IZVJEŠĆE o Akcijskom planu za e-zdravlje 2012. – 2020.: inovativna zdravstvena skrb za 21. stoljeće
5.12.2013 - (2013/2061(INI))
Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Izvjestiteljica: Pilar Ayuso
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o Akcijskom planu za e-zdravlje 2012. – 2020.: inovativna zdravstvena skrb za 21. stoljeće
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. prosinca 2012. pod nazivom „Akcijski plan za e-zdravlje 2012. – 2020.: inovativna zdravstvena skrb za 21. stoljeće” (COM(2012)0736),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. travnja pod nazivom „E-zdravlje – poboljšanje zdravstvene skrbi za europske građane: akcijski plan za europsko područje e-zdravlja” (COM(2004)0356),
– uzimajući u obzir preporuku Komisije od 2. srpnja 2008. o interoperabilnosti prekograničnih sustava elektroničkih zdravstvenih kartona (2008/594/EZ),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 4. studenog 2008. pod nazivom „Telemedicina u korist pacijenata, zdravstvenih sustava i društva” (COM(2008)0689),
– uzimajući u obzir Direktivu 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi,
– uzimajući u obzir izvješće Komisije o strategijama e-zdravlja od siječnja 2011. pod nazivom „Europske zemlje na putu prema nacionalnim infrastrukturama e-zdravlja”[1],
– uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za regionalni razvoj, Odbora za prava žena i jednakost spolova (A7-0443/2013),
A. budući da je jednak pristup kvalitetnoj univerzalnoj zdravstvenoj skrbi temeljno pravo priznato na međunarodnoj razini, osobito u Europskoj uniji;
B. budući da je pristup sustavima zdravstvene skrbi često ograničen kao posljedica financijskih ili regionalnih ograničenja (na primjer, u rijetko naseljenim područjima) i sustavi e-zdravlja mogu imati važnu ulogu u poboljšanju tih nejednakosti u vezi sa zdravljem;
C. budući da je povjerenje pacijenata u pružene usluge zdravstvene skrbi ključno za jamčenje visokokvalitetne zdravstvene skrbi;
D. budući da se u članku 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisuje da mjere Unije moraju nadopunjavati nacionalne politike i biti usmjerene na poboljšanje javnoga zdravlja suzbijanjem tjelesnih i duševnih bolesti i poremećaja te uklanjanjem izvora opasnosti za tjelesno i mentalno zdravlje;
E. budući da se stoga mjere Europske unije na području e-zdravlja sastoje od pomaganja svim nadležnim tijelima na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili državnoj razini da usklade napore na tom području i podržavanja njihovih mjera u područjima u kojima posredovanje EU-a može pridonijeti dodatnu vrijednost, pri čemu je cilj poboljšanje kvalitete života građana;
F. budući da gospodarska kriza podrazumijeva rezove u nacionalnim proračunima zdravstvene skrbi, što podrazumijeva da treba pronaći rješenja za povećanje učinkovitosti sustava zdravstvene skrbi te tako osigurati njihovu održivost;
G. budući da e-zdravlje treba biti isplativ i učinkovit način pružanja zdravstvene skrbi pacijentima s ciljem smanjivanja njihovih medicinskih troškova bez nepotrebnog terećenja aktualnih nacionalnih sustava zdravstvene skrbi;
H. budući da će se nejednakosti koje proizlaze iz digitalnog jaza proširiti i na nejednakosti u području zdravstvene skrbi ako se pri širenju usluge e-zdravlja ne poboljša pristup brzim internetskim vezama;
I. budući da se organizacijski i kulturni pristupi pružanju zdravstvene skrbi razlikuju među pojedinim državama članicama, što je iznimno važno, posebno za poticanje inovacija;
J. budući da se suočavamo s brojnim prekograničnim zdravstvenim rizicima;
K. budući da mobilnost građana unutar zdravstvenih sustava u vlastitoj zemlji raste te je danas sve uobičajenije da se neki pacijenti liječe izvan zemlje u kojoj imaju prebivalište;
L. budući da se člankom 4. stavkom 5. Direktive 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi utvrđuje da mjere Unije ne smiju utjecati na zakone i propise o upotrebi jezika u državama članicama;
M. budući da pacijentima ne pomaže nepotrebno ponavljanje kliničkih pretraga u slučajevima kad su njihovi nalazi već uključeni u njihove zdravstvene kartone te su dostupni zdravstvenim djelatnicima koji ih liječe na drugim mjestima;
N. budući da su informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) dovoljno napredovale da se mogu primijeniti u sustavima e-zdravlja te da je u različitim državama članicama EU-a i zemljama diljem svijeta to naišlo na pozitivan odjek, donoseći brojne prednosti na nacionalnoj razini, osobito kao način povećanja sigurnosti pacijenata, omogućavanja holističkog pristupa i potpore razvoju personalizirane medicinske skrbi kao i povećanja učinkovitosti, a time i održivosti sustava zdravstvene skrbi;
O. budući da su ipak potrebna daljnja ulaganja u istraživanje, razvoj, ocjenjivanje i praćenje kako bi se osiguralo da sustavi e-zdravlja (uključujući mobilne aplikacije) donesu pozitivne rezultate;
P. budući da je u tom polju potrebna suradnja stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije, potrošača, pacijenata, neslužbenih njegovatelja, svih zdravstvenih djelatnika, a posebno liječnika, te javnih zdravstvenih tijela;
Q. budući da su uspješne inicijative e-zdravlja i projekti poput epSOS-a ili inicijative Virtualni fiziološki čovjek pokazale veliku vrijednost rješenja sustava e-zdravlja;
R. budući da se važnost mora dati bazama podataka (kao što je računarstvo u oblaku) i pitanju mjesta i načina njihova pohranjivanja te budući da sigurnost takvih baza mora predstavljati prioritet;
S. budući da pravni aspekti i aspekti zaštite podataka glede e-zdravlja moraju biti prioritet i budući da su zdravstveni podaci iznimno osjetljive prirode te je potrebno uravnotežiti zaštitu podataka s pristupom podacima te jasno utvrditi odgovornosti;
T. budući da postoji potreba za regulatornim okvirom glede e-zdravlja u svim državama članicama;
U. budući da su potrebne smjernice EU-a za zdravstvene djelatnike o pravilnoj upotrebi podataka pacijenata;
V. budući da je potrebno podupirati upotrebu standarda za oblikovanje sustava e-zdravlja na razini cijelog EU-a te osigurati interoperabilnost tih sustava u različitim državama članicama kako bi se zajamčila njihova učinkovitost na europskoj i prekograničnoj razini, a pritom osigurati da mjere standardizacije budu namijenjene isključivo osiguravanju interoperabilnosti te da ne prouzroče monopol jednog aktera;
W. budući da nemaju svi građani i zdravstveni djelatnici priliku koristiti se informatičkim alatima niti imaju potrebna znanja za korištenje uslugama e-zdravlja;
X. budući da se zbog navedenog te radi pružanja potrebnog znanja i vještina svim sudionicima uključenima u sustav e-zdravlja:
• zdravstvenim djelatnicima mora pružiti strukovna obuka u vezi s korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije koja se primjenjuje u sustavima zdravstvene skrbi (ujedno i kao dio kontinuiranog profesionalnog razvoja);
• pacijentima i neslužbenim njegovateljima mora osigurati podrška u korištenju informacijske i komunikacijske tehnologije u sustavima zdravstvene skrbi;
Y. budući da zbog duže očekivane životne dobi i osjetljivosti na određene bolesti povezane sa spolom kronične bolesti i bolesti koje uzrokuju invalidnost u većoj mjeri pogađaju žene negoli muškarce;
Z. budući da pacijenti s kroničnim bolestima zahtijevaju multidisciplinarni pristup;
AA. budući da rješenja e-zdravlja mogu poboljšati dobrobit pacijenata, pogotovo kroničnih, jer ih je lakše liječiti kod kuće;
1. pozdravlja Komunikaciju Komisije pod nazivom „Akcijski plan za e-zdravlje 2012. – 2020.: inovativna zdravstvena skrb za 21. stoljeće” kojim se dopunjava akcijski plan za e-zdravlje usvojen 2004. uvođenjem daljnjih mjera, posebno u pogledu poboljšanja pristupa zdravstvenim uslugama, smanjenja zdravstvenih troškova i osiguravanja veće jednakosti među europskim građanima; potiče Komisiju da nastavi s naporima glede općeg usvajanja sustava e-zdravlja diljem EU-a;
2. smatra da, unatoč svim svojim nedostacima, sustav e-zdravlja ima veliki potencijal te da može koristiti zdravstvenim djelatnicima, pacijentima, neslužbenim njegovateljima i samim nadležnim tijelima;
3. upućuje na mogućnosti aplikacija e-zdravlja koje omogućuju decentraliziranje zdravstvenih politika na regionalnoj i lokalnoj razini te prilagođavanje zdravstvene politike lokalnim potrebama i različitostima;
4. smatra da će osiguravanje potrebnih alata za iskorištavanje javnih i odmah dostupnih najnovijih podataka olakšati bolje razumijevanje koristi i rizika, predviđanje nepovoljnih događaja i unapređenje učinkovitosti procjena zdravstvene tehnologije;
5. ističe da aplikacije sustava e-zdravlja moraju biti dostupne svima te da prilikom izrade bilo kojeg proizvoda ili programske aplikacije dostupnost mora biti obvezni preduvjet kako bi se spriječile nejednakosti u pogledu pristupa;
6. preporučuje da se poduzmu potrebne mjere kako bi se otklonio digitalni jaz između različitih regija država članica te osiguralo da pristup i korištenje uslugama e-zdravlja ne dovede do socijalne ili teritorijalne nejednakosti kako bi svi građani EU-a imali jednaku korist od sustava e-zdravlja, uključujući pacijente koji bi inače bili isključeni iz nacionalnih sustava zdravstvene skrbi ili koji ne primaju odgovarajuću njegu;
7. poziva Komisiju i države članice da ženama omoguće jednak pristup području e-zdravlja, ne samo kao pacijenticama, nego i kao njegovateljicama (profesionalnim ili neprofesionalnim), specijalisticama u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te kreatoricama politika; naglašava da žene tijekom cijelog svog života sudjeluju u svim razinama zdravstvenog sektora;
8. poziva Komisiju da potiče i promiče usluge e-zdravlja oblikovane za (neslužbene) njegovatelje koji su članovi obitelji, a što su i dalje većinom žene, kako bi im se pomoglo u njihovim često teškim zadaćama pružanja njege te kako bi im se omogućilo da pružaju najbolju moguću njegu;
9. naglašava iznimnu važnost toga da zdravstveni djelatnici usvoje „kulturu e-zdravlja” te da se stvore uvjeti za veću ulogu pacijenata u sustavu e-zdravlja i veće povjerenje u njega;
10. u tome pogledu ističe važnost jačanja uloge zdravstvenih djelatnika kao i pacijenata te organizacija pacijenata u provedbi i razvoju Akcijskog plana za e-zdravlje
11. posebno ističe da je potrebno pacijentima osigurati mogućnost uvida i korištenja podataka o vlastitom zdravlju te stoga poziva Komisiju i države članice da osiguraju zdravstvenu pismenost pacijenata kako bi se omogućila učinkovita provedba alata e-zdravlja;
12. poziva Komisiju i države članice da osobitu pozornost obrate na digitalnu pismenost i tehničko osposobljavanje za žene, a posebno za starije žene, kako bi se osigurala stvarna učinkovitost i dostupnost alata e-zdravlja cjelokupnoj populaciji, u prvom redu telemedicine;
13. izražava duboko žaljenje glede predloženih smanjenja instrumenta za povezivanje Europe namijenjenog širokopojasnim i digitalnim uslugama, naročito s obzirom na postojeću krizu konkurentnosti unutar Unije; nada se da će financiranje tog područja biti zadržano u okviru programa Obzor 2020.; potiče lokalna i regionalna tijela javne uprave da se učinkovito koriste fondovima EU-a za financiranje e-zdravlja i širenje zdravstvene pismenosti, a da pritom ne smanjuju sredstva za financiranje tradicionalnih usluga zdravstvene skrbi ili, primjerice, zatvaraju javne bolnice u vlasništvu lokalnih zajednica;
14. poziva Komisiju i države članice da osiguraju potrebne ekonomske, ljudske i materijalne resurse kojima će se osigurati da pristup i korištenje uslugama e-zdravlja ne dovedu do porasta teritorijalnih nejednakosti koje već utječu na pristup postojećim uslugama informacijskih i komunikacijskih tehnologija;
15. posebno potiče nadležna tijela u državama članicama da u potpunosti iskoriste strukturne fondove EU-a u svrhu poboljšanja internetske povezanosti i smanjenja digitalnog jaza;
16. poziva Komisiju da podupre ova nastojanja Digitalnim planom za Europu, omogući korištenje tih sredstava u navedenu svrhu osiguravajući jasne smjernice glede financiranja u korist izravne potpore sektorima IKT-a i zdravstva te da dodatno surađuje s pružateljima telekomunikacijskih usluga u poticanju pokrivenosti uslugama širokopojasnog interneta;
17. poziva Komisiju i države članice da razviju nove alate e-zdravlja koji su pristupačni i jednostavni za korištenje za starije osobe i osobe s invaliditetom;
18. poziva Komisiju da potiče rješenja e-zdravlja za žene koje žive izolirano, ne samo za žene koje žive u udaljenim područjima nego i za žene koje su vezane uz kuću i nisu mobilne i/ili nemaju (društvenu) mrežu potpore kako bi ostale zdrave i dobro se osjećale;
19. poziva Komisiju i države članice da preuzmu vodeću ulogu u okupljanju različitih dionika kako bi razmijenili iskustva i najbolje primjere iz prakse;
20. u svjetlu navedenih razmatranja, poziva na uspostavu platforme suradnje u istraživanju među pacijentima, sveučilištima, industrijom i stručnjacima radi osiguranja isporuke učinkovite i uključive politike e-zdravlja;
21. ističe da razvoj aplikacija e-zdravlja, uključujući korištenje i ponovno korištenje zdravstvenih podataka zahtijeva mjere koje se tiču sigurnosti, zaštite podataka, odgovornosti i povrata radi zaštite osjetljivih podataka od hakera, nezakonite prodaje podataka ili drugih oblika zlouporabe; u tome smislu pozdravlja namjeru Komisije da pokrene studiju o pravnim aspektima usluga e-zdravlja;
22. poziva Komisiju i države članice da predlože smjernice i zakonodavne prijedloge kojim bi se popunio trenutačni pravni vakuum, posebno u polju subjektivne i objektivne odgovornosti i kako bi se osigurala učinkovita primjena sustava e-zdravlja na razini EU-a;
23. posebno potiče Komisiju i države članice da nastave s uvođenjem smjernica i zakonodavstva o pravnim aspektima i aspektima zaštite podataka u vezi s e-zdravljem, osobito zakonodavstvo koje omogućuje zaštitu dijeljenja, obrade i analize podataka kako bi se zaštita podataka uravnotežila s pristupom podacima;
24. poziva Komisiju i države članice da osiguraju dobro upravljanje i poslovanje zdravstvenim informacijama na internetu;
25. ističe potrebu za kontinuiranom i specijaliziranom obukom o e-zdravlju za liječnike, ostale zdravstvene djelatnike, pacijente i neslužbene njegovatelje kako bi im se pomoglo da razviju svoju informatičku pismenost te da tako u najvećoj mogućoj mjeri imaju koristi od usluga e-zdravlja bez povećanja socijalnih ili teritorijalnih nejednakosti;
26. smatra da bi takva pomoć i obuka trebale davati prednost:
1) osposobljavanju za korištenje IT alata i digitalnom osposobljavanju u području zdravstva te unaprjeđivanju nužnih vještina za zdravstvene djelatnike; u tom smislu, studente i mlade stručnjake treba upoznati s najnovijim programima obuke o e-zdravlju;
2) internetskoj pismenosti i svijesti o uslugama e-zdravlja za pacijente na nacionalnoj i prekograničnoj razini;
27. predlaže da se u obzir uzmu mišljenja liječnika, ostalih djelatnika u zdravstvu i udruga pacijenata, ne samo prilikom razvoja elektroničkih aplikacija e-zdravlja, nego i prilikom njihova ocjenjivanja i praćenja;
28. ističe važnost očuvanja humane dimenzije u zdravstvenoj skrbi, osobito u kontekstu starenja stanovništva, što za posljedicu ostavlja rastuće teškoće u odvajanju medicinskog aspekta od socijalnog; stoga poziva Komisiju da osigura da tehnologija e-zdravlja ne zamijeni odnos povjerenja između pacijenata i zdravstvenih djelatnika ili njegovatelja;
29. poziva države članice i Komisiju da pokrenu kampanje u vezi s podizanjem svijesti o e-zdravlju i obuci o informatičkoj pismenosti (uzimajući u obzir socijalne i teritorijalne nejednakosti) usmjerene na prevladavanje nedostatka znanja i povjerenja među pacijentima, građanima i zdravstvenim djelatnicima; smatra da te kampanje moraju biti prilagođene društvenoj skupini kojoj su upućene s obzirom na to da su informacije i aktivno sudjelovanje građana od ključne važnosti za dobar razvoj novih modela pružanja zdravstvene skrbi;
30. potiče države članice da pojačaju suradnju na području e-zdravlja na nacionalnoj, regionalnoj i prekograničnoj razini tako da zemlje naprednije u tom području mogu prenositi svoja znanja manje iskusnim zemljama;
31. poziva države članice da podijele iskustvo, znanje i dobru praksu te da surađuju međusobno, s Komisijom i s dionicima kako bi se postigla veća učinkovitost sustava e-zdravlja usmjerenih na pacijente;
32. u vezi s tim ističe da države članice trebaju nastaviti surađivati putem elektroničkih platformi koje im omogućuju da dijele dobre primjere iz prakse glede sustava e-zdravlja i rješenja te da Komisija i države članice trebaju podupirati suradnju između različitih projekata e-zdravlja u EU-u;
33. ističe mogućnosti aplikacija za mobilne uređaje za pacijente, osobito one s kroničnim bolestima te potiče razvoj korisnih aplikacija posebno usmjerenih na zdravlje s medicinski provjerenim sadržajima;
34. potiče Komisiju da osmisli akcijski plan za m-zdravlje za mobilne uređaje koji bi trebao uključivati smjernice za nadzor tržišta aplikacija m-zdravlja kako bi se osigurala zaštita podataka i pouzdanost pruženih informacija o zdravlju, kao i jamstvo da su takve aplikacije razvijene pod odgovarajućim liječničkim nadzorom;
35. poziva Komisiju i države članice da usvoje standarde za mobilne aplikacije zdravstvene skrbi kako bi se osigurala točnost informacija koje prenose te ispravio nedostatak pravne jasnoće i transparentnosti u upotrebi podataka koje takve aplikacije prikupljaju;
36. potiče Komisiju i države članice da nastave raditi na pilot-projektima, kao što su projekt epSOS i „Obnavljanje zdravlja” i/ili inicijativa Virtualni fiziološki čovjek, u svrhu postizanja interoperabilnosti na europskoj razini te nastavka poticanja inovativnih rješenja usmjerenih na njegu pojedinca, uključujući napredno oblikovanje i simulacije potrebne radi postizanja ciljeva prediktivne i personalizirane medicine;
37. naglašava da je organizacija sustava zdravstvene skrbi u nadležnosti tijela država članica; ipak poziva Komisiju da nastavi surađivati sa zdravstvenim djelatnicima, udrugama pacijenata, ostalim ključnim dionicima i nadležnim tijelima prilikom razrade svojih politika i rješavanju sukoba prioriteta u sustavu e-zdravlja, imajući na umu da je glavni prioritet pristup pacijenata učinkovitom i pristupačnom sustavu zdravstvene skrbi;
38. naglašava da se sustavom e-zdravlje otvaraju nova radna mjesta u zdravstvu, istraživanju i zdravstvenim uslugama te u tom smislu poziva Komisiju da potakne nacionalne vlasti da iskoriste fondove EU-a za financiranje programa e-zdravlja i prekograničnih zdravstvenih prijetnji;
39. budući da je cilj Akcijskog plana za e-zdravlje stvaranje novih radnih mjesta u sektorima istraživanja, zdravlja, medicine te informacijskih i komunikacijskih tehnologija, poziva države članice da pri obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju u svim tim sektorima osobitu pozornost obrate na rodnu ravnotežu;
40. potiče Komisiju i države članice da zajedno rade na razvijanju održivih modela financiranja za usluge e-zdravlja unutar nacionalnih zdravstvenih proračuna te da se pri tome savjetuju s ostalim dionicima kao što su fondovi za zdravstveno osiguranje, nacionalne zdravstvene institucije, zdravstveni djelatnici i organizacije pacijenata;
41. ističe činjenicu da inovacije na području e-zdravstva stvaraju poslovne prilike i pridonose budućem rastu;
42. naglašava potrebu za unaprjeđenjem istraživanja sustava e-zdravlja tako da se trošak istraživanja izravno ne odrazi na trošak pružene usluge;
43. potiče Komisiju da u budućim istraživačkim i razvojnim okvirnim programima sredstva dodijeli sustavu e-zdravlja;
44. ističe potrebu da se malim i srednjim poduzetnicima zajamči odgovarajuća potpora kako bi se osigurale jednake prilike u sektoru e-zdravlja, potaknuo pristup malih i srednjih poduzetnika tržištu u tom području te osigurao njihov doprinos socijalnoj i teritorijalnoj koheziji;
45. stoga poziva Komisiju da podupre i omogući projekte e-zdravlja malih i srednjih poduzetnika postavljajući smjernice o tržištu e-zdravlja i poboljšavajući suradnju između malih i srednjih poduzetnika s jedne te dionika, tijela za istraživanje i zdravstvenog osiguranja s druge strane kako bi se stvorile inovacije za pružatelje zdravstvene skrbi;
46. naglašava potrebu za transparentnošću i konkurentnošću malih i srednjih poduzetnika pri razvijanju alata informacijske i komunikacijske tehnologije radi osiguranja pristupačnih cijena alata e-zdravlja;
47. poziva Komisiju i države članice da razviju standarde za prikupljanje, dijeljenje i objavljivanje podataka o prekograničnim zdravstvenim problemima;
48. potiče Komisiju i države članice da surađuju s pacijentima i ostalim odgovarajućim dionicima kako bi odredile alate i modele e-zdravlja kojima se mogu potaknuti provedba i razvoj članka 12. Direktive 2011/24/EU u vezi s razvojem referentnih europskih mreža između pružatelja zdravstvene skrbi i stručnih centara;
49. potiče Komisiju i države članice da nastave raditi na provedbi članka 14. Direktive 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi kojom se uspostavlja mreža e-zdravlja;
50. poziva Komisiju da omogući članstvo svim regionalnim tijelima koja su nadležna za aplikacije e-zdravlja u mreži e-zdravlja uspostavljenoj Direktivom 2011/24/EU;
51. naglašava potrebu za etičkim kodeksom prakse za prekogranične aktivnosti koji ne dovodi u pitanje načelo supsidijarnosti;
52. naglašava da je za pacijente ključno imati pristup osobnim zdravstvenim podacima; ističe da pacijenti uvijek trebaju na jasan i transparentan način biti obaviješteni o tome kako se podaci obrađuju nakon prethodnog pristanka na korištenje istima;
53. poziva Komisiju i države članice da primjenjuju standarde za obradu osobnih podataka o zdravlju utvrđene u prijedlogu Uredbe o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom protoku tih podataka, nakon što Uredba stupi na snagu;
54. ističe potrebu za korištenjem međunarodnih standarda prilikom oblikovanja informacija i njihove razmjene u svim državama članicama kako bi se razvio međunarodni kodeks za djelatnike u sustavu e-zdravlja te ujednačile odgovarajuće definicije;
55. u tome pogledu pozdravlja tekuće međunarodne suradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i OECD-om;
56. pozdravlja suradnju EU-a i SAD-a u području e-zdravlja koja je obilježena stalnim suradnjama, uključujući one razvijene u kontekstu Memoranduma o suglasnosti o suradnji u vezi s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom zdravstvenog sustava te posebno uključujući zajednički razvijen plan Europske komisije i američkog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o razvoju međunarodno priznatih interoperabilnih standarda te interoperabilnosti uvođenja specifikacija za elektronički zdravstveni informacijski sustav;
57. naglašava potrebu osiguravanja tehničke standardizacije i interoperabilnosti rješenja IKT-a i razmjene podataka na svim razinama europskih zdravstvenih sustava te razvojem smjernica za interoperabilnost tih sustava na razini EU-a ;
58. ističe važnost osiguravanja interoperabilnosti između softverskih aplikacija koje upotrebljavaju pacijenti i onih koje upotrebljavaju liječnici radi postizanja boljih rezultata i poboljšanja komunikacije;
59. pozdravlja namjeru Komisije da do 2015. predloži Okvir za funkcionalnu povezanost za e-zdravlje i smatra da je to vrlo važan korak prema jačanju položaja pacijenata u okviru e-zdravlja; smatra da je važno u taj Okvir uključiti stvaranje standardiziranog načina izvješćivanja u zdravstvenim kartonima kao i potporu za razvoj medicinskih uređaja, uključujući mogućnost automatske elektroničke pohrane zdravstvenih podataka;
60. naglašava potrebu za potpunim poštovanjem kulturne i jezične raznolikosti Europske unije s obzirom na tehničku standardizaciju i inteoperabilnost europskih sustava zdravstvene skrbi;
61. poziva na to da se alati za e-zdravlje ne razvijaju isključivo na temelju tehnoloških i financijskih razmatranja, nego i na temelju njihove učinkovitosti te vrijednosti u smislu poboljšanja zdravstvenih posljedica i kvalitete života, ističući da bi glavna svrha njihova razvoja trebala biti korist pacijenata, uključujući starije osobe i pacijente s invaliditetom;
62. poziva države članice da pri promicanju plana naglase važnost ravnoteže među spolovima;
63. potiče Komisiju i države članice da promiču rodno uravnotežen pristup zdravstvu i medicini te da pri provedbi Akcijskog plana za e-zdravlje u obzir uzmu posebne potrebe žena, djevojaka i djevojčica kao korisnica zdravstvene skrbi;
64. ističe važnost globalnih istraživanja pri prikupljanju podataka u sustavu e-zdravlja;
65. preporučuje da države članice i Komisija uz pomoć Europskog instituta za ravnopravnost spolova prikupe podatke o početnim rezultatima u vezi s dostupnošću i utjecajem sustava i alata e-zdravlja razvrstane po spolu te poziva na razmjenu najboljih primjera iz prakse u provedbi sustava e-zdravlja;
66. podsjeća da je potrebno da budući akcijski plan za e-zdravlje može jamčiti sljedeća ključna načela:
– optimiziranje potrošnje u zdravstvu tijekom gospodarske krize;
– jačanje i promicanje aplikacija i rješenja za razvoj tržišta;
– osiguravanje funkcionalne povezanosti između zdravstvenog sustava i bolničkog informacijskog sustava;
67. poziva Komisiju da svake dvije godine objavi izvješće o napretku u provedbi Akcijskog plana za e-zdravlje u svakoj državi članici koje bi pokazalo kako je ovaj alat izmijenjen na inovativan način kako bi građanima pružio visokokvalitetne i učinkovite sustave zdravstvene skrbi i, sukladno tomu, odredi djelotvorne pokazatelje kojima se mjere uspjeh i učinak planiranih mjera na nacionalnoj razini i razini Unije, posebno obraćajući pozornost na moguću diskriminaciju ili nejednakosti kod pristupa koje bi mogle imati utjecaja na potrošače i pacijente;
68. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Odboru regija te državama članicama.
- [1] http://www.ehealth-strategies.eu/report/eHealth_Strategies_Final_Report_Web.pdf
EXPLANATORY STATEMENT
eHealth provides a means of improving the quality and effectiveness of healthcare in the 21st Century and of making it increasingly universal.
There is a solid potential market for eHealth. The world market in telemedicine was worth USD 9 800 million in 2010 and USD 11 600 million in 2011, and is forecast to continue expanding to USD 27 300 million in 2016, at an aggregate annual growth rate of 18.6 %.
Although access to high‑quality healthcare is recognised to be a fundamental right, health systems within the EU are currently facing major challenges in the form of increased demand for health services arising from the ageing of the population, the impact of chronic diseases, the mobility of patients and healthcare professionals, heightened public expectations as regards the quality of healthcare and increasingly tight healthcare budgets.
eHealth can go some way to meeting these challenges, as it provides a way of improving access to healthcare services for people living in remote and sparsely‑populated areas, of improving working conditions, reducing waiting times and, most importantly, of helping to ensure the provision of reliable, effective and high‑quality healthcare.
However, in order to achieve those objectives, healthcare service providers need to work with one another, and beyond the areas for which they are responsible and linguistic boundaries, to provide high‑quality services centring on patient safety. This calls for technical standardisation, interoperability of European healthcare systems and the introduction of certification and authentication schemes applicable across the EU.
In order for the general public and healthcare professionals to have faith and confidence in the benefits of eHealth applications, these must be given legal certainty. Data protection, confidentiality, privacy and responsibility are just some of the issues that need to be resolved if eHealth services are to be successfully introduced.
It is vital for the Member States to share their knowledge, experiences and good practices and to work among themselves and with the Commission to increase the effectiveness of eHealth systems. eHealth should become an effective reality, and pioneering Member States can help achieve this goal by sharing their experiences with those which are not.
It is imperative that the opinions of doctors and other healthcare professionals, and of patients associations, be taken into account prior to and following the development of eHealth applications. They are the ones who will use these applications, which means that they must not only be convinced of their worth, but also know how to use them, and that all the requisite information must be made available, in both the public and private sectors, and tailored in a clear manner to the field to which it relates.
Last but not least, it is essential that these projects be developed with the best interests of patients in mind since, at the end of the day, the prime objective is to improve the quality of healthcare delivered to the public in the EU, without overlooking the cultural differences that exist between Member States in the field of healthcare.
MIŠLJENJE oDBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA (8.10.2013)
upućenog Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o Akcijskom planu za e-zdravlje 2012. – 2020.: inovativno zdravstvo za 21. stoljeće
(2013/2061(INI))
Izvjestiteljica za mišljenje: María Irigoyen Pérez
PRIJEDLOZI
Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. pozdravlja Akcijski plan za e-zdravlje 2012. – 2020. kojim se dopunjava prethodni akcijski plan usvojen 2004. donošenjem novih mjera, posebno u pogledu poboljšanja pristupa zdravstvenim uslugama, smanjenja zdravstvenih troškova i osiguravanja veće jednakosti među europskim građanima;
2. smatra da je povećanje mogućnosti za personaliziranu zdravstvenu zaštitu jedna od najvažnijih prilika koje pruža e-zdravlje, pod uvjetom da se zdravstveni karton pacijenta može automatski pohraniti u elektroničkom obliku, ne ovisi o mjestu u kojem pacijent boravi, a pristupiti mu može samo pacijent osobno s personaliziranim identifikacijskim podacima;
3. pozdravlja namjeru Komisije da do 2015. predloži Okvir za funkcionalnu povezanost za e-zdravlje i smatra da je to vrlo važan korak prema jačanju položaja pacijenata u okviru e-zdravlja; smatra da je važno u taj Okvir uključiti stvaranje standardiziranog načina izvješćivanja u zdravstvenim kartonima kao i potporu za razvoj medicinskih uređaja s mogućnošću automatske elektroničke pohrane zdravstvenih podataka;
4. pozdravlja namjeru Komisije da pokrene studiju o pravnim vidovima usluga e-zdravlja; međutim, naglašava potrebu za poduzimanjem djelotvornih mjera glede nadoknade, odgovornosti i zaštite podataka;
5. ističe da je potrebno dati podršku širokom konceptu e-zdravlja i naglašava važnost jačanja uloge medicinskih stručnjaka kao što su liječnici, farmaceuti i medicinske sestre, kao i pacijenti te organizacije pacijenata, u provedbi i razvoju Akcijskog plana za e-zdravlje, imajući na umu da bi pacijenti trebali imati mogućnost uvida, korištenja i razmatranja podataka o vlastitom zdravlju;
6. poziva Komisiju i države članice da preuzmu važnu ulogu u smislu okupljanja različitih dionika kako bi razmijenili iskustva i najbolje primjere iz prakse; poziva Komisiju da se usmjeri na svoju temeljnu ulogu u pružanju potpore najboljim primjerima iz prakse u pogledu rijetkih bolesti;
7. naglašava potrebu za primjereno prilagođenom pomoći, informiranjem i obukom koje treba omogućiti u cijeloj Uniji kako bi se u potpunosti iskoristile sve prednosti usluga e-zdravlja, a da se ne povećaju društvene ili teritorijalne nejednakosti; također ističe potrebu za razvijanjem svima dostupnih sustava, imajući na umu cilj intuitivnog sučelja; naglašava nužnost da se jednako tako zadrži mogućnost korištenja tradicionalnih zdravstvenih usluga; vjeruje da bi takva pomoć i obuka trebale davati prednost: 1) osposobljavanju za korištenje IT alata i digitalnom osposobljavanju u području zdravstva, unaprjeđivanjem nužnih vještina za zdravstvene djelatnike; i 2) internetskoj pismenosti i svijesti o uslugama e-zdravlja za pacijente na nacionalnoj i prekograničnoj razini, s posebnim naglaskom na društvene i teritorijalne nejednakosti;
8. uvjeren je da je zdravstvena pismenost pacijenata, poticanje pacijenata da prate i mjere svoje zdravlje, da razumiju i kontroliraju podatke o svom zdravlju te da se tako eliminira veoma često nejednak odnos između specijalista i pacijenta, ključan čimbenik koji je potreban kako bi se poboljšala kvaliteta zdravstvenih usluga, povećala transparentnost zdravstvenih ustanova, omogućila borba protiv korupcije i osiguralo da pacijenti dopuste ponovno korištenje svojih podataka radi stvaranja novog znanja;
9. ističe potrebu da se malim i srednjim poduzetnicima zajamči odgovarajuća potpora kako bi se osigurala situacija u kojoj svi imaju iste prilike na području e-zdravlja i potaknuo pristup malih i srednjih poduzetnika tržištu na tom području, prvenstveno uspostavljanjem posebne baze podataka za resurse i istraživanja namijenjene malim i srednjim poduzetnicima; ističe činjenicu da inovacije na području e-zdravstva stvaraju poslovne prilike i doprinose budućem rastu;
10. podsjeća da je potrebno da budući akcijski plan za e-zdravlje može jamčiti sljedeća ključna načela:
– optimiziranje potrošnje u zdravstvu tijekom gospodarske krize;
– jačanje i promicanje aplikacija i rješenja za razvoj tržišta;
– osiguravanje funkcionalne povezanosti između zdravstvenog sustava i bolničkog informacijskog sustava;
11. poziva države članice da u postojećim zdravstvenim sustavima uzmu u obzir usluge e-zdravlja; naglašava važnost održavanja ljudske dimenzije u zdravstvu u kojoj je pacijent u središtu, posebno u kontekstu sve starijeg stanovništva i poteškoće da se zdravstvene aspekte razlikuje od socijalnih koja iz toga proizlazi i često se javlja;
12. poziva države članice i Komisiju da poduzmu hitne mjere kako bi stvorile usklađen zakonski okvir za upravljanje različitim vrstama zdravstvenih podataka i njihovom uporabom; ističe da brz uspjeh alata za društveno umrežavanje pokazuje da pojedinci rado dijele osobne podatke te da nisu uvijek svjesni posljedica svojih odluka, dok istodobno pružatelji utvrđuju uvjete korištenja novih aplikacija i alata za prikupljanje podataka, često bez odgovarajućih mjera zaštite; naglašava da je povjerenje građana od velike važnosti kako za domaće tako i za prekogranične usluge e-zdravlja; ističe potrebu za poštovanjem pravila o privatnosti i zaštiti osobnih podataka jer je to glavni preduvjet za zaštitu građana, za povjerenje pacijenata u usluge e-zdravlja te za pravilno funkcioniranje i korištenje sigurnih, zaštićenih i međusobno funkcionalnih sredstava elektroničke komunikacije i sustava pohrane podataka u zdravstvu, kao što je računalstvo u oblaku; ističe da bi se mjere zaštite podataka trebale razvijati u smjeru jače zaštite pojedinaca, no na način koji ne bi ometao buduća istraživanja u zdravstvu; naglašava da osjetljivi podaci, osobito zdravstveni podaci moraju biti zaštićeni od hakera, curenja, povreda privatnosti i ostalih oblika zlouporabe;
13. poziva Komisiju i države članice da nastave suradnju kako bi se osigurala odgovornost zdravstvenih djelatnika na nacionalnoj i prekograničnoj razini;
14. poziva Komisiju da svake dvije godine objavi izvješće o napretku u provedbi Akcijskog plana za e-zdravlje u svakoj državi članici koje bi pokazalo kako je ovaj alat izmijenjen na inovativan način kako bi građanima pružio visokokvalitetne i učinkovite zdravstvene sustave i, sukladno tomu, odredi djelotvorne pokazatelje kojima se mjere uspjeh i učinak planiranih mjera na nacionalnoj razini i razini Unije, posebno obraćajući pozornost na moguću diskriminaciju ili nejednakosti kod pristupa koje bi mogle imati utjecaja na potrošače i pacijente.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
30.9.2013 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
30 1 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Preslav Borissov, Jorgo Chatzimarkakis, Sergio Gaetano Cofferati, Birgit Collin-Langen, Anna Maria Corazza Bildt, Christian Engström, Ildikó Gáll-Pelcz, Vicente Miguel Garcés Ramón, Evelyne Gebhardt, Małgorzata Handzlik, Sandra Kalniete, Edvard Kožušník, Hans-Peter Mayer, Mitro Repo, Heide Rühle, Christel Schaldemose, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Bernadette Vergnaud, Barbara Weiler |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Erik Bánki, Susy De Martini, Tamás Deutsch, Kinga Gál, María Irigoyen Pérez, Ádám Kósa, Morten Løkkegaard, Roberta Metsola, Marc Tarabella, Wim van de Camp, Patricia van der Kammen |
||||
MIŠLJENJE oDBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ (26.9.2013)
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o Akcijskom planu za e-zdravlje 2012. – 2020.: inovativno zdravstvo za 21. stoljeće
(2013/2061(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Juozas Imbrasas
PRIJEDLOZI
Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. pozdravlja komunikaciju Komisije o Akcijskom planu za e-zdravlje 2012. ‒ 2020. (COM(2012)0736) te smatra da sadrži važan niz preporuka za nacionalne, regionalne i lokalne institucije o tome kako zdravstvene sustave učiniti održivima istovremeno osiguravajući opći pristup uslugama te kako pripremiti sustave zdravstvene skrbi u EU-u za današnje izazove koji obuhvaćaju starenje stanovništva, odlazak mladih iz ruralnih područja, veću pojavnost kroničnih bolesti, potrebu pružanja odgovarajuće skrbi za pacijente s nekim oblikom invaliditeta, potrebu očuvanja dimenzije čovječnosti u zdravstvu, sve veće teškoće pri razdvajanju medicinskih i socijalnih pitanja, rastući broj pacijenata u pokretu, sve veću potražnju za kvalitetnom skrbi i specijaliziranim uslugama, potrebu za učinkovitijim korištenjem sve oskudnijih resursa, smanjenje birokracije i korupcije te potrebu stvaranja pristupačnog i stabilnog tržišnog okruženja kojim će se poticati inovacije, zapošljavanje, socijalni razvoj i pravičnost;
2. smatra da s obzirom na utjecaj demografskih promjena i smanjenje broja osoblja u zdravstvu, Europska unija i njezine države članice moraju usvojiti važne strukturne reforme kako bi se sustavi zdravstvene skrbi učinili održivima te kako bi se osigurao javni pristup visokokvalitetnim uslugama u svim regijama EU-a bez iznimke;
3. smatra da e-zdravlje kao dopuna tradicionalnim uslugama zdravstvene skrbi otvara velike mogućnosti za unapređenje dostupnosti, fleksibilnosti i standarda visokokvalitetnog i održivog nacionalnog i prekograničnog pružanja zdravstvene skrbi, usluga zdravstvene skrbi i sustava zdravstvene skrbi za sve građane EU-a, bez obzira na njihov položaj, državljanstvo, dohodak, socijalni status, invaliditet ili dob; naglašava da su zdravstvena pismenost pacijenata, digitalne vještine pacijenata i medicinskog osoblja (osobito u vezi sa zaštitom podataka koja je neophodna za uspostavu obostranog povjerenja i učinkovitijeg uključenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u sektor zdravstva), širokopojasni pristup i pristup jednostavnim alatima informacijsko-komunikacijske tehnologije za e-zdravlje neophodni za jačanje socijalne i teritorijalne kohezije, unapređenje organizacije liječenja te kvalitete i sigurnosti u kontekstu liječenja i njege, uklanjanje zdravstvenih nejednakosti, zadovoljavanje potreba zdravstvene skrbi pacijenata, osiguravanje sigurnosti i nadzora pacijenata te omogućavanje pristupa preventivnim mjerama zdravstvene skrbi i medicinskom savjetovanju u udaljenim, slabo naseljenim i nerazvijenim područjima; smatra da u tom pogledu lokalna i regionalna tijela uprave imaju odlučujuću ulogu u širenju informacija o koristima i mogućnostima e-zdravlja, olakšavanju digitalizacije, organiziranju obrazovanja i trajnog osposobljavanja u skladu s potrebama lokalnih zajednica te uključivanju organizacija civilnog društva i dobrovoljaca koji svojim doprinosom dodatno doprinose i socijalnoj koheziji;
4. smatra da Komisija mora omogućiti lakše korištenje strukturnih fondova EU-a u cilju uspostavljanja infrastrukture e-zdravlja u EU-u istovremeno razrađujući smjernice za interoperabilnost tih sustava na razini cijelog EU-a;
5. naglašava da je u kontekstu e-zdravlja potrebno pružiti adekvatnu potporu malim i srednjim poduzećima kako bi se zajamčio jednak pristup tržištu u ekonomiji socijalnog tržišta u razvoju te osigurao njihov doprinos socijalnoj i teritorijalnoj koheziji;
6. smatra da unatoč svim svojim nedostacima e-zdravlje ima veliki potencijal te da može biti na korist svekolikoj javnosti, pacijentima, medicinskom osoblju i samim tijelima uprave;
7. smatra da će osiguravanje potrebnih alata za iskorištavanje javnih i odmah dostupnih najnovijih podataka olakšati bolje razumijevanje koristi i rizika, predviđanje nepovoljnih događaja i unapređenje učinkovitosti procjena zdravstvene tehnologije;
8. naglašava potrebu, u kontekstu kohezijske politike i regionalnih politika, za stalnim naporima pri uklanjanju regionalnih razlika, osobito u pogledu pristupa informacijsko-komunikacijskim uslugama;
9. ističe da su učinkovite usluge zdravstvene skrbi važan čimbenik regionalnog razvoja i konkurentnosti; napominje da je u mnogim državama članicama zdravstvena politika u različitoj mjeri povjerena regionalnim i lokalnim tijelima vlasti te pozdravlja njihovo aktivno sudjelovanje u izradi i provedbi projekta e-zdravlje; poziva na jačanje uloge regionalnih i lokalnih tijela uprave u razvoju usluga e-zdravlja i infrastrukture e-zdravlja te potiče razvoj javno-privatnih partnerstava u cilju optimizacije medicinskih usluga i njihova što učinkovitijeg korištenja; smatra da je dobro upravljanje na više razina preduvjet za uspješno uspostavljanje i provedbu projekta e-zdravlja te stjecanje i razvoj novih vrsta digitalnih vještina od strane medicinskih stručnjaka i pacijenata;
10. napominje da bi se, s obzirom na znatne razlike među regijama EU-a, e-zdravlje moglo pokazati kao izuzetna prednost za one koji stanuju u slabije razvijenim regijama pružajući im bolji, transparentniji i jeftiniji pristup visokokvalitetnim uslugama;
11. ističe da regionalne razlike u pogledu pristupa informacijsko-komunikacijskim uslugama te nedovoljna širokopojasna pokrivenost u određenim područjima mogu ometati napredak i porast upotrebe e-zdravlja; preporuča više ulaganja u informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu, uzimajući u obzir mogućnosti za buduća izdvajanja sredstava predviđenih kohezijskom politikom kako bi se uklonile razlike i olakšala upotreba usluga e-zdravlja;
12. naglašava da je organizacija sustava zdravstvene skrbi u nadležnosti tijela javne uprave država članica koja imaju odgovornost i dužnost svima zajamčiti pristup zdravstvenoj skrbi visoke kvalitete i osigurati održivost onoga što predstavlja osnovnu javnu uslugu u pogledu socijalne i teritorijalne kohezije; bez obzira na to, poziva Komisiju da se aktivnije uključi u koordiniranje akcija država članica, poticanje suradnje na području medicine na daljinu, osvještavanje, promicanje ulaganja u inovativne tehnologije, pojašnjavanje uvjeta i utvrđivanje zajedničkih prepreka za pružanje prekograničnih zdravstvenih usluga u cilju jamčenja interoperabilnosti (primjerice u pogledu postupaka nadoknade troškova te prikupljanja i procjene podataka o zdravlju), olakšavanje zajedničkog popunjavanja baza podataka u cijelom EU-u te ocjenjivanje učinkovitosti postojećih aplikacija za e-zdravlje u cilju poticanja razmjene najbolje prakse između pružatelja zdravstvene skrbi i pacijenata na razini EU-a te na regionalnoj i nacionalnoj razini;
13. izražava duboko žaljenje, naročito s obzirom na postojeću krizu konkurentnosti unutar Unije, s obzirom na predložena smanjenja instrumenta za povezivanje Europe namijenjenog širokopojasnim i digitalnim uslugama; nada se da će financiranje ovog područja u okviru programa Obzor 2020. biti zadržano; potiče lokalna i regionalna tijela javne uprave da koriste fondove EU-a za financiranje e-zdravlja i širenje zdravstvene pismenosti, a da se pritom ne smanjuju sredstva za financiranje tradicionalnih usluga zdravstvene skrbi ili, primjerice, zatvaraju javne bolnice u vlasništvu lokalnih zajednica.
14. zabrinut je zbog znatno manjeg broja slučajeva pružanja usluga zdravstvene skrbi tijekom kriza, između ostalog zatvaranjem domova zdravlja i smanjenjem broja osoblja, što predstavlja dodatne izazove pri osiguranju dostupnosti usluga zdravstvene skrbi na otocima, u udaljenim i planinskim područjima;
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
24.9.2013 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
44 1 1 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
François Alfonsi, Charalampos Angourakis, Catherine Bearder, John Bufton, Francesco De Angelis, Tamás Deutsch, Rosa Estaràs Ferragut, Danuta Maria Hübner, Filiz Hakaeva Hyusmenova, Iñaki Irazabalbeitia Fernández, María Irigoyen Pérez, Seán Kelly, Mojca Kleva Kekuš, Constanze Angela Krehl, Jacek Olgierd Kurski, Petru Constantin Luhan, Vladimír Maňka, Iosif Matula, Erminia Mazzoni, Miroslav Mikolášik, Jens Nilsson, Jan Olbrycht, Wojciech Michał Olejniczak, Younous Omarjee, Tomasz Piotr Poręba, Ovidiu Ioan Silaghi, Monika Smolková, Georgios Stavrakakis, Nuno Teixeira, Lambert van Nistelrooij, Oldřich Vlasák, Kerstin Westphal, Hermann Winkler, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Andrea Cozzolino, Joseph Cuschieri, Ivars Godmanis, Juozas Imbrasas, Karin Kadenbach, James Nicholson, Elisabeth Schroedter, Richard Seeber, Giommaria Uggias, Iuliu Winkler |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2. |
António Fernando Correia de Campos, Sabine Verheyen |
||||
MIŠLJENJE oDBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA (4.10.2013)
upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
o Akcijskom planu za e-zdravlje 2012. – 2020.: inovativno zdravstvo za 21. stoljeće
(2013/2061(INI))
Izvjestiteljica za mišljenje: Licia Ronzulli
PRIJEDLOZI
Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. budući da je cilj Akcijskog plana za e-zdravlje stvaranje novih radnih mjesta u sektorima istraživanja, zdravlja, medicine te informacijskih i komunikacijskih tehnologija, poziva države članice da pri obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju u svim tim sektorima osobitu pozornost obrate na rodnu ravnotežu;
2. naglašava da su žene nedovoljno zastupljene, posebno u sektoru istraživanja te sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija; smatra da bi Komisija stoga trebala promicati cjelovite i zajedničke mjere kao što su programi i planovi mentorstva kako bi se poticalo sudjelovanje žena u tim sektorima;
3. poziva države članice da zajamče jednako postupanje prema muškarcima i ženama te jednake plaće muškaraca i žena koji preuzimaju navedene nove uloge;
4. poziva države članice da pri promicanju plana naglase važnost ravnoteže među spolovima;
5. poziva Komisiju i države članice da ženama omoguće jednak pristup području e-zdravlja, ne samo kao pacijenticama, nego i kao njegovateljicama (profesionalnim ili neprofesionalnim), specijalisticama u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te kreatoricama politika; naglašava da žene tijekom cijelog svog života sudjeluju u svim razinama zdravstvenog sektora;
6. poziva Komisiju i države članice na promicanje rodnog pristupa u zdravstvu i medicini te da pri provedbi Akcijskog plana u obzir uzmu posebne potrebe žena, djevojaka i djevojčica kao korisnica zdravstvene skrbi; budući da, zbog duže očekivane životne dobi i osjetljivosti na određene bolesti povezane sa spolom, žene u većoj mjeri pogađaju kronične bolesti i bolesti koje uzrokuju invalidnost;
7. poziva Komisiju da potiče i promiče usluge e-zdravlja oblikovane za žene svih dobi, točnije, usluge koje se bave pitanjima zdravlja žena te stoga nude savjete i rješenja za njegu koji su prilagođeni ženama;
8. poziva Komisiju da potiče i promiče usluge e-zdravlja oblikovane za (neslužbene) njegovatelje koji su članovi obitelji, a što su i dalje većinom žene, kako bi im se pomoglo u njihovim često teškim zadaćama pružanja njege te kako bi im se omogućilo da pružaju najbolju moguću njegu;
9. poziva Komisiju da potiče rješenja e-zdravlja za žene koje žive izolirano, ne samo za žene koje žive u udaljenim područjima nego i za žene koje žive izolirano te su vezane uz kuću i nisu mobilne i/ili nemaju (društvenu) mrežu potpore kako bi ostale zdrave i dobro se osjećale;
10. poziva Komisiju da promiče rješenja e-zdravlja kojima se olakšava neovisan život i sprečavaju nezgode u kući kako bi se starijim ženama omogućilo da žive neovisno koliko dugo to one žele ili trebaju, bez obzira na njihovo zdravstveno stanje;
11. poziva Komisiju da se pozabavi informacijskom izolacijom starijih generacija, posebno starijih žena, te da potiče i promiče tehnologije e-zdravlja kao doprinos ciljevima Komisije u vezi s aktivnim starenjem (godine zdravog života +2, HLY+2);
12. naglašava da cijena odgovarajućih uređaja, veza i komunikacije ženama može predstavljati značajnu prepreku pri pristupanju i korištenju informacijskim te komunikacijskim tehnologijama u području zdravlja, bilo kao korisnicama, bilo kao njegovateljicama;
13. priznaje da su tehnologije e-zdravlja potrebne kako bi se iskoristio njihov potencijal, posebno u pogledu zdravstvenih pitanja koja su još uvijek opterećena velikim tabuima kao što su zlostavljanje starijih osoba, spolno zlostavljanje te druga pitanja povezana sa spolnim i reproduktivnim zdravljem;
14. poziva Komisiju da promatra i promiče e-zdravlje kao doprinos učinkovitijem sustavu (zdravstvene) njege usmjerene prema poboljšanju zdravlja i dobrobiti žena tijekom cijelog života kako bi se doprinijelo premošćivanju razlika među spolovima u općim zdravstvenim rezultatima;
15. podsjeća da hitno treba poduzeti mjere kako bi se otklonile digitalne razlike između različitih regija država članica te između urbanog i ruralnog stanovništva, a posebice kako bi se riješio problem nejednakog pristupa žena, starijih, osoba s invaliditetom te pripadnika zapostavljenih skupina u društvu informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u državama članicama, s obzirom na to da je jedan od glavnih ciljeva Akcijskog plana za e-zdravlje osiguranje jednakog pristupa zdravstvenim uslugama za sve građane Unije; naglašava da bi se posebna pozornost trebala posvetiti ženama koje žive u okruženju s niskim primanjima i ruralnim područjima te starijim ženama koje često nemaju vještine informacijskih i komunikacijskih tehnologija;
16. poziva Komisiju i države članice da osobitu pozornost obrate na digitalnu pismenost i tehničko osposobljavanje za žene, a posebno za starije žene, kako bi se osigurala stvarna učinkovitost i dostupnost alata e-zdravlja cjelokupnoj populaciji, u prvom redu telemedicine;
17. poziva Komisiju da promiče zdravstvenu te informacijsku i komunikacijsku pismenost starijih generacija, posebno starijih žena, te da potiče i promiče rješenja e-zdravlja koja su usmjerena na korisnike i prilagođena ženama kao doprinos ciljevima Komisije u vezi s aktivnim i zdravim starenjem;
18. poziva države članice da se pri razmatranju praktičnih ciljeva Akcijskog plana pozabave s preprekama u vezi s profesionalnom mobilnošću s kojima se žene suočavaju u sektoru e-zdravlja, posebno osposobljavanjem djevojaka u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama za buduću karijeru;
19. poziva Komisiju da donese jasne smjernice o financiranju kako bi izravno pomogla sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija te sektoru zdravlja koji su priznati kao sektori s najvećim mogućnostima za rast i zapošljavanje;
20. preporučuje da države članice i Komisija uz pomoć Europskog instituta za ravnopravnost spolova prikupe podatke o početnim rezultatima u vezi s dostupnošću i utjecajem sustava i alata e-zdravlja razvrstane po spolu te poziva na razmjenu dobrih primjera iz prakse u provedbi sustava e-zdravlja;
21. poziva Komisiju i države članice da posvete pozornost zdravstvenoj pismenosti pacijenata kako bi osigurale učinkovitu uporabu alata e-zdravlja.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
3.10.2013 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
19 0 1 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Regina Bastos, Andrea Češková, Edite Estrela, Iratxe García Pérez, Mary Honeyball, Astrid Lulling, Elisabeth Morin-Chartier, Krisztina Morvai, Joanna Senyszyn, Joanna Katarzyna Skrzydlewska, Britta Thomsen, Marina Yannakoudakis |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Izaskun Bilbao Barandica, Minodora Cliveti, Mariya Gabriel, Nicole Kiil-Nielsen, Christa Klaß, Doris Pack, Angelika Werthmann |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2. |
Gesine Meissner |
||||
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
27.11.2013 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
62 0 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Elena Oana Antonescu, Pilar Ayuso, Paolo Bartolozzi, Sandrine Bélier, Sergio Berlato, Lajos Bokros, Franco Bonanini, Biljana Borzan, Yves Cochet, Spyros Danellis, Chris Davies, Esther de Lange, Bas Eickhout, Edite Estrela, Jill Evans, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Satu Hassi, Jolanta Emilia Hibner, Dan Jørgensen, Martin Kastler, Holger Krahmer, Corinne Lepage, Kartika Tamara Liotard, Linda McAvan, Miroslav Ouzký, Gilles Pargneaux, Andrés Perelló Rodríguez, Pavel Poc, Frédérique Ries, Anna Rosbach, Oreste Rossi, Dagmar Roth-Behrendt, Kārlis Šadurskis, Carl Schlyter, Richard Seeber, Theodoros Skylakakis, Bogusław Sonik, Dubravka Šuica, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Salvatore Tatarella, Thomas Ulmer, Glenis Willmott, Sabine Wils, Marina Yannakoudakis |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Erik Bánki, Gaston Franco, Julie Girling, Eduard-Raul Hellvig, Georgios Koumoutsakos, Marusya Lyubcheva, Judith A. Merkies, Miroslav Mikolášik, James Nicholson, Alojz Peterle, Vittorio Prodi, Marita Ulvskog, Vladimir Urutchev, Anna Záborská, Andrea Zanoni |
||||