IZVJEŠĆE Akcijski plan CARS 2020.: prema snažnoj, konkurentnoj i održivoj europskoj automobilskoj industriji
15.11.2013 - (2013/2062(INI))
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
Izvjestitelj: Franck Proust
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
Akcijski plan CARS 2020.: prema snažnoj, konkurentnoj i održivoj europskoj automobilskoj industriji
Europski parlament,
– uzimajući u obzir glavu XVII. članak 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (bivši članak 157. Ugovora o osnivanju Europske zajednice) o industrijskoj politici Unije koji se, između ostalog, odnosi na konkurentnost industrije Unije,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod nazivom „CARS 2020.: Akcijski plan za konkurentnu i održivu automobilsku industriju u Europi” (COM(2012)0636)
– uzimajući u obzir izvješća skupine na visokoj razini CARS 21 o konkurentnosti i održivom razvoju automobilske industrije u Europskoj uniji (2012)[1] i o regulatornom sustavu za konkurentnost automobilskog sektora u 21. stoljeću (2006)[2],
– uzimajući u obzir priopćenje Komisije pod nazivom „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582),
– uzimajući u obzir zaključke koje je na sastanku od 10. i 11. prosinca 2012. donijelo Vijeće za konkurentnost o stanju europske industrije i o posebnom stanju automobilske industrije,
– uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za promet i turizam (A7‑0391/2013),
A. budući da je automobilska industrija značajna karika u lancu europske industrijske proizvodnje i ključni čimbenik konkurentnosti, rasta i zapošljavanja u Europi;
B. budući da europska automobilska industrija, unatoč trenutnoj gospodarskoj i financijskoj krizi čiji je opseg bez presedana, ima važnu ulogu u očuvanju određenih vještina i sektora proizvodnje u Europi, a to zahtijeva usklađeno djelovanje unutar Europske unije;
C. budući da trenutna gospodarska situacija nije jedini uzrok te krize te da je potrebno u potpunosti promijeniti naš pristup mobilnosti u 21. stoljeću jer je ona važan faktor u poticanju gospodarskog rasta;
D. budući da na automobilsku industriju utječe revolucija koja se odvija diljem svijeta, pri čemu potražnja u Europi opada ili stagnira, budući da se i potražnja i proizvodnja sele u gospodarstva u razvoju, budući da se korišteni energetski izvori polako ali primjetno mijenjaju te budući da se sastavni dijelovi i funkcije digitaliziraju, što dovodi do povišenih razina proizvodnje koje s druge strane donose velike promjene u lancu vrijednosti;
E. budući da europska automobilska industrija još uvijek prednjači u razvoju i inovacijama u odnosu na ostatak svijeta te da je stoga potrebno povratiti konkurentnost i održivu proizvodnju diljem cijelog lanca proizvodnje i vrijednosti;
F. budući da je jedno od rješenja za problem viška proizvodnih kapaciteta prenamjena kapaciteta u smjeru drugih industrijskih sektora, poput javnog prijevoza i obnovljivih izvora energije te ulaganja u održivu infrastrukturu;
Političko vodstvo
1. podržava novu strategiju Komisije koja se sastoji u stvaranju nove europske industrijske politike, posebno za održivu automobilsku industriju koja je u središtu europskog gospodarstva;
2. od Komisije očekuje da učinkovitije koordinira vlastitim naporima kako bi osigurala da se preporuke iz Komunikacije CARS 2020. zaista provedu u djelo te da ih nadzire skupina na visokoj razini da se ne bi ponovio neuspjeh prve faze procesa CARS 21 (prosinac 2005.), kada je nakon donesenih zaključaka izostalo potrebno djelovanje; u skladu s tim poziva Komisiju da izradi jasan raspored ubrzanih mjera i da u granicama svoje nadležnosti iskoristi pravo inicijative, izrađujući smjernice kako bi koordinirala mjerama država članica i tvrtki i dalje djelovale na osnovi njih radi pružanja pristojnih životnih uvjeta građanima EU-a i konsolidiranja industrija EU-a usredotočujući se na gospodarski rat i rast zapošljavanja te oporavak tržišta;
3. poziva Komisiju da razvije međusektorske planove koji obuhvaćaju razvoj u energetskom, prometnom i sektoru IKT-a;
4. smatra da je djelovanje Komisije na tom području otežano raznim ograničenjima i nedostatkom mehanizama za koordinaciju politika; stoga od nje traži da izradi studiju iz koje će biti vidljiv jaz između ciljeva koje želi ostvariti i sredstava kojima raspolaže kako bi se o tome raspravilo u Vijeću i Parlamentu;
5. smatra da bi Komisija trebala uzeti u obzir čitav automobilski sektor, posebice podugovaranje, prodaju i postprodaju u svim budućim postupcima kreiranja politike u tom sektoru;
6. pozdravlja zaključke o konkurentnosti u okviru industrijske politike koje je donijelo Vijeće za konkurentnost u prosincu 2012.; potiče države članice da ustraju u vlastitim nastojanjima kojima žele u potpunosti izmijeniti politiku povezanu s automobilskom industrijom i ojačati daljnju suradnju u automobilskom sektoru na europskoj razini; podsjeća da se ta tješnja suradnja na području politike koja se odnosi na automobilsku industriju može odvijati ili na razini Unije ili između više država na dobrovoljnoj bazi;
7. poziva države članice da provedu strukturne reforme koordinirane na odgovarajući način i koje su usmjerene na jačanje konkurentnosti, poput davanja potpore istraživanju i inovacijama, jačanja kompetencija, prekvalifikacije osoblja, smanjenja neizravnih troškova, jačanja radne fleksibilnosti na temelju socijalnog dijaloga, smanjenja birokracije i skraćivanja razdoblja za plaćanje;
8. smatra da je, u cilju ponovnog pridobivanja povjerenja u EU, od ključne važnosti da Unija poboljša provedbu svojeg akcijskog plana i načina upoznavanja šire javnosti, ulagača i tvrtki s tim planom;
Automobilska industrija i proizvodnja u EU-u
9. smatra da je od ključne važnosti očuvanje i daljnji razvoj kohezivnih i dinamičnih lanaca istraživanja, industrijske proizvodnje, proizvodnje i vrijednosti te inovacije u EU-u, s naglaskom na proizvodnji održivih vozila; smatra da će očuvanje konkurentnosti Europe u budućnosti ovisiti o stvaranju pozitivnog kruga od kojega će koristi imati inovacije, zapošljavanje, konkurentnost, zdravlje, okoliš i mobilnost;
10. naglašava da troškovi radne snage u automobilskoj industriji iznose svega između 13 i 20 % dodane vrijednosti; ističe, nadalje, da se globalna konkurentnost može jamčiti samo inovacijama diljem cijelog lanca proizvodnje i fleksibilnošću u proizvodnim procesima te da se o tome mora na odgovarajući način postići dogovor s radnicima;
11. naglašava važnost održavanja i jačanja proizvodne osnove u Europi kako bi se njezinim građanima osigurao dostojan životni standard te učvrstile njezine industrijske grane u cilju ostvarivanja gospodarskog rasta i oporavka;
12. zamjećuje da je europsko tržište u stanju pada i krize, uključujući automobilski sektor; ali žali što Komisija zanemaruje analizu temeljnih razloga koji su doveli do navedenog pada, kao što su pojava novih okolnosti (tvrtke, segmenti i vrste tržišta, proizvodi, grane) i brojne strukturne promjene u potražnji (demografske, sociološke, ponašajne, ekonomske i tehničke); stoga tvrdi da se različiti odgovori moraju primijeniti na nacionalnoj ali i europskoj razini usporedno s provedbom opće europske akcije kako bi se potakla potražnja;
13. smatra da su novi uzorci ponašanja u području mobilnosti snažno uporište za poticanje konkurentnosti europskog automobilskog sektora, poput mreža javnog i multimodalnog prijevoza, upravljanja prometom, pametnih gradova, prijevoza automobilom više osoba te shema zajedničkog vlasništva;
14. izražava žaljenje što se Komisija ne bavi pitanjem prekapacitiranosti, unatoč činjenici da ona predstavlja problem za cijeli automobilski sektor, s neizbježnim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama (lanac, zapošljavanje, regionalno gospodarstvo); stoga traži od Europske komisije da što prije izradi:
a. studiju o opsegu prekapaciranosti u Europi i najboljoj praksi za rješavanje navedenog problema, uključujući i izvan Europe (u Sjedinjenim Američkim Državama);
b. akcijski plan u kojem će biti navedeni politički instrumenti dostupni u tom području, osobito oni koji sadrže istraživanja i inovacije;
c. prijedloge da se radnicima i poduzećima automobilskog sektora pruži aktivnija i usklađenija potpora za preorijentaciju vještina i zapošljavanja u smjeru drugih rastućih sektora;
15. u području restrukturiranja:
a. pozdravlja namjeru Komisije da ponovno osnuje radnu skupinu za praćenje osnovnih operacija restrukturiranja, kao i objavljivanje zelene knjige o učinkovitim praksama u području restrukturiranja (COM(2012)0007),
b. traži od poduzeća i država članica da pojačaju suradnju i napore u predviđanju industrijskih prilagodbi kako bi se izbjegao negativan utjecaj vanjskih čimbenika kao posljedica nepridavanja pozornosti kohezivnosti industrijskog proizvodnog procesa (zapošljavanje, proizvodnja);
c. poziva Komisiju i države članice da razviju usklađene planove pretvorbe za potporu regijama koje se suočavaju s naletima zatvaranja radnih mjesta u automobilskom sektoru te poziva na integriranu uporabu svih europskih instrumenata u tom postupku (EIB, ESF i EFRR) te nacionalnih instrumenata za pomoć pogođenim radnicima i njihovo usmjeravanje k alternativnom zapošljavanju u povezanim sektorima, npr. alternativne energije, te za optimiziranje dostupne automobilske tehnologije;
d. također naglašava središnju ulogu i odgovornost tvrtki i regionalnih vlasti u politici pretvorbe, posebice poboljšavanjem stručnog osposobljavanja radnika, ali i stavljanjem na raspolaganje dostupnih ispražnjenih lokacija za društveno-gospodarski razvoj i pretvorbu dotičnih regija;
16. podsjeća države članice i poduzeća da međupoduzetnička suradnja (udruživanje nabavljača, kooperacije, konzorciji, spajanja) predstavlja čimbenik konkurentnosti pred sve snažnijom konkurencijom izvan EU-a;
17. poziva Komisiju i države članice na jačanje posebnih mjera za povećanje pristupa malih i srednjih poduzetnika te poduzetnika srednje veličine tržištima kapitala, posebno uvođenjem regionalnih usluga kojima se pruža „sve na jednom mjestu”; smatra da su mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje veličine najjače osjetila posljedice krize, posebice u području podugovaranja, distribucije i postprodaje; istovremeno ističe da su ta poduzeća u prednosti jer im njihova veličina i sposobnost reagiranja omogućuju da se prilagode promjenama, te da su izvor mnogih tehnoloških dostignuća; stoga smatra da diversifikacija radnih mjesta (internacionalizacija i sudjelovanje u novim projektima) u malim i srednjim poduzećima i poduzećima srednje veličine predstavlja razvojni put koji bi trebalo istražiti;
18. ponovno naglašava važnost poštovanja načela tehnološke nepristranosti u odabiru standarda kako bi se zaštitila ulaganja predvodnika na tržištu i tako potaknule inovacije u tom sektoru;
Ljudski potencijali
19. tvrdi da su vještine i znanja radnika koji rade u automobilskom sektoru veliki adut za cijelu Europu; podupire osnivanje Europskog vijeća za vještine u automobilskom sektoru 2013. i vjeruje da će ono brzo donijeti učinkovite političke mjere u tom području;
20. pozdravlja izjavu Komisije o oblikovanju vještina i razvoju sposobnosti kao temelju za trajnu konkurentnost;
21. smatra da je tržište rada trenutačno u padu u odnosu na potrebe sektora (velika potražnja za kvalificiranim radnicima); u vezi s tim smatra da je neophodno prilagoditi kako javne strategije osposobljavanja (promicanje tečajeva iz znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te strukovnog osposobljavanja) tako i strategije osposobljavanja tvrtki (posebice proširenjem sustava dvostrukog osposobljavanja) kako bi se zadržali i privukli visokokvalificirani radnici;
22. poziva države članice na zakonodavne prilagodbe potrebne za otvoreniji i konstruktivniji socijalni dijalog i radne odnose koji utječu na organizaciju rada (npr. sektorski dogovori, uključenost radnika); poziva države članice na razvoj i slijeđenje najboljih praksi;
23. preporučuje državama članicama i tvrtkama da poboljšaju dodatno osposobljavanje radnika kako bi na vrijeme bili pripremljeni na buduće potrebe te da u slučaju gubitka radnog mjesta u određenom sektoru otpušteni radnici svojim vještinama mogu doprinijeti drugim sektorima u razvoju;
Inovacije i tehnologija
24. smatra da tehnološke inovacije predstavljaju osnovni čimbenik konkurentnosti automobilskog sektora; zalaže se za tehnološki nepristran pristup; potvrđuje svoju opredijeljenost kako za ostvarivanje ciljeva koji su predviđeni programom „Europa 2020.” tako i za uvođenje ekonomičnih i održivih prijevoznih sredstava te novih načina proizvodnje;
25. naglašava da su integrirani projekti inovacija koji pokrivaju cjelokupan lanac vrijednosti ključni za jačanje konkurentnosti;
26. zauzima stajalište da znanje i inovacije mogu oblikovati temelj trajne konkurentnosti europske automobilske industrije ako tempo kojim se predstavljaju inovativna rješenja sprečava mogućnost njihove imitacije te kada sredstva namijenjena zaštiti inovacija i borbi protiv industrijske špijunaže osiguravaju mogućnost realizacije povrata ulaganja bez nanošenja štete potrošačima; smatra da će se područja u kojima će se ostvariti napredak u inovacijama na europskom tržištu koncentrirati na ekološke i sigurnosne okolnosti;
27. potvrđuje da postoje dvije djelotvorne strategije konkurentnosti u europskoj automobilskoj industriji: strategija troškovnog vodstva i strategija diferencijacije; smatra da bi primjena kombinacije ovih dviju strategija prouzročila poteškoće i bila manje djelotvorna jer bi za to bila potrebna šira fronta istraživanja čiji su cilj inovacije
28. napominje da je europska automobilska industrija postigla brojne uspjehe strategijom troškovnog vodstva zahvaljujući popularnim, jeftinim modelima koji kruže europskim tržištem (npr. proizvođači poput Škode, Dacie i Nissana);
29. kada je riječ o naprednim tehnologijama, odobrava prijedloge Komisije, ali upozorava na promjenjivost njezinih predviđanja u pogledu stvaranja dodane vrijednosti i otvaranja tržišnih prilika te radnih mjesta;
30. smatra da je zalaganje za istraživanje i razvoj koji se usredotočuje na niskougljične i održive tehnologije u kojima Europa prednjači od ključne važnosti za smanjenje ovisnosti Europe o uvozu energije; ističe da te tehnologije uključuju električna i hibridna vozila, alternativna goriva, mobilno pohranjivanje energije, širenje distribucijskih mreža i infrastrukture, ali žali zbog činjenice da te tehnologije još uvijek nisu prisutne na tržištu; očekuje poduzimanje mjera s ciljem:
– usmjeravanja tehnologija što je bliže moguće očekivanjima EU-a i međunarodnim tržištima te osiguravanja da će ih kupci automobila prihvatiti i
– uzimanja u obzir svih ekoloških i društvenih vanjskih učinaka na životni ciklus vozila, od proizvodnje do uklanjanja njegove štetnosti;
31. smatra da za postizanje konkurentnosti europska industrija mora postati profitabilna pomažući razvoju industrija koje surađuju pružajući jeftine ulazne materijale iz Europe poput: čelika, odljevaka, kovanih dijelova, presvlaka, guma i elektroničkih komponenti;
32. smatra da bi se napori EU-a trebali temeljiti na strategiji diferencijacije koja se odnosi na više prioriteta usmjerenih ka konsolidiranju europske tehnološke prednosti, uključujući:
a. tehnološku konvergenciju, posebice norme koje se primjenjuju na razini koja je iznad proizvodnog i distribucijskog postupka,
b. razvoj ekoloških inovacija (vozila koja su lakša, učinkovitija, manje zagađuju i lakše ih je reciklirati, ključnih tehnologija, baterija i sustava pohrane energije, vozačkih pomagala, udobnosti, povezanih automobila), sigurnosti (eCall) i pristupačnosti (mogućnosti korištenja za vozače s invaliditetom), odvajanje europskih proizvoda od ostalih proizvoda;
c. suradnju na europskom i svjetskom tržištu u nedovoljno iskorištenim područjima, poput pogona;
d. jačanje europskog vodstva u postavljanju međunarodnih standarda, osiguravajući tako očuvanje našeg tehnološkog vodstva na svjetskim tržištima, uzimajući u obzir važnost međunarodnog usklađivanja za pristup novi tržištima;
e. mehanizme, poput postupka za mjerenje potrošnje goriva, koji postaju važan aspekt konkurentnosti za globalnu automobilsku industriju na europskom tržištu, osiguravajući da su europski proizvođači zaštićeni od nepoštenog tržišnog natjecanja;
f. širenje infrastrukture za električne automobile i alternativna goriva;
33. traži od država članica i Komisije da potaknu razvoj transnacionalnih klastera, konkurentnih središta i mreža javno-privatne suradnje koje će se temeljiti na mobilnosti u budućnosti te stalnom toku inovacija (prototipova);
34. podsjeća da istraživanje i razvoj zahtijevaju snažnu financijsku podršku (znanstveni rizik, dugotrajni ciklusi ulaganja); izražava žaljenje što Europa još nije ostvarila cilj kojim je predviđeno da se 3 % BDP-a izdvoji za istraživanje i razvoj; smatra da će planirani rezovi država članica u proračunima programa COSME i Obzor 2020. imati štetne posljedice, posebno u proračunskim stavkama koje se odnose na prijevoz;
35. primjećuje da je automobilski sektor izvor značajnog privatnog ulaganja u istraživanje i inovacije; ističe, međutim, da dokle god je europsko tržište pogođeno recesijom, izvori financiranja poput programa Obzor 2020. i COSME mogu poticati privatno ulaganje u taj sektor; naglašava potrebu za ambicioznim pristupom financiranju jasno određenih prioriteta: inicijative „zelenih” automobila te razvoja malih i srednjih poduzeća; naglašava da, ovisno o njihovim ovlastima, regionalne i lokalne vlasti raspolažu različitim alatima za aktivnu potporu automobilske industrije;
36. naglašava potrebu za osiguranjem odgovarajućih financijskih sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. namijenjenih restrukturiranju sektora te unapređenju i modernizaciji njegovih mikro, malih i srednjih poduzeća kako bi se povećala produktivnost i promicali nacionalni proizvodi tog sektora;
Propisi
37. naglašava potrebu za što ranijom provedbom načela „pametnog donošenja propisa” kao koherentnog pristupa gospodarstvu koje ima utjecaj na automobilsku industriju; naglašava da u tom području do danas nisu poduzete nikakve mjere iako je to bila jedna od preporuka prve skupine „CARS 21” (2005.); naglašava ključnu važnost pametnog donošenja propisa za poticanje ulaganja u automobilski sektor;
38. smatra da prijedlog Komisije o uvođenju moratorija na sve nove zakone koji bi mogli imati štetan učinak na gospodarsko stanje u industriji doprinosi postizanju dugoročne konkurentnosti i pomaže da se na izazove zaštite okoliša odgovori na odgovarajući način;
39. naglašava važnost razumnih rokova za provedbu kako bi se industriji omogućilo da prilagodi proizvodna postrojenja i uloži u industrijski sustav;
40. traži da se ponovno preispitaju, ako je potrebno, određene smjernice i odluke koje su već poduzete, a koje bi mogle sprečavati održivu transformaciju automobilskog sektora; poziva Komisiju da provede naknadnu ocjenu donesenog zakonodavstva i nedostatka, odnosno loše provedbe donesenog zakonodavstva;
41. poziva europske proizvođače da podržavaju i provode sadašnje zakonodavstvo EU-a o zakonskim jamstvima;
42. smatra da su trgovinska jamstva za europske automobilske proizvode prekratka i u nesrazmjeru s njihovim visokim razinama pouzdanosti što ih stavlja u izrazito nepovoljan položaj u pogledu konkurentnosti u odnosu na trgovinska jamstva koja nude proizvođači iz trećih zemalja (npr. Japan i Južna Korea);
43. smatra da je neophodno uskladiti tehničke propise u cijeloj Europi kako bi se uhvatili u koštac s umjetnim narušavanjem tržišnog natjecanja; naglašava potrebu za usklađivanjem i poboljšanjem postupaka ispitivanja koji trenutno dovode do značajnih nepodudarnosti kada je riječ o pokazateljima potrošnje kod određenih proizvođača; traži od Komisije da reagira na problem obmanjivanja potrošača nereprezentativnim informacijama o potrošnji goriva vozila i ekološkom učinku; podržava planirani razvoj novog, preciznog ciklusa vozačkih ispita i postupaka kojima se odražavaju uvjeti prave voženje, te poziva na njihovo uvođenje bez odgode;
44. potiče europska poduzeća uključena u proizvodnju automobilskih proizvoda da pojačaju suradnju unutar jedinstvenog tržišta preko europske standardizacije, izdavanja potvrdi, ujednačavanja i odlaganja te preko dobrovoljne segmentacije tržišta;
45. smatra da postoji potreba za znatnim poboljšanjem cestovne sigurnosti u EU-u poduzimanjem mjera u odnosu na vozila, infrastrukturu i ponašanje vozača; pozdravlja prijedlog Komisije za „e-poziv”, u vezi sa sustavom koji vozilima omogućuje automatski poziv hitnim službama u slučaju ozbiljne nesreće;
46. traži od Komisije i država članica da poboljšaju zaštitu prava intelektualnog vlasništva na svjetskoj razini i uspostave strategiju zaštite poslovnih tajni na europskoj razini s ciljem borbe protiv krivotvorenja i industrijske špijunaže; podsjeća da tehnološki razvoj predstavlja vrlo osjetljiv i nestabilan sektor;
Financijska sredstva
47. traži od Europe i država članica da usklade, prilagode i poboljšaju korištenje dostupnih novčanih sredstava s ciljem poticanja ulaganja u održivu mobilnost koja nisu obuhvaćena javnim subvencijama kroz porezne poticaje za mala i srednja poduzeća (porezni krediti za istraživanja, ekološki bonus/malus, programi prodaje vozila staro za novo) te privatne (fondovi rizičnog kapitala, „poslovni anđeli”) i javne financijske instrumente (Europska investicijska banka);
48. zahtijeva od Komisije da izradi detaljnu komparativnu studiju oporezivanja prema državama koje se primjenjuje na automobilski sektor u EU-u, kako bi se pojednostavnilo i racionaliziralo trenutačno porezno opterećenje proizvodnje i trgovine uslugama povezanim s motornim vozilima te smanjio birokratski teret;
49. smatra da je neophodno očuvati komplementarnost dostupnih fondova, kako zbog provedbe mjera restrukturiranja, tako i zbog istraživanja i razvoja; u tu svrhu zahtijeva da se sredstva dodijeljena Europskom socijalnom fondu i Fondu za prilagodbu globalizaciji zadrže na trenutnoj razini;
50. smatra da je od ključne važnosti da politika tržišnog natjecanja (propisi o državnim potporama) bude u službi politike konkurentnosti, rasta i stvaranja radnih mjesta, po uzoru na ono što rade naši konkurenti izvan EU-a;
51. traži dodavanje uvjetne klauzule kojom se od automobilske tvrtki u zamjenu za potporu ulaganju u određeno mjesto rada zahtijeva da zadrži svoje poslovanje na tom mjestu do kraja razdoblja amortizacije ili da, u slučaju preseljenja poslovanja, izvrši povrat sredstava EU-a;
Unutarnje tržište
52. podsjeća da je snažno unutarnje tržište osnovni preduvjet za ponovnu konkurentnost i održivost automobilskog sektora;
53. smatra da je jače europsko približavanje neophodno u područjima u kojima su prevladavajući uvjeti protivni uvjetima ravnopravnosti:
a. u odnosu na strane konkurente: visoke cijene energije i sirovina, jaki tečaj eura;
b. na unutarnjem tržištu: socijalno i porezno natjecanje, porezne olakšice za tvrtke i poticaji za kupce (ekološki bonus, zamjena staro za novo);
c. na unutarnjem tržištu EU-a: uvjeti koji se odnose na mogućnost recikliranja vozila i ekološko recikliranje korištenih automobila;
54. ističe da se posebno trebaju ojačati dobavljači te da se upravo tu nalaze potencijal za inovacije (Car2carm, car2infrastructure) i mogućnosti zapošljavanja;
55. žali zbog činjenice da pravna fragmentacija u postprodaji trenutno ima negativni učinak na vozače automobila i na pravedno i zdravo tržišno natjecanje između država članica; u cilju jačanja zaposlenosti i kupovne moći vozača automobila te održavanja i razvoja europskih proizvodnih linija i postprodajne industrije poziva na približavanje zakonodavstava, posebno u sektoru rezervnih dijelova, te na informiranje vozača automobila o njihovim pravima kada je riječ o popravcima; zahtijeva da Komisija podrži to usklađivanje provođenjem detaljne i komparativne studije kojom će se procijeniti posljedice zakonske fragmentacije na unutarnje tržište, europsku proizvodnju i kupovnu moć vozača automobila;
56. poziva na koordinaciju na razini EU-a kako bi se potaknuli napori u sprječavanju uvoza krivotvorenih rezervnih dijelova;
57. smatra da je potrebno da države članice osiguraju veću transparentnost i usklađenost s načelima dobre vjere u trgovinskim odnosima između proizvođača i distributera; smatra da je uspostava kodeksa ponašanja između proizvođača i distributera siguran način postizanja tog cilja; smatra da bi taj kodeks trebao sadržavati barem klauzule koje se tiču prijenosa djelatnosti distributera, proizvodnje više marki i prava na naknadu u slučaju da proizvođač bez opravdanog razloga raskine ugovor, u skladu s dodatnim smjernicama obavijesti Komisije 2010/C 138/05;
58. poziva Komisiju na poduzimanje mjera, u suradnji s državama članicama, kako bi se osigurala visoka razina zaštite potrošača, transparentnost i sigurnost na tržištu rabljenih automobila, te na rad na postupnom uklanjanju vozila koja onečišćuju i manje su sigurna; pohvaljuje preporuku Komisije u uredbi o ispitivanju tehničke ispravnosti da se na svakom tehničkom pregledu zahtijeva zapis kilometraže; smatra da bi inicijative poput sustava „Car Pass” u Belgiji mogle biti potaknute europskim standardom; primjećuje da se postupcima ponovne registracije za transfere vozila moraju također otežati prekogranične prevare s kilometražom;
59. ponovno upozorava na gospodarski interes Europe za ponovnim osnivanjem velikih industrijskih projekata, u duhu onih u zrakoplovstvu i svemirskoj industriji, kako bi se dostigla kritična masa potrebna za suočavanje s međunarodnom konkurencijom; podsjeća da se ti veliki projekti mogu odvijati u okviru Unije ili dobrovoljno između nekoliko država;
60. naglašava važnost strategija pametne specijalizacije s ciljem uspostave okvira za tržišno natjecanje unutar EU-a na istim područjima djelovanja kako bi se omogućile komplementarne regionalne specijalizacije, čime bi EU postala konkurentnija u odnosu na treće zemlje;
61. skreće pozornost:
a. država članica na dostupne alternativne načine poticanja potražnje, poput mehanizama označivanja, namjenskog prestanka mjera štednje na plaće, oslobađanje od poreza za vozne parkove poduzeća, recikliranje materijala, javne nabave;
b. poduzeća na različite dostupne marketinške alate, poput osiguranja koje uključuje otplatu kredita u slučaju gubitka posla, proširenog jamstva, dijeljenja vozila, internetske prodaje;
62. izražava žaljenje što je akcijski plan „CARS 2020” usmjeren prvenstveno na europske proizvođače automobila, zanemarujući važnost cijelog postprodajnog sektora, njegovih dionika i potreba; smatra da europska automobilska politika mora biti ekspanzivnija i temeljena na holističkom pristupu; potvrđuje da bi glavni cilj trebao biti osiguravanje jednakih mogućnosti za sve sudionike unutar lanca; stoga smatra da bi europska politika automobilske industrije trebala uključiti i odredbe prilagođene svim dionicima u lancu distribucije i popravka, od velikih proizvođača do malih i srednjih poduzeća;
Inozemna tržišta i trgovinski odnosi
63. ističe da automobilska industrija predstavlja znatan pozitivan doprinos trgovačkoj ravnoteži EU-a, da su izvozi u gospodarstva u razvoju očito nužni da bi se maksimalno povećao naš dugoročni uspjeh te da su udruživanja sfondovima i tvrtkama koji nisu iz EU-a od ključne važnosti za budućnost naših tvrtki, kao što je to i postavljanje tvornica u države koje nisu članice EU-a (uključujući i radi proizvodnje automobila za lokalna tržišta) kao način poticanja rasta, i uvoza vozila da bi se zadovoljila potražnja;
64. pozdravlja objavu Komisije o napretku postignutom u naporima oko uspostave zone slobodne trgovine s SAD-om i Japanom te postizanja ravnopravnog pristupa svjetskim tržištima, što znači da će se svi sudionici na svjetskom automobilskom tržištu morati strogo pridržavati istih pravila; smatra da to povećava vjerojatnost da će održivi razvoj i poboljšanja cestovne sigurnosti postati temelj postizanja kompetitivne prednosti diljem svijeta;
65. potvrđuje da bi jedinstveni međunarodni sustav izdavanja potvrdi koji omogućuje pregled vozila i automobilskih dijelova diljem jedinstvenog europskog tržišta i koji se temelji na ekološkim i sigurnosnim standardima EU-a mogao imati odlučujuću ulogu u uklanjanju nepravednog tržišnog natjecanja;
66. prepoznaje da potražnja u tržištima u usponu neće rasti samo u kategoriji luksuza, već i u nižim kategorijama, čime će konkurentnost europske industrije u tim kategorijama biti važnija;
67. ističe da je konkurentnost velikog dijela naših automobilskih proizvođača narušena zbog oštre i ponekad nepoštene konkurencije tvrtki iz trećih zemalja; naglašava da mnoge od njih imaju potencijal za uspjeh ako im se dopusti zadovoljavanje rastuće potražnje na novim izvoznim tržištima; ustraje na zahtjevu da Komisija reorganizira svoju trgovinsku politiku da bi mogla:
a. koordinirati mjerama država članica za promicanje tvrtki iz EU-a i zaštitu proizvoda iz EU-a, kao i ulaganja te prava intelektualnog vlasništva izvan EU-a;
b. centralizirati sve europske instrumente namijenjene izvozu, a posebno one usmjerene na mala i srednja poduzeća („Malo poslovanje, veliki svijet”), npr. stvaranjem sveobuhvatne, pristupačne digitalne platforme podijeljene na sektore;
c. postupno uvoditi načelo uzajamnosti, kojeg je Komisija zanemarila u akcijskom planu „CARS 2020.”, kao temelj naših trgovinskih odnosa;
d. poticati ukidanje necarinskih prepreka trgovini u automobilskom sektoru;
e. skratiti vrijeme za pokretanje istraživanja i primjenu mehanizama zaštite trgovine;
68. poziva Komisiju da proširi ex ante ocjenu učinka na buduće trgovinske sporazume u odnosu na konkurentnost automobilskog sektora, da provede nove studije nakon njihovog stupanja na snagu te da redovno ocjenjuje kumulativni učinak sporazuma, i onih koji se trenutno primjenjuju i onih o kojima se trenutno pregovara, na temelju posebnih i definiranih kriterija, uključujući način sudjelovanja dionika;
69. odlučuje opskrbiti se sredstvima su koja nužna kako bi sam ocijenio učinak svakog budućeg sporazuma o slobodnoj trgovini;
o
o o
70. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.
EXPLANATORY STATEMENT
What does the automotive industry mean to Europe?
The automotive industry is a strategic asset for the EU, both in economic terms and in terms of the jobs it provides.
The Commission’s CARS 2020 action plan quotes a number of figures that clearly establish the importance of this industry:
- 12 million direct and indirect jobs;
- 4% of EU GDP;
- trade surplus of EUR 90 billion;
- one quarter of world motor vehicle production.
To this must be added all of the benefits generated upstream and downstream of the production process, in connection with:
- R&D: 80% of private investment in R&D;
- innovation: technology transfer, new materials, electric batteries, fuel cells;
- know-how: management, production process expertise;
- positive externalities: insurance, tax revenue.
The automotive industry is a key component of our industrial economy, and is of great symbolic importance. It is a sector which is representative of the specific features and needs of European industry as a whole, and should therefore be treated as an urgent political priority.
Why is Parliament focusing on this issue?
Europe’s automotive industry is in the throes of a crisis of unprecedented proportions. In 2012, only around 12 million vehicles were sold (as opposed to 17 million in 2007, just before the economic crisis) – the lowest sales figures since 1995. The figures for early 2013 indicate that sales have now fallen to a level similar to that in the early 1990s. The principal cause of this decline in sales is the sharp and lasting reduction in EU household purchasing power brought about by the economic crisis, as purchasing and maintaining a vehicle is the second largest household expenditure item, after housing.
The general public is concerned about the future of the industry, which is seen as a weather vane for the economy as a whole and is therefore currently the focus of intense media and public scrutiny. As the only directly elected EU institution, Parliament has a duty to address these concerns. Although this report will not have a binding effect and although the EU can do only a limited amount to address the crisis directly, the rapporteur believes that we have a duty to make this subject our own and to submit meaningful proposals to the EU institutions, the Member States and the firms operating in the industry.
The aim of the report must therefore be to turn public statements of intent into public action; to bring significant added value to the Commission’s action plan. In view of the wide range of issues being addressed, the rapporteur has decided to give the report a clear, central focus, i.e. the industrial production process.
Is the action plan satisfactory?
The rapporteur welcomes the Commission’s CARS 2020 action plan and all of the discussions held at interinstitutional level between industry stakeholders (initial establishment and subsequent reconvening of the CARS 21 High Level Group). The Commission has set in train a process geared to placing motor vehicle production back at the heart of economic development efforts. Whereas only a few years ago Europe decided to place the focus on services, EU leaders have now recognised the economic and social value of re-establishing a robust, sustainable manufacturing base. This is a brave policy choice, and one that we cannot but endorse. Re-establishing a proper manufacturing base will, among other things, make us less dependent on our competitors.
CARS 2020 is the first sector-specific approach formulated by the Commission since the adoption of the Lisbon Treaty. This is a good sign. It means that the Commission intends to make the automotive industry a priority. The action plan covers all of the policy areas which have a bearing on the automotive industry. However, although the rapporteur welcomes the Commission’s stated intent to increase industry’s share of EU GDP from the current 16% to 20% by 2020, he would point out that we must first make sure that we have the means to do so.
The rapporteur believes there to be a number of weaknesses and gaps in the action plan, in particular when set against the conclusions submitted by the CARS 21 High Level Group (June 2012). The action plan fails to address all of the issues and the arrangements put forward as less binding than might have been hoped.
The Commission in fact confines itself to making a general review of the situation in the automotive industry as a whole. However, a closer analysis shows that the economic crisis is not having a uniform impact throughout the industry and that properly targeted responses are therefore required for:
- the various firms (internal organisation, sales strategies, markets);
- the various market segments (high-end, mid-market, low-end) and products (cars and light commercial vehicles, heavy goods vehicles, two-wheelers);
- and the various sectors of the industry (supply, manufacturing, distribution and aftermarket).
The rapporteur considers it regrettable that the Commission has failed to take proper account of the many structural changes on the demand side that have played a key role in the decline of the European market, namely:
- demographic changes: urbanisation, population ageing;
- sociological and behavioural changes: collective mobility, restrictions on car use in urban areas, different usage patterns in different geographical areas, brand image;
- economic changes: lower average spend on vehicles, higher fuel prices, sharp increase in used-car sales;
- technical changes: significant increase in vehicle quality and service life.
What is more, the Commission makes no more than a passing reference to the issues of overcapacity (put at an average of 20%) and restructuring, without offering any solutions. For instance, it fails to point out that the manufacturing skills of automotive workers who have lost their jobs could be put to good use in other industries.
The Commission also fails to say anything about trade reciprocity.
The rapporteur also considers it unhelpful that a number of concepts have not been properly defined, despite the fact that this is of key importance to future action in this area. Those concepts are:
- EU firm: does this mean a firm that has its registered offices in Europe but its production plants elsewhere in the world, or a firm that has one or more plants in Europe but its registered offices elsewhere, or, again, a firm with registered offices in Europe and plants in Europe? This needs to be established, because the whole purpose of the action plan is to generate new growth and jobs in Europe. We can only do this by using all available means to assist European firms and, most important of all, by encouraging firms to base their operations in Europe. This means having a clear vision of what we are trying to achieve throughout the EU, and at present we do not have such a vision;
- value chain and production chain (admittedly, two different concepts), each of which needs to be safeguarded and developed, If the value chain is firmly anchored in the EU, we will be able to become or remain competitive in the product sectors in which we perform best (advanced-technology goods). Maintaining a cohesive production chain – i.e. one that extends both upstream and downstream of design and manufacturing operations – will avoid a situation in which the EU has a presence in only parts of the chain. However, an optimum balance needs to be struck, as the EU is going to become less and less competitive in some cost areas (e.g. energy and labour).
What contribution can Parliament make?
Issues addressed in CARS 2020
The debate around the action plan must be used as an opportunity to totally rethink our approach to mobility in the 21st century. The worst possible option is to leave things as they are. However, we need to be pragmatic about this and avoid putting forward solutions that are out of step with people’s real expectations; we must not try to meet demand that is not yet there.
Tackling climate change must continue to be a guiding principle in all that we do. The EU has moved forward so swiftly in this area that we are now an example for the rest of the world. However, in the light of the current crisis, we also need to address an equally important and relevant priority, namely that of responding to much more immediate concerns that are uppermost in people’s minds, which include the declining competitiveness of the EU economy, the general decline in purchasing power, job losses and the increasingly fierce competition from outside the EU. So the most important thing that this report needs to do is to address this loss of confidence across the EU.
This is why, at this juncture, the rapporteur has chosen to take over and flesh out the main ideas set out in CARS 2020, with a view to:
- placing the emphasis on technological development (which is the only competitive advantage that the Union can use to compete with the BRICS countries, and one that we need to nurture and develop) and on efforts to develop alternative energy sources, with due regard for their commercial viability;
- tailoring regulation to the objectives set;
- finding ways of identifying the skills that will be required in the future, so as to be able to prepare the work force for changes in demand and production methods;
- striking a better balance in relations within the production chain, in order to foster competition and help protect the firms that are the most exposed;
- optimising the financial resources available to us and, where necessary, devise new funding instruments;
- boosting the internal market, which is EU firms’ main market;
- making trade relations fairer, so as to give our firms the best possible chance on emerging markets.
Political governance
The EU needs to draw up an urgent timetable for reform that sets out the relevant policy choices and is based on a genuine determination to lay down a clear industrial policy for Europe's automotive industry. The CARS 2020 action plan regrettably fails to do this.
The EU needs to be more responsive. The work carried out by the Commission, both within its administration and in the high level groups now needs to be translated into policy action. This could take the form of an ambitious programme for cooperation between the Member States and the Commission. The EU has a number of instruments it can use (internal market, international trade, environment, research and development). The rapporteur wishes this report to provide pointers on how those instruments might be better used and coordinated and on the in-depth reforms needed in order to bring those instruments into line with our objectives.
The rapporteur sees this report as providing an opportunity for a frank and open discussion of methods that have proved their worth, including in the United States; a chance to look closely at the instruments available to the EU, at the size of our automotive firms and at a situation in which those firms are locked in fierce competition with one another at a time when we are facing increasingly strong competition from non-EU firms, both on our own markets and on world markets. We need to take proper stock of this new international environment.
EU action is effective in a large number of areas. However, the EU really is not very good at ’marketing’ itself. In other words, it has an extremely low profile. Europe also has a problem selling its technological know-how around the world (trade and standards). This is becoming a major problem, and if we fail to act, we will become increasingly dependent on standards that we have not developed ourselves. The rapporteur takes the view that something needs to be done about this now, in order to regain the trust of the general public, firms and investors.
The rapporteur has thus included in this report a section on political governance, which was not covered in CARS 2020, in order to draw attention to these issues.
MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (23.9.2013)
upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku
o akcijskom planu CARS 2020.: prema snažnoj, konkurentnoj i održivoj europskoj automobilskoj industriji
(2013/2062(INI))
Izvjestiteljica za mišljenje: Maria Badia i Cutchet
PRIJEDLOZI
Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. Naglašava da je automobilska industrija Unije, koja trenutačno izravno ili neizravno stvara 12 milijuna radnih mjesta, od strateške važnosti za gospodarstvo i zapošljavanje u EU-u, te ističe da ona, usprkos sve većoj i ponekad nepoštenoj konkurenciji iz trećih zemalja, pruža značajan pozitivan doprinos trgovinskoj bilanci EU-a
2. Prepoznaje da je tržište EU-a za nove aute u padu, iako se povećava potreba za vozilima na čistu energiju (električna, hibridna, na punjenje); poziva Komisiju da bez odgađanja provede održivu strategiju za promicanje i unaprjeđivanje automobilske industrije, posebno mjere CARS 2020., kako bi se industriji omogućilo da ostane učinkovita i konkurentna te da stekne čvrsti položaj na novim tržištima;
3. Ističe da će, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, do 2050. gotovo 60 % novih automobila prodanih u svijetu biti hibridni, električni ili automobili na punjenje;
4. Naglašava da su europski proizvođači u zaostatku na tržištu vozila na čistu energiju, ali nacionalni ciljevi podržavaju daljnji rast ovog tržišta;
5. Naglašava potrebu za većom elektrifikacijom prometnog sektora u sljedećim desetljećima, u skladu s drugim politikama EU-a;
6. Prepoznaje da potražnja u tržištima u usponu neće rasti samo u kategoriji luksuza, već i u nižim kategorijama, čime će konkurentnost europske industrije u tim kategorijama biti važnija;
7. Čvrsto vjeruje da je industrija ključan pokretač tehnološke inovacije i važan multiplikator rasta; smatra da je održavanje visoke razine inovacija ključno kako bi industrija održala vodeći položaj u održivosti i tehnologiji te kako bi se promicalo stvaranje ranih mjesta i potpora poduzećima, uključujući malo i srednje poduzetništvo, s ciljem povećanja međunarodne konkurentnosti; smatra da bi osmišljavanje čistih vozila smanjilo energetsku ovisnost Europe o trećim zemljama; naglašava da su mreže javnog prijevoza, prometna mobilnost i tehnički napredak pametnih gradova, poput hibridnih vozila i vozila s nula emisija, moćna sredstva za poticanje konkurentnosti europskog automobilskog sektora; naglašava presudnu ulogu koju javna nabava može imati u tom području kad se upotrebljava kao strateško pomagalo industrijske politike; poziva Komisiju i države članice da unaprijede suradnju i trud kako bi se konsolidirao vodeći položaj Europe u vezi s određivanjem međunarodnih standarda čime bi se osigurao vodeći tehnološki položaj EU-a na svjetskim tržištima; naglašava ključnu važnost jasnog i stabilnog pravnog i poreznog okvira kako bi se potaklo ulaganje u automobilski sektor;
8. Naglašava potrebu za ulaganjem u dizajn i izradu novih proizvoda stvaranjem inovativnih tehnologija namijenjenih globalnim potrošačima s ciljem podrške rastu opsežnijeg vrijednosnog lanca EU-a,
9. Naglašava da su predstojeći ekološki izazovi važni pokretači inovacija; ponavlja da treba postići daljnji tehnološki napredak radi poboljšanja ekološke učinkovitosti vozila, uz poticanje razvoja i tržišnog prostora za vozila na alternativna goriva, npr. električna vozila; također ponavlja da treba još više poboljšati tehničke propise s ciljem daljnjeg smanjenja ispuštanja CO2;
10. Podržava konsenzus skupine na visokoj razini CARS 21 da bi trgovinska politika Unije trebala poboljšati konkurentnost EU-a na globalnim tržištima međunarodnim usklađivanjem propisa o vozilima i uzeti u obzir važnost održavanja snažne, inovativne i konkurentne baze za automobilsku proizvodnju i čvrsto ističe da se to ne bi ni pod koju cijenu trebalo ostvariti na račun radničkih prava i socijalne pravde ili standarda;
11. Naglašava važnost multilateralnih i bilateralnih pregovora s ciljem promicanja uzajamnosti u vezi s pristupom tržištu te sa smanjenjem i uklanjanjem carinskih i necarinskih ograničenja ako ona nisu opravdana zbog zabrinutosti u vezi sa zdravljem i zaštitom okoliša; vjeruje da bi trgovinski sporazumi i bilateralna regulatorna suradnja Unije trebali uključivati značajne obveze uklanjanja necarinskih prepreka koje utječu na automobilski sektor EU-a te bi trebali osigurati pristup uvezenim sirovinama; naglašava da pravo industrijskog vlasništava europskih poduzeća EU-a moraju učinkovito zaštititi i poštovati sve zemlje partneri Unije;
12. Poziva Komisiju da nastavi sa svojim naporima u vezi sa svjetskom standardizacijom; smatra da bi trgovinski partneri EU-a trebali prihvatiti standarde UNECE-a WP.29 te da je potrebno pronaći nova, univerzalna rješenja za inovativne tehnologije poput univerzalne utičnice za elektroničke automobile.
13. Prepoznaje važnost ubrzavanja razvoja prijedloga nove uredbe o uzajamnom priznavanju međunarodne homologacije cijelog vozila i rezervnih dijelova za popravak i održavanje radi smanjenja administrativnog tereta povezanog s uvođenjem jednakog modela vozila na tržištima trećih zemalja;
14. Naglašava da bi međunarodni okviri za suradnju o standardima i tehničkim propisima trebali ostati preferirana mogućnost za traženje usklađivanja te da bi sve bilateralne inicijative trebale biti razvijene s ciljem multilateralizacije, što bi također trebalo uključivati i gospodarstva u usponu; uzimajući to u obzir, vjeruje da EU mora nastaviti poboljšavati svoje ekološke zahtjeve i pokušati na toj osnovi odrediti najnaprednije međunarodne standarde;
15. Pozdravlja inicijativu pokrenutu u okviru Transatlantskog ekonomskog vijeća s ciljem rada na globalnoj tehničkoj uredbi o sigurnosti i promicanju električnih vozila te naglašava važnost privlačenja širokog članstva, uključujući glavne trgovinske partnere EU-a;
16. Potiče Komisiju da se pobrine za učinkovito ispunjavanje svih obveza u postojećim i budućim trgovinskim pregovorima i sporazumima; poziva Komisiju da iskoristi instrumente trgovinske zaštite Zajednice u skladu s pravilima WTO-a te da, po potrebi, upotrijebi mehanizam za rješavanje sporova kako bi se očuvala automobilska industrija EU-a i kako bi se suzbile nepoštene trgovinske prakse koje se protive interesima EU-a, poput posebnih poreza na uvozna vozila;
17. smatra da se investicijska aktivnost na tržištima u razvoju mora ojačati i osigurati trgovinskim sporazumima;
18. Smatra da bi standarde EU-a o društvenoj odgovornosti poduzeća i sudjelovanju zaposlenika trebala provoditi i europska poduzeća u trećim zemljama prema kojima su usmjerena ulaganja te da bi trebalo promicati regionalni razvoj;
19. Poziva Komisiju da proširi ex ante procjenu učinka na buduće trgovinske sporazume u odnosu na konkurentnost automobilskog sektora, da provede nove studije nakon njihovog stupanja na snagu te da redovno procjeni kumulativni učinak sporazuma, onih koji se trenutno primjenjuju i onih o kojima se trenutno pregovara, na temelju posebnih i određenih kriterija, uključujući način sudjelovanja dionika;
20. Poziva Komisiju da što je prije moguće razvije stratešku viziju svoje industrijske politike, što bi pomoglo industrijskim sektorima zahvaćenima viškom strukturnih kapaciteta, npr. automobilskom sektoru, da predvide trendove pretvarajući sebe u sektore budućnosti, npr. javni prijevoz bez ispuštanja CO2.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja |
17.9.2013 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
25 1 4 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
William (The Earl of) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, Maria Badia i Cutchet, María Auxiliadora Correa Zamora, Andrea Cozzolino, George Sabin Cutaş, Marielle de Sarnez, Yannick Jadot, Metin Kazak, Bernd Lange, David Martin, Vital Moreira, Paul Murphy, Cristiana Muscardini, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Niccolò Rinaldi, Helmut Scholz, Peter Šťastný, Robert Sturdy, Henri Weber, Jan Zahradil |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Amelia Andersdotter, Josefa Andrés Barea, Salvatore Iacolino, Elisabeth Köstinger, Emma McClarkin, Mario Pirillo, Jarosław Leszek Wałęsa |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2 |
Krzysztof Lisek |
||||
MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (27.9.2013)
upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku
Akcijski plan CARS 2020.: prema snažnoj, konkurentnoj i održivoj europskoj automobilskoj industriji
(2013/2062(INI))
Izvjestiteljica: Birgit Sippel
PRIJEDLOZI
Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
A. budući da su dinamična i uključiva tržišta rada na kojima ljudi posjeduju visoke i tržišno relevantne razine vještina ključna za konkurentnost europskoga gospodarstva i društvenu koheziju;
1. pozdravlja akcijski plan za automobilsku industriju i naglašava stratešku važnost automobilske industrije za europsko gospodarstvo s obzirom na to da predstavlja oko 12 milijuna izravnih i neizravnih radnih mjesta, daje znatan pozitivan doprinos trgovačkoj bilanci EU-a s oko 90 milijardi eura (u 2011. godini), privlači najveću privatnu potrošnju na istraživanje i inovacije (oko 30 milijardi eura u 2010. godini), te služi kao ključni pokretač tehnoloških inovacija; naglašava da je ambiciozna europska industrijska politika s jakim naglaskom na lokalnom zapošljavanju i razvoju zelenih tehnologija nužna poluga za oporavak intenzivnog zapošljavanja i poticanje održivog rasta; naglašava da europska automobilska industrija treba strategiju obnove usmjerenu na ekološkije automobile kao dio ekološki prihvatljivijeg sustava prijevoza;
2. naglašava važnost isticanja na globalnom tržištu u pogledu kvalitete i sigurnosti; stoga smatra nužnima ulaganje u napredne tehnologije i naglasak na inovacije;
3. pozdravlja Komisijin prijedlog za „eCall”, koji je u vezi sa sustavom koji vozilima omogućuje automatski poziv hitnim službama u slučaju ozbiljne nesreće;
4. s ciljem poticanja bolje integracije unutar EU-a, smatra da se prilagodbe koje omogućuju korištenje vozilima vozačima s invaliditetom trebaju unaprijediti u smislu njihove izvedbe i pristupačnosti;
5. poziva na poboljšanje zdravstvenih i sigurnosnih standarda utvrđenih u „Europskoj strategiji 2007. – 2012. o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu” kako bi se održao korak s promjenama u različitim vrstama rada i zadataka; u tu svrhu poziva Komisiju da dostavi europsku strategiju o zaštiti zdravlja i sigurnosti za 2020. što je prije moguće;
6. poziva na poduzimanje pojačanih napora u provođenju ciljeva strategije EU 2020. u smislu pametnog, održivog i uključivog rasta promicanjem snažnije europske automobilske industrije; u tom kontekstu naglašava važnost održavanja jake proizvodne baze za motorna vozila u Europi, uključujući izvoz većeg portfelja visokokvalitetnih vozila s održivom tehnologijom trećim zemljama; ističe da istraživanje, razvoj i inovacije postaju sve važniji, posebno u pogledu potrebe za razvojem energetski učinkovitih automobila s niskom razinom emisije štetnih plinova, kako bi Europa zadržala konkurentnost i povećala zapošljavanje smanjenjem ovisnosti o uvezenoj energiji;
7. prepoznaje potencijal rasta za električna vozila, ne samo u smislu održivosti energije i klimatskih mjera nego i zato što ona mogu ostvariti gospodarski rast i zapošljavanje; poziva stoga na dodatne napore u pogledu razvoja i unapređenja vozila ovog tipa i poticanja njihove upotrebe u EU; smatra da će u tu svrhu biti potrebno postaviti objekte za točenje goriva ili punjenje za vozila na alternativna goriva;
8. pozdravlja Komisijine prijedloge programa Horizon 2020. i COSME, koji će pružiti financijsku potporu koja će omogućiti povećanje konkurentnosti tvrtkama i malim i srednjim poduzećima s obzirom na to da se Europa okreće ekološkom sustavu prijevoza s učinkovitim korištenjem resursima;
9. pozdravlja mjere predložene u četvrtom stupu akcijskog plana; ističe potrebu za dugoročnim strategijama koje bi poduzećima i poslodavcima omogućile prilagodbu na strukturne pretvorbe, predviđajući promjene i umanjujući socijalni utjecaj; ponavlja svoj poziv za donošenje pravnog akta o informiranju i savjetovanju radnika te predviđanju i upravljanju restrukturiranjem; posebnu važnost pridaje dugoročnom planiranju za strukturne promjene oblikovane kako bi se osigurao postupan prijelaz u slučaju promjene potreba za zapošljavanjem; naglašava da bi razine vještina trebale osigurati zapošljavanje i, po potrebi, omogućiti prijelaz na nove oblike proizvodnje i poslovne modele;
10. u smislu bolje regulacije, poziva Komisiju na veću sustavnost u procjeni učinka svojih prijedloga na sposobnost europskih automobilskih industrija Europe da ostanu konkurentne na međunarodnoj razini te time ponude mnogo novih radnih mjesta o kojima Europa ovisi; u tom pogledu aktivno potiče Komisiju na odvraćanje od prekomjerne primjene zakona EU-a („gold-plating”) na državnoj razini;
11. poziva države članice da predvide procese restrukturiranja kako bi se spasila radna mjesta, potaknula unutarnja i vanjska mobilnost te umanjili mogući nepovoljni utjecaji na te procese; poziva države članice na djelotvornu provedbu nacionalnih zakona i postojećih direktiva EU-a, uključujući Direktivu o kolektivnim otkazima, Direktivu o prijenosu poduzeća i Okvirnu direktivu o informiranju i savjetovanju, bez kršenja načela supsidijarnosti; smatra da fondovi EU-a trebaju imati glavnu ulogu u odvraćanju, umanjivanju ili ublažavanju takvih nepovoljnih utjecaja koji mogu nastati u procesima restrukturiranja;
12. smatra da se, u slučaju da je restrukturiranje neizbježno, zatvaranje tvornica ili smanjenje proizvodnje trebaju uzeti u obzir samo kao krajnje rješenje; u skladu s tim smatra da je u takvim slučajevima potrebno pružiti informacije i voditi pregovore s dionicima, uključujući sindikate, predstavnike radnika i predstavnike tvrtki, s ciljem postizanja dogovora koji bi poslužio osiguranju održivosti tvrtke, istodobno poštujući prava radnika;
13. poziva države članice da u cijelosti iskoriste Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) kao kratkoročnu mjeru u slučaju zatvaranja tvornica i znatnog smanjenja proizvodnje; ponavlja svoje stajalište da bi određivanje mjera EGF-a trebalo biti sukladno s prijelazom na ekološki održivo gospodarstvo s učinkovitim korištenjem resursima;
14. naglašava potrebu za predviđanjem potreba za vještinama te za prilagodbom razina vještina radnika, uključujući cjeloživotno učenje; podupire osnivanje Europskog vijeća za vještine u automobilskom sektoru za promicanje relevantnoga visokog obrazovanja i strukovnog osposobljavanja okupljanjem opservatorija za industriju, zapošljavanje i vještine te relevantne socijalne partnere i organizacije pružatelja usluga obrazovanja u svrhu promicanja razmjene najboljih praksi, razvoja vještina i zapošljavanja u automobilskom sektoru;
15. naglašava važnost socijalnog dijaloga za prilagodbu vještina i procese restrukturiranja te potrebu za primjenom najbolje prakse[1]; podsjeća na pozitivne primjere razvoja privremenih, inovativnih instrumenata tijekom krize, kao što je kratkoročan posao, što je pomoglo da se održe prijašnje razine zapošljavanja;
16. potiče države članice da usvoje nacionalne planove za radna mjesta u kontekstu Europskog semestra, uzimajući u obzir potrebe za posebnim vještinama u industrijskom sektoru u cjelini, a posebice u automobilskom sektoru;
17. smatra da je vješta radna snaga ključna ako europski automobilski sektor treba biti konkurentan i izgrađen na kvaliteti; stoga smatra da se sustavi obrazovanja i osposobljavanja moraju modernizirati s ciljem unapređivanja vještina koje su potrebne u budućnosti za nove kurikulume, ICT i partnerstva s poslodavcima;
18. poziva na korištenje Europskim socijalnim fondom za prekvalificiranje i dodatno osposobljavanje radnika te za poboljšanja u cjeloživotnom učenju, u svrhu rješavanja potreba za vještinama, usklađivanja s tržištem rada i predviđanja promjena, posebice u automobilskoj industriji, uzimajući u obzir prekapacitiranost u europskoj automobilskoj industriji i potrebu za prijelazom prema održivom gospodarstvu i zelenim vozilima;
19. naglašava potrebu za boljom upotrebom EURES-a kao alata komplementarnog agencijama za zapošljavanje država članica te u tom kontekstu podupire korištenje EURES-a ne samo kao sredstva savjetovanja radnika, tražitelja zaposlenja i poslodavaca o pravu na slobodno kretanje nego i kao instrumenta tržišta rada s posebnim naglaskom na zapošljavanju na puno radno vrijeme, što radnicima omogućuje da vode ispunjen život, čime se poboljšava mogućnost europskih proizvođača automobila da pristupe ponudi osposobljene radne snage koja im je potrebna;
20. ističe društvene i gospodarske prednosti osnivanja jedinstvenih mjesta za pružanje usluga („one-stop shop”) kako bi se olakšalo slobodno kretanje radnika među državama članicama u korist radnika i automobilske industrije;
21. smatra da razvoj novih, ekoloških tehnologija u automobilskom sektoru koje, između ostalog, vode k smanjenju emisije stakleničkih plinova može jamčiti i dugoročan gospodarski uspjeh automobilske industrije i dugoročnu sigurnost radnih mjesta.
22. naglašava da bi procjene i aspekti socijalnog utjecaja trebali biti integrirani u sve industrijske politike; naglašava da socijalna nesigurnost ima negativne posljedice na inovacije, produktivnost i kreativnost radne snage te time i na gospodarski rast;
23. primjećuje da su tehnološke inovacije i zeleni rast ključni faktori za konkurentnost; naglašava da javno financiranje treba poticati inovacije u europskoj industriji, uključujući one u automobilskoj industriji, primjerice preko EIB-a; ističe činjenicu da ove mjere treba uvjetovati njihovom sposobnošću stvaranja ekološke dodane vrijednosti i održivoga kvalitetnog zapošljavanja unutar EU-a.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja |
26.9.2013 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
34 3 0 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Edit Bauer, Heinz K. Becker, Pervenche Berès, Vilija Blinkevičiūtė, Philippe Boulland, David Casa, Alejandro Cercas, Ole Christensen, Derek Roland Clark, Minodora Cliveti, Emer Costello, Frédéric Daerden, Sari Essayah, Richard Falbr, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Ádám Kósa, Jean Lambert, Verónica Lope Fontagné, Olle Ludvigsson, Thomas Mann, Csaba Őry, Sylvana Rapti, Licia Ronzulli, Elisabeth Schroedter, Joanna Katarzyna Skrzydlewska, Jutta Steinruck, Ruža Tomašić, Traian Ungureanu |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Françoise Castex, Philippe De Backer, Anthea McIntyre, Ria Oomen-Ruijten, Evelyn Regner, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Tatjana Ždanoka |
||||
- [1] „Kontrolni popis za procese restrukturiranja” u komunikaciji Komisije od 3. lipnja 2009. „Zajedničko opredjeljenje za zapošljavanje”, COM (2009)0287.
MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (10.9.2013)
upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku
CARS 2020.: prema snažnoj, konkurentnoj i održivoj europskoj automobilskoj industriji
(2013/2062(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Sergio Gaetano Cofferati
PRIJEDLOZI
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
– uzimajući u obzir rezoluciju Parlamenta od 3. srpnja 2012. o eCall-u: novoj službi 112 za građane[1],
1. naglašava da europski akcijski plan za automobilsku industriju mora slijediti holistički pristup nadopunjujući uredbu ulaganjima u infrastrukturu i mjerama za povećanje potražnje i poboljšanje ljudskog kapitala, promičući visokokvalificiranu radnu snagu; vjeruje da su, u tom kontekstu, ulaganja za stimuliranje razvoja naprednih tehnologija, uključujući mjere za poboljšanje sigurnosti na cestama, rješavanje pitanja CO2 i smanjenje onečišćivača te emisije buke, vitalna za održanje konkurentnosti, rasta te stvaranja dodane vrijednosti i radnih mjesta u automobilskom sektoru; vjeruje da bi se, za osiguranje konkurentnosti europske automobilske industrije, taj akcijski plan trebao uskladiti s drugim međusobno povezanim politikama EU-a;
2. naglašava da je unutarnje tržište EU-a najvažniji faktor za osiguravanje uspješne budućnosti automobilske industrije: prvenstveno, kao tržište vozila za 500 milijuna potrošača donosi zajedničke tehničke standarde za okoliš, sigurnost prometa i dijelova te emisiju buke koji i izvan granica unutarnjeg tržišta posjeduju valjanost i od značaja su drugim industrijama; drugo, u njegovom okviru djeluju javni i privatni istraživački centri koji nude najnovija istraživanja te time pomažu automobilskoj industriji da ostvari obećavajuću budućnost;
3. naglašava da bi trebalo uvesti ambiciozno ulaganje na europskoj razini za potporu predloženoj strategiji, uključujući preko EU-ovog Okvirnog programa za istraživanje i inovacije – Obzor 2020. i Europskog socijalnog fonda; poziva na lakši pristup sredstvima programa Obzor 2020. i naglašava važnost ulaganja u istraživanja i inovacije kako bi se zadržala konkurentnost na globalnom tržištu u svim područjima automobilskog sektora, to jest u sigurnosti na cestama, kvalitetnoj usluzi korisnicima, ekološkoj mobilnosti, naprednim tehnologijama i proizvodima visoke dodane vrijednosti; osim toga, potiče korištenje sredstava Europske investicijske banke za financiranje takvih projekata;
4. poziva na zakonodavni okvir kojim će se regulirati automobilski sektor koji će biti dovoljno fleksibilan da brzo reagira na i obuhvati nova tehnološka postignuća i inovacije koje podupiru konkurentnost automobilske industrije;
5. ističe da bi unutarnje tržište EU-a trebalo pomoći u unapređivanju ne samo proizvodnje i prodaje dijelova vozila, već i mogućnosti recikliranja vozila, njihovih dijelova i iskorištenih sirovina; traži od Komisije da izradi europski okvir za ekološko recikliranje rabljenih automobila;
6. naglašava da su proizvodnja i završetak vozila kao industrijskog proizvoda na kraju lanca vrijednosti europske industrije dobavljača, uključujući male i srednje dobavljače sastavnih dijelova, te da takva vertikalna industrija ima važnu ulogu u razvoju automobilske industrije te je suočena s istim izazovima na europskoj i svjetskoj razini; ukazuje na to da su europski dobavljači u automobilskom sektoru, uključujući mala i srednja poduzeća, često ključni inovatori koji stimuliraju razvoj europskih vozila budućnosti i također stvaraju važno tržište za rezervne dijelove; žali zbog poteškoća koje su neka mala i srednja poduzeća imala u sektoru opskrbe prilikom korištenja programa i sredstava Unije te poziva na lakši pristup, također preko programa za konkurentnost poduzetništva te malih i srednjih poduzeća (COSME);
7. vjeruje da tržište rezervnih dijelova zaslužuje jednaku pozornost kao i tržište gotovih vozila; naglašava da bi ga se trebalo smatrati jednakim, posebno u pogledu objedinjavanja informacija o proizvodu i upravljanju njima; primjećuje da je stvaranje zajedničkog tržišta za poboljšanje vozila i rezervne dijelove vrlo otežano različitim nacionalnim propisima; stoga zagovara Komisiju da iznese prijedloge za usklađivanje i razvoj tog sektora te da proširi europske standarde koji se temelje na proizvodnji ovlaštenih rezervnih i sastavnih dijelova koji su odobreni u EU-u;
8. naglašava da se posebno trebaju razmotriti vozila od povijesnog interesa te poduzeća i zaposlenici koji rade na njima, s obzirom na to da su, sa stalnim rastom broja povijesnih vozila, njihovo održavanje, upotreba i očuvanje vrlo važni ne samo za kulturu i turizam, već i za gospodarstvo; naglašava, međutim, da bi definicija povijesnih vozila, s obzirom na to da njihov broj i dalje raste, trebala biti restriktivna tako da bi potencijalne negativne sigurnosne i ekološke posljedice povezane s povijesnim vozilima koji ne ispunjavaju standarde novih vozila ostale ograničene;
9. pozdravlja prijedlog za jačanje tržišta vozila s pogonom na alternativna goriva i električna vozila, ali primjećuje da razvoj električne mobilnosti u Europi sporo napreduje; zagovara da se prioritet da razvoju odgovarajućih infrastruktura adekvatnim ulaganjem na europskoj i nacionalnoj razini, uključujući adekvatnim financiranjem Instrumenta za povezivanje Europe, te zajedničkim standardima za alternativna goriva i pogonske sustave; poziva Komisiju da iznese odgovarajuće zakonodavne prijedloge kad je to potrebno te traži brzo usvajanje zakonodavnog prijedloga i zajedničkih standarda za sučelje za punjenje električnih vozila; naglašava važnost pozitivnog stava prema inovativnim rješenjima za napajanje električnih vozila, kao što je tehnologija gorivih ćelija.
10. pozdravlja prijedlog za razvijanje sustava označavanja goriva, čime se potrošačima pružaju lako razumljive informacije o kompatibilnosti njihovih vozila s vrstama goriva u ponudi;
11. vjeruje da bi razvoj europske automobilske industrije trebao zadržati bitnu komponentu izvoza, ali trebao bi se također usredotočiti na stimuliranje domaće potražnje preko javnih i privatnih ulaganja, poštenog tržišnog natjecanja i poboljšanjem kupovne moći Europljana; naglašava da je nužno da europska automobilska industrija isporučuje kvalitetne proizvode te da preko inovacija tehnološki prednjači kako bi bila privlačna građanima EU-a i osigurala dugoročnu konkurentnost sektora;
12. poziva na bolju koordinaciju mjera na strani potražnje vozila i goriva, uključujući financijske poticaje i politiku oporezivanja, izravnu financijsku potporu i poticaje na porez, te upotrebu sustava progresivnog oporezivanja; traži od Komisije da prati smjernice za financijske poticaje s više obvezujućih mjera kojima bi se osigurala primjerena pravila igre za sve i pridonijelo konkurentnosti te industrije širom EU-a; smatra da bi mjere za poticanje potražnje, ali također i mjere povezane sa svakodnevnim izdacima i uvjetima, trebale usmjeriti potrošače ka sigurnijim i zelenijim vozilima;
13. podsjeća da različite vrste mjera za olakšice pri kupnji novih vozila s učinkovitom potrošnjom goriva i s niskom emisijom štetnih plinova postoje u raznim državama članicama; potiče na razmjenu takvih dobrih praksi; poziva države članice da razmotre inovativne porezne politike kako bi potakle građane EU-a na kupnju novih i ekološki prihvatljivih automobila;
14. prepoznaje potrebu za koordiniranim razmatranjem strukturne prekapacitiranosti u automobilskom sektoru u EU-u kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost; naglašava da je svaki proizvođač vozila odgovoran za pronalazak odgovarajućih rješenja kad je suočen s izazovima, međutim istovremeno prepoznaje važnost učinkovite javne intervencije kako bi se osiguralo da se negativne društvene posljedice svakog restrukturiranja u sektoru održe na minimumu; pridaje posebnu važnost dugoročnom planiranju strukturnih promjena kako bi se osiguralo da, ako se radni zahtjevi promijene, razina vještina bude takva da osigura zapošljavanje te da prijelaz na nove oblike proizvodnje i poslovne modele bude postupan; vjeruje da je nužan europski okvir za predviđanje promjena i ublažavanje socijalnih posljedica restrukturiranja, uključujući zakonodavni akt, također sa svrhom izbjegavanja bilo kakvih anomalija na unutarnjem tržištu;
15. pozdravlja postojanje Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji i Europskog socijalnog fonda te poziva na njihovo optimalno i ciljano korištenje u slučajevima restrukturiranja u automobilskom sektoru, ponajprije za ponovno osposobljavanje, prekvalifikaciju i preseljenje radnika te za pomoć pogođenim regijama;
16. poziva Komisiju na poduzimanje mjera, u suradnji s državama članicama, kako bi se osigurala također visoka razina zaštite potrošača, transparentnost i sigurnost na tržištu rabljenih automobila, te na rad na postupnom uklanjanju vozila koja onečišćuju i manje su sigurna; pohvaljuje njezinu preporuku u uredbi o ispitivanju tehničke ispravnosti da se zahtijeva zapis kilometraže na svakom tehničkom pregledu; smatra da bi inicijative poput sustava „Car Pass“ u Belgiji mogle biti potaknute europskim standardom; primjećuje da se postupcima ponovne registracije za transfere vozila moraju također otežati prekogranične prevare s kilometražom;
17. traži od Komisije da reagira na problem obmanjivanja potrošača nereprezentativnim informacijama o potrošnji goriva i ekološkom učinku; podržava planirani razvoj novog ciklusa i postupaka za vozačke ispite te poziva na njihovo uvođenje bez odgode;
18. ukazuje na potrebu za održavanjem konstruktivnog, transparentnog odnosa punog poštovanja između raznih dionika u industriji motornih vozila, posebno među proizvođačima i njihovim distributerima, a nejednake odnose u korist jače strane, što bi moglo negativno utjecati i na potrošače, treba izbjegavati;
19. podsjeća da regionalne i lokalne vlasti, ovisno o nadležnostima, posjeduju razna sredstva za aktivnu potporu automobilskoj industriji, posebno na području promicanja električnih automobila upravljanjem parkirnim mjestima i pružanjem administrativne podrške za ulaganja u infrastrukturu za alternativna goriva; potiče razmjenu i djelotvornu koordinaciju takvih praksi na europskoj razini; poziva na korištenje fondova EU-a na ciljan i optimiziran način, u skladu s posebnim uvjetima za razvoj regije u pitanju;
20. zahtijeva od Komisije i država članica veće zalaganje za sigurnost na cestama, tako što će predlagati aktivnosti vezane za vozila, infrastrukturu i ponašanje vozača; u tom kontekstu podsjeća na rezoluciju od 3. srpnja 2013. kojom se poziva na brzo usvajanje sustava eCall i koja sadrži precizne zahtjeve koji se odnose na zaštitu podataka, jasnoću odgovornosti nekoliko uključenih aktera, tehnološku neutralnost, transparentnost za potrošače; nadalje podsjeća na svoj zahtjev da se sustav eCall temelji na interoperabilnoj platformi s otvorenim pristupom za moguću dodatnu primjenu ili usluge u vozilima u budućnosti, u skladu sa standardima sigurnosti i zaštite privatnosti podataka, omogućujući potrošačima slobodan izbor i otvoren pristup davateljima usluga;
21. inzistira da se postrože postojeći sigurnosni standardi, posebno za vozila L kategorije, te da se poboljšaju sigurnosni zahtjevi i zaštitni sustavi od podlijetanja za kamione.
22. potvrđuje svoju potporu reviziji okvira za homologaciju tipa vozila i raduje se suradnji s Komisijom te poticanju dijaloga među dionicima tijekom ovog procesa;
23. pozdravlja namjeru Komisije da provede ispitivanja razmjernosti na provedbenim mjerama predloženim za postojeće zakonske uvjete; primjećuje da je njezina zabrinutost zbog uvjeta koji su nametnuti vozilima L kategorije protiv neovlaštenih zahvata i za emisije isparavanjem jasno prepoznata;
24. potiče Komisiju da u budućnosti bolje opravda svoju ulogu „mudrog“ i pronicljivog inicijatora zakona kako bi se industriji pružila dugoročna sigurnost, čime ona ostaje konkurentna, a direktan rezultat toga jest veća razina transparentnosti za potrošače u pogledu novih dijelova za vozila; naglašava da postupak donošenja novih i zajedničkih standarda za automobilsku industriju mora u budućnosti biti bolje planiran i koordiniran te da se njime moraju uzeti u obzir ciklusi proizvoda;
25. naglašava važnost međunarodnog usklađivanja propisa u potpori globalnoj konkurentnosti europske automobilske industrije; podupire reformu sporazuma Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) iz 1958. i razvoj sustava za međunarodnu homologacija cijelog vozila (IWVTA); poziva Komisiju da sudjeluje u većoj mjeri s Parlamentom kako bi se osigurala politička potpora globalnih partnera poboljšanju vidljivosti tih ključnih projekata;
26. žali zbog odluke Konferencije predsjednika da se zastupnicima u Europskom parlamentu zabrani sudjelovanje u raspravama o akcijskom planu CARS 2020.; primjećuje da su uključene mnoge druge predstavničke organizacije i političari iz država članica; zahtijeva da Konferencija predsjednika ponovno razmotri tu odluku u svjetlu bitnih prijedloga o budućnosti automobilske industrije koji se izrađuju u okviru CARS 2020.; primjećuje da, s obzirom na to da će svaki zakon koji proiziđe iz akcijskog plana CARS 2020. biti pomno ispitan i odobren u Parlamentu, sudjelovanje u skupinama za politike ne narušava neovisnost Parlamenta.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja |
5.9.2013 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
26 1 1 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Claudette Abela Baldacchino, Adam Bielan, Preslav Borissov, Birgit Collin-Langen, Lara Comi, Cornelis de Jong, Małgorzata Handzlik, Malcolm Harbour, Philippe Juvin, Hans-Peter Mayer, Franz Obermayr, Sirpa Pietikäinen, Phil Prendergast, Zuzana Roithová, Heide Rühle, Andreas Schwab, Catherine Stihler, Emilie Turunen, Barbara Weiler |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Ildikó Gáll-Pelcz, Liem Hoang Ngoc, María Irigoyen Pérez, Pier Antonio Panzeri, Olle Schmidt, Olga Sehnalová, Marc Tarabella, Wim van de Camp, Patricia van der Kammen |
||||
- [1] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0274.
MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (18.10.2013)
upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku
o akcijskom planu CARS 2020.: prema snažnoj, konkurentnoj i održivoj europskoj automobilskoj industriji
(2013/2062(INI))
Izvjestitelj: Oldřich Vlasák
PRIJEDLOZI
Odbor za promet i turizam poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. pozdravlja akcijski plan CARS 2020. za konkurentnu i održivu automobilsku industriju i podupire njegova četiri stupa;
2. naglašava važnost održavanja i jačanja proizvodne osnove u Europi kako bi se njezinim građanima osigurao dostojan životni standard te učvrstile njezine industrijske grane u cilju ostvarivanja gospodarskog rasta i oporavka;
3. s obzirom na najnovije podatke o opsegu prodaje, poziva Komisiju da zauzme usklađeniji pristup u vezi sa zakonodavstvom koje utječe na automobilsku industriju, od inovacija i istraživanja, oporavka tržišta i rasta zapošljavanja do standarda na području sigurnosti i zaštite okoliša;
4. s obzirom na najnovije podatke o opsegu prodaje koje je dostavila Komisija, prema kojima je triput došlo do pada tržišta te koji ističu da je prodaja lakih vozila EU-a u razdoblju od prosinca 2006. do prosinca 2012. pala s gotovo 17 milijuna na manje od 12 milijuna, poziva Komisiju da revidira svoje široko postavljene i dijelom proturječne ciljeve kako bi se ponajprije usredotočila na oporavak tržišta i rast zapošljavanja;
5. smatra da pravila o tržišnom natjecanju i državnoj potpori ne bi trebala rezultirati nedostatkom konkurentnosti europskog automobilskog sektora; poziva Komisiju da ocijeni planove za restrukturiranje, potporu i bliskije odnose među proizvođačima u sektoru uspoređivanjem tih planova s onima koje su iznijele treće zemlje, kako bi se pokrenuo oporavak rasta i zapošljavanja u ovom sektoru u Europi;
6. podupire razvoj i modernizaciju održive i učinkovite prometne infrastrukture jer bi to moglo stimulirati tržište i pridonijeti poboljšanju sigurnosti na cestama te gospodarskom rastu i zapošljavanju;
7. naglašava važnost ambicioznog okvira istraživanja i inovacija koji se usredotočuje na konkurentnost EU-a na svjetskoj razini i potiče, na primjer, širenje povezanih automobilskih ili telematskih aplikacija;
8. vjeruje u nužnost znatnog poboljšanja sigurnosti na cestama EU-a; u vezi s time cijeni davanje prednosti tehnologijama ugrađenima u automobile kojima se podupire pravilno ponašanje vozača i primjena prometnih pravila, kao što su uređaji za inteligentno upravljanje brzinom;
9. pozdravlja strategiju Komisije za uvođenje infrastrukture za punjenje alternativnim gorivima i infrastrukture za punjenje čistih vozila;
10. naglašava cilj jačanja konkurentnosti i uspješnosti europskih proizvođača automobila, a posebno u pogledu sve veće potrebe za inovativnim rješenjima u tom sektoru; također naglašava da će u kontekstu globalne konkurentnosti ulaganje u istraživanje i inovacije pridonijeti rastu i stvaranju visokokvalificiranih radnih mjesta u europskom automobilskom sektoru;
11. tvrdi da bi automobilska industrija trebala biti jedan od glavnih pokretača konkurentnosti i gospodarskog rasta u Europi te ponovno naglašava da je ona jedna od ključnih industrijskih prednosti EU-a i da ima središnju ulogu na brojnim svjetskim tržištima;
12. ponovno naglašava važnost poštovanja načela tehnološke nepristranosti u odabiru standarda kako bi se zaštitila ulaganja predvodnika na tržištu i tako potaknule inovacije u tom sektoru;
13. ponovno naglašava da istraživanje i inovacije u automobilskom sektoru moraju omogućiti velik tehnološki napredak koji će pomoći u poboljšanju gospodarske konkurentnosti EU-a i održati vodeći položaj Unije na svjetskom tržištu te da će to dati odlučujući doprinos ciljevima pametnog, održivog i uključivog rasta kako je utvrđeno u strategiji Europa 2020.;
14. ponovno naglašava da su zaposlenici u automobilskom sektoru prvi na udaru u vrijeme krize; naglašava potrebu za jačanjem njihova osposobljavanja predviđajući razvoj u tom sektoru i, po potrebi, prenamjenom njihovih vještina i znanja u druge sektore;
15. ističe da obvezujući ciljevi u vezi s ispuštanjem plinova ne bi trebali biti utvrđeni prije 2017. jer procjena učinka još nije potpuno ocijenjena; poziva Komisiju da odustane od donošenja zakonodavstva o načinu postizanja ciljeva u vezi s ispuštanjem plinova i drugih djelomičnih ciljeva kako se njime ne bi ograničila raznolikost proizvoda ili privatna istraživačka djelatnost; poziva stoga na koordinirano revidiranje Direktive 96/53/EZ o najvećoj dopuštenoj masi i dimenzijama cestovnih vozila s relevantnim stranama, uključujući predstavnike proizvođača automobila;
16. naglašava da je potrebno osnovno istraživanje na području razvoja tehnologija za pohranjivanje mobilne energije te novih mogućnosti za proizvodnju biogoriva;
17. naglašava da postoje velike mogućnosti za daljnje poboljšanje ekološke učinkovitosti koju podupiru informacijske i komunikacijske tehnologije;
18. kao prvo, predlaže da se sredstva Europske investicijske banke (EIB) počnu upotrebljavati i za razvoj infrastrukture za alternativna goriva i restrukturiranje proizvodnje; kao drugo, predlaže usmjeravanje na ulaganje u alternativne pogonske tehnologije i sveobuhvatnu infrastrukturu za punjenje električnih vozila i vozila na plin; kao treće, predlaže utvrđivanje zajedničkih tehničkih standarda na tržištu električnih automobila i rad na globalnom usklađivanju tehničkih standarda infrastrukture za punjenje električnih vozila;
19. predlaže da se sredstva Europske investicijske banke iskoriste za razvoj održivije i konkurentnije europske automobilske industrije i za uspostavljanje infrastrukture za alternativna goriva;
20. naglašava potrebu za jačanjem uloge i misija EIB-a u financiranju novih industrijskih projekata, osobito onih koji se odnose na glavnu prometnu infrastrukturu i infrastrukturu za alternativna goriva;
21. ističe da, prema studiji Odjela za ocjenjivanje znanstvenih i tehnoloških odabira (STOA) pod nazivom „Ekološki učinkovit promet”, stvaranje ekološki učinkovitog prometnog sustava sprečavaju brojne netehnološke prepreke u vezi s financiranjem, planiranjem i provedbom te visoki troškovi alternativnih pogonskih tehnologija;
22. poziva Komisiju da osigura da napredak u provedbi akcijskog plana nadzire skupina na visokoj razini te osobito da osigura učinkovito korištenje svim proračunskim instrumentima dostupnim na razini EU-a za ponovno pokretanje automobilskog sektora;
23. poziva Komisiju da bez odgode pripremi jasan i konkretan plan za određeni vremenski okvir za provedbu akcijskog plana, pri čemu se preporučuje da taj plan sadrži sljedeće:
– trenutačno pokretanje ex ante ocjenjivanja učinka predloženog zakonodavstva, kao i ex post ocjenjivanja usvojenog zakonodavstva i nedostatka ili loše provedbe usvojenog zakonodavstva, kako bi se osigurala poštena provjera konkurentnosti, uključujući zakonodavstvo o emisiji CO2 i emisiji buke;
– studiju o ukupnom učinku odgovarajućeg zakonodavstva EU-a na automobilsku industriju i cijenu prosječnog automobila jer bi predložene mjere mogle dovesti do porasta cijena za kupca od nekoliko tisuća eura. U toj bi studiji trebalo također uzeti u obzir smanjenje emisija CO2 i onečišćenja bukom, kao i smanjenje troškova veće učinkovitosti potrošnje goriva za prosječnog vozača;
– trenutačno osnivanje skupine na visokoj razini za akcijski plan CARS 2020. kao savjetodavnog tijela s aktivnom ulogom u provedbi tog plana;
24. naglašava mjere potpore koje je primijenilo nekoliko država članica, kao što su ubrzane porezne olakšice ili smanjenje PDV-a za trgovačka društva i za ekološki prihvatljiva vozila;
25. poziva Komisiju da uzme u obzir europski okvir za upravljanje restrukturiranjem na društveno odgovoran način kako Europski parlament zahtijeva u svojoj rezoluciji od 15. siječnja 2013. godine s preporukama Komisiji o informiranju i savjetovanju radnika, predviđanju i upravljanju restrukturiranjem[1], potičući time predviđanje promjena i socijalni dijalog te informirajući i savjetujući zaposlenike tijekom cijelog procesa;
26. tvrdi da bi potpora školama u trgovačkim društvima, posebno u slučaju naukovanja, mogla pridonijeti dobivanju potrebnog kvalificiranog ljudskog kapitala;
27. podsjeća Komisiju da akcijskom planu za automobilski sektor treba dodijeliti odgovarajuća financijska sredstva u svrhu potpore istraživačkim i inovacijskim aktivnostima te otvaranju novih kvalitetnih radnih mjesta.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja |
17.9.2013 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
24 5 13 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Magdi Cristiano Allam, Georges Bach, Erik Bánki, Izaskun Bilbao Barandica, Philip Bradbourn, Michael Cramer, Joseph Cuschieri, Philippe De Backer, Luis de Grandes Pascual, Christine De Veyrac, Saïd El Khadraoui, Ismail Ertug, Carlo Fidanza, Knut Fleckenstein, Jacqueline Foster, Franco Frigo, Mathieu Grosch, Jim Higgins, Juozas Imbrasas, Dieter-Lebrecht Koch, Jörg Leichtfried, Bogusław Liberadzki, Eva Lichtenberger, Marian-Jean Marinescu, Hubert Pirker, Dominique Riquet, Petri Sarvamaa, David-Maria Sassoli, Vilja Savisaar-Toomast, Olga Sehnalová, Brian Simpson, Keith Taylor, Giommaria Uggias, Patricia van der Kammen, Dominique Vlasto, Artur Zasada, Roberts Zīle |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Spyros Danellis, Markus Ferber, Eider Gardiazábal Rubial, Nathalie Griesbeck, Geoffrey Van Orden |
||||
- [1] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0005.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja |
5.11.2013 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
37 5 4 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Josefa Andrés Barea, Jean-Pierre Audy, Ivo Belet, Bendt Bendtsen, Fabrizio Bertot, Jan Březina, Maria Da Graça Carvalho, Giles Chichester, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Vicky Ford, Adam Gierek, Norbert Glante, Fiona Hall, Jacky Hénin, Edit Herczog, Kent Johansson, Romana Jordan, Krišjānis Kariņš, Lena Kolarska-Bobińska, Bogdan Kazimierz Marcinkiewicz, Jaroslav Paška, Aldo Patriciello, Vittorio Prodi, Miloslav Ransdorf, Jens Rohde, Paul Rübig, Amalia Sartori, Salvador Sedó i Alabart, Francisco Sosa Wagner, Konrad Szymański, Britta Thomsen, Evžen Tošenovský, Catherine Trautmann, Claude Turmes, Vladimir Urutchev |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Jerzy Buzek, Ioan Enciu, Andrzej Grzyb, Roger Helmer, Seán Kelly, Bernd Lange, Zofija Mazej Kukovič, Franck Proust, Algirdas Saudargas |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2. |
Nikos Chrysogelos |
||||