IZVJEŠĆE o učincima proračunskih ograničenja na regionalna i lokalna tijela u vezi s rashodima strukturnih fondova EU-a u državama članicama
25.9.2013 - (2013/2042(INI))
Odbor za regionalni razvoj
Izvjestiteljica: Erminia Mazzoni
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o učincima proračunskih ograničenja na regionalna i lokalna tijela u vezi s rashodima strukturnih fondova EU-a u državama članicama
((2013)2042(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2012.[1],
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 14. i 15. ožujka 2013.[2],
– uzimajući u obzir aktualne međuinstitucionalne pregovore o budućoj kohezijskoj politici i višegodišnjem financijskom okviru,
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. studenog 2012. koja sadrži preporuke Komisiji o izvještaju predsjednika Vijeća, Europske komisije, Europske središnje banke i Euroskupine „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”[3],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2011. o Europskom gradskom planu i njegovoj budućnosti u kohezijskoj politici[4],
– uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 12. ožujka 2013. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim odredbama za nadzor i procjenu nacrta proračunskih planova i jamčenje ispravka prekomjernog deficita u državama članicama u području eura[5],
– uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 12. ožujka 2013. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora za države članice koje prolaze kroz ozbiljne poteškoće s obzirom na njihovu financijsku stabilnost u području eura ili kojima one prijete[6],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2009. o kohezijskoj politici: ulaganje u stvarnu ekonomiju[7],
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. ožujka 2013. o zaključcima Europskog vijeća od 7. i 8. veljače o višegodišnjem financijskom okviru[8],
– uzimajući u obzir Nacrt mišljenja Odbora regija od 6. ožujka 2013. o „Sinergijama između privatnog ulaganj i javnog financiranja na lokalnoj i regionalnoj razini − partnerstva za gospodarski rast i blagostanje”,
– uzimajući u obzir Mišljenje Odbora regija od 1. veljače 2013. o „Stvaranju većih sinergija između proračuna EU-a, nacionalnih i podnacionalnih proračuna”,
– uzimajući u obzir memorandum Odbora regija iz 2012. o „Učinku proračunske štedljivosti na lokalne financije i ulaganje”,
– uzimajući u obzir bilješku Europske investicijske banke od 14. prosinca 2012. o „Učinku recesije tijekom 2008. i 2009. na regionalnu konvergenciju u EU-u”[9],
– uzimajući u obzir Prigodni dokument Komisije iz prosinca 2012. o „Kakvoći javnih rashoda u EU-u”[10],
– uzimajući u obzir Svjetske gospodarske izglede MMF-a iz listopada 2012.,
– uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A7‑0269/2013),
A. budući da je svjetska ekonomska i financijska kriza narušila društvenu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju u EU-u prouzročujući višu nezaposlenost, niži BDP te sve veće regionalne nejednakosti i proračunske deficite na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;
B. budući da se trenutak u kojem je došlo do krize i njezina ozbiljnost u velikoj mjeri razlikuju među svim regijama EU-a, pritom naglašavajući postojeće strukturne nedostatke i dovodeći do ozbiljnog slabljenja rasta BDP-a, rekordnih stopa nezaposlenosti, velikog osiromašenja najugroženijih članova društva te pogoršane poslovne klime i smanjenog povjerenja potrošača;
C. budući da su banke i financijska tržišta postajali sve manje skloni pozajmljivanju jer se percipirana kreditna sposobnost državnih i podnacionalnih vlasti pogoršala;
D. budući da je fiskalni ugovor dokazano neprikladan za suočavanje s izazovima krize i da se ugovor o rastu kojim se omogućuju znatna ulaganja diljem Zajednice doživljava kao najodrživije rješenje jer danas postoji konsenzus da se proračunskom štedljivošću i proračunskim rezovima bez ulaganja gospodarstvo ne oživljuje i da tako neće nastati povoljni uvjeti za stvaranje radnih mjesta i ekonomsku rast;
E. budući da su europski strukturni i investicijski fondovi namijenjeni promicanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije diljem EU-a uz smanjenje regionalnih nejednakosti, promicanje konvergencije i stimuliranje razvoja, zapošljavanja i socijalnog napretka preko proizvodnog ulaganja;
F. budući da su europski strukturni i investicijski fondovi isto tako i rashodi namijenjeni podupiranju pametnog, uključivog i održivog razvoja i konkurentnosti te stoga pozitivno utječu na rast dohotka, tj. nazivnik omjera deficita i BDP-a;
G. budući da je kolaps javnih financija diljem EU-a koji je izazvan dužničkom krizom potaknuo širenje politike štedljivosti; budući da su učinci te politike na lokalne financije bili pogubni dovevši do smanjivanja ili umjerenosti u nekoliko proračunskih linija te ozbiljno ugrozivši sposobnosti financiranja ili sufinanciranja u proizvodnom ulaganju nacionalnih, regionalnih ili lokalnih vlasti;
H. budući da je samo nekoliko država nastavilo podupirati lokalna ulaganja, dok su druge, suočene s dužničkom krizom, odlučile zamrznuti ili srezati financijsku potporu za ulaganja lokalnih vlasti uz jaku tendenciju centraliziranja ili uvođenja pravila ugovora o unutarnjoj stabilnosti kojima je ulaganje snažno smanjeno;
I. budući da su veliki proračunski rezovi na važnim područjima i sektorima jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju lokalne i regionalne vlasti u aktualnom razdoblju;
J. budući da su podnacionalne vlasti ključni akteri regionalnog razvoja jer čine 60 % javnog ulaganja i 38 % konsolidirane državne potrošnje na „ekonomska pitanja” pa se time obuhvaća i najviše rashoda kojima se može utjecati na regionalni razvoj poput onih na trgovinska pitanja i pitanja radne snage, poljoprivredu, transport ili istraživanje i razvoj;
K. budući da je u EU-u ulaganje djelovalo kao varijabla za prilagodbu u dvije trećine država, djelomice zahvaljujući naporima iz 2009. za borbu protiv krize; budući da su izravna ulaganja u 2011. u usporedbi s 2010. pala u 17 država članica, od čega su 2011. u njih deset pala za više od 10 % (u Austriji, Latviji, Češkoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Portugalu, Grčkoj, Mađarskoj i Španjolskoj); budući da se pad u ulaganjima koji je započeo 2010. (investicijske potpore središnjih vlada pale su 8,7 %) nastavlja i čini se da ulazi u negativnu spiralu;
L. budući da je razina zaduženosti podnacionalnih vlasti znatno ispod razine zaduženosti nacionalnih aktera;
M. budući da podnacionalne vlasti moraju sudjelovati u naporima za konsolidaciju i smanjiti svoje deficite i dug, dok su se istodobno uvjeti pozajmljivanja pogoršali za financijski slabije podnacionalne vlasti;
N. budući da su javna ulaganja ključna za socijalnu uključenost, a potrebe za ulaganjem su znatne u mnogim važnim sektorima u gospodarstvu EU-a kao što su tržište radne snage, infrastruktura, istraživanje i inovacije, malo i srednje poduzetništvo;
O. budući da je nakon razdoblja rastuće konvergencije u EU-u između 2000. i 2007. konvergencija znatno usporila tijekom recesije; budući da su najzahvaćenije regije bile one s neodrživim i špekulativnim ulaganjima i one s jakim sektorima izvozne proizvodnje;
P. budući da su uvjeti preuzimanja strukturnih fondova EU-a takvi da Komisija može izvršiti povrat međuplaćanja samo na temelju izjava o rashodima plaćenim u državama članicama;
Q. budući da nacionalno javno sufinanciranje u sklopu strukturnih fondova u svih 27 država članica EU-a za programsko razdoblje od 2007. do 2013. iznosi otprilike 132 milijarde EUR te budući da taj iznos čini nužnu pretpostavku za ispravno preuzimanje fondova i za ulaganja visoke kvalitete koje će poslužiti za jačanje vlasništva i odgovornosti pri uporabi financijskih sredstava EU-a;
R. budući da se javno sufinanciranje programa koje se podupire u sklopu kohezijske politike može ugroziti nedostatkom fleksibilnosti u primjeni Pakta o stabilnosti i rastu uz rezultat da se kohezijsku politiku ne može dovesti do toga da ostvari tako koristan učinak na poboljšanje konkurentnosti i prevladavanje aktualne krize;
Opća opažanja
1. primjećuje uz veliku zabrinutost jasan uzorak sve veće regionalne nejednakosti u EU-u današnjice uz mnoge relativno siromašne regije u novim državama članicama i južnoj Europi i većinu bogatih regija u središnjoj i sjevernoj Europi te čak i unutar država članica i regija; ističe u tom smislu primarnu važnost kohezijske politike EU-a kao glavnog instrumenta za ulaganje usmjereno na konvergenciju i održiv razvoj u EU-u;
2. naglašava da je lokalno gospodarstvo ključan čimbenik oporavka za zajednice, što je važno u trenutnom dobu krize; u tom kontekstu naglašava gospodarske i socijalne učinke socijalnog gospodarstva u poboljšanju socijalne kohezije na lokalnoj razini; poziva države članice da omoguće prilike za financiranje za socijalno gospodarstvo putem strukturnih fondova za razdoblje od 2014. do 2020.;
3. ponavlja važnost kohezijske politike kao glavnog investicijskog instrumenta Unije koji ima glavnu ulogu u borbi protiv krize smanjujući neravnotežu i utirući put održivog rasta za EU i njegove regije; naglašava posebnu ulogu Europskog socijalnog fonda (ESF) u podršci socijalnom ulaganju i provedbi strategije Europa 2020., posebno doprinosom pri ostvarivanju visokih razina održivog zapošljavanja i produktivnosti, uz istovremenu djelotvornu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te povećavanje socijalne kohezije; stoga ističe važnost jamčenja dovoljnih proračunskih sredstava za strukturne i investicijske fondove u kontekstu pregovora o VFO-u, uz posebno opažanje njihova ključnog udjela u ulaganju u područja poput zapošljavanja, inovacije, održivog razvoja, gospodarstva s niskim udjelom ugljika i podrške malom i srednjem poduzetništvu;
4. ističe da se kohezijska politika pokazala otpornom na krizu, uz prilagodbu njezinih programa i instrumenata financiranja čime je ostvarena veća fleksibilnost i dan ključni doprinos na područjima u kojima su ulaganja potrebna radi gospodarske modernizacije i poboljšanja konkurentnosti te radi smanjenja geografskih nejednakosti;
Sposobnost financiranja u regijama EU-a i sinergije između regionalnih i nacionalnih razina te razine EU-a
5. ističe ulogu koju imaju podnacionalne vlasti u rebalansiranju proračuna održavanjem razine javnih ulaganja i sufinanciranjem novih projekata te postizanjem učinka poluge, posebno kad su privatna ulaganja malih razmjera; naglašava činjenicu da su u dobu recesije i slabog rasta održiva javna nabava i sposobnost financiranja/sufinanciranja te preuzimanja obveza za ulaganja presudne za održavanje potencijala za rast;
6. zabrinut je oko toga da se produljivanjem mjera štednje i strogog gospodarskog upravljanja koje je izvršeno 2011. i 2012. i kojim su obuhvaćeni povećan pritisak i rezovi na javne proračune stvara opasnost od smanjivanja područja primjene lokalne politike kojoj je cilj ispunjenje strategije Europa 2020.;
7. naglašava potrebu da se ponovno uspostavi i poboljša financijska sposobnost na podnacionalnoj razini i da se pruži odgovarajuća tehnička pomoć, osobito pri provođenju složenih zajedničkih projekata uz lokalno vodstvo kako bi se osigurala javna ulaganja za programe i projekte usmjerene na poticanje održivog rasta, suzbijanje socijalne isključenosti i obnavljanje društvene strukture, pružanje odgovarajućih zdravstvenih i socijalnih usluga i osiguravanje radnih mjesta, osobito na regionalnoj i lokalnoj razini; drži da posebna dodatna sredstva za najudaljenije regije ne trebaju biti podložna tematskoj koncentraciji i koristiti se za pokrivanje dodatnih troškova povezanih sa svojstvima i ograničenjima iz članka 349. UFEU-a koji nastaju u najudaljenijim regijama; nadalje primjećuje da se posebna dodatna sredstva mogu uporabljati i za pomoć pri financiranju operativne potpore i rashoda kojima se pokrivaju obveze i ugovori javnih službi u najudaljenijim regijama;
8. ističe potrebu za daljnjim jačanjem administrativne sposobnosti regionalnih i lokalnih vlasti i za dodatnim naporima radi smanjenja birokracije koja također nepovoljno utječe na te vlasti u njihovoj ulozi korisnika te ograničava njihovu sposobnost da provode projekte koje financira EU;
9. traži od institucija da poboljšaju postojeće odredbe kako bi regije u određenim državama članicama koje su posebno teško pogođene financijskom krizom mogle dodatno poboljšati svoje kapacitete primanja strukturnih i kohezijskih fondova i sprečavanja očekivanih velikih opoziva sredstava;
10. poziva na daljnje pojednostavljenje pravila i povećanu fleksibilnost i transparentnost u programiranju i upravljanju strukturnih fondova, čime se omogućava bolja provedba projekata te brži i primjereniji odgovori na socijalne izazove i prijetnje;
11. pozdravlja Izvješće o javnim financijama u Europskoj monetarnoj uniji za 2012. koje je objavila Komisija te posebno poglavlje o fiskalnoj decentralizaciji u EU-u u kojem se ističe dobro funkcioniranje fiskalnog federalističkog predloška u sklopu kojeg se odgovornosti prikupljanja prihoda i financiranja rashoda prenose na podnacionalne vlasti; traži od Komisije da obuhvati takvo poglavlje o stanju poddržavnih javnih financija i reformi u izvješću o javnim financijama u EMU-u sljedeće godine;
12. ističe potrebu za većim sinergijama između nacionalnih, podnacionalnih i europskog proračuna javne potrošnje preko jasnog određenja uloga i odgovornosti različitih proračunskih tijela na razini EU-a, država članica i poddržavnoj razini, što obuhvaća jasnoću uloge i opravdanja politike EU-a i financijske intervencije, zadržavanje razdoblja za plaćanja utvrđenih u Direktivi o kašnjenju plaćanja 2011/7/EU, poštovanje supsidijarnosti i proračunskih prava lokalnih i regionalnih vlasti (njihove uloge u odlučivanju i nadzoru), tj. njihove demokratske odgovornosti zajednicama koje ih izabiru te jamčenje autonomije svake razine upravljanja u određivanju prioriteta i potrošnje; poziva Komisiju da iznese jasne činjenične podatke o tome kako bi se uloga proračuna EU-a u poticanju ulaganja na različitim razinama mogla ojačati;
13. snažno podupire povećanje transparentnosti i pojednostavljivanje proračunskih procesa na svim razinama upravljanja (što obuhvaća utvrđivanje izvora financiranja EU-a izrijekom u nacionalnim i podnacionalnim proračunima) te jamčenje dostupnosti podataka na razini EU-a o profilima potrošnje programa s financiranjem EU-a na regionalnoj razini (gdje je to moguće), ali i objašnjenje načina usklađivanja prioriteta i financiranja na razini EU-a, država članica i poddržavnoj razini prema prioritetima dogovorenim na razini EU-a;
14. naglašava važnost prilagođavanja tekućih proračunskih ograničenja diljem Europe uz istovremen nastavak ulaganja u budućnost; podsjeća države članice da izazov nije u većoj, nego u učinkovitijoj potrošnji;
15. pozdravlja činjenicu da se primjena financijskih instrumenata u okviru kohezijske politike širi na sve tematske ciljeve i sve europske strukturne i investicijske fondove; traži od Komisije da ona pripremi dubinsku analizu i procjenu potencijala novih instrumenata i izvora financiranja za potporu ulaganju koje vodi k rastu kao što su tržište obveznica, instrument za podjelu rizika i upotreba inovativnih financijskih instrumenata; poziva Komisiju i Europsku investicijsku banku (EIB) da pripreme inovativne načine financiranja dugoročnih ulaganja lokalnih i regionalnih vlasti, uključujući preko privlačenja privatnog kapitala; naglašava ključnu ulogu koju imaju programi kreditiranja EIB-a za financiranje projekata od europskog interesa te poziva na uspostavu veće usklađenosti i sinergije između tih programa i strukturnih fondova;
16. ističe važnost platforme za umreživanje JESSICA u podupiranju održivog gradskog razvoja i revitalizacije gradskih područja preko mehanizama financijskog inženjeringa te poziva na njezinu prošireniju uporabu u sljedećem programskom razdoblju;
Gospodarsko upravljanje EU-a i ulaganje u rast i radna mjesta
17. ističe ulogu koju bi lokalne i regionalne vlasti mogle imati u ostvarivanju ciljeva pametnog, održivog i uključivog rasta u sklopu strategije Europa 2020.; ponavlja važnost partnerstva između središnjih vlasti te regionalnih i lokalnih vlasti u postavljanju prioriteta i pružanju potrebnog sufinanciranja za provedbu programa kao preduvjeta za postizanje najjačeg učinka uz ograničene resurse pri nastojanju da se ti ciljevi ostvare; u tom kontekstu naglašava važnost novih instrumenata za lokalni razvoj kojim upravlja lokalna zajednica, koji bi omogućili akcijskim skupinama na lokalnoj razini da izrade i provedu lokalne strategije za pametan, održiv i uključiv rast; poziva države članice da omoguće takve prilike kao dio tekućeg postupka programiranja kako bi se iskoristio veliki inovacijski potencijal lokalnih akcijskih skupina; naglašava važnost lokalnih i regionalnih vlasti i, po potrebi, socijalnih partnera i drugih relevantnih partnera u programiranju, provedbi, nadzoru i ocjeni strukturnih fondova te pripremi partnerskih sporazuma, što bi moglo rezultirati boljom povezanošću između strategija EU-a te nacionalnih, regionalnih i lokalnih strategija;
18. izražava uvjerenje o nužnosti tematske koncentracije na mali broj prioriteta; naglašava međutim potrebu fleksibilnosti kako bi se državama članicama i regijama omogućilo da što djelotvornije odgovore na zajedničke ciljeve, istodobno poštujući teritorijalne, gospodarske i socijalne posebnosti;
19. snažno ponavlja svoje protivljenje uvođenju makroekonomskih uvjeta u kohezijsku politiku za razdoblje od 2014. do 2020., čime bi se kaznile regije i socijalne skupine koje su već oslabljene krizom, uz moguće nerazmjerne učinke obustave plaćanja u nekoliko država članica i posebno u regijama, unatoč njihovu punom sudjelovanju u naporima za uravnoteženje javnih proračuna te što bi služilo samo slabljenju država u financijskim poteškoćama i dovelo u pitanje napore solidarnosti koji su ključni za očuvanje makroekonomske ravnoteže u Uniji; k tomu zauzima stajalište da takav represivni pristup široka javnost ne bi mogla razumjeti i da bi se njime pojačalo nepovjerenje javnosti u dobu kad su ljudi već teško pogođeni krizom i učincima politike štedljivosti;
20. vjeruje da se u razdoblju ograničavanja troškova u javnom financiranju mora ponovno razmotriti načelo aditivnosti koje bi se trebalo primijeniti u skladu s Europskim okvirom gospodarskog upravljanja te se nada da će se o tom pitanju raspravljati tijekom pregovora o kohezijskoj politici nakon 2013;
21. primjećuje nedavne opaske MMF-a da se štedljivošću oslabljuju države u kojima se ona primjenjuje nepromišljeno, a razlog je taj da kad su globalni ekonomski izgledi slabi, prenagljeno smanjenje državnog deficita otežava kratkoročni oporavak smanjenjem poreznih prihoda čime se nadalje produbljuje deficit; slaže se s MMF-om da, umjesto da ga se ograniči samo na fiskalnu konsolidaciju, naglasak treba proširiti s ciljem uravnoteženja konsolidacije s rastom;
22. pozdravlja prijedlog nekih država članica da se pregovorima o VFO-u obuhvati pitanje „odredbe o reviziji” za 2015. i 2016., čime bi se proračuni mogli povećati tijekom njihove primjene kako bi se promicalo zapošljavanje mladih, malo i srednje poduzetništvo i drugi ključni sektori;
23. poziva Komisiju i države članice da se koriste svim okvirima prilagodljivosti koji postoje u preventivnom dijelu Pakta o stabilnosti i rastu kako bi se postigla ravnoteža između potrebe za produktivnim i održivim javnim ulaganjima s ciljevima fiskalne discipline; smatra da bi se to moglo učiniti primjerice isključivanjem ukupnog iznosa nacionalnog sufinanciranja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova iz ograničenja koja su nametnuta Paktom o stabilnosti i rastu, temeljenjem izračuna u svrhe Pakta na neto financijskim potrebama države članice, za razliku od bruto potreba, tj. nteto poreza koji se plaćaju na stvarne rashode (najvažnije PDV), ili postupnim uvođenjem dvaju izvora programskog financiranja (europskog i nacionalnog) u skladu s različitim rasporedima, kako bi financiranje bilo potpuno europsko tijekom prvih godina programa, a tijekom posljednjih godina dolazilo posve iz nacionalnih izvora, uz pretpostavku da bi pojedina država članica o kojoj je riječ dotad uspjela ostvariti konkretne rezultate u smislu politike obuzdavanja omjera dug−BDP;
24. poziva Komisiju da osigura da javni rashodi koji nastaju u državama članicama radi sufinanciranja programa koje podržavaju strukturni fondovi nisu obuhvaćeni u javnim ili istovrsnim strukturnim rashodima koji se uzimaju u obzir u sklopu sporazuma o partnerstvu za potrebe utvrđivanja da se poštuje Pakt o stabilnosti i rastu, s obzirom na to da potonji rashodi čine obvezu koja proizlazi izravno iz postupanja prema načelu aditivnosti; stoga poziva da se javni rashodi povezani s provedbom programa koji se sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova potpuno izuzmu iz definicije strukturnih deficita u Paktu o stabilnosti i rastu jer su to rashodi posvećeni postizanju ciljeva strategije Europa 2020. i podupiranju konkurentnosti, rasta i stvaranja radnih mjesta, osobito kad je riječ o zapošljavanju mladih;
25. poziva Komisiju da izvijesti o području primjene za moguće djelovanje u granicama postojećeg fiskalnog okvira EU-a kako bi se nastavilo rješavati pitanje razdvajanja aktualne potrošnje i ulaganja u izračunima proračunskog deficita radi izbjegavanja negativnog izračuna javnih ulaganja s dugoročnim neto koristima;
26. snažno potiče Komisiju i države članice da u kontekstu aktualnih pregovora o budućoj Ekonomskoj i monetarnoj uniji uzmu u obzir sav manevarski prostor za prilagodljivost u okviru makroekonomskog upravljanja kako bi se omogućilo produktivno ulaganje, posebno ponovnim razmatranjem odnosa između Pakta o stabilnosti i razvoju i produktivnog javnog ulaganja te izuzimanjem javnih rashoda povezanih s provedbom programa koji se sufinanciraju iz strukturnih i investicijskih fondova u sklopu politike naklonjene rastu iz pravila proračunskog nadzora koja su dijelom Pakta o stabilnosti i rastu;
27. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
- [1] http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ec/131388.pdf.
- [2] http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/ec/136151.pdf.
- [3] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0430.
- [4] SL C 390 E, 18.12.2012., str. 10.
- [5] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0070.
- [6] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0069.
- [7] SL C 87 E, 1.4.2010., str. 113.
- [8] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0078.
- [9] http://www.eib.org/infocentre/publications/all/econ-note-2012-regional-convergence.htm.
- [10] http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/occasional_paper/2012/pdf/ocp125_en.pdf.
EXPLANATORY STATEMENT
The current crisis puts significant constraints on public finances of the Member States. Moreover, in the context of the ongoing financial and economic crisis sub-national (regional and local) authorities are increasingly faced with challenging conundrum as regarding their capacity to secure productive investment. On the one hand, they witness a sharp decrease in their revenues, as central governments cut transfers and ask regional and local governments to contribute towards austerity, while on the other they have to secure increasingly demanding social services, as result of the crisis, putting an extra pressure on their public purses.
In this particular context, your Rapporteur considers it important to make concrete proposals in order to allow all possible flexibility for the national co-financing of EU development expenditure in a context of rigorous implementation of the Stability and Growth Pact. This will be done by analysing to what extent the current crisis has impacted on the capacity of sub-national authorities to pursue the objectives of growth and jobs contained in the Europe 2020 strategy and by suggesting ways to improve the financing capacity of these entities towards productive investments.
Given the ongoing negotiations on the future Cohesion Policy, on the MFF and in more general terms the debate on the future Economic and Monetary Union, your Rapporteur stresses the utmost political importance for the Parliament to identify and recommend viable options for national, regional and local authorities to invest in smart, sustainable and inclusive growth.
In the light of what has been said above, your Rapporteur deems it necessary to exploit in particular all margins of flexibility in the macro-economic governance framework to allow for adequate investment, in particular rethinking the relationship between the Stability and Growth Pact and the productive public investment. The Commission is strongly invited to report on this by 31 July 2013, as requested in the so called “Two Pack”:
- Public expenditure related to the implementation of programmes co-financed in the framework of Cohesion policy and rural development policy should be excluded from the SPG limitations because they are expenditure devoted to support competitiveness and growth.
- exploiting the possibilities placed in the preventive arm of the Stability and Growth Pact in order to balance productive public investment needs with fiscal discipline objectives.
MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNE (27.6.2013)
upućeno Odboru za regionalni razvoj
o učincima proračunskih ograničenja na regionalna i lokalna tijela u vezi s rashodima strukturnih fondova EU-a u državama članicama
(2013/2042(INI))
Izvjestitelj: Derek Vaughan
PREPORUKE
Odbor za proračune poziva Odbor za regionalni razvoj, kao nadležni odbor, da u svoj prijedlog rezolucije uvrsti sljedeće preporuke:
1. podsjeća da je proračun EU-a prvenstveno investicijski proračun, iz čijeg se ukupnog iznosa 94 % ponovno ulaže u države članice, a lokalna i regionalna tijela vlasti nadležna su za znatan dio javnih izdataka u Europi;
2. naglašava da kohezijska politika ima ključnu ulogu u promicanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, poticanju zapošljavanja i rasta te smanjivanju makroekonomske neuravnoteženosti;
3. poziva da se prioritet daje stvaranju sinergija između EU-a, država članica i lokalnih i regionalnih proračuna; poziva Komisiju da iznese jasne činjenične podatke o tome kako bi se uloga proračuna EU-a u poticanju ulaganja na različitim razinama mogla ojačati; poziva države članice da na svim razinama u potpunosti iskoriste dodatne mogućnosti financiranja koje osigurava Europska investicijska banka i novi instrument projektnih obveznica; pozdravlja nadalje činjenicu da se primjena financijskih instrumenata u okviru kohezijske politike širi na sve tematske ciljeve i sve fondove iz okvira za potporu zajednice;
4. izražava zabrinutost time da će smanjenja u financiranju kohezijske politike u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru dovesti do umanjene sposobnosti nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela da ulažu u pametan, održiv i uključiv rast; naglašava da bi financiranje kohezijske politike trebalo barem održati na trenutnoj razini;
5. traži od institucija da poboljšaju postojeće odredbe kako bi regije u određenim državama članicama koje su posebno teško pogođene financijskom krizom mogle dodatno poboljšati svoje kapacitete primanja strukturnih i kohezijskih fondova i sprečavanja očekivanih velikih opoziva sredstava;
6. naglašava da makroekonomska uvjetovanost nije prihvatljiva jer bi mogla uzrokovati poteškoće u provođenju kohezijske politike i potencijalno ugroziti ispunjavanje dugotrajnih obveza; ponavlja da bi uvođenje makroekonomske uvjetovanosti utjecalo na one regije kojima je najviše potrebna pomoć te naglašava da lokalna i regionalna tijela ne bi trebala biti kažnjena za poteškoće na razini države članice; naglašava osim toga svoje protivljenje pričuvi na osnovi postignutih rezultata, koja bi mogla obeshrabriti regije od odabira ambicioznijih i inovativnijih projekata u korist odabira projekata s lakše ostvarivim ciljevima;
7. izražava uvjerenje o neophodnosti tematske koncentracije na mali broj prioriteta; naglašava međutim potrebu fleksibilnosti kako bi se državama članicama i regijama omogućilo da na najučinkovitiji način odgovore na zajedničke ciljeve, istovremeno poštujući teritorijalne, gospodarske i socijalne posebnosti.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja |
27.6.2013 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
17 1 0 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Marta Andreasen, Reimer Böge, Jean Louis Cottigny, Jean-Luc Dehaene, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazábal Rubial, Jens Geier, Jutta Haug, Monika Hohlmeier, Sidonia Elżbieta Jędrzejewska, Giovanni La Via, Claudio Morganti, Jan Mulder, Dominique Riquet, Alda Sousa, Helga Trüpel, Derek Vaughan |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Georgios Stavrakakis |
||||
MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA (21.6.2013)
upućeno Odboru za regionalni razvoj
o učincima proračunskih ograničenja na regionalna i lokalna tijela u vezi s rashodima strukturnih fondova EU-a u državama članicama
(2013/2042(INI))
Izvjestitelj: Jan Kozłowski
PREPORUKE
Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za regionalni razvoj, kao nadležni odbor, da u svoj prijedlog rezolucije uvrsti sljedeće preporuke:
1. naglašava da u doba krize koja rezultira povećanom potražnjom za kvalitetnim socijalnim službama, pritisak na regionalna i lokalna tijela uzrokovan financijskim ograničenjima ima negativan učinak na socijalnu koheziju, obrazovanje i održivo zapošljavanje; naglašava da se regionalna i lokalna tijela susreću s preprekama u rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti te stoga i u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020;
2. naglašava posebnu ulogu Europskog socijalnog fonda (ESF) u podršci socijalnom ulaganju i provedbi strategije Europa 2020, posebno doprinosom pri ostvarivanju visokih razina održivog zapošljavanja i produktivnosti, uz istovremenu djelotvornu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te povećavanje socijalne kohezije;
3. pozdravlja pojednostavljenje postupaka povezanih s provedbom ESF-a i pojačanu dostupnost Fonda, posebno za manje projekte na lokalnoj razini, čime se omogućava bolji i brži odgovor na izazove teške gospodarske i socijalne situacije te veće sudjelovanje organizacija korisnica u provedbi ulaganja; u tom kontekstu naglašava važnost novih instrumenata za lokalni razvoj kojim upravlja lokalna zajednica, koji bi omogućili akcijskim skupinama na lokalnoj razini da izrade i provedu lokalne strategije zapošljavanja; poziva države članice da omoguće takve prilike kao dio tekućeg postupka programiranja kako bi se iskoristio veliki inovacijski potencijal lokalnih akcijskih skupina;
4. smatra da bi se u kohezijskoj potrošnji trebao ponuditi odgovarajući stupanj fleksibilnosti kako bi se državama članicama omogućilo da riješe specifična uska grla u svojoj politici u cilju ostvarivanja ciljeva strategije Europa 2020;
5. naglašava važnost prilagođavanja tekućih proračunskih ograničenja diljem Europe uz istovremen nastavak ulaganja u budućnost; podsjeća države članice da izazov nije u većoj, nego u učinkovitijoj potrošnji;
6. primjećuje da na kraju 2012. potraživanja u visini od 4,2 milijardi EUR nisu mogla biti isplaćena u ime ESF-a te se isplaćuju iz omotnice za 2013.; naglašava negativni učinak takvog prijenosa povezanog s provedbom na rizničku situaciju lokalnih i regionalnih tijela te korisnika; nadalje naglašava da je od ukupnog iznosa od 11,2 milijardi EUR osiguranog u izmjeni proračuna br. 2/2013, 3,253 milijardi EUR namijenjeno ESF-u te da bi ovaj izmijenjeni proračun trebalo u potpunosti isplatiti, po mogućnosti u dvije faze; zahtijeva političku obvezu Vijeća da će sve pravne obveze koje dospijevaju u 2013. biti isplaćene do kraja ove godine;
7. poziva na smanjenje ukupne razine nepodmirenih obveza (reste à liquider, RAL) koja predstavlja ozbiljnu prijetnju djelotvornom korištenju kohezijske politike ometajući buduća ulaganja u rast i zapošljavanje; poziva države članice da podrže regionalna i lokalna tijela u što boljem iskorištavanju dostupnih sredstava u okviru kohezijskih i strukturnih fondova dobrim planiranjem projekata i zahtjeva te osiguravanjem odgovarajuće potpore sufinanciranju;
8. naglašava da je kohezijska politika važan čimbenik u poticanju javnih i privatnih ulaganja s potencijalom da pomogne u razvoju dobrog upravljanja i javnog sudjelovanja na svim razinama te istovremeno doprinese gospodarskom rastu, zapošljavanju, održivom razvoju i socijalnoj koheziji u Uniji kao cjelini te u regijama koje od nje imaju izravnu korist, čime se osigurava solidarnost među europskim građanima i regijama; poziva države članice da čak i u ovo doba krize osiguraju lokalnim akterima potrebna financijska sredstva kako bi mogli koristiti strukturne fondove;
9. snažno podupire promjenu u prioritetima potrošnje koja se očituje u tome da države članice ulažu u dugotrajan rast, uključujući ulaganja u mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, koja mogu imati važnu ulogu u jačanju konkurentnosti država članica;
10. naglašava da je lokalno gospodarstvo ključan čimbenik oporavka za zajednice, što je važno u trenutno doba krize; u tom kontekstu naglašava gospodarske i socijalne učinke socijalnog gospodarstva u poboljšanju socijalne kohezije na lokalnoj razini; poziva države članice da omoguće prilike za financiranje za socijalno gospodarstvo putem strukturnih fondova za razdoblje od 2014. do 2020.;
11. naglašava ulogu koju lokalna i regionalna tijela mogu imati u jačanju održivog rasta i stvaranja radnih mjesta, obnavljanju društvene strukture i promicanju obnovljivih izvora energije, pametnih mreža i održive mobilnosti;
12. naglašava da bi gospodarsko upravljanje EU-a trebalo biti dovoljno fleksibilno da omogući potporu kohezijske politike ulaganjima za poticanje rasta i stvaranja radnih mjesta pod uvjetom da ona ne uzrokuju premašivanje razine dugovanja i deficita država članica, dogovorene u obnovljenom Paktu o stabilnosti rastu;
13. naglašava potrebu da se poveća sudjelovanje lokalnih i regionalnih tijela i, po potrebi, socijalnih partnera i drugih relevantnih partnera u programiranju, provedbi, nadzoru i ocjeni strukturnih fondova, što bi rezultiralo boljom povezanošću između strategija EU-a te nacionalnih i regionalnih strategija; potiče lokalna i regionalna tijela da, gdje god je to moguće, razvijaju sudjelovanje civilnog društva kako bi se osiguralo da projekti dobiju potrebnu potporu i financiranje za ostvarivanje svojih ciljeva;
14. poziva na veću transparentnost u korištenju fondova i bolju komunikaciju, što vodi do raširenijeg vlasništva, uvažavanja i kontrole korištenja fondova;
15. poziva na daljnje pojednostavljenje pravila i povećanu fleksibilnost i transparentnost u programiranju i upravljanju strukturnih fondova, čime se omogućava bolja provedba projekata te brži i primjereniji odgovori na socijalne izazove i prijetnje;
16. naglašava da ne postoji izravan odnos između uspješnosti regionalne politike i makroekonomske uspješnosti države članice te da regije ne bi trebalo kažnjavati ako se na nacionalnoj razini ne poštuju postupci povezani s gospodarskim upravljanjem; smatra da bi stoga dodatne kazne mogle pojačati probleme onih država članica koje se već suočavaju s makroekonomskim poteškoćama te da zato makroekonomska uvjetovanost nije prihvatljiva.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja |
20.6.2013 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
43 1 0 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Regina Bastos, Edit Bauer, Heinz K. Becker, Jean-Luc Bennahmias, Phil Bennion, Philippe Boulland, Milan Cabrnoch, David Casa, Alejandro Cercas, Ole Christensen, Derek Roland Clark, Marije Cornelissen, Emer Costello, Frédéric Daerden, Karima Delli, Sari Essayah, Richard Falbr, Thomas Händel, Marian Harkin, Nadja Hirsch, Stephen Hughes, Danuta Jazłowiecka, Martin Kastler, Jean Lambert, Verónica Lope Fontagné, Olle Ludvigsson, Thomas Mann, Csaba Őry, Sylvana Rapti, Licia Ronzulli, Joanna Katarzyna Skrzydlewska, Jutta Steinruck, Traian Ungureanu, Inês Cristina Zuber |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Georges Bach, Kinga Göncz, Sergio Gutiérrez Prieto, Jelko Kacin, Jan Kozłowski, Svetoslav Hristov Malinov, Evelyn Regner, Birgit Sippel |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju (čl. 187. st. 2.) |
Jorgo Chatzimarkakis, Jürgen Klute |
||||
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja |
10.7.2013 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
40 2 2 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
François Alfonsi, Luís Paulo Alves, Catherine Bearder, Victor Boştinaru, John Bufton, Nikos Chrysogelos, Francesco De Angelis, Tamás Deutsch, Rosa Estaràs Ferragut, Danuta Maria Hübner, Filiz Hakaeva Hyusmenova, Vincenzo Iovine, María Irigoyen Pérez, Seán Kelly, Mojca Kleva Kekuš, Constanze Angela Krehl, Jacek Olgierd Kurski, Petru Constantin Luhan, Ramona Nicole Mănescu, Vladimír Maňka, Iosif Matula, Erminia Mazzoni, Miroslav Mikolášik, Jens Nilsson, Jan Olbrycht, Wojciech Michał Olejniczak, Younous Omarjee, Markus Pieper, Monika Smolková, Georgios Stavrakakis, Nuno Teixeira, Lambert van Nistelrooij, Oldřich Vlasák, Kerstin Westphal, Hermann Winkler, Joachim Zeller, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Andrea Cozzolino, Karima Delli, Cornelia Ernst, Ivars Godmanis, James Nicholson, Elisabeth Schroedter, Evžen Tošenovský |
||||