially on those facing the most important problems – to fully use those guidelines in an urgent and effective way. We need to speed up, we need to correct or subsidize ineffective initiatives, and we need to remain dedicated to a historic call for the EU. Against pessimistic estimations, against doom forecasts, we shall remain optimistic that we will achieve our goals.


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (31.5.2013)

upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje

o provedbi Strategije EU-a za mlade 2010. – 2012.

2013/2073(INI))

Izvjestitelj: Ole Christensen

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A. budući da je kriza dovela do porasta nesigurnih oblika zapošljavanja mladih, pri čemu kratkoročni ugovori, ugovori o radu s nepunim radnim vremenom i neplaćeni rad prečesto zamjenjuju postojeća radna mjesta;

B.  budući da 7,5 milijuna mladih u dobi između 15 i 24 godine te 6,5 milijuna mladih u dobi između 25 i 29 godina 2011. nije radilo, nije se školovalo niti osposobljavalo (NEET-ovi: not in employment, education or training).;

C. budući da je gospodarski gubitak koji je posljedica isključenja mladih s tržišta rada u 2011. procijenjen na 153 milijarde eura, što odgovara iznosu od 1,2 % BDP-a EU-a(1);

1.  navodi utjecaj prvog ciklusa Strategije za mlade (2010. – 2012.); naglašava da je okvir međusektorskog sudjelovanja Komisije, država članica i relevantnih zainteresiranih strana bio dobar početak, ali da bi ga u budućnosti trebalo ojačati poboljšanjem pristupa zapošljavanju, obrazovanju i osposobljavanju, čime bi se borilo protiv siromaštva i isključenja, a u isto vrijeme koristilo međusektorski pristup širenju praksi u relevantnim sektorima;

2.  navodi da su aspekti zapošljavanja Strategije za mlade postali vrlo potrebni s obzirom na trenutačnu krizu, zabrinjavajuće visoke razine nezaposlenosti mladih i procijenjeni trošak nedjelovanja u EU-u; smatra da bi, s obzirom na gotovo 2 milijuna nepopunjenih radnih mjesta u EU-u, sljedeći ciklus (2013. – 2015.) trebao pridonijeti postizanju dvaju općih ciljeva Strategije za mlade (stvaranje jednakih mogućnosti za mlade na tržištu rada i promicanje socijalnog uključivanja) usmjeravanjem na nezaposlenost mladih, obrazovanje i osposobljavanje; naglašava da treba voditi računa o utjecaju krize na mlade i na njihovo sudjelovanje u društvu; upozorava da treba izbjegavati zapošljavanje mladih pod svaku cijenu budući da to nosi rizik od zanemarivanja kvalitete takvog zapošljavanja, kao i prava mladih na radnom mjestu te osobito prava na dostojan prihod; stoga ističe da strategija za mlade treba pomoći u stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta koja bi omogućila mladima živjeti samostalno i bez siromaštva;

3.  podsjeća da su glavni ciljevi strategije Europa 2020 zapošljavanje 75 % populacije u dobi između 20 i 64 godine, smanjenje ranog prekidanja školovanja na razinu ispod 10 % te izdizanje najmanje 20 milijuna ljudi iz siromaštva i socijalnog isključenja; naglašava da provedba sljedećeg ciklusa strategije za mlade treba biti usko povezana s postizanjem glavnih ciljeva strategije Europa 2020.;

4.  poziva države članice da objave izvješća o društvenoj situaciji i životnim uvjetima mladih koja se temelje na znanju i činjenicama te da sastave nacionalne akcijske planove i dosljedno ih provedu;

5.  ističe da, od ranog djetinjstva, posebna pažnja treba biti dana najosjetljivijim skupinama s visokim rizikom od socijalnog isključenja, uključujući one koji ne rade, ne školuju se niti se osposobljavaju (NEET-ovi) te zapostavljenim mladima pružajući im stvarne i opipljive prilike za zapošljavanje i ohrabrujući ih na aktivno sudjelovanje u društvu;

6.  naglašava potrebu borbe protiv ranog prekidanja školovanja; ističe da cilj strategije Europa 2020. za smanjenje ranog prekidanja školovanja neće biti postignut bez znatnog integriranog djelovanja; poziva sve sudionike da osiguraju prijelaz iz obrazovanja i osposobljavanja prema zapošljavanju kroz dijalog između relevantnih osobama, sektora obrazovanja, službi za zapošljavanje te socijalnih i obiteljskih službi boljom povezanošću između početnog i daljnjeg stručnog obrazovanja i zapošljavanja mladih kako bi se promicalo odgovarajuće osposobljavanje usmjereno prema potrebama programa za reintegraciju na tržište rada koji nude novu priliku te uvođenjem dvojnih sustava obrazovanja;

7.  utvrđuje prijelaz iz sustava obrazovanja u sustav radnog odnosa kao iznimno važan trenutak za mlade s obzirom na to da početak njihovih karijera ima značajan utjecaj na njihov budući razvoj; s time u vezi naglašava važnu ulogu koju razvoj zapostavljene djece u ranom djetinjstvu može imati na prekid začaranoga međugeneracijskog kruga niskoga ljudskog razvoja; poziva države članice da ojačaju djelovanje službi za savjetovanje i usmjeravanje u ranoj fazi kako bi poboljšale sposobnost mladih za donošenje odluka o svojim budućim karijerama na temelju dostatnog poznavanja činjenica, što bi im olakšalo usvajanje potrebnih vještina i pronalazak radnog mjesta koje odgovara potrebama tržišta rada; naglašava potencijal za stvaranje radnih mjesta u sektorima poput zelene ekonomije, zdravlja, socijalnih službi te informacijske i komunikacijske tehnologije;

8.  prepoznaje važnost pripravništva, posebno kao dijela kvalifikacija stručnog osposobljavanja ili sveučilišne nastave, kao pomoć mladima u postizanju sposobnosti i iskustva; ističe da se jamstva za mlade trebaju poštovati i da bi Komisija stoga trebala predložiti definiciju visokokvalitetnog pripravništva, uključujući i kriterije koji se odnose na socijalnu zaštitu, odgovarajuću naknadu, radne uvjete (vodeći računa o nacionalnim pristupima) i zdravlje te sigurnosne standarde, bez obzira na trajanje pripravništva;

9.  poziva Komisiju da predloži okvirne mjere za kvalitetu stažiranja i Savez za pripravnike s ciljem promicanja visokokvalitetnog pripravništva po cijelom EU-u za studente i mlade; poziva države članice da hitno provedu programe jamstva za mlade, koji uključuju mlade do 30. godine, te da odmah pokrenu projekte za borbu protiv nezaposlenosti mladih koristeći 6 milijardi eura iz fondova EU-a dostupnih za Inicijativu za zapošljavanje mladih te da dodaju dostatna vlastita sredstva kako bi se olakšala njihova provedba; poziva Komisiju da podupre države članice u praksi provedbe programa jamstva za mlade, podsjećajući na važnost korporativne društvene odgovornosti;

10. ističe da je uspjeh programa jamstva za mlade usko povezan s uspostavom drugih javnih politika, zajedno s politikama aktivnog i uključivog tržišta rada, što osigurava službama za zapošljavanje potrebnu infrastrukturu i sposobnost pružanja mladima osobnih usluga koje su u skladu s njihovim potrebama; naglašava da uspjeh programa jamstva za mlade također ovisi o trudu zaposlenika te uključivanju socijalnih partnera i udruženja mladih;

11. ističe da bi trebalo pojačati dobrovoljnu mobilnost mladih – uključujući putem portala Europske službe za zapošljavanje (EURES), programa cjeloživotnog učenja te programa „Mladi na djelu” – s ciljem poboljšavanja obrazovanja, osposobljavanja i zajedničkog učenja te kako bi se ponuda radne snage približila potražnji;

12. naglašava da europsko financiranje može biti važna dopuna nužnom ulaganju iz nacionalnih proračuna, posebno u onim državama članicama i regijama koje su najviše pogođene krizom te koje su suočene s iznimno visokom stopom nezaposlenosti mladih; poziva države članice na iskorištavanje potencijala Europskog socijalnog fonda (ESF) pri provedbi strategije za mlade, podsjećajući na usmjerenost ESF-a prema socijalnom uključivanju, borbi protiv siromaštva i podupiranju održivih radnih mjesta; zaključuje da bi ESF-u stoga trebalo dodijeliti barem 25 % financijskih sredstava predodređenih za kohezijsku politiku; ističe da sredstva i inicijative za financiranje zapošljavanja mladih ne treba smatrati troškom, nego dugoročnim i trajnim ključnim ulaganjem s ciljem maksimalnog povećanja potencijala mladih u odnosu na tržište rada, kao i na društvo u cijelosti; naglašava da postoji snažan društveni, demokratski i ekonomski argument za takvo ulaganje te ističe veliku „dobit” proizašlu iz ulaganja u osposobljavanje i vještine;

13. naglašava da uspješna provedba Strategije za mlade zahtijeva trajno, usklađeno i koordinirano sudjelovanje svih relevantnih dionika, posebno socijalnih partnera, udruženja mladih i predstavnika nacionalnih odbora mladih; poziva države članice da ispitaju kako se primjeri najboljih praksi drugih država članica mogu primijeniti na njihova tržišta rada; vjeruje da je strukturirani dijalog važan način uključivanja mladih u donošenje odluka i jačanje povezanosti sa strategijom za mlade; poziva države članice da prihvate korištenje ovog foruma tijekom sljedećeg ciklusa strategije za mlade.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

30.5.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Edit Bauer, Heinz K. Becker, Jean-Luc Bennahmias, Phil Bennion, Pervenche Berès, Vilija Blinkevičiūtė, Milan Cabrnoch, Alejandro Cercas, Ole Christensen, Derek Roland Clark, Minodora Cliveti, Marije Cornelissen, Frédéric Daerden, Sari Essayah, Richard Falbr, Marian Harkin, Nadja Hirsch, Stephen Hughes, Danuta Jazłowiecka, Martin Kastler, Ádám Kósa, Jean Lambert, Patrick Le Hyaric, Verónica Lope Fontagné, Olle Ludvigsson, Thomas Mann, Csaba Őry, Sylvana Rapti, Licia Ronzulli, Nicole Sinclaire, Joanna Katarzyna Skrzydlewska, Jutta Steinruck, Traian Ungureanu

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Malika Benarab-Attou, Iliana Malinova Iotova, Svetoslav Hristov Malinov, Ria Oomen-Ruijten, Antigoni Papadopoulou

(1)

Eurofound (2012.), „NEET-ovi – Mladi koji ne rade, ne školuju se niti se osposobljavaju: značajke, troškovi i odgovori politika u Europi“, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.


MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (3.6.2013)

upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje

o provedbi Strategije EU-a za mlade 2010. – 2012.

(2013/2073(INI))

Izvjestiteljica: Martina Anderson

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  naglašava važnost socioekonomske i teritorijalne kohezije Europske unije, kako je navedeno u članku 174. UFEU-a, u postizanju ciljeva strategije za mlade EU-a, posebno u stvaranju više prilika jednakih za sve mlade, promicanju društvene uključenosti, spolne jednakosti i solidarnosti za sve mlade, smanjivanju rizika od siromaštva i povećanju zaposlenog dijela populacije u kontekstu tekućih mjera smanjenja duga, povećanja nezaposlenosti mladih i različitih razina obrazovnih postignuća i osposobljavanja;

2.  smatra da bi glavni prioritet EU-a trebala biti borba protiv nezaposlenosti mladih u Europi; zabrinut je zbog uznemirujuće razine mladih bez obrazovanja i posla; smatra da će ako se EU ne bude mogla ispravno nosit s tim izazovom, manjak mogućnosti za mlade narušiti povjerenje u europski projekt;

3.  ističe važnost strateškog ulaganja strukturnih fondova EU-a u regionalni razvoj, konkurentnost i stvaranje visokokvalitetne strukovne izobrazbe, pripravništava te održivih i trajnih poslova, čime se mladima nude najšire mogućnosti zapošljavanja koje poštuje prava zaposlenika u svakoj državi članici kako bi se znatno smanjila nesigurnost i rizik od siromaštva; dodatno ističe važnost ekonomske diversifikacije na sektore visoke dodane vrijednosti, po potrebi, te potrebu za stavljanjem naglaska na ruralne i zapostavljene krajeve;

4.  ističe važnost suočavanja sa zemljopisnim raskoracima između ponude i potražnje radnih mjesta unutar država članica i između njih, osobito kroz izmjene Europskog portala za mobilnost i zapošljavanje (EURES), kako bi se poboljšale prilike za zapošljavanje mladih;

5.  smatra da rana intervencija i proaktivne politike tržišta rada predstavljaju zaokret od bavljenja simptomima višegeneracijskog siromaštva prema utvrđivanju i upravljanju rizicima rano u životu kako bi se spriječila nezaposlenost i olakšala reintegracija; skreće posebnu pozornost na one koji su najviše marginalizirani i izloženi najvećem riziku od nezaposlenosti;

6.  predlaže da je najdjelotvorniji put do napretka razvoj okvira koji jasno povezuje ishode s napretkom u primjeni Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta (UNCRC-a), čime se podupire gledište da politika mladih treba biti snažna i mjerljiva;

7.  napominje da uz strategije zapošljavanja EU-a, gradovi i regije imaju važnu ulogu u ocjenjivanju lokalnih tržišta rada, predviđanju njihovih potreba i stvaranju programa prilagođenih mladima te naglašava važnost mladih u njihovim zajednicama, uključujući otočne i najudaljenije regije; poziva lokalne i regionalne vlasti da potiču aktivno građanstvo te da se pobrinu da predstavnici mladih ili udruženja mladih sudjeluju u različitim inicijativama koje predlaže EU;

8.  naglašava da su programi EU-a, posebno strukturna i kohezijska sredstva, najučinkovitiji instrumenti stvaranja novih poslova i poticanja poduzetništva među mladima;

9.  žali što se velike najave Europskog Vijeća o obvezama prema mladima ne odražavaju u jednakim financijskim obvezama; napominje da se veliki dio „Paketa rasta” najavljenog 2012. većinom sastojao od djelomične preraspodjele već obećanih i osiguranih strukturnih sredstava;

10. potiče države članice da uklone postojeće prepreke prekograničnoj strukovnoj izobrazbi, stažiranju i pripravništvu kako bi se približile ponuda i potražnja prilika za osposobljavanja temeljena na radu za mlade, čime bi se poboljšala mobilnost i mogućnost zapošljavanja, posebno u pograničnim regijama;

11. žali zbog podvojenosti Vijeća, koje zagovara dodatna sredstva za mlade, ali odgađa pregovore o plaćanjima u vezi s izmjenama proračuna za 2013., čime prijeti isplatama stipendija Erasmus; poziva Vijeće da zauzme konstruktivniji pristup tako da prestane povećavati razliku između odobrenih sredstava za plaćanja i odobrenih sredstava za preuzete obveze u svakom godišnjem proračunu;

12. traži od Komisije i država članica da mobiliziraju sva dostupna sredstva, posebno u okviru strukturnih fondova, za program koji bi stimulirao ulaganje u osposobljavanje i poslove s ciljem borbe protiv neprihvatljivo visoke stope nezaposlenosti mladih, uključujući poticanje poslovnog razvoja za mlade kroz poduzetništvo; pozdravlja Inicijativu za zapošljavanje mladih i potiče države članice i regije na koje se ona odnosi da potpuno iskoriste dostupna sredstva iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) i posebno dodijeljena financijska sredstva;

13. smatra da se visoke stope nezaposlenosti u određenim državama članicama moglo izbjeći primjenom intenzivnih nacionalnih i regionalnih strategija usmjerenih na poticanje tvrtki na zapošljavanje mlade radne snage;

14. predlaže da se Program jamstva za mlade odgovarajuće financira putem boljeg korištenja ESF-om;

15. naglašava da bi trebalo pružiti više potpore razvoju poduzetničkog duha među mladima kroz pristup fondovima EU-a i pružanje poslovnih savjeta;

16. smatra da bi trebalo osmisliti nove programe s ciljem pružanja mladima visokokvalitetnog tehnološkog obrazovanja i promicanja prilika kojima bi im se omogućilo da se specijaliziraju ili rade u drugoj državi članici;

17. prepoznaje da socijalna poduzeća mogu imati važnu ulogu u promicanju visokokvalitetnih poslova te u borbi protiv siromaštva i društvene isključenosti ulaganjem u obrazovanje i osposobljavanje za mlade Europljane.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

30.5.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

41

0

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Luís Paulo Alves, Jean-Jacob Bicep, John Bufton, Nikos Chrysogelos, Francesco De Angelis, Danuta Maria Hübner, Filiz Hakaeva Hyusmenova, Vincenzo Iovine, María Irigoyen Pérez, Seán Kelly, Mojca Kleva Kekuš, Constanze Angela Krehl, Petru Constantin Luhan, Iosif Matula, Erminia Mazzoni, Ana Miranda, Jens Nilsson, Jan Olbrycht, Wojciech Michał Olejniczak, Markus Pieper, Tomasz Piotr Poręba, Georgios Stavrakakis, Csanád Szegedi, Nuno Teixeira, Lambert van Nistelrooij, Oldřich Vlasák, Kerstin Westphal, Hermann Winkler, Joachim Zeller, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Martina Anderson, Vasilica Viorica Dăncilă, Karin Kadenbach, Lena Kolarska-Bobińska, Elisabeth Schroedter, Patrice Tirolien, Evžen Tošenovský, Manfred Weber, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Albert Deß, Takis Hadjigeorgiou, Katarína Neveďalová


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

18.6.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zoltán Bagó, Lothar Bisky, Piotr Borys, Jean-Marie Cavada, Silvia Costa, Santiago Fisas Ayxela, Lorenzo Fontana, Mary Honeyball, Petra Kammerevert, Emma McClarkin, Marek Henryk Migalski, Katarína Neveďalová, Doris Pack, Chrysoula Paliadeli, Monika Panayotova, Gianni Pittella, Marie-Thérèse Sanchez-Schmid, Marco Scurria, Hannu Takkula, László Tőkés, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Milan Zver

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

François Alfonsi, Liam Aylward, Ivo Belet, Nadja Hirsch, Iosif Matula, Georgios Papanikolaou, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Vasilica Viorica Dăncilă

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti