Postupak : 2012/2144(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0273/2013

Podneseni tekstovi :

A7-0273/2013

Rasprave :

PV 10/09/2013 - 23
CRE 10/09/2013 - 23

Glasovanja :

PV 11/09/2013 - 5.18
CRE 11/09/2013 - 5.18
Objašnjenja glasovanja
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2013)0366

IZVJEŠĆE     
PDF 173kWORD 144k
18.7.2013
PE 496.644v02-00 A7-0273/2013

o unutarnjem tržištu za usluge: trenutačno stanje i sljedeći koraci

(2012/2144(INI))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

Izvjestiteljica: Anna Maria Corazza Bildt

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o unutarnjem tržištu za usluge: trenutačno stanje i sljedeći koraci

(2012/2144(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–   uzimajući u obzir članke 9., 49. i 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–   uzimajući u obzir priopćenje Komisije naslovljeno „Provedba Direktive o uslugama – partnerstvo za novi rast na području usluga 2012. – 2015.” (COM(2012)0261) te prateće radne dokumente osoblja Komisije,

–   uzimajući u obzir studiju Komisije naslovljenu „Ekonomski učinak Direktive o uslugama: prva ocjena nakon provedbe” (Economic Papers, br. 456),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Ususret funkcionalnijem jedinstvenom tržištu za usluge – uporaba rezultata postupka međusobnog ocjenjivanja Direktive o uslugama” (COM(2011)0020) i popratnog radnog dokumenta osoblja Komisije o postupku međusobnog ocjenjivanja Direktive o uslugama (SEC(2011)0102),

–   uzimajući u obzir priopćenje Komisije naslovljeno „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” (COM(2012)0573),

–   uzimajući u obzir priopćenje Komisije naslovljeno „Bolje upravljanje za jedinstveno tržište” (COM(2012)0259),

–   uzimajući u obzir priopćenje Komisije naslovljeno „Akt o jedinstvenom tržištu – Dvanaest uporišta za poticanje rasta i jačanje povjerenja” (COM(2011)0206),

–   uzimajući u obzir priopćenje Komisije naslovljeno „Ususret Aktu o jedinstvenom tržištu” (COM(2010)0608),

–   uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 14. i 15. ožujka 2013. o doprinosu europskih politika rastu i zapošljavanju,

–   uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2012. o Paktu za rast i zapošljavanje,

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. ožujka 2011. o funkcionalnijem jedinstvenom tržištu za usluge – postupku međusobnog ocjenjivanja Direktive o uslugama,

–   uzimajući u obzir Direktivu 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu(1),

–   uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem(2),

–   uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. listopada 2012. o dvadeset glavnih nedoumica europskih građana i poduzeća u vezi s djelovanjem jedinstvenog tržišta(3),

–   uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. listopada 2011. o postupku međusobnog ocjenjivanja Direktive o uslugama(4),

–   uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 6. travnja 2011. o upravljanju i partnerstvu na jedinstvenom tržištu(5),

–   uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 5. srpnja 2011. o učinkovitijem i poštenijem maloprodajnom tržištu(6),

–   uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. veljače 2011. o provedbi Direktive o uslugama 2006/123/EZ(7),

–   uzimajući u obzir pravilo 48. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A7-0273/2013),

A. budući da je naše jedinstveno tržište okosnica za izgradnju Europe, a njezino dobro funkcioniranje ključno je za propisnu primjenu politika EU-a te je temelj za oporavak;

B.  budući da sektor usluga predstavlja više od 65 % BDP-a Unije i ukupne zaposlenosti te je stup našeg gospodarstva; budući da usluge obuhvaćene Direktivom o uslugama dostižu do 45 % BDP-a Unije;

C. budući da će cjelovita provedba Direktive uvelike poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta u pogledu usluga, posebice olakšavajući pristup tržištu malim i srednjim poduzećima te samozaposlenim osobama, proširujući izbor potrošačima te pomažući jačanju konkurentnosti u EU-u, rasta i zapošljavanja;

D. budući da je funkcionalno, učinkovito i konkurentnije tržište za usluge nužno za europsku industriju, poduzeća (posebno mala i srednja poduzeća) i potrošače;

E.  budući da je Direktiva o uslugama od svojeg donošenja 2006. godine donijela konkretne koristi, olakšavajući pristup tržištu i poduzećima i potrošačima, no još nije urodila svim očekivanim rezultatima zbog nedostataka u svojoj provedbi;

F.  budući da rascjepkana interpretacija i neodgovarajuća provedba Direktive i dalje otežavaju slobodno prekogranično kretanje usluga;

G. budući da poduzeća, posebice mala i srednja poduzeća, i dalje moraju udovoljavati širokom spektru administrativnih i birokratskih zahtjeva koji su im veliko opterećenje, posebno u sklopu s teškoćama s kojima se suočavaju prilikom postupka dobivanja kredita;

H. budući da rizik zamora Direktive o uslugama ne bi trebao utjecati na popuštanje naših nastojanja u ostvarivanju punog potencijala Direktive;

I.   budući da je došlo vrijeme za djelovanje, s obzirom na porast nezaposlenosti i pogoršanje javnog financiranja, sektor usluga više je nego ikada nezanemariv izvor konkurentnosti, rasta i radnih mjesta;

Neiskorišteni potencijal usluga za rast i otvaranje radnih mjesta

1.  ističe da nepotrebno i nesrazmjerno administrativno opterećenje, diskriminacijska praksa i neopravdana ograničenja u pružanju usluga diljem EU-a priječe značajan izvor rasta, otežavajući stvaranje radnih mjesta i dovodeći do propuštanja poslovnih prilika za poduzeća;

2.  naglašava da je ambiciozna procjena Komisije kako EU kroz 5 – 10 godina može steći gospodarsku dobit do 2,6 % BDP-a ako su države članice spremne ispravno i u cijelosti provesti Direktivu o uslugama te ukloniti neopravdana ograničenja;

3.  napominje da Komisija treba usmjeriti svoje napore na one uslužne sektore koji imaju veliki gospodarski značaj te posjeduju natprosječan potencijal rasta, poput poslovnih usluga, građevinskih usluga, turističkih usluga i maloprodaje, kako bi se u kratkom roku dobili opipljivi rezultati za rast i otvaranje radnih mjesta;

4.  naglašava da je učinkovito provođenje postojećih pravila pametan i brz način doprinosa rastu bez javne potrošnje; podcrtava hitnu potrebu praktične djelotvornosti Direktive u svrhu oslobađanja njezina neiskorištenog potencijala i doprinosa europskom modelu uravnoteženog i održivog socijalnog tržišnog gospodarstva;

5.  naglašava važnost razvoja boljih pokazatelja uspješnosti jedinstvenog tržišta temeljenih na stvarnim iskustvima i očekivanjima poduzeća i potrošača radi poboljšanja funkcionalnosti i njihova poznavanja raznih prava na koja se mogu pozvati kako bi se osigurao pristup jedinstvenom tržištu za usluge;

6.  pozdravlja razvoj digitalnoga jedinstvenog tržišta i novih oblika usluga, poput digitalnih i mobilnih usluga te paketa miješanih dobara/usluga; podcrtava potrebu provedbe Direktive u njezinoj cijelosti, doslovno i u duhu, kao i na način da potiče buduće inovacije;

7.  potiče i postupno otvaranje unutarnjeg tržišta za usluge u sektoru socijalne politike, istodobno poštujući odredbe Direktive o uslugama;

8.  podsjeća da Direktiva o uslugama ne nameće liberalizaciju usluga, nego utire put pomoću kojeg i poduzeća i potrošači trebaju shvatiti puni potencijal našega jedinstvenog tržišta u kontekstu konkurentnog socijalnoga tržišnog gospodarstva;

9.  pozdravlja priopćenje Komisije o provedbi Direktive o uslugama pod nazivom „Partnerstvo za novi rast na području usluga 2012. – 2015.” (COM(2012)0261), kojom se ispunjava obveza izvješćivanja kako je utvrđeno člankom 41. Direktive; ponavlja potrebu uzimanja u obzir srednjoročnih i dugoročnih učinaka Direktive o uslugama na zaposlenost u EU-u;

Prepreke, granice i opterećenja za slobodno kretanje

10. žali zbog toga što postoji značajan broj utvrđenih slučajeva u kojima su se države članice neprimjereno pozivale na prevladavajuće razloge javnog interesa (članak 15. Direktive o uslugama) samo da bi zaštitile i dale prednost svojem domaćem tržištu; smatra da uporaba prevladavajućih razloga javnog interesa uvijek treba biti objektivno opravdana i strogo razmjerna postizanju cilja, u skladu sa sudskom praksom Europskog suda; ističe činjenicu da složeni pravni oblik i zahtjevi dioničara, teritorijalna ograničenja, ispitivanja ekonomskih potreba i fiksne tarife stvaraju neopravdane prepreke učinkovitom prekograničnom poslovnom nastanu i štete unutarnjem tržištu za usluge;

11. žali zbog rijetke procjene razmjernosti; traži od Komisije da razjasni koncept razmjernosti i izda državama članicama praktične upute o tome kako ga primjenjivati, nadovezujući se na postojeću sudsku praksu Europskog suda;

12. potiče države članice da učinkovito i u cijelosti primjenjuju klauzulu slobode pružanja usluga (članak 16. Direktive o uslugama) te da uklone dvostruka regulatorna opterećenja;

13. ističe da Direktiva o uslugama navodi potrebu da se pružatelju usluga osigura naknada troškova ulaganja i pravedan povrat uloženih sredstava, bez ograničavanja ili narušavanja slobodne konkurentnosti, za aktivnosti u kojima broj dostupnih odobrenja može biti ograničen zbog nestašice prirodnih resursa ili tehničkih kapaciteta;

14. brine se zbog rastućeg broja slučajeva diskriminacije koje prijavljuju potrošači; potiče države članice da učinkovito i u cijelosti provode članak 20. stavak 2. Direktive o uslugama te poziva poduzeća da se suzdrže od neopravdane diskriminacijske prakse temeljene na nacionalnosti ili mjestu boravišta; ističe, međutim, da se bilo kakva obveza prodaje protivi temeljnom načelu slobode ugovaranja; stoga pozdravlja Komisijin tekući rad na izvješću o smjernicama za nediskriminaciju, postižući ravnotežu za dobrobit potrošača i poduzeća; pozdravlja i ulogu europskih centara za potrošače u utvrđivanju zamijećenih nepravilnosti i njihovu rješavanju;

Pametno upravljanje unutarnjim tržištem za usluge

15. podcrtava da neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta za usluge zahtijeva međudjelovanje s pravilima svojstvenima za svaki sektor i za koja su moguća dodatna odobrenja, što dovodi do kumulativnih troškova, posebice za poduzeća; ističe da ono ovisi i od provedbe drugih zakonodavnih akata EU-a; stoga poziva države članice da na integriran način pristupe unutarnjem tržištu za usluge kako bi osigurale pravnu sigurnost za potrošače i poduzeća, osobito za mala i srednja poduzeća;

16. poziva Komisiju da osigura dosljednost između stručne recenzije prema Direktivi o uslugama i međusobnog ocjenjivanja prema Direktivi o stručnim kvalifikacijama; naglašava da treba napraviti pozornu procjenu od slučaja do slučaja, uključujući obrazloženja koja države članice predlože o tome zašto se održavaju određeni zahtjevi, kako bi se utvrdila posebna područja u kojima države članice nesrazmjerno uređuju rad u struci ili priječe pristup određenim strukama; potiče države članice da uklone takve neopravdane zahtjeve;

17. traži od država članica da više upotrebljavaju uzajamno priznavanje kako bi ondje gdje još nisu uspostavljena usklađena pravila osigurale slobodno kretanje usluga;

18. napominje da raznolikost nacionalnih normi uzrokuje rascjepkanost i nesigurnost; potiče razvoj dobrovoljnih europskih normi za usluge obuhvaćenih Direktivom o uslugama kao način poboljšanja prekogranične usporedivosti i trgovine;

19. smatra da Europska komisija i europske organizacije za normizaciju trebaju usko surađivati kako bi prema potrebi osigurala dosljednost u upotrijebljenoj terminologiji radi sukladne primjene pravila diljem EU-a;

20. ističe i činjenicu da je nedovoljna prekogranična pokrivenost osiguranja za pružatelje usluga veliko ograničenje slobodnom kretanju; potiče dionike da rješenja nalaze kroz dijalog;

21. potiče širu uporabu sustava IMI između država članica radi provjere poštovanja zahtjeva Direktive, posebice u slučajevima prekograničnog pružanja usluga, a europske centre za potrošače i SOLVIT potiče na pomaganje poduzećima i potrošačima oko neusklađenih pravila i nesukladnosti; u tu svrhu podcrtava važnost da se pridruženim partnerima na tehničkoj razini osigura puni pristup mreži SOLVIT;

22. napominje da alati jedinstvenog tržišta, uključujući SOLVIT, trebaju biti brži u rješavanju slučajeva; naglašava važnost poboljšanih ciljeva i ključnih pokazatelja uspješnosti u tom pogledu; pozdravlja inicijativu Komisije da revidira pravni okvir SOLVIT-a;

23. potiče države članice na nadogradnju na drugu generaciju jedinstvenih kontaktnih točaka koje su potpuno funkcionalni, višejezični portali e-vlada pristupačni za korisnike; naglašava važnost zauzimanja pristupa pružatelja usluga koji obuhvaća cijeli poslovni ciklus; vjeruje da će e-postupci unaprijediti pojednostavljenje, smanjiti troškove usklađivanja i povećati pravnu sigurnost; poziva države članice da osiguraju potpunu interoperabilnost svojih jedinstvenih kontaktnih točaka te da ih predstave preko granica, informirajući europske građane i poduzeća o njihovim pravima i prilikama koje proizlaze iz Direktive o uslugama; nadalje, poziva Komisiju da izloži jasne uvjete sustavnog ocjenjivanja za ocjenu jedinstvenih kontaktnih točaka, uključujući podatke o razini njihove upotrebe, te da Parlamentu redovito podnosi izvješća o postignutom napretku;

Bolje provođenje zakonodavstva za maksimalno povećanje gospodarskih učinaka

24. ističe činjenicu da je Direktiva o uslugama, ako je primjereno provođena, donijela konkretne rezultate u pogledu radnih mjesta i rasta; stoga podupire razmjenu najboljih praksi između država članica, uključujući razmjenu inovativnih rješenja između nadležnih tijela u graničnim regijama;

25. ističe da neprimjerena provedba ima učinak „bez granica”, zbog čega su oštećeni građani diljem EU-a; naglašava da sve države članice imaju međusobnu odgovornost i odgovornost prema Uniji da učinkovito provode Direktivu te se na ravnopravnim temeljima trebaju suočiti sa svojim obvezama;

26. poziva Komisiju da pomogne državama članicama oko ključnih problema koje su utvrdile u vezi s provedbom i primjenom zakonodavstva EU-a o jedinstvenom tržištu, uključujući načine poboljšanja prenošenja i sukladnosti te dobivanje brze i učinkovite sudske zadovoljštine;

27. naglašava da i nadležna regionalna i lokalna tijela moraju preuzeti zajedničku odgovornost za potpuno i kvalitativno provođenje sadržaja i duha Direktive, imajući za ukupni cilj poticanje gospodarskih aktivnosti i zapošljavanja; u tom smislu ističe važnost smanjenja administrativnih opterećenja;

28. snažno podupire Komisijinu politiku nulte tolerancije prema neopravdanim ograničenjima; potiče Komisiju da iskoristi sva sredstva koja su joj na raspolaganju kako bi osigurala potpunu i ispravnu provedbu postojećih pravila kroz ravnopravni dijalog s državama članicama; poziva na ubrzane postupke zbog povrede prava koji se trebaju primijeniti i dovršiti najkasnije u roku od 18 mjeseci, uvijek kada se za državu članicu utvrdi nepravilna ili nedovoljna provedba ili kršenje Direktive;

29. poziva Komisiju da „Mjesec jedinstvenog tržišta” iskoristi kao priliku da poduzećima predstavi prednosti jedinstvenog tržišta za usluge;

Jačanje transparentnosti i odgovornosti

30. traži od Komisije da na temelju nalaza stručne recenzije navede najsloženija ograničenja, predloži ciljane reforme i da o tome obavješćuje Vijeće i Parlament;

31. potiče Komisiju da posebnu pozornost obrati na sektor usluga u godišnjem pregledu rasta i izvješćima o stanju integracije jedinstvenog tržišta te da u preporuke za pojedinu zemlju uključi usluge; smatra da Komisija i Vijeće putem tih detaljnih preporuka za pojedinu zemlju trebaju nastaviti sa poticanjem država članica da donesu i provedu dugoročne politike rasta;

32. poziva nacionalne parlamente da se aktivno uključe u podupiranje provođenja Direktive te da svoje ovlasti provjere primjenjuju na nacionalna tijela svih razina;

33. potiče dionike, poslovnu zajednicu i socijalne partnere da odigraju svoju ulogu u pritisku na vlade da budu odgovorne za revitalizaciju europskog sektora usluga i otvaranje stabilnih radnih mjesta;

34. traži od Vijeća i njegova predsjedništva da unutarnje tržište za usluge redovito stavljaju na dnevni red za zasjedanja Vijeća za konkurentnost; predlaže ponovno uvođenje Komisijina „izvješća o sukladnosti” kao sredstva procjene napretka postignutog u olakšavanju pristupa na tržište;

35. potiče članove Europskog vijeća da preuzmu potpunu političku odgovornost za dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta za usluge; poziva predsjednika Europskog vijeća da ovu temu drži na dnevnom redu Europskog vijeća koliko god je to potrebno, sa zajednički dogovorenim privremenim planom, uključujući posebne referentne vrijednosti i raspored kako bi države članice mogle dobiti svjež zamah i ukloniti prepreke za potpuno provođenje Direktive o uslugama;

36. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji te parlamentima i vladama država članica.

(1)

SL L 376, 27.12.2006., str. 36.

(2)

Usvojen tekst, P7_TA(2013)0054.

(3)

Usvojen tekst, P7_TA(2012)0395.

(4)

Usvojen tekst, P7_TA(2011)0456.

(5)

Usvojen tekst, P7_TA(2011)0144.

(6)

Usvojen tekst, P7_TA(2011)0307.

(7)

Usvojen tekst, P7_TA(2011)0051.


OBRAZLOŽENJE

Unutarnjem tržištu za usluge nije namjera ponovno otkrivanje kotača, nego navođenje kotača na okretanje. Namjera mu je pomaknuti se od neprimjerene primjene do potpunog provođenja. Ova je rezolucija usmjerena na suočavanje država članica sa svojom odgovornošću da u cijelosti i ispravno primjenjuju sadržaj i duh Direktive o uslugama. Izvjestiteljica preporučuje opsežnu interpretaciju koja obuhvaća nove oblike usluga, ne pozivajući reviziju Direktive. Zbog gospodarske krize potrebno je još hitnije djelovati kako bi se za rast i radna mjesta oslobodio puni potencijal sektora usluga. Stoga si ne možemo dopustiti skinuti ga s političkoga dnevnog reda.

Neiskorišteni potencijal usluga za rast i otvaranje radnih mjesta

Sektor usluga predstavlja više od 65 % BDP-a Unije te je dinamičan i moderan dio europskog gospodarstva usmjeren ka budućnosti. Potaknuti inovacijama, neprestano niču novi načini pružanja usluga. Digitalne i mobilne usluge mijenjaju način djelovanja gospodarstva. Roba i usluge pojačano se prodaju zajedno kao paketi. Isto tako, svjedočimo rastućoj „uslugizaciji” i jačim vezama između usluga i proizvodnje (npr. postprodajne usluge, ICT usluge...). Iz svih tih razloga, funkcionalnije unutarnje tržište za usluge jest kamen temeljac konkurentnijeg europskog gospodarstva u cjelini.

Od 2006. godine Direktiva o uslugama važan je pokretač za strukturne reforme u europskom sektoru usluga. Prema podacima Komisije, one države članice koje su provele reforme radi otvaranja svojih tržišta za usluge dosegle su značajne pozitivne učinke. Ipak, tri godine nakon krajnjeg roka za prenošenje, Direktiva se i dalje ne primjenjuje u cijelosti i ispravno u svim državama članicama. Postoje iscrpni dokazi o tome kako nagomilavanje birokracije i prepreka usporava rast i građanima uskraćuje radna mjesta, dok diskriminacijska praksa potkopava povjerenje potrošača u jedinstveno tržište.

Prisutan je i zamor Direktive na političkoj i administrativnoj razini, s obzirom da se još nisu ostvarila visoka očekivanja. Potencijal Direktive o uslugama nije precijenjen, nego je politička volja nekih država članica bila nedovoljna da se provedu nužne reforme. S obzirom na porast nezaposlenosti, od presudne je važnosti ne umanjiti naše ambicije. U vrijeme kada je mjere štednje nužno nadopuniti politikom rasta, a iz krize se ne možemo izvući novcem poreznih obveznika, unutarnje tržište za usluge jedno je od rijetkih područja gdje možemo stvarati rast bez povećanja javnog duga. Studija Komisije o gospodarskom učinku Direktive o uslugama jasno je pokazala da bi, ako države članice poduzmu smjeliji pristup njezinoj primjeni, ukupan gospodarski dobitak mogao biti više od tri puta veći od onoga što se dosad postignulo, oko 2,6 % BDP-a.

Prepreke, granice i opterećenja za slobodno kretanje

Poduzećima se nameće širok spektar zahtjeva koji zasebno izgledaju bezopasno, no zajedno stvaraju težak teret pružateljima usluga, posebno malim i srednjim poduzećima. Članci 15. i 16. Direktive omogućuju državama članicama da odluče mogu li se na temelju ispitivanja nužnosti i razmjernosti održati određeni nacionalni zahtjevi. Nažalost, neke su države članice više puta preširoko interpretirale svoje pravo na diskreciju kako bi zaštitile i dale prednost svojem tržištu i zanimanjima. Umjesto toga, primarni zadatak država članica jest da se odgovorno suoče sa „sivim zonama”.

Posebice, složeni pravni oblik i zahtjevi dioničara, teritorijalna ograničenja i ekonomske potrebe ometaju poslovni nastan u drugim državama članicama, ugrožavaju pružanje usluga i isključuju određene zainteresirane strane s tržišta. Na primjer, da bi arhitekti osnovali tvrtku kćer u nekoj drugoj državi članici, možda će morati promijeniti svoj poslovni obrazac. I trgovci na malo dodanu možda će vrijednost svoje trgovine morati opravdavati komisiji sastavljenoj od njihovih konkurenata.

U skladu s člankom 20. stavkom 2. Direktive, poduzeća se moraju suzdržati od diskriminacije potrošača temeljene na nacionalnosti ili mjestu boravišta. Ipak se, posebice prilikom kupnje putem interneta, potrošačima često odbija mogućnost kupnje iz druge države članice ili im se iste usluge, poput najma automobila ili turističkih krstarenja, prodaju po višoj cijeni. Iako je važno da prevladava sloboda ugovaranja te da se mala i srednja poduzeća ne smije prisiljavati da prodaju uz gubitak, potrebno je rješavati diskriminacijsku praksu koja smanjuje potrošačev izbor i povećava cijene. U tom kontekstu izvjestiteljica pozdravlja rad Komisije na izvješću o smjernicama za nediskriminaciju.

Pametno upravljanje unutarnjim tržištem za usluge

Opseg ove rezolucije usmjeren je na stvaranje radnih mjesta u skladu sa člankom 1. Direktive o uslugama: „ ova Direktiva ne utječe na radno pravo, to jest bilo koju zakonsku ili ugovornu odredbu koja se odnosi na uvjete zapošljavanja, radne uvjete, uključujući zdravstvene i sigurnosne standarde na radnome mjestu te odnos između poslodavaca i zaposlenika...”. Socijalna dimenzija sektora usluga svakako je vrlo bitna, no ona je obuhvaćena različitim propisima, poput Direktive o upućivanju radnika te nacionalnim radnim pravima.

Stoga je potrebno usredotočiti se na pokretanje političke volje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se uklonile teške prepreke slobodnom kretanju te se suprotstavilo korporacijama i interesnim skupinama. Mnoge zapreke otvaranju radnih mjesta proizlaze iz slabog međudjelovanja Direktive o uslugama i drugih nacionalnih pravila EU-a. Krajnje je vrijeme za poduzimanje integriranog pristupa budućoj provedbi.

Komisija je putem provjera prvi korak poduzela na polju poslovnih usluga, graditeljstva i turizma. Sada je nužno nastaviti u tom smjeru. Osobito, prioritet je međudjelovanje s Direktivom o stručnim kvalifikacijama, a države članice trebaju ukloniti neopravdane zahtjeve koji priječe pristup određenim strukama. Isto tako, pružatelji usluga trenutačno trebaju ili platiti dva osiguranja, ili svoje poslovanje ograničiti na jednu zemlju. Izvjestiteljica stoga pozdravlja uključivanje Komisije u sektor osiguranja da bi se pronašla konkretna rješenja.

Općenito, države članice trebaju se suzdržati od dodavanja zahtjeva koji stvaraju troškove. Prečesto se krivnja za rascjepkanost prebacuje na EU, dok odgovornost za učinkovito prenošenje i tumačenje leži na nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, kao i javnoj upravi. Stoga, kako bi smanjile cjepkanje tržišta, države članice trebaju potpuno iskoristiti uzajamno priznavanje te istodobno raditi na usklađivanju pravila i razvoju zajedničkih načela.

Da bi se uklonila pretjerana birokracija, unaprijedila pravna sigurnost i olakšala usklađena primjena pravila diljem EU-a, potrebno je primjerenije i učestalije koristiti instrumente poput informacijskog sustava za unutarnje tržište (IMI) i SOLVIT-a. Nadalje, jedinstvene kontaktne točke čine opipljiv instrument raspoloživ pružateljima i davateljima usluga. Reforme u onim državama članicama koje su već nadogradile svoje jedinstvene kontaktne točke na drugu generaciju pokazale su da dovršenje e-postupaka u konačnici smanjuje troškove usklađivanja i olakšava pristup tržištu. Da bi jedinstvene kontaktne točke postale učinkovit portal e-vlade, ključno je obavješćivanje dionika i podizanje svijesti među njima. Potrebno je pojačati nastojanja da ih se učini jednostavnima, dostupnima i primjenjivima na jezicima drugih država članica. Komisija treba procijeniti napredak koji države članice postižu u skladu s jasnim načelima sustavnog vrednovanja utvrđenim u Povelji o jedinstvenim kontaktnim točkama.

Bolje provođenje zakonodavstva za maksimalno povećanje gospodarskih učinaka

Ne treba podcijeniti politički značaj europske integracije tržišta za usluge u vrijeme kada je bitno imati ujedinjenu EU, poticati povezanost između zemalja eurozone i onih koje to nisu te izbjegavati saveze unutar Unije. Sve države članice imaju zajedničku odgovornost da dovrše zajedničko tržište za usluge. Izvjestiteljica je svjesna različitosti situacija država članica, teškoća s kojima se suočavaju prilikom otvaranja tržišta i važnosti priznavanja postignutog napretka. Međutim, ne smiju se tolerirati dvostruki standardi ili iznimke. Prazno zagovaranje unutarnjeg tržišta potkopalo bi povjerenje građana Europe u reformske programe EU-a.

U tom smislu izvjestiteljica pozdravlja Komisijino izvrsno priopćenje „Partnerstvo za novi rast na području usluga” te podupire politiku nulte tolerancije prema očitim kršenjima Direktive o uslugama. Komisija je prema dvanaest država članica već započela prethodne postupke zbog povreda. Izvjestiteljica također podupire konstruktivan, pragmatičan i svrsishodan dijalog s državama članicama kako bi maksimalno povećala gospodarske učinke i globalnu konkurentnost Europe.

Zajednička bi nastojanja sada trebala biti usredotočena na stvaranje više poslovnih prilika, više mogućnosti za otvaranje radnih mjesta i veći izbor za potrošače na zaista ujedinjenom tržištu. Stoga bi države članice trebale promijeniti svoje gledište te razmotriti što je još moguće učiniti kako bi se pravila primijenila na način koji uključuje digitalno gospodarstvo i vodi rastu, umjesto da razmatraju samo ono što se doslovno zahtijeva Direktivom.

Kao takva, tekuća stručna recenzija izvrstan je forum za razmjenu najboljih praksi. Kako bi pregledale svoj regulatorni okvir, države članice mogu učiti od onih zemalja koje su prošle uspješne reforme svojih sektora za usluge. Posebice, krajnje je vrijeme da se ispita razmjernost mnogih zahtjeva koje države članice žele zadržati. Komisija treba u središte pozornosti staviti prekomjernu uporabu zaštite javnog interesa te državama članicama izdati izvješće o smjernicama o procjeni razmjernosti i sivim zonama. To bi trebalo potaknuti i bolje poznavanje činjenica te podignuti svijest – posebice na lokalnoj razini – o negativnim posljedicama ograničavajuće prakse.

Jačanje transparentnosti i odgovornosti

Na samim državama članicama leži krajnja odgovornost za potpunu, koherentnu i ambicioznu provedbu Direktive o uslugama. Građani Europe imaju pravo znati koju cijenu plaćaju za neprimjerenu provedbu. Stoga ova rezolucija poziva na povećanu transparentnost i odgovornost.

Nacionalni parlamenti imaju važnu ulogu i svojim se ovlastima mogu koristiti za provjeru odgovornosti svojih vlada. Poslovna zajednica i socijalni partneri također bi svojom zajedničkom odgovornošću trebali vršiti pritisak na svoje vlade.

Izvjestiteljica podupire napore Komisije da odlučno suoči države članice s njihovim odgovornostima. Posebice, nalazi stručne recenzije, izvješća o sukladnosti i preporuke o uslugama za pojedine države trebaju biti javno dostupni Parlamentu. Podizanje svijesti i javna rasprava o problemima dovršavanja unutarnjeg tržišta za usluge osnažit će građane da sudjeluju te će odgovornost usmjeriti na nadležna tijela.

Najvažnije je članovima Europskog vijeća i Vijeća za konkurentnost povjeriti da na političkom dnevnom redu redovito drže unutarnje tržište za usluge, s jasnim privremenim planom za uklanjanje zapreka slobodnom kretanju. I naposljetku, samo ako se države članice posvete zaista slobodnom i otvorenom unutarnjem tržištu za usluge na korist svih građana, Europa će napraviti pomak u rastu svoje misije.


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (20.6.2013)

upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o unutarnjem tržištu za usluge: trenutačno stanje i sljedeći koraci

(2012/2144(INI))

Izvjestitelj: David Casa

PREPORUKE

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da, kao nadležni odbor, u svoj prijedlog rezolucije uključi slijedeće prijedloge:

A. budući da uslužni sektor predstavlja više od 65 % ukupnog BDP-a i zaposlenosti u EU-u te da je integriranije i djelotvornije jedinstveno tržište od ključne važnosti za gospodarski oporavak i borbu protiv nezaposlenosti;

B.  budući da Direktiva o uslugama olakšava situaciju samozaposlenim osobama te malim i srednjim poduzetnicima koji žele obavljati i širiti svoje poslovne aktivnosti te zapošljavati osoblje u drugim državama članicama;

C. budući da usluge obuhvaćene Direktivom o uslugama predstavljaju 45 % BDP-a Unije i 43 % radnih mjesta u Uniji;

D. budući da se jedinstveno tržište za usluge mora potpuno razviti istodobno održavajući europski socijalni model;

1.  pozdravlja priopćenje Komisije o provedbi Direktive o uslugama pod nazivom „Partnerstvo za novi rast na području usluga 2012. – 2015.”, kojom se ispunjava obveza izvješćivanja kako je utvrđeno člankom 41. Direktive; ponavlja potrebu uzimanja u obzir srednjoročnih i dugoročnih učinaka Direktive o uslugama na zaposlenost u EU-u;

2.  podsjeća da se Direktiva o uslugama mora tumačiti u odnosu na nove ugovorne odredbe, posebice članak 3. Ugovora o Europskoj uniji, horizontalnu socijalnu klauzulu iz članka 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), članak 14. UFEU-a, Protokol br. 26 u prilogu Ugovorima te Povelju o temeljnim ljudskim pravima Europske unije;

3.  ponavlja potrebu uzimanja u obzir srednjoročnih i dugoročnih učinaka i utjecaja Direktive o uslugama na zaposlenost u EU-u, i u kvantitativnom smislu (stvaranje i ukidanje radnih mjesta) i u kvalitativnom smislu (kvaliteta radnog mjesta, radni uvjeti);

4.  napominje da se svi glavni dionici moraju obvezati na pravilnu i cjelovitu provedbu zakonodavstva o jedinstvenom tržištu, istodobno osiguravajući da se u obzir uzme njegova socijalna dimenzija; smatra da bi se produbljivanje unutarnjeg tržišta za usluge trebalo smatrati prilikom za jačanje socijalne skrbi, prava radnika i zadovoljavajućih uvjeta rada za sve građane EU-a, uključujući provedbu načela jednake plaće za jednaki rad kako je sadržano u članku 157. UFEU-a; također smatra da odredbe o socijalnoj zaštiti, zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu ne predstavljaju nesrazmjerna ograničenja;

5.  preporučuje ex post ocjenjivanje utjecaja liberalizacije usluga na zaposlenost te životne i radne uvjete, kao i ocjenjivanje tog utjecaja u odnosu na očekivane učinke u vrijeme donošenja Direktive;

6.  podsjeća da Direktiva isključuje brojna područja iz svojeg opsega primjene, uključujući negospodarske usluge od općeg interesa, usluge zdravstvene zaštite te većinu socijalnih usluga; nadalje primjećuje da se Direktiva ne primjenjuje na radno pravo niti utječe na zakonodavstvo država članica na području socijalne sigurnosti;

7.  primjećuje da se jedinstveno tržište tijekom zadnja dva desetljeća pokazalo vrlo uspješnim; u isto vrijeme smatra da se pojačani napor treba usmjeriti na promicanje gospodarskog blagostanja, stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, kvalitetu usluga za krajnje potrošače te očuvanje prirodnih izvora i okoliša, omogućujući EU-u da prevlada trenutačnu krizu;

8.  naglašava potrebu za utvrđivanjem jasne definicije pojma „radnik” na Europskoj razini, s ciljem otklanjanja rastućeg fenomena zaobilaženja propisa o radu, socijalnoj sigurnosti i zdravstvenoj zaštititi, primjerice preko lažnog samozapošljavanja;

9.  izražava potporu inicijativama usmjerenima na poboljšanje prekograničnog pružanja usluga, istodobno se držeći radnih i socijalnih propisa, s ciljem pospješivanja razina zapošljavanja i stvaranja radnih mjesta u EU-u;

10. naglašava potrebu za snažnom obranom zaštitnih mjera za radnike koji su u postupku mijenjanja poslodavca; smatra važnim osigurati da se radna snaga prethodnog poslodavca može automatski prenijeti novom poslodavcu bez ugrožavanja prava radnika kao što je sadržano u Poglavlju IV. Povelje o temeljnim pravima i glavama IX. i X. UFEU-a, s posebnim naglaskom na ulozi sindikata i klauzuli o „uravnoteženoj potpori” iz članka 154. UFEU-a;

11. prima na znanje novo priopćenje Komisije pod nazivom „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast”, čiji je cilj jačanje integracije jedinstvenog tržišta unutar EU-a, poticanje rasta i podupiranje stvaranja visokokvalitetnih radnih mjesta, posebice za mlade; pozdravlja potporu koju priopćenje nudi socijalnom poduzetništvu; poziva da ovu inicijativu slijede druge, u znak potpore malim i srednjim poduzetnicima u cjelini;

12. naglašava potrebu poboljšanja pravila o prenosivosti mirovinskih sustava, posebno strukovnih mirovinskih sustava;

13. naglašava da se u jednom ključnom sektoru, onome koji obuhvaća internet, komunikacije i kreativnu ekonomiju, stvaranje unutarnjeg tržišta još mora dovršiti; ističe da dovršetak stvaranja digitalnoga jedinstvenog tržišta i dalje ima golem potencijal za rast i zapošljavanje;

14. poziva države članice da u svrhu prekograničnog pružanja usluga osiguraju poslodavcima, radnicima i drugim dionicima potrebne smjernice o trenutačnom pravu na području rada, socijalne sigurnosti i poreza; smatra da te informacije moraju biti dostupne prije, tijekom i nakon iskustva mobilnosti;

15. naglašava važnost jedinstvenih kontaktnih točaka u pružanju jedinstvenog sučelja na kojem se objašnjavaju svi potrebni postupci za poduzeća, čime se smanjuju administrativne prepreke i potiču poslovne aktivnosti;

16. prepoznaje potrebu za razvoj druge generacije jedinstvenih kontaktnih točaka koje će biti pristupačnije za korisnike i olakšati prekogranično izvršavanje postupaka; naglašava važnost osvješćivanja postojanja tih jedinstvenih kontaktnih točaka i koristi koje pružaju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

20.6.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

41

4

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Regina Bastos, Edit Bauer, Heinz K. Becker, Jean-Luc Bennahmias, Phil Bennion, Pervenche Berès, Philippe Boulland, Milan Cabrnoch, David Casa, Alejandro Cercas, Ole Christensen, Derek Roland Clark, Marije Cornelissen, Emer Costello, Frédéric Daerden, Karima Delli, Sari Essayah, Richard Falbr, Thomas Händel, Marian Harkin, Nadja Hirsch, Stephen Hughes, Danuta Jazłowiecka, Martin Kastler, Ádám Kósa, Jean Lambert, Verónica Lope Fontagné, Olle Ludvigsson, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Csaba Őry, Sylvana Rapti, Licia Ronzulli, Elisabeth Schroedter, Birgit Sippel, Joanna Katarzyna Skrzydlewska, Jutta Steinruck, Traian Ungureanu, Inês Cristina Zuber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Sergio Gutiérrez Prieto, Richard Howitt, Jelko Kacin, Ria Oomen-Ruijten, Birgit Sippel

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Jorgo Chatzimarkakis, Ricardo Cortés Lastra, Jürgen Klute


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

9.7.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

23

2

13

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Claudette Abela Baldacchino, Pablo Arias Echeverría, Adam Bielan, Preslav Borissov, Sergio Gaetano Cofferati, Birgit Collin-Langen, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Cornelis de Jong, Vicente Miguel Garcés Ramón, Evelyne Gebhardt, Thomas Händel, Małgorzata Handzlik, Philippe Juvin, Sandra Kalniete, Edvard Kožušník, Toine Manders, Hans-Peter Mayer, Franz Obermayr, Sirpa Pietikäinen, Phil Prendergast, Robert Rochefort, Heide Rühle, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Emilie Turunen, Bernadette Vergnaud, Barbara Weiler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jürgen Creutzmann, Ashley Fox, María Irigoyen Pérez, Othmar Karas, Roberta Metsola, Olle Schmidt, Olga Sehnalová, Sabine Verheyen

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti