IZVJEŠĆE o provedbenom izvješću u vezi s regulatornim okvirom za elektroničke komunikacije

    1.10.2013 - (2013/2080(INI))

    Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
    Izvjestiteljica: Catherine Trautmann

    Postupak : 2013/2080(INI)
    Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
    Odabrani dokument :  
    A7-0313/2013
    Podneseni tekstovi :
    A7-0313/2013
    Doneseni tekstovi :

    PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

    o provedbenom izvješću u vezi s regulatornim okvirom za elektroničke komunikacije

    (2013/2080(INI))

    Europski parlament,

    –   uzimajući u obzir Direktivu 2009/140/EZ (Direktiva o boljoj regulaciji),

    –   uzimajući u obzir Direktivu 2009/136/EZ (Direktiva o pravima građana),

    –   uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 526/2013 (Uredba BEREC),

    –   uzimajući u obzir Direktivu 2002/21/EZ (Okvirna direktiva),

    –   uzimajući u obzir Direktivu 2002/20/EZ (Direktiva o ovlaštenju),

    –   uzimajući u obzir Direktivu 2002/19/EZ (Direktiva o pristupu),

    –   uzimajući u obzir Direktivu 2002/22/EZ (Direktiva o univerzalnoj usluzi),

    –   uzimajući u obzir Direktivu 2002/58/EZ (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama),

    –   uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 531/2012 (Uredba o roamingu (preinaka)),

    –   uzimajući u obzir Preporuku 2010/572/EU (Preporuka o reguliranom pristupu Pristupnim mrežama sljedeće generacije),

    –   uzimajući u obzir Preporuku 2007/879/EZ (Preporuka o relevantnim tržištima),

    –   uzimajući u obzir Preporuku 2009/396/EZ (Preporuka o cijenama završavanja poziva),

    –   uzimajući u obzir COM 2002/C 165/03 (Smjernice za značajnu tržišnu snagu),

    –   uzimajući u obzir Preporuku 2008/850/EZ (pravilnik iz članka 7. Okvirne direktive),

    –   uzimajući u obzir Odluku br. 243/2012/EU o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra,

    –   uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2011. o uspostavljanju instrumenta za povezivanje Europe (COM(2011)0665),

    –   uzimajući u obzir prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 7. veljače 2013. o mjerama za osiguravanje visoke zajedničke razine mrežne i informacijske sigurnosti (COM(2013)0048),

    –   uzimajući u obzir nedavne radove Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) o neutralnosti mreže,

    –   uzimajući u obzir prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 26. ožujka 2013. o mjerama za smanjivanje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža visokih brzina (COM(2013)0147),

    –   uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

    –   uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A7-0313/2013),

    A. budući da je regulatorni okvir za elektroničke komunikacije u Uniji zadnji put izmijenjen 2009., na temelju prijedloga podnesenih 2007. i u sljedećim godinama pripremnog rada;

    B.  budući da je rok za prijenos amandmana iz 2009. u državama članicama bio 25. svibnja 2011., a u zadnjoj je državi članici taj prijenos dovršen u siječnju 2013.;

    C. budući da kod svakog državnog regulatornog tijela postoji odstupanje u tumačenju načina na koji provodi okvir pa se pri ocjeni učinkovitosti okvira također mogu uzeti u obzir uvjeti u skladu s kojima se okvir provodi u državama članicama;

    D. budući da su razlike u uvođenju i provedbi regulatornog okvira dovele do većih troškova za operatore aktivne u više od jedne države, čime se ometaju ulaganja i razvoj jedinstvenog tržišta za telekomunikacije;

    E.  budući da Komisija nije iskoristila mogućnost donošenja odluke kojom određuje nadnacionalna tržišta kao što je navedeno u članku 15. stavku 4. Okvirne direktive;

    F.  budući da sveeuropski poslovni korisnici nisu prepoznati kao odvojen segment tržišta, što je dovelo do nedostatka standardiziranih veleprodajnih ponuda, nepotrebnih troškova i rascjepkanog unutarnjeg tržišta;

    G. budući da su ciljevi okvira promicanje ekosustava tržišnog natjecanja, ulaganja i inovacija što pridonosi razvoju unutarnjeg tržišta komunikacija, u korist potrošača i tvrtki u tom sektoru, osobito europskih;

    H. budući da bi se regulatorni okvir trebao održati kao povezana cjelina;

    I.   budući da je Komisija, u skladu s načelima bolje regulacije, obvezna periodično revidirati okvir kako bi se osiguralo da ide u korak s tehnološkim i tržišnim razvojem;

    J.   budući da je, umjesto da nadopunjuje regulatorni okvir, Komisija paralelno aktivna u okviru vlastitih inicijativa, čiji je najnoviji primjer „jedinstveno digitalno tržište”;

    K. budući da je Komisija izrazila namjeru da revidira Direktivu o privatnosti i elektroničkim telekomunikacijama te Preporuku o relevantnim tržištima, ali još uvijek ne i druge dijelove regulatornog okvira;

    L.  budući da Komisija nije ažurirala obveze univerzalne usluge od 1998., unatoč zahtjevu sadržanom u Direktivi o pravima građana iz 2009.;

    M. budući da je odgovarajući, stabilan i jedinstven okvir od presudne važnosti za promicanje ulaganja, inovacija i tržišnog natjecanja te time kvalitetnijih usluga;

    N. budući da se kolektivni pristup odozdo prema gore koji se temelji na državnim regulatornim tijelima pokazao učinkovit u promicanju zajedničke regulatorne sudske prakse;

    O. budući da je funkcionalno odvajanje, tj. obveza vertikalno integriranog operatora da se aktivnosti povezane s osiguravanjem relevantnih pristupnih proizvoda u veleprodaji postave u unutarnju poslovnu jedinicu koja djeluje samostalno, i dalje rješenje u krajnjoj nuždi;

    P.  budući da je djelotvorno i održivo tržišno natjecanje s vremenom važan pokretač učinkovitog ulaganja;

    Q. budući da je regulatorni okvir promicao tržišno natjecanje u osiguravanju mreža i usluga elektroničkih komunikacija, u korist potrošača;

    R.  budući da su promicanje tržišnog natjecanja u osiguravanju mreža i usluga elektroničkih komunikacija te promicanje ulaganja ključni ciljevi politike utvrđeni u članku 8. Okvirne direktive;

    S.  budući da EU, unatoč postignutom napretku, poduzima samo male korake prema postizanju ciljeva Digitalnog plana za širokopojasni pristup u ciljanom vremenskom razdoblju;

    T.  budući da uvođenje veoma brzog pristupa internetu napreduje (54 % europskih kućanstava sada ima pristup brzini većoj od 30 Mb/s), ali europski potrošači sporo usvajaju taj tip pristupa (samo 4,2 % kućanstava); budući da uvođenje ekstremno brzog pristupa internetu (bržeg od 100 Mb/s) sporo napreduje i obuhvaća samo 3,4 % svih fiksnih linija te se čini da je potražnja korisnika slaba, sa samo oko 2 % kućanstava koja se pretplaćuju na takve linije[1];

    U. budući da sama transparentnost u pogledu upravljanja prometom na mreži ne jamči neutralnost mreže;

    V. budući da pitanja u vezi s tržišnim natjecanjem među pružateljima usluga elektroničkih komunikacija te onima između njih i pružatelja usluga informatičkog društva zaslužuju pozornost, osobito ugroženost otvorene prirode interneta;

    W. budući da su prepreke tržišnom natjecanju i dalje prisutne na mnogim mrežama; uzimajući u obzir nedefiniranost i nedostatak primjene načela neutralnosti mreže kako bi se osigurala nediskriminacija usluga za krajnje korisnike;

    X. budući da je uvođenje mreža četvrte generacije (4G) u Europi kočeno nedostatkom dovoljne koordinacije u dodjeli radijskog spektra, osobito odgodom provođenja postupka odobrenja u državama članicama kako bi se dopustila uporaba pojasa od 800 MHz za usluge elektroničke komunikacije do 1. siječnja 2013. kako je određeno u Programu politike radijskog spektra;

    Y. budući da Program politike radijskog spektra traži od Komisije da pregleda uporabu spektra između 400 MHz i 6 GHz i procijeni bi li bilo moguće osloboditi dodatni spektar i učiniti ga dostupnim za nove primjene, kao na primjer, ali ne isključivo, pojas od 700 MHz;

    Z.  budući da bi inovacije i razvoj novih tehnologija i infrastruktura trebalo razmotriti za procjenu utjecaja pravnog okvira na izbor ponuđen korisnicima i potrošačima;

    Aa. budući da bi okvir trebao ostati neutralan te bi se ista pravila trebala primjenjivati na istovjetne usluge;

    1.  žali zbog kašnjenja država članica u prenošenju promjena regulatornog okvira za elektroničke komunikacije iz 2009. te usmjerava pozornost na rascjepkanost unutarnjeg tržišta na području komunikacija uzrokovanu različitim provedbama tog okvira u 28 država članica;

    2.  ističe činjenicu da je, dok je okvir znatno napredovao prema ostvarivanju svojih ciljeva, tržište telekomunikacija EU-a i dalje rascjepkano po nacionalnim granicama, što poslovnim subjektima i građanima otežava da u potpunosti iskoriste jedinstveno tržište;

    3.  smatra da se samo uspostavom konkurentnog europskog tržišta na području veoma brzih širokopojasnih usluga mogu potaknuti inovacije, gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta te krajnjim korisnicima ponuditi konkurentne cijene;

    4.  smatra da bi cilj iduće revizije trebao biti daljnji razvoj okvira s ciljem rješavanja svih nedostataka i uzimajući u obzir tržišni, društveni i tehnološki razvoj te buduće trendove;

    5.  smatra da bi aspekti koji će se uzeti u obzir prilikom revizije cijelog regulatornog okvira trebali uključiti:

         i. zakašnjelu reviziju obveze univerzalne usluge, uključujući obvezu pristupa širokopojasnoj internetskoj vezi po pravednoj cijeni kako bi se uzela u obzir hitna potreba smanjenja digitalnog jaza; i u tu svrhu ublažiti ograničenja propisana smjernicama o državnoj pomoći;

         ii. nadležnost državnih regulatornih tijela za sva pitanja, uključujući spektar, koja su obuhvaćena okvirom; ovlasti dane državnim regulatornim tijelima u državama članicama i shodno tomu provođenje zahtjeva za neovisnošću tih tijela;

         iii. suradnju između državnih regulatornih tijela i državnih tijela za tržišno natjecanje;

         iv. simetrične obveze u vezi s pristupom mreži (članak 12. Okvirne direktive), s obzirom na to da u određenim državama članicama takve regulatorne ovlasti nisu dane nacionalnim regulatornim tijelima;

         v. pravila o učincima prenošenja tržišne snage (članak 14. Okvirne direktive) i zajedničkom vladajućem položaju (Prilog II. Okvirne direktive) s obzirom na to da unatoč amandmanima iz 2009. državna regulatorna tijela i dalje imaju poteškoća pri korištenju tim instrumentima;

         vi. postupke revizije tržišta;

         vii. učinak usluga koje su potpuno zamjenjive s onima koje pružaju tradicionalni pružatelji usluga; u nekim bi slučajevima bila potrebna pojašnjenja u vezi s postizanjem tehnološke neutralnosti okvira, kao i o opreci između usluga koje se tiču režima „informatičkog društva” i onih koje se tiču „elektroničkih komunikacija”;

         viii. mogućnosti za ukidanje suvišnih uredaba;

         ix. ukidanje propisa u slučaju u kojem analiza tržišta pokaže da je dotično tržište zaista konkurentno te da postoje načini i sredstva za produljeno praćenje;

         x. pružanje državnim regulatornim tijelima mogućnosti da izvještavaju o svojem iskustvu s nediskriminacijskim obvezama i rješenjima;

         xi. učinkovitost i funkcioniranje članka 7. stavka 7.a („koregulacija”): dok se općenito i Komisija i BEREC slažu oko toga da dobro rade dopuštajući odgovarajuće balansiranje, Komisija tvrdi da u nekim slučajevima državna regulatorna tijela nisu prilagodila sve svoje regulatorne mjere ili su ih sporo prilagodila, a BEREC se žali na kratke rokove;

         xii. situaciju u kojoj druga faza postupka nije pokrenuta zbog toga što je neko državno regulatorno tijelo povuklo svoj nacrt mjere ili u kojoj državno regulatorno tijelo ne predlaže rješenje problema koji je prepoznat na određenom tržištu, u kojem je slučaju jedino rješenje postupak radi povrede prava: u oba slučaja trebao bi postojati način da se započne odgovarajući postupak iz članka 7. stavka 7.a;

         xiii. učinkovitost i funkcioniranje postupka iz članka 19.: Komisija je dvaput iskoristila svoje ovlasti iz članka 19. (preporuka državnih regulatornih tijela iz rujna 2010. i preporuka o nediskriminaciji i metodologijama određivanja cijene). budući da, za razliku od članka 7. stavka 7.a ne postoji vremenski okvir za postupak iz članka 19., regulatorni dijalog između BEREC-a i Komisije nije tekao tako glatko te je doveo do žalbi BEREC-a na vrlo kratak rok koji mu je postavljen za mišljenje, i žalbi Komisije na nevoljko sudjelovanje određenih državnih regulatornih tijela tijekom razdoblja sastavljanja nacrta i provedbe;

         xiv. sveeuropske usluge i operatore, uzimajući u obzir (neiskorištenu) odredbu članka 15. stavka 4. Okvirne direktive kojom se Komisiji dopušta definiranje transnacionalnih tržišta; trebalo bi se više usredotočiti na konkurenciju u pružanju komunikacijskih usluga tvrtkama EU-a te na djelotvornu i dosljednu primjenu rješenja poslovnog razreda diljem EU-a;

    xv. utvrđivanje transnacionalnih tržišta kao prvi korak u pogledu barem poslovnih usluga; omogućavanje pružateljima usluga da obavijeste BEREC o svojoj namjeri da poslužuju takva tržišta te BEREC-ovo nadziranje pružatelja usluga koji poslužuju takva tržišta;

         xvi. BEREC i njegovo funkcioniranje te opseg područja njegove nadležnosti;

         xvii. slobodu pristupa sadržaju za sve u skladu s člankom 1. stavkom 3.a Okvirne direktive te neutralnost mreže na temelju članka 8. stavka 4. točke (g) Okvirne direktive;

         xviii. preporuku o relevantnim tržištima;

         xix. reguliranje opreme, uključujući povezivanje opreme i operativnih sustava;

    xx. nedavni globalni razvoj kibernetičke sigurnosti i kibernetičke špijunaže te očekivanja europskih građana u pogledu poštovanja njihove privatnosti prilikom korištenja uslugama elektroničkih komunikacija i informatičkog društva, i

    xxi. činjenicu da je internet postao ključna infrastruktura za provođenje brojnih ekonomskih i društvenih aktivnosti;

    6.  smatra da bi glavni ciljevi revizije trebali obuhvatiti:

         i. osiguravanje toga da potpuno zamjenjive usluge podliježu istim pravilima; u tu svrhu trebalo bi uzeti u obzir definiciju usluga elektroničkih komunikacija iz članka 2. točke (c) Okvirne direktive;

    ii. osiguravanje pristupa potrošača potpunim i razumljivim informacijama koje se tiču brzine internetske veze kako bi im se omogućilo uspoređivanje ponuda različitih operatora;

    iii. daljnje promicanje djelotvornog i održivog tržišnog natjecanja, koje je s vremenom glavni pokretač učinkovitog ulaganja;

    iv. povećano tržišno natjecanje na europskom tržištu veoma brzog širokopojasnog pristupa;

         v. omogućavanje stabilnog i održivog okvira za ulaganje;

         vi. osiguravanje usklađene, dosljedne i učinkovite primjene;

         vii. omogućavanje razvoja sveeuropskih pružatelja usluga i pružanje prekograničnih poslovnih usluga;

    viii. osiguravanje toga da okvir bude primjeren digitalnom dobu i da stvara internetski ekosustav koji podupire cijelo gospodarstvo;

    ix. povećanje povjerenja korisnika u unutarnje tržište komunikacija, među ostalim mjerama za provedbu budućeg regulatornog okvira za zaštitu osobnih podataka i mjerama za povećanje sigurnosti elektroničke komunikacije na unutarnjem tržištu;

    7.  smatra da bi opći cilj okvira trebalo i dalje biti promicanje sektorskog ekosustava tržišnog natjecanja i ulaganja od kojeg potrošači i korisnici imaju korist i koji pritom potiče stvaranje pravog unutarnjeg tržišta na području komunikacija i promiče globalnu konkurentnost Unije;

    8.  ističe da regulatorni okvir mora ostati skladan, relevantan i učinkovit;

    9.  vjeruje da okvir treba služiti za očuvanje dosljednosti i omogućavanje regulatorne sigurnosti u svrhu pravednog i uravnoteženijeg tržišnog natjecanja u kojemu europski sudionici imaju sve izglede; smatra da bi sve odredbe koje je predložila Komisija, uključujući jedinstveno europsko odobrenje, pitanja potrošača i tehničke dogovore za aukcije spektra, mogle imati važnu ulogu za stvaranje jedinstvenog tržišta komunikacija, no da se moraju procijeniti u odnosu na taj cilj; smatra da se na postupak revizije okvira zatražen u ovom dokumentu treba gledati kao na korak naprijed za digitalno gospodarstvo Unije te mu stoga treba prilaziti s dosljednim i planiranim pristupom;

    10. naglašava da je nediskriminacija podataka u fazi slanja, prenošenja i primanja potrebna za poticanje inovacija i uklanjanje prepreka za ulazak na tržište;

    11. naglašava da u upravljanju prometom postoji mogućnost diskriminirajućeg postupanja koje je suprotno tržišnom natjecanju; poziva stoga države članice da spriječe svako kršenje neutralnosti mreže;

    12. primjećuje da su odredbe koje državnim regulatornim tijelima omogućuju da interveniraju i zatraže kakvoću usluge u slučaju blokiranja ili ograničenja usluge koje je protivno tržišnom natjecanju te veća transparentnost ugovora moćni instrumenti koji potrošačima osiguravaju pristup uslugama koje odaberu i korištenje tim uslugama;

    13. ističe da bi davanje prioriteta kakvoći pružanja usluge s kraja na kraj i osiguravanje najveće moguće propusnosti moglo potkopati načelo neutralnosti mreže; poziva Komisiju i regulatorna tijela da prate te trendove i po potrebi upotrebe instrumente u vezi s obvezom kakvoće usluge iz članka 22. Direktive o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika; poziva da se po potrebi razmotre dodatne zakonodavne mjere na razini EU-a;

    14. ističe da, kako bi se poticala inovacija, povećao izbor potrošača, smanjili troškovi i povećala učinkovitost korištenja infrastrukturom elektroničkih komunikacija visoke brzine, treba istražiti niz različitih mjera i svih dostupnih tehnologija i ponuditi ih potrošačima ne bi li se spriječilo smanjivanje kakvoće usluge, blokiranje pristupa i usporavanje prometa na mrežama;

    15. ističe da nadležna nacionalna tijela nastoje primijeniti regulatorna načela, postupke i uvjete upotrebe spektra koji ne sprječavaju europske pružatelje usluga elektroničkih komunikacija da osiguravaju mreže i usluge u nekoliko država članica ili diljem Unije;

    16. uvjeren je da bi povećana koordinacija spektra zajedno s primjenom zajedničkih načela za prava upotrebe spektra diljem Unije bila ključno rješenje za borbu protiv manjka predvidljivosti u pogledu dostupnosti spektra, čime bi se potaknula ulaganja i ekonomija razmjera;

    17. naglašava da bi bonusi i/ili oduzimanje prava upotrebe u slučaju nekorištenja relevantnim radijskim spektrom mogli biti važne mjere za oslobađanje dovoljno usklađenog radijskog spektra kako bi se stimulirale usluge bežičnog širokopojasnog pristupa s visokim kapacitetom;

    18. naglašava da bi sveeuropska aukcija bežičnih usluga četvrte (4G) i pete generacije (5G), s ograničenim brojem nositelja licencija koji zajednički poslužuju cijeli teritorij EU-a, omogućila sveeuropske bežične usluge, što bi narušilo temelje na kojima počiva roaming;

    19. poziva države članice da daju puno veći prioritet potrošačkim aspektima elektroničkih komunikacija; naglašava da su tržišta koja dobro funkcioniraju, s dobro obaviještenim i pouzdanim potrošačima, okosnica tržišta EU-a u cijelosti;

    20. ističe da je s obzirom na to da potrošači sve češće biraju paketne ugovore koji obuhvaćaju nekoliko usluga veoma važno da se strogo provode zahtjevi za obavještavanje prije potpisivanja ugovora kao i oni povezani s ažuriranjem postojećih ugovora;

    21. naglašava važnost zahtjeva za bolje informiranje potrošača u pogledu ograničenja usluge, potpora za uređaje i upravljanja prometom; poziva države članice i Komisiju da dosljedno primjenjuju zabranu obmanjujućeg oglašavanja;

    22. ističe da sadržaji u paketu mogu biti prepreka prelasku na drugi sustav te poziva Komisiju i BEREC da razmotre aspekte koji bi mogli biti štetni za tržišno natjecanje u tom pogledu;

    23. primjećuje da postoje slučajevi u kojima su operatori ograničili funkciju dijeljenja internetske veze (s pomoću koje se mobilni telefon može koristiti kao usmjerivač/hotspot) na mobilnim telefonima potrošača, iako je u potrošačevu ugovoru navedeno neograničeno korištenje podacima; poziva stoga Komisiju i BEREC da razmotre problem mogućeg obmanjujućeg oglašavanja zbog potrebe za većom jasnoćom u pogledu toga;

    24. primjećuje važnost prelaska na drugi sustav, lakoće prenosivosti broja na dinamičnom tržištu, transparentnosti ugovora i obavještavanja potrošača u vezi s izmjenama ugovora; žali zbog činjenice što ciljevi koji se odnose na prenosivost broja još nisu postignuti te poziva Komisiju i BEREC na poduzimanje mjera;

    25. podupire države članice koje su provele pojačane zahtjeve za jednak pristup za korisnike s invaliditetom i poziva sve države članice da slijede njihov primjer; poziva BEREC da poboljša promicanje odredbi i pristupa za korisnike s invaliditetom;

    26. odaje priznanje svim državama članicama za provedbu jedinstvenog telefonskog broja za hitne službe 112; poziva na ostvarenje poboljšanja u pogledu vremena koje je potrebno za lociranje pozivatelja; ističe da su u nekoliko država članica već osmišljene tehnologije koje omogućuju gotovo trenutačno lociranje pozivatelja;

    27. pozdravlja rad koji je Komisija obavila na praktičnoj primjeni brojeva 116, osobito dežurnog telefona za prijavu nestale djece (116000); poziva Komisiju na bolje promicanje tih brojeva;

    28. primjećuje da je Komisija odustala od svoje namjere da stvori sveeuropski sustav telefonskih brojeva;

    29. naglašava veliki napredak koji je postignut u pružanju početnog općeg širokopojasnog pristupa, istodobno primjećujući da je neravnomjeran; potiče države članice na ostvarivanje ciljeva Digitalnog plana poticanjem privatnih ulaganja u nove mrežne kapacitete i iskorištavanjem javnih;

    30. naglašava da povećani obujam podataka, ograničena dostupnost resursa spektra i konvergencija tehnologija, opreme i sadržaja zahtijevaju pametno upravljanje podatkovnim prometom te različite načine difuzije, kao što su povezivanje digitalnog zemaljskog emitiranja i bežičnih širokopojasnih mreža;

    31. naglašava da se revizija mora temeljiti na opsežnom savjetovanju sa svim zainteresiranim stranama i na temeljitoj analizi svih pitanja;

    32. stoga poziva Komisiju da započne sljedeću reviziju cijelog okvira kako bi došlo do odgovarajuće rasprave tijekom sljedećeg parlamentarnog saziva;

    33. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

    • [1]  SWD(2013)217 ‒ Bodovna lista digitalnog programa, str. 43.

    EXPLANATORY STATEMENT

    The Commission presented its most recent proposals for amending the Union framework for electronic communications in November 2007, the revised framework was adopted by the Parliament and Council two years later, in November 2009, after lengthy and difficult negotiations. The deadline for transposition into national legislation was 25 May 2011, i.e. 18 months after adoption. However, only a small minority of Member States transposed the rules in time and the last Member States to notify full transposition did so only in January 2013.

    While the Commission has the obligation to review the framework periodically and has recently committed to a review of two integral parts of the framework (the 2002/58 Directive on privacy and electronic communications and the Recommendation on relevant markets) it has not so far announced its intention of a whole review.

    Six years following the Commission’s proposal, the first assessment to be made is that the internal market for electronic communications still remains incomplete; there is for example no pan-European carrier. Though I think a unified market is essential, the package was firstly designed to bring regulatory certainty to the sector; it should be considered as a part of a broader picture, that is to say a tool that could bring the necessary conditions to foster and combine both investment and competition, and thus have an impact on the citizens’ life.

    That is why the efficiency of the framework should be evaluated in the light of these achievements and the first issue to be tackled is why the expected level of investment did not follow the adoption of the package.

    Considering the economic crisis, the social context and the power of this sector in terms of growth and creation of jobs, a valid strategy for the Commission should be to consider that the framework itself does not reply to all the challenges of the sector and that many other different pieces of legislation have an impact on the actors.

    It is thus regrettable that we are still waiting for the Commission to create some linkage between the different pieces such as data protection, consumer issues, investment and competition, state aid guidelines etc.

    Surprisingly, the Commissioner for the Digital Strategy has just announced her intention to launch a ‘full, final, package’ of legislative proposals in order to produce a ‘real single market’ - that is to say, the ‘internal market for electronic communications’ envisaged by the 2007 proposals - by Easter 2014.

    As I understand the Commission’s current thinking, I am generally sympathetic to the idea of a single European passport (with the necessary flanking measures regarding supervision, fiscal dumping, as well as consumer, labour and data protection) and greater harmonisation of spectrum allocation and auctions, to facilitate a Union-wide approach and avoid mistakes of the past for example regarding the price paid for spectrum. I am of course also sympathetic to the idea of further developing the concept of net neutrality and finally carving it into hard law. However, I suggest that these issues are difficult and sensitive, and require thorough consultation and analysis, and I do not feel it would be appropriate for them to be presented to the co-legislators piece-meal. The rules cannot change all the time. Instead, I would prefer for these issues, and other aspects this Report will identify, to form part of the next broad review of the framework.

    Indeed, although the 2009 framework represents clear and welcome improvement over its predecessor, for example by providing the NRAs with efficient and consistent regulatory tools, I believe that since its adoption new challenges have arisen in tandem with the creation of a new ecosystem which results from the emergence of new technologies, new players and business models and new consumer needs and expectations.

    Those include next generation access (including the Commission’s NGA recommendation), radio spectrum policy, net neutrality, and cybersecurity. I feel very concerned by a recent tendency of the Commission which sometimes uses new proposals (such as the draft recommendation on costing and non-discrimination) to define very detailed remedies and hence seems almost inclined to substitute itself to the regulators. Before issuing a new proposal, the Commission should identify a gap in the legislation, define clearly common objectives and organise a full, formal, public consultation on how to reach them.

    As a result I would have expected from the Commission that it would depart from the strict vision of the role of the regulation, by creating dynamism and proposing measures to better use the tools of the framework already at our disposal rather than proposing a brand new initiative, adoption of which by the co-legislators before the end of the legislature seems almost impossible. On the top of that, this late proposal would even lead to increased uncertainty and therefore decreased investment.

    That is why I welcome this opportunity to weigh up the framework and consider where the Commission is standing for questions that were already on the table in 2009 but only touched upon at that time for lack of consensus.

    Spectrum

    Regarding spectrum, the framework embraced a ‘temperate’ principle of technology and service neutrality, and initiated the first radio spectrum policy programme which then called for an inventory of the use of frequencies by the Member States. It was the opportunity for the Commission to have a bigger role for spectrum but there was one condition to that: to be able to demonstrate its capacity to be a coordinator in this field and to show European added value. But some years down the line, we are still waiting for genuine pan-European services, and the promised inventory is yet to come.

    Net Neutrality

    The negotiations around the famous amendment 138 led us to a declaration by the Commission to act on content discrimination and net neutrality. The regulators made a huge work identifying some problems such as blocked content and insufficient quality of service but the Commission has still not moved on this major issue, apart from a weak Communication relying on transparency and ease of ISP switching.

    As stated before, Net Neutrality is a hot topic which needs deep consultation and thorough deliberation, we can’t take the risk to miss the debate around citizen’s fundamental rights, but I will insist on the necessity to go much further than mere guidelines, in order to end up with a real binding instrument.

    OTTs

    The legislative framework and in particular article 10 of the Authorisation Directive is focused on operators but the communications landscape has now enlarged to other operators such as over-the-top actors. Also, Art 2(c) of the FD expressly excludes information society services. I would like to explore the necessity for OTT providers to be subject to the same regulation when it comes to content, access or privacy and data protection, when they provide comparable services than the ones currently in the framework’s scope.

    Universal Service

    Despite the 2009 framework already calling for a review of the universal service obligation to integrate technological developments, the Commission has not published any plan on this issue. I would call once more on the Commission to make a proposal which would take into account the necessary reduction of the digital divide and answer the constraints imposed by state aid guidelines, which should be revised.

    Roaming

    In a sense, roaming presents a particular political problem. While this issue was not addressed in the telecom package and that I am not convinced it should be, it seems that some policy-makers would support the quick publication of a new version.

    I would have to remind that the current roaming regulation was adopted only last year, and imposes a range of structural measures on carriers intended to create competition and thus drive roaming prices down towards national levels. The regulation is due to be reviewed in 2016. Even with the best of intentions, it would be surprising if the Commission now were to consider proposing ideas that it opposed just a year ago, and that were tabled and rejected in both Parliament and Council. I am all in favour of abolishing roaming fees, and my Group proposed it in the last review of the roaming regulation, but we must now instead trust that the system proposed by the Commission, as improved by Parliament, and set in place under the new regulation last year works - here is a case where regulatory certainty and consistency leading up to the 2016 review of the roaming regulation (which could be advanced and included in the overall review) should take precedence unless the Commission can substantiate that it simply got it wrong as recently as a year ago and that further change now will do more good than harm. The internal market for electronic communications does not turn on roaming alone.

    I have conducted my own ‘mini-consultation’ in order to get a better grip on these issues. I have asked BEREC and the Commission a set of questions to provide me and other Members with the benefit of their current thinking. Their responses have been distributed and are available on the ITRE website: http://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2009_2014/organes/itre/itre_20130619_0900.htm.

    I find a number of points made by BEREC in particular interesting. They include:

    · that the scale and speed of change in the communications sector, including the emergence of new technologies, players and business models as well as the growing convergence of networks, services and applications and content since 2009, have posed new challenges and require thought about their impact in future and for the next review of the framework;

    · the need for a stable and consistent framework in order to ensure investment and competition, including by way of facilitating action against possibly non-competitive behaviours currently difficult to address, such as joint-dominance;

    · the need for greater involvement by NRAs, for example in spectrum, a broadening of their independence requirement and the need to maintain their expertise also in times of budgetary tightening and the need to coordinate between NRAs and competition authorities;

    · the need to refine roles, procedures and the cooperation between BEREC and the Commission, including a more intensive and systematic consultation of BEREC by the Commission before issuing a new proposal, since this tool already exists but is not fully used by the Commission;

    · the universal service obligation (the latter a matter my IMCO colleagues will address);

    · the role and relevance of asymmetric and symmetric regulation, in particular in a NGA context;

    · the question of relevant markets and lifting of regulation;

    · the difficult issue of devices, such as handsets, in themselves often representing bundles of services to which the users are tied.

    In particular regarding investment and roll-out of very high-speed networks, I would underline that regardless of Council’s unfortunate proposal to severely reduce the CEF’s budget. Stimulating investments in the roll-out of telecoms infrastructures is at least as important as regulating existing networks and a lack of EU coordination could be very detrimental for the future.

    Overall, I believe that the generations of regulation of electronic communications leading up to the current framework has worked well and created a dynamic industry and very substantial gains for consumers and other users. As I have indicated above, there is however now a number of issues that appear too need to be considered in the next review of the framework. That does not show that the framework is wrong - it just demonstrates the speed of development impacting on the sector.

    Lastly, the framework should be allowed to develop. As I stated a multiple of times during the negotiations of the 2009 review, it should be an evolution, not a revolution. Evolution means identifying areas where there is need for improvement and again finding workable solutions and trade-offs between the large number of competing aspects. It is a task of huge economic significance, with an enormous potential for impact, good or bad, on citizens. It requires careful debate and analysis.

    The Commission presented some of aims of any review of the framework well in their 2007 proposals. Those aims still stand: the need for a more efficient management of spectrum; that, where regulation is necessary, it is efficient and simple, and the completion of the internal market for electronic communications. Since then, new issues have arisen from the scale and speed of change in the communications sector, and user demands. I have pointed out some of them above. And fragmentation, both in the sense of differing rules applying if different MS, and in the sense of the framework not forming a coherent whole, needs to be avoided. A well thought-though framework, building on what we have, should be able to within itself provide the principles, rules and tools for addressing these important issues.

    MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (9.9.2013)

    upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

    o provedbenom izvješću u vezi s regulatornim okvirom za elektroničke komunikacije
    (2013/2080(INI))

    Izvjestitelj za mišljenje: Malcolm Harbour

    PRIJEDLOZI

    Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

    A. dijeli mišljenje da bi svim pitanjima iznesenima u izvješću trebalo pristupiti u kontekstu sveobuhvatnog pregleda cjelokupnog okvira, uključujući Direktive o univerzalnoj usluzi, a ne izolirano, da bi se takav pregled trebao temeljiti na opsežnom savjetovanju i temeljitoj analizi te da bi Komisija sada trebala pokrenuti sljedeći pregled okvira kako bi omogućila odgovarajuću raspravu u sljedećem sazivu;

    B.  dijeli mišljenje da Europska unija, unatoč postignutom napretku, poduzima tek male korake prema postizanju ciljeva Digitalnog plana za širokopojasni pristup u ciljanom vremenskom razdoblju;

    1.  poziva države članice da potrošačkim aspektima elektroničkih komunikacija daju puno veći prioritet; naglašava da su okosnica tržišta EU-a tržišta koja dobro funkcioniraju i koja imaju dobro informirane potrošače i pune povjerenja;

    2.  ističe da je, s obzirom na to da potrošači sve češće biraju paketne ugovore koji obuhvaćaju nekoliko usluga, veoma važno da se strogo provode zahtjevi u vezi s informiranjem prije potpisivanja ugovora kao i oni povezani s ažuriranjem postojećih ugovora;

    3.  naglašava važnost zahtjeva za bolje informiranje potrošača u pogledu ograničenja usluga, potpora za uređaje i upravljanja prometom te poziva države članice i Komisiju da koherentno provode zabranu obmanjujućeg oglašavanja;

    4.  naglašava da pri upravljanju prometom postoji mogućnost diskriminirajućeg postupanja koje je suprotno tržišnom natjecanju i stoga poziva države članice na sprječavanje svakog kršenja neutralnosti mreže;

    5.  ističe da bi davanje prioriteta kakvoći pružanja usluge s kraja na kraj i osiguravanje najveće moguće propusnosti moglo potkopati načelo neutralnosti mreže; poziva Komisiju i regulatorna tijela da prate te trendove i po potrebi upotrijebe instrumente u vezi s obvezom kakvoće usluge iz članka 22. Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama te da po potrebi razmotre dodatne zakonodavne mjere EU-a;

    6.  ističe da sadržaji u paketu mogu biti prepreka prelasku na drugi sustav te poziva Komisiju i Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) da razmotre aspekte koji bi mogli biti štetni za tržišno natjecanje u tom pogledu;

    7.  primjećuje da postoje slučajevi u kojima su operatori ograničili funkciju dijeljenja internetske veze (s pomoću koje se mobilni telefon može koristiti kao usmjerivač/hotspot) na mobilnim telefonima potrošača iako je u potrošačevu ugovoru navedeno neograničeno korištenje podacima; stoga poziva Komisiju i BEREC da razmotre moguće obmanjujuće oglašavanje i potrebu za većom jasnoćom u tom pogledu;

    8.  primjećuje važnost prelaska na drugi sustav i lakoće prenosivosti broja na dinamičnom tržištu, transparentnosti ugovora i obavješćivanja potrošača u vezi s izmjenama ugovora; žali zbog činjenice što ciljevi koji se odnose na prenosivost broja još nisu postignuti te poziva Komisiju i BEREC na poduzimanje mjera;

    9.  podupire države članice koje su provele pojačane zahtjeve za jednak pristup za korisnike s invaliditetom i poziva sve države članice da slijede njihov primjer; poziva BEREC na bolje promicanje odredbi i pristupa za korisnike s invaliditetom;

    10. primjećuje da su odredbe koje državnim regulatornim tijelima omogućuju da interveniraju i zatraže kakvoću usluge u slučaju blokiranja ili ograničenja usluge koje je protivno tržišnom natjecanju te veća transparentnost ugovora moćni instrumenti koji potrošačima osiguravaju pristup uslugama koje odaberu i njihovo korištenje;

    11. odaje priznanje svim državama članicama za provedbu jedinstvenog telefonskog broja za hitne službe 112; poziva na ostvarenje poboljšanja u pogledu vremena koje je potrebno za lociranje pozivatelja; ističe da su u nekoliko država članica već osmišljene tehnologije koje omogućuju gotovo trenutačno lociranje pozivatelja;

    12. pozdravlja rad koji je Komisija obavila na praktičnoj primjeni brojeva 116, osobito dežurnog telefona za prijavu nestale djece (116000); poziva Komisiju na bolje promicanje tih brojeva;

    13. primjećuje da je Komisija odustala od svoje namjere da stvori sveeuropski sustav telefonskih brojeva;

    14. naglašava veliki napredak koji je postignut u pružanju početnog općeg širokopojasnog pristupa, istodobno primjećujući da je neravnomjeran; potiče države članice na ostvarivanje ciljeva Digitalnog plana poticanjem privatnih ulaganja u nove mrežne kapacitete i iskorištavanjem javnih;

    15. ističe da, kako bi se poticala inovacija, povećao potrošačev izbor, smanjili troškovi i povećala učinkovitost korištenja infrastrukturom elektroničkih komunikacija visoke brzine, treba istražiti niz različitih mjera i svih dostupnih tehnologija i ponuditi ih potrošačima kako bi se spriječilo smanjivanje kakvoće usluge, blokiranje pristupa i usporavanje mrežnog prometa;

    16. naglašava da povećani obujam podataka, ograničena dostupnost resursa spektra i konvergencija tehnologija, opreme i sadržaja zahtijevaju pametno upravljanje podatkovnim prometom te različite načine difuzije, kao što su suradnja između digitalnog zemaljskog emitiranja i bežičnih širokopojasnih mreža.

    REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

    Datum usvajanja

    5.9.2013.

     

     

     

    Rezultat konačnog glasovanja

    +:

    –:

    0:

    25

    1

    0

    Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

    Claudette Abela Baldacchino, Adam Bielan, Preslav Borissov, Birgit Collin-Langen, Malcolm Harbour, Philippe Juvin, Franz Obermayr, Sirpa Pietikäinen, Phil Prendergast, Zuzana Roithová, Heide Rühle, Andreas Schwab, Catherine Stihler, Emilie Turunen, Barbara Weiler

    Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

    Ildikó Gáll-Pelcz, Liem Hoang Ngoc, María Irigoyen Pérez, Pier Antonio Panzeri, Olle Schmidt, Olga Sehnalová, Marc Tarabella, Wim van de Camp, Patricia van der Kammen

    Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

    Małgorzata Handzlik, Cornelis de Jong

    REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

    Datum usvajanja

    26.9.2013

     

     

     

    Rezultat konačnog glasovanja

    +:

    –:

    0:

    50

    0

    0

    Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

    Josefa Andrés Barea, Jean-Pierre Audy, Zigmantas Balčytis, Ivo Belet, Bendt Bendtsen, Jan Březina, Maria Da Graça Carvalho, Giles Chichester, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Adam Gierek, Norbert Glante, Robert Goebbels, Fiona Hall, Jacky Hénin, Romana Jordan, Bogdan Kazimierz Marcinkiewicz, Angelika Niebler, Jaroslav Paška, Aldo Patriciello, Vittorio Prodi, Miloslav Ransdorf, Herbert Reul, Teresa Riera Madurell, Amalia Sartori, Salvador Sedó i Alabart, Francisco Sosa Wagner, Konrad Szymański, Britta Thomsen, Patrizia Toia, Catherine Trautmann, Ioannis A. Tsoukalas, Claude Turmes, Marita Ulvskog, Adina-Ioana Vălean, Kathleen Van Brempt, Alejo Vidal-Quadras

    Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

    Francesco De Angelis, Elisabetta Gardini, Satu Hassi, Jolanta Emilia Hibner, Eija-Riitta Korhola, Paweł Robert Kowal, Bernd Lange, Werner Langen, Marian-Jean Marinescu, Markus Pieper, Lambert van Nistelrooij

    Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

    Pier Antonio Panzeri, Britta Reimers