IZVJEŠĆE o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil i migracije te o instrumentu financijske potpore u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja u kriznim situacijama
13.1.2014. - (COM(2011)0752 – C7‑0444/2011 – 2011/0367(COD)) - ***I
Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
Izvjestitelj: Lorenzo Fontana
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil i migracije te o instrumentu financijske potpore u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja u kriznim situacijama
(COM(2011)0752 – C7‑0444/2011 – 2011/0367(COD))
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2011)0752),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 78. stavak 2., 79. stavke 2. i 4., 82. stavak 1., 84. i 87. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C7‑0444/2011),
– uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. srpnja 2012.[1],
– uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 18. srpnja 2012.[2],
– uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 20. prosinca 2013. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir članak 55. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za proračune (A7‑0021/2014),
1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;
2. prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji;
3. traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti
svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom
4. nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.
Amandman 1
AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA[3]*
na prijedlog Komisije
---------------------------------------------------------
UREDBA (EU) BR. .../2013EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od
o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil i migracije i o instrumentu financijske potpore u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja u kriznim situacijama
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 78. stavak 2., članak 79. stavke 2. i 4., članak 82. stavak 1., članak 84. i članak 87. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora [4],
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija [5],
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1) Unutarnja politika Europske unije treba stvoriti područje slobode, sigurnosti i pravde: područje bez unutarnjih granica u koje ljudi mogu slobodno ući, u kojem se mogu slobodno kretati, živjeti i raditi, sigurni da se njihova prava u potpunosti poštuju i da je njihova sigurnost zajamčena, imajući na umu zajedničke izazove kao što je razvoj sveobuhvatne imigracijske politike Unije u cilju jačanja konkurentnosti i socijalne kohezije Unije, stvaranje zajedničkog europskog sustava azila▌, sprečavanje▌ prijetnji teškog i organiziranog kriminala i borba protiv ilegalne imigracije, trgovanja ljudima, kibernetičkog kriminala i terorizma.
(1a) Potrebno je usvojiti integrirani pristup pitanjima koja proizlaze iz pritiska zahtjeva za migracije i azil i u vezi s upravljanjem vanjskim granicama EU-a, osiguravajući puno poštovanje međunarodnog prava i prava ljudskih prava, uključujući u djelovanjima u trećim zemljama, pokazujući solidarnost među svim državama članicama i pokazujući svjesnost potrebe poštovanja nacionalnih odgovornosti, uz osiguranje jasne definicije zadataka.
(2) Financijska sredstva Unije za potporu razvoju tog područja trebala bi donijeti dodanu vrijednost Uniji te predstavljati jasan znak solidarnosti i raspodjele odgovornosti koji su neophodni u odgovaranju na zajedničke izazove.
(3) Postojanje zajedničkog okvira trebalo bi osigurati potrebnu usklađenost, pojednostavljenje i ujednačenu provedbu tog financiranja širom dotičnih područja politike.
(3a) Trošenje sredstava u ovom bi području trebalo biti koordinirano kako bi se osigurala komplementarnost, učinkovitost i vidljivost te kako bi se postigle proračunske sinergije.
(4) Zajedničkim okvirom trebala bi se utvrditi načela pomoći i odrediti odgovornosti država članica i Komisije u osiguravanju primjene tih načela, uključujući sprečavanje i otkrivanje nepravilnosti i prijevara.
(5) Ta bi financijska sredstva Unije bila učinkovitija i bolje usmjerena kad bi se sufinanciranje prihvatljivih djelovanja temeljilo na strateškom višegodišnjem programiranju, osmišljenom od strane svake države članice u suradnji s Komisijom.
(6) Mjere za treće zemlje i u odnosu na treće zemlje koje se podupiru preko Fonda trebalo bi poduzimati u sinergiji i usklađeno s drugim djelovanjima izvan Unije koje se podupiru preko instrumenata vanjske pomoći Unije, geografskih i tematskih. U provođenju tih djelovanja osobito bi trebalo težiti potpunoj usklađenosti s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije u vezi s dotičnom zemljom ili regijom. Ta djelovanja ne bi trebala biti potpora djelovanjima koja su neposredno usmjerena prema razvoju▌ i, kada je to prikladno, trebala bi nadopunjavati financijsku pomoć koja se pruža putem instrumenata vanjske pomoći. Trebalo bi poštovati načelo usklađenosti politike za razvoj kako se određuje stavkom 35. Europskog konsenzusa o razvoju. Također je važno osigurati da je provedba pomoći u nuždi ▌dosljedna, i ako je relevantno, komplementarna humanitarnoj politici Unije te da poštuje humanitarna načela kako su određena Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći.
(7) Vanjsko djelovanje trebalo bi biti dosljedno i koherentno, kako je određeno u članku 18. stavku 4. UEU-a.
(8) Prije pripreme višegodišnjih programa namijenjenih postizanju ciljeva ovih financijskih sredstava Unije, države članice i Komisija trebale bi putem dijaloga o politikama uspostaviti koherentnu strategiju za svaku pojedinu državu članicu. Nakon dovršenja dijaloga o politikama, svaka bi država članica trebala Komisiji podnijeti nacionalni program koji opisuje na koji način ona planira postići ciljeve relevantne posebne uredbe za razdoblje od 2014. do 2020. Komisija bi trebala ispitati je li nacionalni program dosljedan tim ciljevima i ishodu dijaloga o politikama. Osim toga, Komisija bi trebala ispitati odgovara li raspodjela financijskih sredstava Unije po ciljevima minimalnom postotku koji je postavljen za svaki cilj u relevantnoj posebnoj uredbi. Državama članicama trebalo bi omogućiti odstupanje od tih minimalnih postotaka, a one bi u tom slučaju trebale navesti razloge odstupanja u svojem nacionalnom programu. U slučaju da se razlozi koje je navela država članica ne smatraju zadovoljavajućima, Komisija može odbaciti nacionalni program. Komisija bi trebala redovito izvješćivati Europski parlament o ishodu dijaloga o politikama, o cijelom procesu programiranja, uključujući pripremu nacionalnih programa, uključujući dosljednost s minimalnim postotkom koji je određen za svaki cilj u relevantnim posebnim uredbama te o provedbi nacionalnih programa.
(9) Strategiju bi trebalo podvrgnuti pregledu u sredini programskog razdoblja kako bi se osiguralo odgovarajuće financiranje u razdoblju od 2018. do 2020.
(10) Države članice trebale bi, na način dosljedan načelu proporcionalnosti i potrebi minimiziranja administrativnog opterećenja, uspostaviti partnerstvo s dotičnim tijelima i subjektima kako bi razvile i provele ▌svoje nacionalne programa tijekom cijelog višegodišnjeg razdoblja. Države članice osigurat će da ne nastane sukob interesa između partnera u različitim fazama programskog ciklusa. Svaka država članica trebala bi uspostaviti odbor za praćenje nacionalnog programa i pomagati mu u ocjenjivanju provedbe i napretka u postizanju ciljeva programa. Svaka bi država članica trebala biti odgovorna za određivanje praktičnih načina za uspostavu odbora za praćenje.
(11) Prihvatljivost rashoda u okviru nacionalnih programa trebala bi biti utvrđena nacionalnim pravom, uz primjenu zajedničkih načela navedenih u ovoj Uredbi. Početni i završni datum za prihvatljivost rashoda trebali bi se odrediti tako da se osiguraju jedinstvena i pravedna pravila koja se primjenjuju na nacionalne programe.
(12) Državama članicama tehnička bi pomoć trebala omogućiti podršku provedbi njihovih nacionalnih programa i pružanje pomoći korisnicima u ispunjavanju njihovih obveza i pridržavanju prava Unije. Ako je potrebno, tehnička bi pomoć mogla pokriti troškove koji su nastali od strane nadležnih tijela u trećim zemljama.
(13) Kako bi se osigurao odgovarajući okvir za pružanje brze pomoći u nuždi, ova bi Uredba trebala omogućiti potporu za djelovanja za koja su rashodi nastali prije podnošenja zahtjeva za tu pomoć, ali ne prije 1. siječnja 2014., u skladu s odredbom iz Financijske uredbe [6] koja takvu fleksibilnost dopušta u iznimnim i opravdanim slučajevima. Potpora može iznositi 100% prihvatljivih rashoda u opravdanim slučajevima kada je to ključno za izvedbu djelovanja, osobito kada je korisnik međunarodna ili nevladina organizacija. Djelovanja koja se podupiru preko pomoći u nuždi trebala bi izravno proizaći iz izvanredne situacije i ne bi trebala zamijeniti dugoročna ulaganja država članica.
(13а) Odluke koje se donose, a koje su značajne za doprinos iz proračuna Unije, trebale bi biti pravilno dokumentirane kako bi se mogao provesti odgovarajući postupak pri reviziji.
(14) Financijske interese ▌Unije tijekom cijelog ciklusa rashoda trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama, uključujući sprečavanjem, otkrivanjem i ispitivanjem nepravilnosti, povratom izgubljenih, krivo isplaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te po potrebi administrativnim i novčanim kaznama u skladu s Financijskom uredbom.
(14a) U kontekstu zaštite financijskih interesa Europske unije, provjere na terenu i revizije koje provode države članice, Komisija, Revizorski sud i OLAF mogu biti najavljene, ali i nenajavljene gospodarskim subjektima, u skladu s primjenjivim pravom.
(14b) Nova struktura Fondova koji se odnose na unutarnje poslove u višegodišnjem financijskom okviru teži pojednostavljenju primjenjivih pravila i smanjenju administrativnog opterećenja za korisnike. Međutim, kontrolni mehanizmi trebali bi ostati učinkoviti te je stoga važno podsjetiti na primjenjiva pravila o zaštiti financijskih interesa EU-a koja predviđaju provjere na terenu i revizije, najavljene i nenajavljene.
(15) Države članice trebale bi usvojiti prikladne mjere kojima bi se zajamčilo pravilno funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole i kvaliteta provedbe. U tu je svrhu potrebno utvrditi opća načela i nužne funkcije koje bi ti sustavi trebali ispunjavati.
(16) Trebalo bi odrediti obveze država članica u pogledu sustava upravljanja i kontrole, sprečavanja, otkrivanja i ispravljanja nepravilnosti te kršenja prava Unije kako bi se zajamčila učinkovita i pravilna provedba njihovih nacionalnih programa.
(17) U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, države članice trebale bi imati primarnu odgovornost za provedbu i kontrolu nacionalnih programa putem svojih sustava upravljanja i kontrole. Potpora koja se pruža u skladu s posebnim uredbama provodi se u bliskoj suradnji Komisije i država članica u skladu s načelom supsidijarnosti.
(17a) Države članice trebale bi u potpunosti koristiti znanje, stručnost i iskustvo koje su javna i/ili privatna tijela stekla u provedbi prijašnjih sredstava u području unutarnjih poslova.
(18) Samo odgovorna tijela koja su imenovale države članice u razumnoj mjeri jamče da su provedene potrebne kontrole prije nego što se korisnicima odobri pomoć iz proračuna Unije. Stoga bi trebalo izričito utvrditi da samo rashodi koje su ostvarila određena imenovana odgovorna tijela mogu biti predmet nadoknade iz proračuna Unije.
(19) Trebalo bi utvrditi ovlasti i odgovornosti Komisije za provjeru učinkovitog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole te zahtijevanja djelovanja od strane država članica.
(20) Proračunske obveze Unije trebale bi se izvršavati godišnje. Kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje programima, potrebno je utvrditi zajednička pravila za plaćanje godišnjeg i konačnog iznosa.
(21) Isplate u obliku pretfinanciranja na početku programa osiguravaju da određena država članica ima sredstva za pružanje potpore korisnicima u provedbi programa nakon što ga se odobri. Stoga je potrebno utvrditi odredbe za iznose početnog pretfinanciranja. Početno pretfinanciranje trebalo bi biti u cijelosti obračunano kod zaključenja programa. Odgovorna tijela trebala bi osigurati da korisnici u najkraćem roku zaprime puni iznos.
(21a) Dodatno, godišnje pretfinanciranje trebalo bi osigurati da države članice imaju dostatna sredstva za provedbu njihovih nacionalnih programa. Godišnje pretfinanciranje trebalo bi se obračunavati svake godine s isplatom godišnjeg iznosa.
(22) Trogodišnjom revizijom Financijske uredbe [7] uvode se promjene u vezi s metodom podijeljenog upravljanja koje je potrebno uvažiti.
(23) U svrhu jačanja odgovornosti za rashode sufinancirane iz proračuna Unije u bilo kojoj godini trebalo bi stvoriti odgovarajući okvir za godišnje poravnanje računa. U skladu s tim okvirom, odgovorno tijelo trebalo bi za pojedini nacionalni program Komisiji dostaviti dokumente navedene u članku 59. Uredbe 966/2012 [nova Financijska uredba].
(24) Kako bi se podržala pouzdanost godišnjeg poravnanja računa širom Unije, trebalo bi utvrditi zajedničke odredbe o vrsti i razini kontrola koje će provesti države članice.
(25) Kako bi se osiguralo dobro financijsko upravljanje sredstvima Unije, Komisija će možda morati izvršiti financijske ispravke. Radi jamčenja pravne sigurnosti državama članicama važno je utvrditi okolnosti u kojima kršenje važećeg prava Unije ili nacionalnog prava može dovesti do financijskih ispravaka Komisije. Kako bi se osiguralo da su financijski ispravci koje Komisija može nametnuti državama članicama povezani sa zaštitom financijskih interesa Unije, trebalo bi ih ograničiti na slučajeve u kojima se kršenje prava Unije ili nacionalnog prava izravno ili neizravno odnosi na prihvatljivost ili regularnost djelovanja i povezanih rashoda ili na nadzor nad njima ili upravljanje istima. U svrhu osiguranja proporcionalnosti važno je da Komisija pri određivanju iznosa financijskog ispravka razmotri vrstu i ozbiljnost kršenja. U tom smislu prikladno je odrediti mjerila za primjenu financijskih ispravaka od strane Komisije i postupak koji može dovesti do odluke o financijskom ispravku.
(26) Radi uspostavljanja financijskog odnosa između odgovornih tijela i proračuna Unije Komisija bi svake godine trebala poravnati račune tih tijela. Odluka o poravnanju računa treba obuhvaćati potpunost, točnost i istinitost izvještaja, ali ne i usklađenost rashoda sa zakonodavstvom Unije.
(27) Komisija, koja je odgovorna za pravilnu primjenu prava Unije na temelju članka 17. Ugovora o Europskoj uniji, trebala bi odlučiti jesu li rashodi država članica u skladu sa zakonodavstvom Unije. Državama članicama trebalo bi se dati pravo da opravdaju svoje odluke o plaćanju. Kako bi države članice dobile pravna i financijska jamstva za rashode koji su nastali u proteklom razdoblju, trebalo bi odrediti najdulji rok u kojemu Komisija odlučuje o financijskim posljedicama nepoštovanja propisa.
(27a) Važno je osigurati dobro financijsko upravljanje i učinkovitu provedbu uz istovremeno osiguravanje transparentnosti, pravne sigurnosti, dostupnosti financiranja i jednakog postupanja prema korisnicima.
(27b) Kako bi se pojednostavilo korištenje financiranja i smanjio rizik pogreške, uz predviđanje razlika, ako je potrebno, za odražavanje posebnosti politike, potrebno je definirati oblike potpore, usklađene uvjete za prihvatljivost rashoda bespovratnih sredstava, uključujući opcije pojednostavljenja troškova. U skladu s načelom proporcionalnosti, države članice trebale bi donijeti nacionalna pravila o prihvatljivosti rashoda.
(28) Radi poticanja financijske discipline prikladno je definirati mjere za opoziv bilo kojeg dijela proračunske obveze u nacionalnom programu, osobito ako se određeni iznos može izuzeti iz opoziva, prvenstveno ako kašnjenje u provođenju proizlazi iz sudskog postupka ili upravne žalbe sa suspenzivnim učinkom ili zbog više sile.
(29) Da bi se osigurala odgovarajuća primjena općih pravila o opozivu utvrđenim bi se pravilima trebalo pobliže odrediti kako se utvrđuju rokovi za opoziv i kako se izračunavaju odnosni iznosi.
(30) Važno je upoznati širu javnost s postignućima financiranja Unije. Građani imaju pravo znati kako se troše financijska sredstva Unije. Komisija, odgovorna tijela i korisnici trebali bi biti odgovorni za priopćavanje odgovarajućih informacija javnosti. Radi osiguravanja veće učinkovitosti komuniciranja sa širom javnošću i bolje sinergije između aktivnosti komuniciranja poduzetih na poticaj Komisije, proračunska sredstva namijenjena aktivnostima komuniciranja u okviru tog financiranja Unije također trebaju pridonijeti obuhvaćanju korporativne komunikacije o političkim prioritetima Europske unije, pod uvjetom da su oni vezani uz opće ciljeve tog financiranja Unije.
(31) Kako bi se osiguralo što bolje širenje informacija o ovom financiranju Unije i kako bi se moguće korisnike obavijestilo o mogućnostima financiranja, na temelju ove Uredbe trebala bi se definirati precizna pravila vezana uz mjere informiranja i komuniciranja, kao i određena tehnička obilježja tih mjera, te bi svaka država članica trebala izraditi najmanje web-mjesto ili web-portal s potrebnim informacijama. Države članice trebale bi pokrenuti izravnije oblike komunikacijskih kampanja kako bi prikladno izvijestile potencijalne korisnike preko, između ostalog, redovitih javnih skupova, takozvanih dana otvorenih vrata i obuka.
(32) Učinkovitost podržanog djelovanja također ovisi o njegovoj ocjeni i širenju njegovih rezultata. U tom smislu trebalo bi formalizirati odgovornosti država članica i Komisije, kao i mjere za osiguranje pouzdanosti ocjene i kvalitete povezanih informacija.
(32a) Pri primjeni ove Uredbe, uključujući pri pripremi delegiranih akata, Komisija bi se trebala savjetovati sa stručnjacima iz svih država članica.
(33) Kako bi se izmijenile odredbe ove Uredbe o zajedničkim načelima prihvatljivosti rashoda, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.
(34) Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije [8].
(35) Postupak ispitivanja trebalo bi koristiti za provedbene akte kojima se utvrđuju zajedničke obveze država članica, posebice o pružanju informacija Komisiji, a savjetodavni postupak trebalo bi koristiti za donošenje provedbenih akata koji se odnose na primjere obrazaca za pružanje informacija Komisiji, s obzirom na njihovu isključivo tehničku prirodu.
(36) Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri postići cilj ove Uredbe, odnosno utvrđivanje općih odredaba, nego se taj cilj može bolje postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti na temelju članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti iz navedenog članka, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.▌
(36a) Budući da ova Uredba određuje opća pravila potrebna za provedbu posebnih uredbi koja osiguravaju njezinu primjenu na te posebne uredbe i koja tvore akte koji se temelje na schengenskoj pravnoj stečevini u odnosu na zemlje na koje se primjenjuju te posebne uredbe na temelju relevantnih Protokola koji su priloženi Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije ili na temelju relevantnih sporazuma, ova bi se Uredba trebala primjenjivati zajedno s tim posebnim uredbama. Utoliko to podrazumijeva da se ova Uredba može vezati uz odredbe posebnih uredbi i imati izravan učinak na njih razvijajući schengensku pravnu stečevinu i tako utjecati na njezin pravni okvir.
(36b) U skladu s člankom 3. Protokola 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Ujedinjena Kraljevina priopćila je svoju želju da sudjeluje u usvajanju i primjeni ove Uredbe.
(36c) U skladu s člankom 3. Protokola 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Irska je priopćila svoju želju da sudjeluje u usvajanju i primjeni ove Uredbe.
(37) U skladu s člancima 1. i 2. Protokola o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u usvajanju ove Uredbe koja za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje;
(38) Primjereno je uskladiti trajanje ove Uredbe s Uredbom Vijeća kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za godine od 2014. do 2020. * [* SL ...]. Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014.
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.OPĆE ODREDBE
Članak 1.Svrha i područje primjene
Ovom se Uredbom određuju opća pravila za provedbu posebnih uredaba u odnosu na:
(a) financiranje rashoda;
(b) partnerstvo, programiranje, izvještavanje, praćenje i ocjenjivanje;
(c) sustave upravljanja i kontrole koje moraju uspostaviti države članice;
(d) poravnanje računa.
Članak 2.Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(a) „posebne uredbe” znači
– Uredba ../2012/EU [o osnivanju Fonda za azil i migracije za razdoblje od 2014. do 2020.],
– Uredba …/2012/EU [o uspostavljanju instrumenta financijske potpore u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja u kriznim situacijama u okviru Fonda za unutarnju sigurnost i
– svaka druga uredba kojom se predviđa primjena ove Uredbe.
(b) „programiranje” znači proces organizacije, odlučivanja i financiranja u nekoliko faza u cilju višegodišnjeg provođenja zajedničkog djelovanja Unije i država članica kako bi se postigli ciljevi posebnih uredaba;
(c) „djelovanje” znači projekt ili skupinu projekata koje je odabralo odgovorno tijelo odnosnog nacionalnog programa ili koji su pod njegovom odgovornošću te kojima se pridonosi općim i posebnim ciljevima navedenim u posebnim uredbama;
(d) „djelovanje Unije” znači transnacionalno djelovanje ili djelovanje od posebnog interesa za Uniju kako je definirano u posebnim uredbama;
(e) „projekt” znači specifična i praktična sredstva koja korisnik doprinosa Unije koristi za provedbu cijelog ili dijela određenog djelovanja;
(f) „pomoć u nuždi” znači projekt ili skupinu projekata za postupanje u izvanrednim situacijama kako je definirano u posebnim uredbama;
(g) „korisnik” znači primatelja doprinosa Unije u okviru projekta, koji može biti javno ili privatno tijelo, međunarodna organizacija ili Crveni križ (MOCK), Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
POGLAVLJE II.NAČELA POMOĆI
Članak 3.Opća načela
1. Putem nacionalnih programa, djelovanja Unije i pomoći u nuždi posebnim se uredbama osigurava potpora čime se nadopunjuje nacionalna, regionalna i lokalna intervencija, ispunjavajući ciljeve Unije i donoseći dodanu vrijednost Uniji.
2. Komisija i države članice osiguravaju da je potpora koja se pruža u skladu s posebnim uredbama i od strane država članica dosljedna odgovarajućim aktivnostima, politikama i prioritetima Europske unije i da nadopunjuje ostale instrumente Europske unije, istovremeno uzimajući u obzir posebni kontekst svake države članice.
3. Potpora koja se pruža u skladu s posebnim uredbama provodi se u bliskoj suradnji Komisije i država članica.
4. U skladu sa svojim odgovornostima Komisija i države članice, zajedno s ESVD-om za djelovanja u trećim zemljama i u vezi s njima, osiguravaju koordinaciju između ove Uredbe i posebnih uredaba te drugih odgovarajućih politika, strategija i instrumenata Unije, uključujući one obuhvaćene vanjskim djelovanjem Unije.
4a. Komisija i države članice, zajedno s Europskom službom za vanjsko djelovanje, po potrebi, osiguravaju da se djelovanja u trećim zemljama i u odnosu na treće zemlje poduzimaju u sinergiji i usklađeno s drugim djelovanjima izvan Unije koja se podupiru kroz instrumente Unije. Posebno osiguravaju da su ta djelovanja:
(a) usklađena s vanjskom politikom Unije, da poštuju načelo usklađenosti politike za razvoj i da su dosljedna strateškim programskim dokumentima za dotičnu regiju ili zemlju;
(b) usmjerena na mjere koje nisu usmjerene na razvoj;
(c) služe interesima unutarnjih politika Unije i dosljedne su mjerama koje su poduzimaju unutar Unije.
5. Komisija i države članice primjenjuju načelo dobrog financijskog upravljanja u skladu s člankom [30.] Financijske uredbe, točnije u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.
6. Komisija i države članice osiguravaju učinkovitost potpore koja se pruža u skladu s posebnim uredbama, uključujući putem praćenja, izvješćivanja i ocjenjivanja.
7. Komisija i države članice ispunjavaju svoju ulogu u odnosu na ovu Uredbu i posebne uredbe u cilju smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike, države članice i Komisiju, uzimajući u obzir iznos načelo proporcionalnosti.
Članak 4.Usklađenost s pravom Unije i nacionalnim pravom
Djelovanja financirana u skladu s posebnim uredbama usklađena su s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom.
Članak 5.Zaštita financijskih interesa Europske unije
1. Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima, prilikom provedbe djelovanja financiranih u skladu s ovom Uredbom i posebnim odredbama, osigurava zaštitu financijskih interesa Europske unije provođenjem mjera za prevenciju prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i, u slučaju otkrivenih nepravilnosti, povratom nepropisno isplaćenih iznosa i, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i novčanim kaznama.
2. Države članice sprečavaju, otkrivaju i ispravljaju nepravilnosti i vraćaju nepropisno isplaćene iznose zajedno sa zateznim kamatama za zakašnjela plaćanja. O nepravilnostima izvješćuju Komisiju i obavješćuju je o značajnom napretku u vezi s upravnim i sudskim postupcima.
3. Kada se iznosi nepropisno isplaćeni korisniku ne mogu vratiti krivnjom države članice ili zbog njezinog nemara, ta država članica snosi odgovornost za uplatu odnosnih iznosa u ▌proračun Unije.
4. Države članice nude učinkovitu zaštitu od prijevare, posebno vezano uz područja visokog rizika, koja djeluje preventivno uzimajući u obzir koristi kao i proporcionalnost mjera.
5. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 54. u vezi s obvezama država članica utvrđenima u stavcima 2. i 3. Komisija donosi provedbene akte u skladu s postupkom savjetovanja iz članka 55. stavka 2. određujući učestalost izvješćivanja o nepravilnostima i formatu koji će se koristiti za izvješćivanje.
6. Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud imaju ovlasti provoditi reviziju, na temelju dokumenata i izravno na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvoditelja i podizvoditelja koji su primili sredstva Unije u skladu s ovom Uredbom i posebnim uredbama.
7. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu,▌ u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti s ciljem utvrđivanja je li počinjeno djelo prijevare, korupcije ili bilo koja druga protuzakonita djelatnost koja utječe na financijske interese ▌Unije u vezi sa sporazumom o bespovratnim sredstvima ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom na temelju ove Uredbe i posebnih uredaba.
8. Ne dovodeći u pitanje ▌stavke 1., 6. i 7., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava ▌koji su posljedica provedbe ove Uredbe i posebnih uredaba sadrže odredbe kojima se Komisiji, Revizorskom sudu i OLAF-u daje izričita ovlast za provođenje takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.
▌
POGLAVLJE III.FINANCIJSKI OKVIR ZA DJELOVANJA UNIJE, POMOĆ U NUŽDI I TEHNIČKU POMOĆ
Članak 7.Okvir za provedbu
1. Komisija utvrđuje ukupni iznos koji se stavlja na raspolaganje za djelovanja Unije, pomoć u nuždi i tehničku pomoć na poticaj Komisije u okviru godišnjih odobrenih sredstava u proračunu Unije.
2. Komisija provedbenim aktom donosi program rada za djelovanja Unije i pomoć u nuždi. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 3.
3. Kako bi se osigurala pravovremena raspoloživost sredstava, Komisija može odvojeno donijeti program rada za pomoć u nuždi.
4. Djelovanja Unije, pomoć u nuždi i tehnička pomoć na poticaj Komisije mogu se provoditi
– izravno, od strane Komisije ili putem izvršnih agencija;
– neizravno, od strane subjekata i osoba osim država članica u skladu s člankom ▌60. Financijske uredbe.
Članak 8.Pomoć u nuždi
1. Komisija može odlučiti pružiti pomoć u nuždi u slučaju izvanredne situacije kako je definirano u posebnim uredbama. U takvim slučajevima Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.
2. U okviru raspoloživih sredstava pomoć u nuždi može iznositi najviše 100 % prihvatljivih rashoda.
3. Može se sastojati od pomoći u državama članicama i u trećim zemljama u skladu s ciljevima i djelovanjem definiranima u posebnim uredbama.
4. Pomoć u nuždi može predstavljati potporu rashodima koji su nastali prije dana podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava ili zahtjeva za pomoć, ali ne prije 1. siječnja 2014., kada je to potrebno za provođenje djelovanja.
5. Pomoć u nuždi može biti u obliku bespovratnih sredstava dodijeljenih izravno agencijama Unije.
Članak 9.Djelovanja Unije i pomoć u nuždi u trećim zemljama ili u vezi s njima
1. Komisija može odlučiti financirati djelovanja Unije i pomoć u nuždi u trećim zemljama ili u vezi s njima u skladu s ciljevima i djelovanjima definiranima u posebnim uredbama.
2. Ako se takva djelovanja provode izravno, podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava omogućuje se sljedećim subjektima:
(a) državama članicama;
(b) trećim zemljama, u opravdanim slučajevima kada su bespovratna sredstva potrebna za ostvarenje ciljeva ove Uredbe i posebnih uredaba;
(c) zajedničkim tijelima koja osnivaju treće zemlje i Unija ili države članice;
(d) međunarodnim organizacijama, uključujući regionalne organizacije, tijela, odjele i misije UN-a, međunarodne financijske institucije i razvojne banke te institucije s međunarodnom nadležnošću, ako doprinose ciljevima dotične posebne uredbe ili više njih;
(e) Međunarodnom odboru Crvenog križa (MOCK), Međunarodnoj federaciji nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca;
(f) nevladinim organizacijama osnovanima i registriranima u Uniji i u zemljama povezanima s provedbom, primjenom i razvojem schengenske pravne stečevine.
(g) agencijama Unije za pomoć u nuždi.
Članak 10.Tehnička pomoć na poticaj Komisije
1. Na poticaj ili u ime Komisije posebnim se uredbama mogu podržati pripremne mjere, mjere za praćenje, upravnu i tehničku pomoć, ocjenjivanje, reviziju i kontrolne mjere i aktivnosti potrebne za provedbu ove Uredbe i posebnih uredaba.
2. Te mjere i aktivnosti mogu obuhvaćati▌:
(a) pomoć u pripremi i vrednovanju projekata;
(b) potporu za institucionalno jačanje i izgradnju administrativnih kapaciteta za učinkovito upravljanje ovom Uredbom i posebnim uredbama;
(c) mjere vezane uz analizu, upravljanje, praćenje, razmjenu informacija i provedbu ove Uredbe i posebnih uredaba, kao i mjere koje se odnose na provedbu sustava kontrole te tehničke i administrativne pomoći;
(d) ocjene, stručne izvještaje te statističke podatke i studije, uključujući one opće prirode koji se odnose na djelovanje posebnih uredaba;
(e) djelovanja u cilju širenja informacija, podrške umrežavanju, obavljanja komunikacijskih aktivnosti, jačanja svijesti i promicanja suradnje i razmjene iskustva, između ostalog i s trećim zemljama. Radi postizanja veće učinkovitosti komuniciranja sa širom javnošću i bolje sinergije između komunikacijskih aktivnosti poduzetih na poticaj Komisije, sredstva namijenjena komunikacijskim aktivnostima u okviru ove Uredbe također doprinose obuhvaćanju korporativne komunikacije o političkim prioritetima Europske unije, pod uvjetom da su oni vezani uz opće ciljeve ove Uredbe i posebnih uredaba;
(f) ugradnju, ažuriranje, rad i međupovezivanje računalnih sustava za upravljanje, praćenje, reviziju, kontrolu i ocjenjivanje;
(g) oblikovanje zajedničkog okvira za ocjenjivanje i praćenje, kao i sustava pokazatelja, uzimajući u obzir, prema potrebi, nacionalne pokazatelje;
(h) djelovanje u cilju poboljšanja metoda za ocjenjivanje i razmjenu informacija o praksi ocjenjivanja;
(i) konferencije, seminare, radionice i druge uobičajene mjere informiranja i osposobljavanja o provođenju ove Uredbe i posebnih uredaba namijenjene imenovanim tijelima i korisnicima;
(ia) djelovanja u vezi s otkrivanjem i sprečavanjem prijevara;
(j) djelovanja u vezi s revizijom.
3. Djelovanja se također mogu odnositi na prethodne i naknadne financijske okvire.
POGLAVLJE IV.NACIONALNI PROGRAMI
Odjeljak 1.Okvir za programiranje i provedbu
Članak 10.a
Programiranje
Ciljevi posebnih uredaba ostvaruju se u okviru višegodišnjeg programiranja za razdoblje od 2014. do 2020., podložno pregledu u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom 15.
Članak 11.Supsidijarna i proporcionalna intervencija
1. Države članice i tijela koja one imenuju u tu svrhu („imenovana tijela”) odgovorna su za provođenje programa i izvršavanje svojih zadaća na temelju ove Uredbe i posebnih uredaba na odgovarajućoj razini, u skladu s institucionalnim, pravnim i financijskim okvirom države članice i u skladu s ovom Uredbom i posebnim uredbama.
2. Sustavi za provedbu i korištenje potpore predviđeni na temelju posebnih uredaba, a posebno financijski i administrativni resursi potrebni u vezi s izvješćivanjem, ocjenjivanjem, upravljanjem i kontrolom, uzimaju u obzir načelo proporcionalnosti, s obzirom na stupanj dodijeljene potpore, time smanjujući administrativno opterećenje i olakšavajući učinkovitu provedbu.
Članak 12.Partnerstvo
1.a Svaka država članica▌ u skladu s nacionalnim pravilima i praksom te podložno bilo kakvim primjenjivim sigurnosnim zahtjevima, uspostavlja partnerstvo s ▌tijelima i subjektima koji su u tom pogledu relevantni u svrhu izvršavanja uloge određene u stavku 3. Partnerstvo prema potrebi uključuje relevantna tijela javne vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Ono također uključuje, ako se to smatra primjerenim, relevantne međunarodne organizacije▌, nevladine organizacije i socijalne partnere.
2. Partnerstvo se provodi uz puno poštovanje odgovarajuće institucionalne, pravne i financijske nadležnosti svake kategorije partnera.
3. Država članica uključuje partnerstvo u pripremu, provedbu, praćenje i ocjenjivanje nacionalnih programa. Sastav partnerstva može biti različit u različitim fazama programskog ciklusa.
4. Svaka država članica osniva odbor za praćenje u cilju potpore provedbi nacionalnih programa.
5. Komisija može pružiti smjernice o praćenju nacionalnih programa te, ako je to potrebno i u dogovoru s državom članicom, može sudjelovati u radu odbora za praćenje u savjetodavnoj ulozi.
Članak 13.
Dijalog o politikama
1.▌ Kako bi se olakšala priprema nacionalnih programa, svaka država članica i Komisija vode dijalog na razini viših službenika, uzimajući u obzir relevantne okvirne vremenske okvire iz članka 14. Dijalog mora biti usmjeren na sveukupne rezultate koje treba ostvariti putem nacionalnih programa kako bi se odgovorilo na potrebe i prioritete država članica u područjima intervencije koja su obuhvaćena posebnom uredbom, uzimajući u obzir početno stanje u dotičnoj državi članici i ciljeve posebnih uredaba. Dijalog također predstavlja priliku za razmjenu stajališta o djelovanjima Unije. Ishod dijaloga služit će kao smjernica za pripremu i odobravanje nacionalnih programa i uključivat će naznaku datuma kada se očekuje da će država članica dostaviti nacionalne programe Komisiji, što će omogućiti pravodobno donošenje programa. Taj ishod mora biti zabilježen u usuglašenom zapisniku.
1.a Ako se radi o djelovanju koje je potrebno provoditi u trećim zemljama i u vezi s njima, takvo djelovanje nije neposredno usmjereno prema razvoju, a dijalogom o politikama nastoji se postići potpuna usklađenost s načelima i općim ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije s obzirom na dotičnu zemlju ili regiju.
1.b Nakon završetka dijaloga o politikama, Komisija obavješćuje Parlament o cjelokupnom ishodu.
1.c Ako država članica i Komisija smatraju da je to potrebno, dijalog o politikama može se ponoviti nakon pregleda u sredini programskog razdoblja iz članka 15. kako bi se ponovno procijenile potrebe te države članice i prioriteti Unije.
▌
Članak 14.Priprema i odobravanje nacionalnih programa
1. Svaka država članica na temelju zaključaka dijaloga o politikama iz članka 13. stavka 1. predlaže višegodišnji nacionalni program u skladu s posebnim uredbama.
2. Svaki predloženi nacionalni program obuhvaća financijske godine u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. i sastoji se od sljedećih elemenata:
(a) opisa početnog stanja u državi članici, upotpunjenog potrebnim činjeničnim podacima u svrhu ispravne procjene zahtjeva;
(b) analize zahtjeva u državi članici i nacionalnih ciljeva osmišljenih za ispunjavanje tih zahtjeva tijekom razdoblja obuhvaćenog programom;
(c) odgovarajuće strategije kojom se utvrđuju ciljevi koje je potrebno postići uz potporu iz proračuna Unije, zajedno sa specifičnim ciljevima za njihovo postizanje, okvirnim rasporedom i primjerima djelovanja predviđenih za postizanje tih ciljeva;
(ca) opisa načina na koji su obuhvaćeni ciljevi posebnih uredaba;
(d) mehanizama kojima se osigurava usklađivanje između instrumenata utvrđenih u posebnim uredbama i drugih instrumenata Unije i nacionalnih instrumenata;
(e) informacija o okviru za praćenje i ocjenjivanje koji je potrebno uspostaviti i pokazatelja koji će se koristiti za mjerenje napretka u provedbi ciljeva koji se žele postići u odnosu na početno stanje u državi članici;
(ea) provedbenih odredaba za nacionalni program uz navođenje imenovanih tijela te sažetog opisa predviđenog sustava upravljanja i kontrole;
(f) sažetog opisa pristupa koji je odabran za provedbu načela partnerstva utvrđenog u članku 12.;
(g) nacrta financijskog plana okvirno raščlanjenog na financijske godine razdoblja, uključujući navođenje rashoda za tehničku pomoć;
(h) mehanizama i metoda koje je potrebno koristiti za objavljivanje nacionalnog programa▌.
▌
3. Države članice Komisiji dostavljaju predložene nacionalne programe najkasnije tri mjeseca nakon zaključenja dijaloga o politikama iz članka 13. stavka 1.
4. Nacionalni programi izrađuju se sukladno modelu koji je usvojila Komisija provedbenim aktom. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 3.
5. Prije nego što odobri predloženi nacionalni program Komisija ispituje:
(a) njegovu dosljednost s ciljevima posebnih uredaba i ishodom dijaloga o politikama iz članka 13. stavka 1.;
(aa) raspodjelu financijskih sredstava Unije na ciljeve s obzirom na zahtjeve posebne uredbe te, ako je relevantno, obrazloženje bilo kakvog odstupanja od minimalnih udjela određenih u posebnim uredbama.
(b) značajnost ciljeva, specifičnih ciljeva, pokazatelja, rasporeda i primjera djelovanja predviđenih u prijedlogu nacionalnog programa s obzirom na strategiju▌ koju su predložile države članice;
(c) značajnost provedbenih odredaba iz stavka 2. točke (fa) s obzirom na predviđeno djelovanje;
(d) usklađenost predloženog programa s pravom Unije;
(e) dopunu potpori iz drugih fondova Unije, uključujući Europski socijalni fond;
(f) Ako je to primjenjivo u skladu s posebnom uredbom, za ciljeve i primjere djelovanja u trećim zemljama ili u vezi s njima, usklađenost s načelima i ciljevima vanjskog djelovanja i vanjske politike Unije u vezi s dotičnom zemljom ili regijom.
6. Komisija iznosi svoje primjedbe u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja predloženog nacionalnog programa. Ako Komisija smatra da predloženi nacionalni program nije usklađen s ciljevima posebne uredbe, s obzirom na nacionalnu strategiju ili da financijska sredstva Unije koja trebaju biti dodijeljena tim ciljevima nisu dovoljna ili da program nije u skladu s pravom Unije, ona poziva dotičnu državu članicu da dostavi sve potrebne dodatne podatke i, prema potrebi, izmijeni predloženi nacionalni program.
7. Komisija odobrava svaki nacionalni program ▌najkasnije šest mjeseci nakon službenog podnošenja od strane države članice, pod uvjetom da su sve primjedbe Komisije primjereno uzete u obzir.
7.a Ne dovodeći u pitanje stavak 7., Komisija obavješćuje Europski parlament o cjelokupnom ishodu primjene stavaka 5. i 6. ovog članka, uključujući o sukladnosti ili odstupanja od minimalnih postotaka određenih za pojedinačni cilj u relevantnim posebnim uredbama.
8. S obzirom na nove ili nepredviđene okolnosti, na poticaj Komisije ili dotične države članice odobreni nacionalni program može se ponovno ispitati i, prema potrebi, revidirati u odnosu na ostatak programskog razdoblja.
Članak 15.Pregled u sredini programskog razdoblja
1. Komisija i svaka država članica moraju u 2018. ponovno ispitati stanje, s obzirom na privremena izvješća o ocjeni koja su države članice podnijele u skladu s člankom 52. stavkom 1. točkom (a), razvoj politika Unije i razvoj politika u dotičnoj državi članici.
2. Nacionalni programi mogu biti revidirani nakon tog ponovnog ispitivanja i s obzirom na njegov ishod ▌.
3. Pravila utvrđena u članku 14. o pripremi i odobravanju nacionalnih programa primjenjuju se mutatis mutandis na pripremu i odobravanje tih revidiranih nacionalnih programa.
4. ▌Nakon dovršetka pregleda u sredini programskog razdoblja te u sklopu privremenog ocjenjivanja iz članka 52. stavka 2. točke (a), Komisija šalje izvješće o pregledu u sredini programskog razdoblja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija▌.
Članak 16.Struktura financiranja
1. Financijski doprinosi osigurani u okviru nacionalnih programa imaju oblik bespovratnih sredstava.
2. Djelovanja koja podupiru nacionalni programi sufinanciraju se iz javnih ili privatnih izvora, neprofitne su prirode i ne financiraju se iz drugih izvora koji su obuhvaćeni proračunom Unije.
3. Doprinosi iz proračuna Unije ne smiju premašiti 75 % ukupnih prihvatljivih rashoda projekta.
4. Doprinosi iz proračuna Unije mogu se povećati na 90 % za posebna djelovanja ili strateške prioritete kako je definirano u posebnim uredbama.
5. Doprinosi iz proračuna Unije također se mogu povećati na 90 % u iznimnim i opravdanim okolnostima, na primjer ako zbog ekonomskog pritiska na nacionalni proračun projekti u suprotnom ne bi bili provedeni, a ciljevi nacionalnog programa ne bi bili postignuti.
6. Doprinos iz proračuna Unije za tehničku pomoć na poticaj država članica može iznositi do 100 % ukupnih prihvatljivih rashoda.
Članak 17.Opća načela prihvatljivosti
1. Prihvatljivost rashoda određuje se na temelju nacionalnih pravila, osim ako su u ovoj Uredbi ili posebnim uredbama utvrđena posebna pravila.
2. U skladu s posebnim uredbama, da bi rashodi bili prihvatljivi, oni moraju biti:
(a) obuhvaćeni područjem primjene posebnih uredaba i u okviru njihovih ciljeva;
(b) potrebni za izvršavanje aktivnosti obuhvaćenih odnosnim projektom;
(c) razumni i u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, osobito vrijednosti za novac i troškovne učinkovitosti.
3. Rashodi su prihvatljivi za potporu u skladu s posebnom uredbom:
– ako ih je korisnik generirao▌ između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2022. i
– ako ih je stvarno platilo imenovano odgovorno tijelo između 1. siječnja 2014. i 30. lipnja 2023.
3.a Rashodi su također prihvatljivi ako su nastali između dana stupanja na snagu ove Uredbe i 1. siječnja 2014. za mjere tehničke i administrativne pomoći koje su potrebne da bi se osigurala uspostava sustava upravljanja i kontrole u okviru Uredbe XX/XXXX [Fond za unutarnju sigurnost - policija].
3.b Odstupajući od navedenog, rashodi plaćeni u 2014. također su prihvatljivi ako ih je platilo odgovorno tijelo prije njegova službenog imenovanja u skladu s člankom 24., pod uvjetom da su sustavi upravljanja i kontrole koji su se primjenjivali prije službenog imenovanja isti kao sustav koji je stupio na snagu nakon službenog imenovanja odgovornog tijela.
4. Rashodi iz zahtjeva za plaćanje koje je korisnik uputio odgovornom tijelu moraju biti potkrijepljeni računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne snage, osim za oblike potpore u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkama (b), (c) i (d). Za takve oblike potpore, odstupajući od stavka 3., iznosi u zahtjevu za plaćanje predstavljaju trošak koji je odgovorno tijelo nadoknadilo korisniku.
5. Neto prihodi izravno ostvareni u okviru projekta tijekom njegove provedbe koji nisu uzeti u obzir u trenutku odobrenja projekta oduzimaju se od prihvatljivih rashoda projekta najkasnije u konačnom zahtjevu za plaćanje koji dostavlja korisnik.
Članak 18.Prihvatljivi rashodi
1. Prihvatljivi rashodi mogu se nadoknaditi na sljedeće načine:
(a) nadoknada stvarno nastalih i plaćenih prihvatljivih troškova, zajedno, po potrebi, s amortizacijom;
(b) standardne ljestvice troškova po jedinici;
(c) jednokratni iznosi;
(d) paušalno financiranje, utvrđeno primjenom postotka na jednu ili više definiranih kategorija troškova.
2. Mogućnosti iz stavka 1. mogu se kombinirati kad svaka mogućnost obuhvaća▌različite kategorije troškova ili kad se koriste za različite projekte koji čine dio jednog djelovanja ili za uzastopne faze djelovanja.
3. Ako se projekt provodi isključivo putem javne nabave radova, robe ili usluga, primjenjuje se samo stavak 1. prvi podstavak točka (a). Ako je javna nabava u okviru projekta ograničena na određene kategorije troškova, sve mogućnosti iz stavka 1. mogu se primijeniti.
4. Iznosi iz stavka 1. prvog podstavka točaka (b), (c) i (d) utvrđuju se▌ na jedan od sljedećih načina:
(a) poštenom, pravednom i provjerljivom metodom izračuna koja se temelji na:
i. statističkim podacima ili drugim objektivnim informacijama; ▌
ii. provjerenim podacima za prošlo razdoblje pojedinih korisnika; ili
iii. primjeni uobičajenih praksi troškovnog računovodstva pojedinih korisnika;
(b) u skladu s pravilima za primjenu odgovarajuće ljestvice jediničnih troškova, jednokratnih i paušalnih iznosa primjenjivih u politikama Unije za sličnu vrstu ▌projekta i korisnika;
(c) u skladu s pravilima za primjenu odgovarajuće ljestvice jediničnih troškova, jednokratnih i paušalnih iznosa koji se primjenjuju u okviru programa za bespovratna sredstva koje u potpunosti financira država članica za sličnu vrstu▌ projekta i korisnika▌ .
5. U dokumentu u kojem se određuju uvjeti potpore za svaki projekt▌ određuje se metoda koju je potrebno primjenjivati za utvrđivanje troškova projekta i uvjeta za isplatu bespovratnih sredstava.
6. Ako provedba projekta rezultira neizravnim troškovima, oni se mogu izračunati kao paušalni iznos na jedan od sljedećih načina:
(a) paušalni iznos od najviše 25 % prihvatljivih izravnih troškova, pod uvjetom da se stopa izračunava na temelju poštene, pravedne i provjerljive metode izračuna ili metode koja se primjenjuje u okviru programa za bespovratna sredstva koje u potpunosti financira država članica za sličnu vrstu▌ projekta i korisnika;
(b) paušalni iznos od najviše 15 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja, pri čemu se od države članice ne traži da provodi bilo kakve izračune radi utvrđivanja primjenjive stope; ▌
(c) paušalni iznos koji se primjenjuje na prihvatljive izravne troškove koji se temelji na postojećim metodama i odgovarajućim stopama, primjenjiv u politikama Unije za sličnu vrstu▌ projekta i korisnika.
▌
6.a Za potrebe određivanja troškova osoblja u vezi s provedbom projekta, primjenjiva satnica može se izračunati dijeljenjem posljednjih zabilježenih godišnjih bruto troškova zapošljavanja sa 1720 sati.
▌
8. Osim metoda propisanih u stavku 4., ako doprinos iz proračuna Unije ne prelazi 100 000 EUR, iznosi navedeni u stavku 1. točkama (b), (c) i (d) mogu se utvrditi za svaki pojedinačni slučaj upućivanjem na nacrt proračuna koji je prethodno odobrilo odgovorno tijelo▌.
9. Troškovi amortizacije mogu se smatrati prihvatljivima ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) ▌ako pravila o prihvatljivosti nacionalnog programa to dozvoljavaju;
(b) ako je iznos rashoda propisno opravdan popratnim dokumentima čija je dokazna snaga jednaka onoj koju imaju računi za prihvatljive troškove ako je nadoknada izvršena u obliku iz stavka 1. prvog podstavka točke (a);
(c) troškovi se odnose isključivo na razdoblje potpore projekta;
(d) potpora iz proračuna Unije nije doprinijela stjecanju amortiziranih sredstava.
9.a Ne dovodeći u pitanje članak 38., za potrebe stavka 8., države članice koje nisu uvele euro kao svoju nacionalnu valutu mogu primjenjivati tečaj konverzije eura utvrđen na dan odobrenja projekta ili potpisivanja sporazuma o projektu, na temelju mjesečnog obračunskog tečaja koji je Komisija objavila elektroničkim putem te ne podliježe promjeni za vrijeme trajanja projekta.
Članak 19.Neprihvatljivi rashodi
Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi za doprinos iz proračuna Unije u skladu s posebnim uredbama:
(a) kamate na dug;
(b) kupnja zemljišta na kojemu se nije gradilo;
(c) kupnja zemljišta na kojemu se gradilo, ako je zemljište potrebno za provedbu projekta, u iznosu većem od 10 % ukupnih prihvatljivih troškova za dotični projekt;
(d) porez na dodanu vrijednost osim kada se na temelju nacionalnog zakonodavstva o PDV-u ne može tražiti njegov povrat▌.
Članak 20.Tehnička pomoć na poticaj država članica
1. Na poticaj države članice posebnim se uredbama za svaki nacionalni program mogu podržavati pripremne mjere, mjere za upravljanje, praćenje, ocjenjivanje, informiranje i komunikaciju, umrežavanje, kontrolu i reviziju, kao i mjere za jačanje administrativnih kapaciteta za provedbu ove Uredbe i posebnih uredaba.
2. Te mjere mogu uključivati:
(a) rashode povezane s pripremom, odabirom, vrednovanjem, upravljanjem i praćenjem programa, djelovanjâ ili projekata;
(b) rashode povezane s revizijama i izravnim kontrolama u odnosu na djelovanjâ ili projekte;
(c) rashode povezane s ocjenjivanjem programa, djelovanjâ ili projekata;
(d) rashode povezane s informacijama, širenjem i transparentnosti u pogledu programa, djelovanja ili projekata, uključujući rashode koji nastaju primjenom članka 48. i rashode za kampanje kojima se informira i jača svijest o cilju programa, koje su organizirane, između ostalog, na lokalnoj razini;
(e) rashode za nabavu, ugradnju i održavanje računalnih sustava za upravljanje, praćenje i ocjenjivanje ove Uredbe i posebnih uredaba;
(f) rashode za sjednice odborâ za praćenje i pododborâ u vezi provedbe djelovanjâ; ti rashodi mogu uključivati i troškove stručnjaka i drugih sudionika u tim odborima, uključujući sudionike iz trećih zemalja kad je njihova prisutnost bitna za učinkovitu provedbu programâ, djelovanjâ ili projekata;
(g) rashode za jačanje administrativnih kapaciteta za provedbu ove Uredbe i posebnih uredaba.
3. Države članice mogu koristiti odobrena sredstva kao potporu djelovanju za smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike i nadležna tijela iz članka 23., uključujući sustave elektroničke razmjene podataka kao i za djelovanja za jačanje kapaciteta nadležnih tijela i korisnika države članice za primjenu i korištenje pomoći koju osiguravaju posebne uredbe.
4. Djelovanja se također mogu odnositi na prethodne i naknadne financijske okvire.
5. Kad je jedno ili više nadležnih tijela zajedničko za dva ili više nacionalna programa, odobrena sredstva za rashode za tehničku pomoć mogu se za svaki dotični program djelomično ili u cijelosti objediniti.
Odjeljak 2.Upravljanje i kontrola
Članak 21. Opća načela sustava upravljanja i kontrole
U svrhu provedbe svojeg nacionalnog programa, svaka država članica uspostavlja sustav upravljanja i kontrole koji osigurava:
(a) opis funkcija svakog tijela koje je uključeno u upravljanje i kontrolu te raspodjelu funkcija unutar svakog tijela;
(b) poštovanje načela razdvajanja funkcija između tih tijela i unutar njih;
(c) postupke za osiguravanje ispravnosti i pravilnosti iskazanih rashoda;
(d) računalne sustave za računovodstvo, za pohranu i prijenos financijskih podataka i podataka o pokazateljima, za praćenje i izvještavanje;
(e) sustave izvješćivanja i praćenja kad odgovorno tijelo povjeri zadaće drugom tijelu;
(f) postupke za reviziju funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole;
(g) sustave i postupke za osiguravanje odgovarajućeg postupka pri reviziji;
(h) sprječavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti, uključujući prijevaru, te povrat nepropisno isplaćenih iznosa, zajedno sa svim kamatama na zakašnjela plaćanja.
Članak 21.a
Odgovornosti u okviru zajedničkog upravljanja
U skladu s načelom zajedničkog upravljanja, države članice i Komisija odgovorni su za upravljanje i nadzor nad nacionalnim programima u skladu sa svojim odgovornostima utvrđenim u ovoj Uredbi i posebnim uredbama.
Članak 21.b
Odgovornosti korisnika
Korisnici u potpunosti surađuju s Komisijom i imenovanim tijelima kada ona obavljaju svoje funkcije i zadaće u vezi s ovom Uredbom i posebnim uredbama.
Članak 22.Odgovornosti država članica
1. Države članice ispunjavaju svoje obveze vezane uz upravljanje, kontrolu i reviziju te preuzimaju nastale odgovornosti koje su određene pravilima o zajedničkom upravljanju navedenim u Financijskoj uredbi i u ovoj Uredbi▌.
2. Države članice osiguravaju da su njihovi sustavi upravljanja i kontrole za nacionalne programe uspostavljeni u skladu s odredbama ove Uredbe i da ti sustavi učinkovito djeluju.
3. Države članice dodjeljuju odgovarajuća sredstva svim nadležnim tijelima kako bi svako tijelo moglo ispunjavati svoje funkcije za vrijeme cjelokupnog programskog razdoblja.
4. Države članice uspostavljaju transparentna pravila i postupke za odabir i provedbu projekata u skladu s ovom Uredbom i posebnim uredbama.
5. Sve službene razmjene informacija između države članice i Komisije provode se pomoću sustava za elektroničku razmjenu podataka. Komisija donosi provedbene akte kojima se određuju uvjeti koje taj sustav za elektroničku obradu podataka treba zadovoljiti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 3.
Članak 23.
Nadležna tijela
1. Nadležna tijela su:
▌
(b) ▌odgovorno tijelo: tijelo iz javnog sektora države članice koje je imenovano tijelo u smislu članka 59. Financijske uredbe te je jedino odgovorno za pravilno upravljanje i kontrolu nacionalnog programa i za svu komunikaciju s Komisijom;
(c) revizorsko tijelo: nacionalno javno tijelo ili subjekt koji je funkcionalno neovisan u odnosu na odgovorno tijelo ▌te koji je odgovoran za izdavanje godišnjeg mišljenja predviđenog člankom 59. stavkom 5. drugim podstavkom Financijske uredbe;
(d) ovisno o slučaju, jedno ili više delegiranih tijela: svako javno ili privatno tijelo koje obavlja određene zadatke odgovornog tijela pod odgovornošću tog tijela.
2. Svaka država članica utvrđuje pravila kojima se uređuje odnos između tijela iz stavka 1. i njihov odnos s Komisijom.
Članak 24.
Imenovanje odgovornih tijela
1. U skladu s člankom 59. stavkom 3.▌ Financijske uredbe, države članice obavješćuju Komisiju o službenom imenovanju, na ministarskoj razini, odgovornih tijela u državama članicama nadležnih za upravljanje i kontrolu rashoda na temelju ove Uredbe, što je prije moguće nakon donošenja odluke o usvajanju nacionalnog programa.
2. Imenovanje se odobrava ako tijelo udovoljava kriterijima za imenovanje u vezi s unutarnjim okruženjem, aktivnostima kontrole, informacijama i komunikacijom te praćenjem koji su propisani ovom Uredbom ili se na njoj temelje.
3. Imenovanje se temelji na mišljenju ▌revizorskog subjekta, koji može biti revizorsko tijelo, a koji ocjenjuje usklađenost odgovornog tijela s kriterijima za imenovanje. To tijelo može biti neovisna javna ustanova odgovorna za praćenje, ocjenjivanje i reviziju uprave. Revizorski subjekt djeluje neovisno o odgovornom tijelu i obavlja svoj posao u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima. U skladu s člankom 59. stavkom 3. Financijske uredbe, države članice mogu temeljiti svoju odluku o imenovanju na tomu jesu li sustavi upravljanja i kontrole u osnovi isti kao već postojeći sustavi iz prethodnog razdoblja i jesu li bili učinkoviti. Ako rezultati postojeće revizije i kontrole ukazuju na to da imenovana tijela više ne udovoljavaju kriterijima za imenovanje, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da su nedostaci u provedbi zadaća tih tijela uklonjeni, uključujući prekidom imenovanja.
▌
5. Kako bi se osiguralo pravilno djelovanje sustava, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 54., koji se odnose na:
(a) minimalne uvjete za imenovanje odgovornih tijela s obzirom na unutarnje okruženje, aktivnosti kontrole, informacije i komunikaciju te praćenje, kao i pravila za postupak odobrenja i oduzimanja imenovanja;
(b) pravila vezana uz nadzor i postupak revizije imenovanja odgovornih tijela;
(c) obveze odgovornih tijela u vezi s javnom intervencijom, kao i pravila o opsegu njihovih nadležnosti u vezi s upravljanjem i kontrolom.
Članak 25.Opća načela kontrola koje provode odgovorna tijela
1. Odgovorna tijela provode sustavnu upravnu kontrolu ▌i nadopunjuju je izravnim kontrolama, uključujući, ako je potrebno, nenajavljenim izravnim kontrolama rashoda u vezi s konačnim zahtjevima za plaćanje od strane korisnika koji su iskazani u godišnjim financijskim izvještajima s ciljem postizanja zadovoljavajuće razine pouzdanosti.
2. S obzirom ▌na izravne kontrole odgovorno tijelo uzima kontrolni uzorak iz cjelokupne populacije korisnika koji obuhvaća, prema potrebi, nasumični dio i dio temeljen na riziku, kako bi se dobila reprezentativna stopa pogreške i minimalna razina pouzdanosti, uz istovremeno utvrđivanje najvećih pogrešaka.
3. Odgovorno tijelo sastavlja izvještaj o kontroli za svaku izravnu kontrolu.
4. Kada se čini da su utvrđeni problemi sustavnog karaktera i da stoga mogu predstavljati rizik za druge projekte, odgovorno tijelo osigurava provedbu daljnjeg ispitivanja kontrole, uključujući dodatne kontrole, ako je to potrebno, kako bi se utvrdio raspon tih problema i je li stopa pogreške iznad prihvatljive razine. Odgovorno tijelo poduzima potrebne preventivne i korektivne mjere i priopćuje ih Komisiji u sažetom izvješću iz članka 59. stavka 5. točke (b) Financijske uredbe.
5. Komisija putem provedbenih akata donosi potrebna pravila čiji je cilj jedinstvena primjena ovog članka. Ta se pravila naročito mogu odnositi na sljedeće:
(a) pravila o upravnim i izravnim kontrolama, uključujući nenajavljene izravne kontrole, koje provodi odgovorno tijelo s obzirom na dužnosti, uključujući koliko dugo bi trebalo čuvati popratne dokumente, obveze i pravila o prihvatljivosti koja proizlaze iz primjene ove Uredbe i posebnih uredaba;
(b) pravila o minimalnoj razini izravnih kontrola potrebnih za učinkovito upravljanje rizicima, kao i uvjete pod kojima države članice moraju povećati takve kontrole ili ih smanjiti ako sustavi upravljanja i kontrole funkcioniraju ispravno, a stope pogreške su na prihvatljivoj razini;
(c) pravila i metode za izvještavanje o provedenim kontrolama i provjerama i njihovim rezultatima.
Te provedbene akte donosi Komisija u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 3.
Članak 26. Isplate korisnicima
Odgovorna tijela osiguravaju da korisnici prime ukupan iznos javne potpore što je prije moguće i u potpunom iznosu. Nikakav iznos se ne oduzima niti zadržava i ne naplaćuju se nikakve posebne naknade ili druge pristojbe s jednakim učinkom koje bi umanjile ove iznose za korisnike.
Članak 27.Funkcije revizorskog tijela
1. Kako bi opravdalo mišljenje dano u skladu s člankom 59. Financijske uredbe, revizorsko tijelo osigurava da se provode revizije sustava upravljanja i kontrole te prikladnog uzroka rashoda uključenog u godišnja financijska izvješća. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s postupkom iz članka 54., vezano uz status revizorskih tijela i uvjete koje njihove revizije moraju ispunjavati.
2. Ako revizije provode tijela koja nisu revizorsko tijelo, revizorsko tijelo osigurava da svako takvo tijelo ima potrebno stručno znanje i funkcionalnu neovisnost.
3. Revizorsko tijelo osigurava da se revizija provodi u skladu s međunarodno prihvaćenim revizijskim standardima.
Članak 28.Suradnja s revizorskim tijelima
1. Komisija surađuje s revizorskim tijelima radi usklađivanja njihovih odgovarajućih revizijskih planova i metoda i čim prije razmjenjuje rezultate revizija provedenih nad sustavima upravljanja i kontrole kako bi na najbolji mogući način i razmjerno iskoristila nadzorna sredstva i izbjegla neopravdano udvostručavanje posla.
2. Komisija i revizorska tijela redovno se sastaju ▌kako bi razmijenili stajališta o pitanjima u vezi s poboljšanjem sustava upravljanja i kontrole.
Članak 29.Kontrole i revizije koje provodi Komisija
1. Komisija se oslanja na raspoložive informacije, uključujući postupak imenovanja, zahtjev za isplatu godišnjeg iznosa iz članka 39., godišnja izvješća o provedbi i revizije koje provode nacionalna tijela i tijela Unije kako bi ocijenila jesu li države članice uspostavile sustave upravljanja i kontrole koji su usklađeni s ovom Uredbom te funkcioniraju li ti sustavi učinkovito tijekom provedbe nacionalnih programa.
2. Ne dovodeći u pitanje revizije koje provode države članice, službenici Komisije ili ovlašteni predstavnici Komisije mogu provoditi izravne revizije ili kontrole nakon što su o tome izvijestili nadležno nacionalno tijelo najmanje dvanaest radnih dana unaprijed, osim u hitnim slučajevima. Komisija poštuje načelo proporcionalnosti uzimajući u obzir potrebu za izbjegavanjem neopravdanog udvostručavanja revizija ili kontrola koje provode države članice, razinu rizika za proračun Unije te potrebu za smanjenjem administrativnog opterećenja na korisnike. Službenici ili ovlašteni predstavnici države članice mogu sudjelovati u takvim revizijama ili kontrolama.
3. Područje revizija ili kontrola može osobito uključivati:
(a) provjeru učinkovitog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrole u nacionalnom programu ili u nekom njegovom dijelu;
(b) usklađenost upravne prakse s pravilima Unije;
(c) postojanje tražene popratne dokumentacije i njezina korelacija s djelovanjima koja se podupiru u okviru nacionalnih programa;
(d) uvjete pod kojima su djelovanja poduzeta i pod kojima se kontroliraju;
(e) ocjenu dobrog financijskog upravljanja djelovanjem i/ili nacionalnim programom.
4. Službenici ili ovlašteni predstavnici Komisije, propisno ovlašteni za provođenje izravnih revizija ili kontrola, imaju pristup svoj potrebnoj evidenciji, dokumentima i metapodacima, bez obzira na medij na kojemu su pohranjeni, a koji se odnose na projekte i tehničku pomoć ili na sustave upravljanja i kontrole. Države članice na zahtjev Komisije dostavljaju preslike takve evidencije, dokumenata i metapodataka. Ovlasti navedene u ovom stavku ne utječu na primjenu nacionalnih odredaba kojima se zadržavaju određena djelovanja za posebno imenovane službenike u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Službenici i ovlašteni predstavnici Komisije ne sudjeluju u, između ostalog, kućnim posjetima ili službenom ispitivanju osoba u okviru nacionalnog zakonodavstva. Međutim, oni imaju pristup tako pribavljenim podacima ne dovodeći u pitanje nadležnosti nacionalnih sudova te uz puno poštovanje temeljnih prava dotičnih pravnih subjekata.
5. Na zahtjev Komisije i uz suglasnost države članice, nadležna tijela te države članice provode dodatne kontrole ili istrage u vezi s djelovanjima na koja se odnosi ova Uredba. U tim kontrolama mogu sudjelovati službenici Komisije ili osobe koje je imenovala Komisija. S ciljem poboljšanja kontrola, Komisija može uz suglasnost dotičnih država članica zahtijevati pomoć tijela tih država članica za određene kontrole ili istrage.
6. Komisija može zahtijevati od države članice da poduzme djelovanje potrebno za osiguranje učinkovitog funkcioniranja njezinih sustava upravljanja i kontrole ili ispravnosti rashoda u skladu s primjenjivim pravilima.
Odjeljak 3. Financijsko upravljanje
Članak 30. Proračunske obveze
1. Proračunske obveze Unije s obzirom na svaki nacionalni program izvršavaju se u godišnjim obrocima u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.
2. Odluka Komisije ▌o odobravanju svakog nacionalnog programa predstavlja odluku o financiranju u smislu članka 84. Financijske uredbe ▌te kad se o njoj obavijesti dotična država članica, pravnu obvezu u smislu te Uredbe.
3. Proračunska obveza za prvi obrok za svaki nacionalni program nastaje nakon što Komisija odobri nacionalni program.
4. Proračunske obveze za naknadne obroke Komisija izvršava prije 1. svibnja svake godine, na temelju odluke iz stavka 2. ▌ ovog članka, osim ako se primjenjuje članak 16. Financijske uredbe.
Članak 31. Zajednička pravila za plaćanje
1. Komisija isplaćuje doprinose nacionalnom programu iz proračuna Unije u skladu s odobrenim proračunskim sredstvima i s obzirom na raspoloživost sredstava. Svako se plaćanje knjiži na najstariju otvorenu proračunsku obvezu.
2. Plaćanja se obavljaju u obliku početnog predfinanciranja, godišnjeg predfinanciranja, plaćanja godišnjeg iznosa i plaćanja konačnog iznosa.
3. Primjenjuje se članak 90. Financijske uredbe.
Članak 32.Akumuliranje iznosa početnog predfinanciranja i godišnjih iznosa
1. Ukupni iznos plaćanja početnog predfinanciranja i plaćanja godišnjeg iznosa ne smije prelaziti 95 % doprinosa nacionalnom programu iz proračuna Unije.
2. Ako je dostignuta gornja granica od 95 %, države članice mogu nastaviti prenositi zahtjeve za plaćanje Komisiji.
Članak 33.Dogovori za
predfinanciranje
1. Nakon što donese odluku kojom odobrava nacionalni program, Komisija imenovanom odgovornom tijelu plaća početni iznos predfinanciranja za cjelokupno programsko razdoblje. To predstavlja 4 % ukupnog doprinosa dotičnom nacionalnom programu iz proračuna Unije. To plaćanje može biti podijeljeno u dva obroka u razdoblju od 4 mjeseca, ovisno o raspoloživosti proračunskih sredstava.
1.a Iznos godišnjeg predfinanciranja od 3% ukupnog doprinosa dotičnom nacionalnom programu iz proračuna Unije isplaćuje se prije 1. veljače za 2015. To iznosi 5 % ukupnog doprinosa dotičnom nacionalnom programu iz proračuna Unije za razdoblje od 2016. do 2022.
2. Ako je nacionalni program odobren u 2015. ili kasnije, početno predfinanciranje i godišnje predfinanciranje isplaćuje se najkasnije šezdeset dana nakon odobrenja nacionalnog programa, ovisno o raspoloživosti proračunskih sredstava.
2.a U slučaju izmjena ukupnog doprinosa nacionalnom programu iz proračuna Unije, iznosi početnog i godišnjeg predfinanciranja na odgovarajući se način revidiraju i odražavaju u odluci o financiranju.
3. Predfinanciranje se koristi ▌za isplatu sredstava korisnicima koji provode nacionalni program, kao i nadležnim tijelima za rashode u vezi s tehničkom pomoći. U te svrhe ono bez odlaganja mora biti na raspolaganju odgovornom tijelu.
Članak 33.aPoravnanje predfinanciranja
1. Iznos isplaćen kao početno predfinanciranje Komisija u cijelosti poravnava najkasnije nakon zaključenja nacionalnog programa, u skladu s člankom 36.
2. Iznos isplaćen na temelju godišnjeg predfinanciranja poravnava se u poslovnim knjigama Komisije u skladu s člankom 35.
3. Ukupni isplaćeni iznos predfinanciranja nadoknađuje se Komisiji ako u roku od 36 mjeseci od datuma kada je Komisija isplatila prvi obrok iznosa početnog predfinanciranja nije dostavljen zahtjev za plaćanje u skladu s člankom 39.
4. Kamate koje se ostvare u vezi s početnim predfinanciranjem knjiže se na dotični nacionalni program i oduzimaju od iznosa javnih rashoda navedenog u konačnom zahtjevu za plaćanje.
Članak 33.bUnutarnja namjena prihoda
1. Sljedeći se iznosi smatraju unutarnjim namjenskim prihodom u smislu članka 21. Financijske uredbe:
i. Iznosi koji se na temelju članaka 40. i 42. uplaćuju u proračun Unije, uključujući pripadajuće kamate,
ii. Iznosi koji se, nakon završetka programa u okviru prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira uplaćuju u proračun Unije, uključujući pripadajuće kamate.
2. Iznosi iz stavka 1. uplaćuju se u proračun Unije te se, u slučaju ponovnog korištenja, primarno koriste za financiranje rashoda na temelju posebnih uredaba.
Članak 34.Definicija financijske godine
Za potrebe ove Uredbe financijska godina, kako se na nju upućuje u članku 59. Financijske uredbe, obuhvaća rashode plaćene i prihode primljene i unesene u račune odgovornog tijela u razdoblju koje počinje 16. listopada u godini „n-1” i završava 15. listopada godine „n”.
Članak 35. Isplata godišnjeg iznosa
1. Komisija isplaćuje godišnji iznos ▌ na temelju financijskog plana koji je na snazi, godišnjih financijskih izvještaja za odgovarajuću financijsku godinu nacionalnog programa i odgovarajuće odluke o poravnanju.
2. Godišnji financijski izvještaji obuhvaćaju plaćanja koja je provelo odgovorno tijelo, uključujući plaćanja za tehničku pomoć, tijekom financijske godine za koju su ispunjeni zahtjevi u pogledu kontrole iz članka 25.
3. Ovisno o raspoloživosti proračunskih sredstava, godišnji iznos plaća se najkasnije u roku od šest mjeseci nakon što je Komisija ocijenila podatke i dokumente iz članka 39. stavka 1. i članka 49. prihvatljivima i nakon što je potvrđeno posljednje godišnje financijsko izvješće.
Članak 36.Zaključenje programa
1. Države članice najkasnije do 31. prosinca 2023. dostavljaju sljedeće dokumente:
(a) podatke koji su potrebni za posljednja godišnja financijska izvješća, u skladu s člankom 39. stavkom 1.;
(b) zahtjev za plaćanje konačnog iznosa i
(c) završno izvješće o provedbi nacionalnog programa iz članka 49. stavka 1.
2. Plaćanja koja je odgovorno tijelo izvršilo između 16. listopada 2022. i 30. lipnja 2023. uključuju se u posljednja godišnja financijska izvješća.
3. Nakon primitka dokumenata navedenih u stavku 1. Komisija isplaćuje konačan iznos ▌ na temelju financijskog plana koji je na snazi, posljednjih godišnjih financijskih izvješća i odgovarajuće odluke o poravnanju.
4. Ovisno o raspoloživosti proračunskih sredstava, konačni iznos isplaćuje se najkasnije tri mjeseca nakon datuma poravnanja računa za završnu financijsku godinu ili mjesec dana nakon datuma prihvaćanja završnog izvješća o provedbi, ovisno o tomu koji je datum kasniji. Komisija u roku od šest mjeseci opoziva izdvojena sredstva preostala nakon plaćanja preostalog iznosa, ne dovodeći u pitanje članak 47.
Članak 37.Prekid
roka za plaćanje
1. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti u smislu Financijske uredbe može prekinuti rok za plaćanje nakon zahtjeva za plaćanje na razdoblje od najviše šest mjeseci, kada je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:
(a) ako slijedom informacija koje su dostavili nacionalno revizorsko tijelo ili revizorsko tijelo Unije, postoji jasan dokaz koji ukazuje na značajne nedostatke u radu sustava upravljanja i kontrole;
(b) ako dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti mora provesti dodatne provjere slijedom informacija koje primi, a koje ga upozoravaju na to da su rashodi u zahtjevu za plaćanje povezani s nepravilnošću koja ima ozbiljne financijske posljedice;
(c) ako jedan ili više dokumenata koji se traže u skladu s člankom 39. stavkom 1. nisu dostavljeni.
Država članica može pristati na produljenje razdoblja prekida na dodatna tri mjeseca.
2. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti ograničava prekid na dio rashoda obuhvaćenih zahtjevom za plaćanje pod utjecajem čimbenika iz 1. stavka 1. podstavka osim ako nije moguće identificirati dio rashoda koji je obuhvaćen. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti odmah obavještava pisanim putem državu članicu i odgovorno tijelo o razlogu prekida i traži od njih da isprave situaciju. Prekid okončava dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti čim budu poduzete potrebne mjere.
Članak 37.aObustava plaćanja
1. Komisija može obustaviti isplatu cjelokupnog godišnjeg iznosa ili njegovog dijela ako:
(a) postoji ozbiljan nedostatak u učinkovitom funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole nacionalnog programa koji je ugrozio doprinos Unije nacionalnom programu, a za koji nisu poduzete korektivne mjere ili
(b) ako su rashodi u godišnjim financijskim izvještajima povezani s nepravilnošću koja ima ozbiljne financijske posljedice, a koja nije ispravljena ili
(c) ako država članica nije poduzela potrebno djelovanje za ispravak stanja što dovodi do prekida na temelju članka 37.
2. Komisija može odlučiti obustaviti plaćanje cjelokupnog godišnjeg iznosa ili njegovog dijela nakon što je državi članici dala mogućnost da iznese svoje primjedbe▌.
3. Komisija prekida obustavu plaćanja cjelokupnog godišnjeg iznosa ili njegovog dijela ako država članica poduzme potrebne mjere koje omogućuju prekid obustave. ▌
Članak 38.Upotreba eura
1. Iznosi utvrđeni u nacionalnim programima koje dostavljaju države članice, predviđanja rashoda, izvještaji o rashodima,▌ zahtjevi za plaćanje, godišnji financijski izvještaji i rashodi navedeni u godišnjim i završnim izvješćima o provedbi izražavaju se u eurima.
2. Države članice koje nisu uvele euro kao svoju valutu na dan podnošenja zahtjeva za plaćanje preračunavaju u eure iznose rashoda koji su nastali u nacionalnoj valuti. Navedeni se iznos preračunava u euro uporabom mjesečnog obračunskog tečaja Komisije za mjesec tijekom kojeg su rashodi registrirani u računima odgovornog tijela za predmetni nacionalni program. Komisija svaki mjesec objavljuje devizni tečaj u elektroničkom obliku.
3. Kad euro postane valuta države članice, postupak preračunavanja određen u stavku 2. i dalje vrijedi za sve rashode koji su zabilježeni u računima od strane odgovornog tijela prije datuma stupanja na snagu fiksnog tečaja za konverziju nacionalne valute i eura.
Odjeljak 4.Poravnanje računa i financijski ispravci
Članak 39.
Zahtjev za isplatu godišnjeg iznosa
1. Svaka država članica do 15. veljače u godini koja slijedi nakon financijske godine podnosi Komisiji dokumente i podatke koji se zahtijevaju na temelju članka 59. stavka 5. Financijske uredbe. Dostavljeni dokumenti služe kao zahtjev za plaćanje godišnjeg iznosa. Rok od 15. veljače Komisija može u iznimnim slučajevima produljiti najkasnije do 1. ožujka, nakon obavijesti dotične države članice. Države članice mogu na odgovarajućoj razini objaviti te informacije.
▌
2. Komisija može zatražiti od države članice da dostavi dodatne podatke za potrebe godišnjeg poravnanja računa. Ako država članica ne dostavi tražene informacije do roka za dostavljanje informacija koji je utvrdila Komisija, Komisija može donijeti odluku o poravnanju računa na temelju informacija koje su joj na raspolaganju.
▌
4. Dokumenti iz stavka 1. sastavljaju se u skladu s modelima koje donosi Komisija putem provedbenih akata. Te provedbene akte donosi Komisija u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 55. stavka 2.
Članak 40.Godišnje poravnanje računa
1. Do 31. svibnja godine koja slijedi nakon financijske godine Komisija odlučuje o poravnanju godišnjih financijskih izvještaja za svaki nacionalni program. Odluka o poravnanju obuhvaća potpunost, točnost i istinitost dostavljenih godišnjih financijskih izvještaja i ne dovodi u pitanje bilo kakve naknadne financijske ispravke.
2. Komisija putem provedbenih akata propisuje načine provedbe postupka godišnjeg poravnanja računa s obzirom na mjere koje treba poduzeti u vezi s donošenjem odluke i njezinom provedbom, uključujući razmjenu informacija između Komisije i država članica i rokove koje je potrebno poštovati. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 3.
Članak 41.Financijski ispravci država članica
Države članice dužne su provesti financijske ispravke potrebne u vezi s pojedinačnim i/ili sustavnim nepravilnostima▌ otkrivenim u okviru nacionalnih programa. Financijski ispravci podrazumijevaju ukidanje cjelokupnog dotičnog doprinosa iz proračuna Unije ili njegovog dijela. Države članice uzimaju u obzir prirodu i ozbiljnost nepravilnosti i financijski gubitak za proračun Unije te provode razmjeran ispravak. Otkazani iznosi i vraćeni iznosi, kao i pripadajuća kamata, preraspoređuju se na dotični nacionalni program, osim iznosa koji proizlaze iz nepravilnosti koje je utvrdio Europski revizorski sud i službe Komisije, uključujući OLAF. Nakon zaključenja nacionalnog programa država članica vraća iznose koji su vraćeni u proračun Unije.
Članak 42.Potvrđivanje usklađenosti i financijski ispravci Komisije
1. Komisija provodi financijske ispravke ukidanjem cjelokupnog doprinosa Unije nacionalnom programu ili dijela doprinosa Unije nacionalnom programu i izvršavanjem povrata od države članice kako bi se iz financiranja Unije isključio rashod kojim se krši mjerodavno pravo Unije ▌, uključujući u vezi s nedostacima u sustavima upravljanja i kontrole država članica koje je utvrdila Komisija ili Europski revizorski sud.
2. Kršenje mjerodavnog▌prava dovodi do financijskog ispravka samo u vezi s rashodom koji je prijavljen Komisiji i ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
(a) ako je kršenje▌utjecalo na odabir projekta u okviru nacionalnog programa ili u slučajevima u kojima zbog prirode kršenja nije moguće utvrditi taj utjecaj, ali postoji opravdani rizik da je kršenje prouzročilo takav učinak;
(b) ▌ako je kršenje▌utjecalo na prijavljeni iznos rashoda za nadoknadu iz ▌proračuna Unije ili u slučajevima u kojima zbog prirode kršenja nije moguće kvantificirati njegov financijski utjecaj, no postoji opravdani rizik da je kršenje prouzročilo takav učinak.
3. Pri odlučivanju o▌ financijskom ispravku na temelju stavka 1. Komisija poštuje načelo proporcionalnosti uzimajući u obzir prirodu i ozbiljnost kršenja mjerodavnog ▌prava i njegove financijske učinke na ▌proračun Unije.
4. Prije donošenja odluke o odbijanju financiranja nalazi Komisije i odgovori države članice priopćuju se u pisanom obliku, nakon čega dvije strane nastoje postići dogovor o djelovanju koje je potrebno poduzeti.
5. Financiranje ne može biti odbijeno za:
(a) rashode koji su nastali za odgovorno tijelo više od 36 mjeseci prije nego što Komisija pisanim putem obavijesti državu članicu o svojim nalazima;
(b) rashode za višegodišnje djelovanje u okviru nacionalnih programa ako posljednja obveza za korisnika nastupa više od 36 mjeseci prije nego što Komisija pisanim putem obavijesti državu članicu o svojim nalazima;
(c) rashode za djelovanje iz nacionalnih programa, osim onih iz ovog stavka točke (b), za koje se plaćanje ili, ovisno o slučaju, konačno plaćanje od strane odgovornog tijela izvršava više od 36 mjeseci prije nego što Komisija pisanim putem obavijesti državu članicu o svojim nalazima.
6. Komisija putem provedbenih akata utvrđuje načine provedbe potvrđivanja usklađenosti, što se tiče mjera koje treba poduzeti u vezi s donošenjem odluke i njezinom provedbom, uključujući razmjenu informacija između Komisije i država članica i rokove koje je potrebno poštovati. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 3.
Članak 43.Obveze država članica
Financijski ispravak Komisije ne dovodi u pitanje obvezu države članice da nastavi s povratom sredstava na temelju članka 21. točke (h) ove Uredbe i da vrati državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora i na temelju članka 14. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 [9].
Članak 44.Povrat sredstava
1. Svaki povrat sredstava koji je potrebno uplatiti u opći proračun Unije izvršava se prije datuma dospijeća navedenog na nalogu za povrat koji je izrađen u skladu s člankom 80. Financijske uredbe. Datum dospijeća je zadnji dan drugog mjeseca nakon izdavanja naloga.
2. Svako kašnjenje u izvršenju povrata sredstava dovodi do zateznih kamata koje se obračunavaju od datuma dospijeća do datuma stvarnog plaćanja. Kamatna stopa je za jedan i pol postotni bod viša od stope koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje glavne operacije refinanciranja na prvi radni dan mjeseca u kojem nastupa datum dospijeća.
Odjeljak 5.Opoziv
Članak 45.Načela
1. Nacionalni programi dostavljaju se za postupak opoziva koji je uveden na temelju toga da se opozivaju iznosi povezani s preuzetom obvezom koji nisu obuhvaćeni početnim i godišnjim predfinanciranjem iz članka 33. i zahtjevom za plaćanje u skladu s člankom 39. do 31. prosinca druge godine koja slijedi nakon godine preuzimanja proračunske obveze. U svrhu opoziva odobrenih sredstava Komisija obračunava iznos dodavanjem jedne šestine godišnje proračunske obveze koja se odnosi na ukupni iznos doprinosa za 2014. godinu svakoj od proračunskih obveza za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
1.a Odstupajući od stavka 1., rokovi za opoziv odobrenih sredstava ne primjenjuju se na godišnje proračunske obveze koje se odnose na ukupni godišnji doprinos za 2014.
1.b Ako se prva godišnja proračunska obveza odnosi na ukupni godišnji doprinos za 2015., odstupajući od stavka 1. rokovi za opoziv odobrenih sredstava ne primjenjuju se na godišnji proračunski doprinos u vezi s ukupnim godišnjim doprinosom za 2015. U tim slučajevima Komisija izračunava iznos na temelju stavka 1. dodajući jednu petinu godišnje proračunske obveze u vezi s ukupnim iznosom doprinosa za 2015. svakoj proračunskoj obvezi u razdoblju od 2016. do 2020.
2. Preuzeta obveza koja se odnosi na posljednju godinu razdoblja opoziva se u skladu s pravilima koja se primjenjuju za zaključenje programa.
3. Sve preuzete obveze koje su još uvijek otvorene posljednjeg dana za priznavanje rashoda, kako je navedeno u članku 17. stavku 3., za koje odgovorno tijelo ne podnese zahtjev za plaćanje u roku od šest mjeseci nakon tog datuma, automatski se opozivaju.
Članak 46.Izuzeća od opoziva
1. Iznos na koji se odnosi opoziv umanjuje se za iznose koje odgovorno tijelo nije moglo iskazati Komisiji zbog:
(a) djelovanja obustavljenih zbog sudskih postupaka ili upravnih žalbi sa suspenzivnim učinkom ili
(b) više sile koja ozbiljno utječe na provedbu cijelog nacionalnog programa ili njegovog dijela. Odgovorna tijela koja se pozivaju na višu silu moraju dokazati njezine izravne posljedice za provedbu cijelog nacionalnog programa ili njegovog dijela.
Umanjenje se može zatražiti jednom ako je obustava ili viša sila trajala do godinu dana ili nekoliko puta, ovisno o trajanju više sile ili broju godina od datuma sudske ili upravne odluke kojom se obustavlja provedba djelovanja do datuma pravomoćne sudske ili upravne odluke.
2. Država članica šalje Komisiji podatke o izuzećima iz stavka 1. do 31. siječnja za iznos koji se iskazuje do kraja prethodne godine.
3. Dio proračunskih obveza za koje je podnesen zahtjev za plaćanje, no za koje je Komisija plaćanje umanjila ili obustavila 31. prosinca godine n+2 ne uzima se u obzir pri izračunu automatskog opoziva.
Članak 47.Postupak
1. Komisija što je prije moguće obavješćuje države članice kad god postoji rizik primjene opoziva na temelju članka 45.
2. Na temelju informacija koje ima na dan 31. siječnja, Komisija obavješćuje odgovorno tijelo o iznosu opoziva koji proizlazi iz informacija koje ima na raspolaganju.
3. Država članica ima na raspolaganju dva mjeseca da pristane na iznos koji će biti opozvan ili da dostavi svoje primjedbe.
4. Komisija provodi automatski opoziv najkasnije devet mjeseci nakon posljednjeg roka koji proizlazi iz primjene iz stavaka od 1. do 3.
5. U slučaju automatskog opoziva, doprinos dotičnom nacionalnom programu iz proračuna Unije umanjuje se za dotičnu godinu za iznos koji je automatski opozvan. Doprinos Unije u financijskom planu smanjuje se na proporcionalnoj osnovi, osim ako država članica izradi ispravljeni financijski plan.
POGLAVLJE V.INFORMIRANJE, KOMUNICIRANJE, PRAĆENJE, OCJENJIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE
Članak 48.Informiranje i obavještavanje javnosti
1. Države članice i odgovorna tijela odgovorni su za:
(a) ▌web-mjesto ili web-portal s potrebnim informacijama i pristupom nacionalnim programima u toj državi članici;
(b) informiranje mogućih korisnika o mogućnostima financiranja u okviru nacionalnih programa;
(c) obavještavanje građana Unije o ulozi i postignućima posebnih uredaba putem aktivnosti informiranja i komuniciranja rezultata i učinaka nacionalnih programa.
2. Države članice moraju osigurati transparentnost provedbe nacionalnih programa i voditi popis djelovanja koje podržava svaki nacionalni program, a koji mora biti dostupan putem web-mjesta ili web-portala. Popis djelovanja obuhvaća ažurirane podatke o konačnim korisnicima, nazive projekata i iznose financijskih sredstava Unije koji su im dodijeljeni.
2.a Informacije se u pravilu objavljuju javnosti osim ako njihova objava nije ograničena zbog njihove povjerljive prirode, posebno s obzirom na sigurnost, javni red, kaznene istrage i zaštitu osobnih podataka.
3. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 54. kako bi se utvrdila pravila glede mjera informiranja i obavještavanja javnosti i mjera informiranja za korisnike.
4. Komisija putem provedbenih akata definira tehnička obilježja mjera informiranja i obavještavanja javnosti. Te provedbene akte donosi Komisija u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 55. stavka 3.
Članak 49.Izvješća o provedbi
1. Odgovorno tijelo dužno je dostaviti Komisiji godišnji financijski izvještaj o provedbi svakog nacionalnog programa u prethodnoj financijskoj godini do 31. ožujka 2016. te do 31. ožujka svake sljedeće godine do 2022., uključujući tu godinu, te može, na odgovarajućoj razini, objaviti te podatke. Izvješće dostavljeno 2016. obuhvaća financijske godine 2014. i 2015. Država članica dostavlja završno izvješće o provedbi nacionalnih programa do 31. prosinca 2023.
2. Godišnja izvješća o provedbi sadržavaju podatke o:
(a) provedbi nacionalnog programa, upućivanjem na financijske podatke i pokazatelje;
(b) o svim značajnim pitanjima koja utječu na uspješnost nacionalnog programa.
3. S obzirom na pregled u sredini programskog razdoblja, u godišnjem izvješću o provedbi predanom u 2017. navode se i procjenjuju:
(-a) informacije iz stavka 2.▌;
(a) napredak u postizanju ciljeva u nacionalnim programima za koje su osigurani doprinosi iz proračuna Unije▌;
(b) sudjelovanje relevantnih partnera, kako je navedeno u članku 12.
4. Godišnje izvješće o provedbi predano u 2020. i završno izvješće o provedbi, osim informacija i procjena navedenih u stavku ▌2.▌, uključuju informacije o ciljevima nacionalnog programa i procjenjuju napredak u postizanju tih ciljeva, uzimajući u obzir ishod dijaloga o politikama.
5. Godišnja izvješća o provedbi iz stavaka od 1. do 4. prihvatljiva su ako sadrže sve informacije koje se zahtijevaju u tim stavcima. Ako godišnje izvješće o provedbi nije prihvatljivo, Komisija o tome izvješćuje državu članicu u roku od 15 radnih dana od datuma njegovog primitka, a u protivnome se ono smatra prihvatljivim.
6. Komisija izvješćuje državu članicu o svojim primjedbama na godišnje izvješće o provedbi u roku od dva mjeseca od primitka godišnjeg izvješća o provedbi. Ako Komisija ne dostavi svoje primjedbe u navedenom roku, izvješća se smatraju prihvaćenima.
7. Komisija može imati primjedbe u vezi s problemima u godišnjem izvješću o provedbi odgovornog tijela koji utječu na provedbu nacionalnog programa. Ako su uložene takve primjedbe, odgovorno tijelo dužno je pružiti potrebne informacije s obzirom na te primjedbe i, prema potrebi, u roku od tri mjeseca obavijestiti Komisiju o▌ poduzetim mjerama.
8. Godišnja i završna izvješća o provedbi sastavljaju se u skladu s modelima koje je donijela Komisija. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom sukladno članku 55. stavku 2.
Članak 50.Zajednički okvir za praćenje i ocjenjivanje
1. Komisija provodi redovito praćenje ove Uredbe i posebnih uredaba, prema potrebi, u suradnji s državama članicama.
2. Komisija u partnerstvu s državama članicama ocjenjuje provedbu posebnih uredaba u skladu s člankom 52.
3. Zajednički okvir za praćenje i ocjenjivanje uspostavlja se s ciljem mjerenja značajnosti, učinkovitosti, djelotvornosti, dodane vrijednosti, održivosti djelovanja te pojednostavljivanja i smanjivanja administrativnog opterećenja, s obzirom na ciljeve ove Uredbe i posebnih uredaba te uspješnost ove Uredbe i posebnih uredaba kao instrumenata koji doprinose razvoju područja slobode, sigurnosti i pravde.
4. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s postupkom iz članka 54. radi daljnjeg razvoja zajedničkog okvira za praćenje i ocjenjivanje.
5. Države članice dostavljaju Komisiji ▌potrebne informacije ▌za omogućavanje praćenja i ocjenjivanja ove Uredbe i posebnih uredaba.
6. Komisija također uzima u obzir dopunjavanje između djelovanja koje se provodi u okviru posebnih uredaba i onog koje se provodi u okviru drugih relevantnih politika, instrumenata i inicijativa Unije.
6.a Komisija posvećuje posebnu pažnju praćenju i ocjenjivanju djelovanja i programa u vezi s trećim zemljama, u skladu s člankom 9.
Članak 51.Ocjenjivanje nacionalnih programa od strane država članica
1. Države članice provode ocjenjivanja iz članka 52. stavka 1. Ocjenjivanje koje treba biti provedeno u 2017. doprinosi poboljšanju kvalitete strukture i provedbe nacionalnih programa, u skladu sa zajedničkim okvirom za praćenje i ocjenjivanje.
2. S obzirom na to države članice dužne su osigurati da postoje postupci za dobivanje i prikupljanje podataka koji su potrebni za ocjenjivanje, uključujući podatke u vezi s pokazateljima u zajedničkom okviru za praćenje i ocjenjivanje.
3. Ocjenjivanja iz članka 52. stavka 1. provode▌stručnjaci koji su funkcionalno neovisni o odgovornim tijelima, revizorskim tijelima i delegiranim tijelima. Ti stručnjaci mogu biti povezani s neovisnom javnom ustanovom nadležnom za praćenje, ocjenjivanje i reviziju uprave. Komisija osigurava smjernice za provođenje ocjenjivanja.
4. Ocjenjivanja iz članka 52. stavka 1. u potpunosti se objavljuju javnosti osim ako je pristup podacima ograničen zbog njihove povjerljive prirode, posebno s obzirom na sigurnost, javni red, kaznene istrage i zaštitu osobnih podataka.
Članak 52.Izvješća o ocjeni od strane država članica i Komisije
1. U skladu sa zajedničkim okvirom za praćenje i ocjenjivanje, države članice dostavljaju Komisiji:
(a) privremeno izvješće o ocjeni provedbe djelovanja i napretka u pogledu postizanja ciljeva nacionalnih programa do 31. prosinca 2017.;
(b) izvješće o ocjeni ex-post koje se odnosi na učinke djelovanja u okviru nacionalnih programa do 31. prosinca 2023.
2. Na temelju izvješća iz stavka 1. Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija:
(a) privremeno izvješće o ocjeni provedbe ove Uredbe i posebnih uredaba na razini Unije do 30. lipnja 2018. Izvješće također obuhvaća procjenu pregleda u sredini programskog razdoblja provedenog u skladu s odredbama ove Uredbe i posebnih uredaba;
(b) izvješće o ocjeni ex-post koje se odnosi na učinke ove Uredbe i posebnih uredaba, nakon zaključivanja nacionalnih programa, do 30. lipnja 2024.
3. U ocjeni ex-post Komisije također se ispituje učinak posebnih uredaba na razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde u smislu njihovog doprinosa sljedećim ciljevima:
(a) razvoju zajedničke kulture granične sigurnosti, suradnji u provedbi zakona i upravljanju u kriznim situacijama;
(b) učinkovitom upravljanju migracijskim tokovima u EU-u;
(c) razvoju Zajedničkog europskog sustava azila;
(d) pravednom i ravnopravnom postupanju s državljanima trećih zemalja;
(e) solidarnosti i suradnji između država članica u rješavanju pitanja migracije i unutarnje sigurnosti;
(f) zajedničkom pristupu Unije prema trećim zemljama u području migracije i sigurnosti.
▌
3.a Izvješća o ocjeni na temelju ovog članka u potpunosti se objavljuju javnosti osim ako je pristup podacima ograničen zbog njihove povjerljive prirode, posebno s obzirom na sigurnost, javni red, kaznene istrage i zaštitu osobnih podataka.
POGLAVLJE VI.
▌ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 54.Izvršavanje ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Delegiranje ovlasti iz ove Uredbe dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina od stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja sedmogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblje od tri godine, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz ove Uredbe. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Delegirani akt donesen na temelju ove Uredbe stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog razdoblja i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 55. Postupak odbora
1. Komisiji pomaže zajednički odbor pod nazivom ▌ „Fondovi za azil, migraciju i unutarnju sigurnost” koji se osniva ovom Uredbom. Navedeni Odbor je Odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.
3. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011. Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta, osim članka 14. stavka 4., članka 22. stavka 5., članka 40. stavka 2., članka 42. stavka 6. i članka 48. stavka 4. ove Uredbe.
Članak 56.Preispitivanje
Na temelju prijedloga Komisije, Europski parlament i Vijeće moraju preispitati ovu Uredbu najkasnije do 30. lipnja 2020.
Članak 57.Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
- [1] SL C 299, 4.10.2012., str 108.
- [2] SL C 277, 13.9.2012., str 23.
- [3] * Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.
- [4] SL C , , str. .
- [5] SL C , , str. .
- [6] ▌Uredba 966/2012
- [7] ▌Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002.
- [8] SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
- [9] SL L 83, 27.3.1999., str. 1.
PRILOG NACRTU ZAKONODAVNE REZOLUCIJE
Izjava Komisije o donošenju nacionalnih programa
„Komisija će uložiti sve napore da unaprijed obavijesti Europski parlament o donošenju nacionalnih programa.”
Izjava Komisije o članku 5. stavku 4. podstavku 2. točki (b) Uredbe 182/2011
„Komisija ističe da je sustavno pozivanje na članak 5. stavak 4. podstavak 2. točku b) suprotno tekstu i duhu Uredbe 182/2011 (SL L 55 od 28.2.2011., str. 13.). Ta se odredba primjenjuje samo ako postoji posebna potreba odstupanja od načelnog pravila prema kojem Komisija može donijeti nacrtom predviđeni provedbeni akt kada mišljenje nije dano. Budući da je podstavak 2. točka b) iznimka od općeg pravila utemeljenog člankom 5. stavkom 4., njegova se primjena ne može jednostavno smatrati „diskrecijskom ovlasti” zakonodavca, već se mora tumačiti restriktivno i opravdati.”
OPINION of the Committee on Budgets (14.9.2012)
for the Committee on Civil Liberties, Justice and Home Affairs
on the proposal for a regulation of the European Parliament and of the Council laying down general provisions on the Asylum and Migration Fund and on the instrument for financial support for police cooperation, preventing and combating crime, and crisis management
(COM(2011)0752 – C7‑0444/2011 – 2011/0367(COD))
Rapporteur: Monika Hohlmeier
SHORT JUSTIFICATION
The home affairs budget
In June 2011 the European Commission presented its proposals on the Multiannual Financial Framework. This includes an overall budget for the home affairs area of EUR 10,9 billion for the period 2014-2020.
The amount covers spending on financial programmes and also funding for large-scale IT systems and the EU agencies active in the home affairs area[1].
Home affairs budget 2014-2020 |
EUR million (current prices) |
|
Asylum and Migration Fund including Resettlement Programme and European Migration Network |
3,869 |
|
Internal Security Fund including new large-scale IT systems |
4,648 |
|
Existing large-scale IT systems and IT Agency |
822 |
|
Subtotal |
9,339 |
|
Agencies (Europol, Frontex EASO, Cepol and EMCDDA) |
1,572 |
|
Total |
10,911 |
|
·
The legal framework of the two Funds
In order to simplify the funding structures in the home affairs area and to better align spending at EU level with the Union's strategic policy objectives, the Commission proposes to reduce the number of funds to two and establish horizontal provisions on the management of the funds. Hence, the two Funds function as much as possible with identical delivery mechanisms.
This Regulation on "general provisions on the Asylum and Migration Fund and on the instrument for financial support for police co-operation, preventing and combating crime, and crisis management " is therefore part of the framework for Union funding under two Funds:
· an Asylum and Migration Fund and
· an Internal Security Fund (consisting of an instrument for financial support for external borders and visa and an instrument for financial support for police cooperation, preventing and combating crime and crisis management).
This horizontal instrument, applicable to both the Asylum and Migration Fund and the two components of the Internal Security Fund (either directly or through cross-references), lays down the rules on programming, management and control, financial management reporting and evaluation.
This overall structure of four Regulations is necessary in the light of different voting rules in the Council stemming from variable geometry pursuant to Protocols 19 (on the Schengen acquis) and 21 (the position of the UK and Ireland in respect of the area of Freedom, Security and Justice) in the Treaties. By means of this horizontal Regulation, the overall number of provisions is reduced considerably than if they were repeated in each act.
The general provisions
This Regulation lays down obligations only of a financial and technical nature, such as rules on programming, management and control, financial management, clearance of accounts, closure of programmes and reporting and evaluation and delivery mechanisms, while the definition of policy objectives, eligible actions, the allocation of resources and the scope of the intervention for each specific policy area are dealt with in the three Specific Regulations.
Financial implications
As this Regulation only provides for general rules on the financing of expenditure, there are no appropriations foreseen. Instead, the Commission's proposal for the Multi-Annual Financial Framework includes a proposal of EUR 3,869 million for the Asylum and Migration Fund and of EUR 4,648 million for the Internal Security Fund (see table above current prices). At this, the Home Affairs policy is implemented mainly by shared management and actual day-to-day management is vested at national level.
The amendments
The shared management method is more and more considered appropriate for all home affairs policy areas and has been extended to the area of internal security where it was not used previously.
Consequently, it has to be ensured that the implementation in shared management is in line with the provisions of the Financial regulation. Therefore your rapporteur proposes some amendments in order to strengthen control on implementation in shared management and to bring in line the wording with the revised Financial regulation.
In addition, your rapporteur proposes to put a clear emphasis on the necessity of an EU added value of the funded activities. For this purpose, also the relevant competent EU agencies should be adequately consulted in the policy dialogue with Member States in preparation for establishment the national programmes.
In order to prevent the misuse of EU funds as much as possible, your rapporteur proposes to allow for unannounced on-the-spot controls and inspections. Further, for the purpose of an efficient and target-oriented spending of funds and in the light of each Member States's own contribution, your rapporteur proposes not to include an eligibility of emergency actions up to 100% but to always request a minimum co-financing by the Member State, even at a very low level.
With regard to ensuring the continuity of funding, your rapporteur proposes to provide for annual pre-financing.
AMENDMENTS
The Committee on Budgets calls on the Committee on Civil Liberties, Justice and Home Affairs, as the committee responsible, to incorporate the following amendments in its report:
Amendment 1 Draft legislative resolution Paragraph 1 a (new) | |
Draft legislative resolution |
Amendment |
|
1a. Points out that the financial envelope specified in the legislative proposal constitutes only an indication to the legislative authority and cannot be fixed until agreement is reached on the proposal for a regulation laying down the multiannual financial framework for the years 2014-2020; |
Amendment 2 Draft legislative resolution Paragraph 1 b (new) | |
Draft legislative resolution |
Amendment |
|
1a. Recalls its resolution of 8 June 2011 on Investing in the future: a new Multiannual Financial Framework (MFF) for a competitive, sustainable and inclusive Europe1; reiterates that sufficient additional resources are needed in the next MFF in order to enable the Union to fulfil its existing policy priorities and the new tasks provided for in the Treaty of Lisbon, as well as to respond to unforeseen events; points out that even with an increase in the level of resources for the next MFF of at least 5% compared to the 2013 level only a limited contribution can be made to the achievement of the Union’s agreed objectives and commitments and the principle of Union solidarity; challenges the Council, if it does not share this approach, to clearly identify which of its political priorities or projects could be dropped altogether, despite their proven European added value; |
|
_______________ |
|
1 Texts adopted, P7_TA(2011)0266. |
Amendment 3 Draft legislative resolution Paragraph 1 c (new) | |
Draft legislative resolution |
Amendment |
|
1c. Emphasises that, in view of the tasks already identified and concluded by the Union, the Commission needs to reflect those policy priorities in a foresighted and adequate manner in the proposal; |
Amendment 4 Draft legislative resolution Paragraph 1 d (new) | |
Draft legislative resolution |
Amendment |
|
1d. Reiterates that the Lisbon Treaty provides for delegated acts only as non-legislative acts of general application relating to non-essential elements of a legislative act; therefore upholds its criticism of the widespread use of delegated acts and insists that any essential element must be laid down in the legislative act in question; |
Amendment 5 Proposal for a regulation Recital 2 a (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
(2a) In its resolution of 8 June 2011 on Investing in the future: a new Multiannual Financial Framework (MFF) for a competitive, sustainable and inclusive Europe1, the European Parliament stressed the need for an integrated approach towards pressing immigration, asylum questions as well as towards the management of the external borders of the Union, with sufficient funding and support tools to handle emergency situations made available in a spirit of respect for human rights and solidarity amongst all Member States, respecting national responsibilities and a clear definition of tasks. It further notes that, in this regard, the increased challenges of FRONTEX, the European Asylum Support Office and the Funds on Solidarity and Management of Migration Flows need to be duly taken into consideration. |
|
__________________ |
|
1 Texts adopted, P7_TA(2011)0266 |
Justification | |
Paragraph 107 of the resolution of 8 June 2011 "Investing in the future: a new Multiannual Financial Framework (MFF) for a competitive, sustainable and inclusive Europe" | |
Amendment 6 Proposal for a regulation Recital 2 b (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
(2b) In its resolution of 8 June 20111, the European Parliament further emphasised the need of developing better synergies between different funds and programs and points to the fact that the simplification of management of funds and allowing cross-financing enable the allocation of more funds to common objectives, welcomed the Commission's intention to reduce the total number of budgetary instruments in Home Affairs in a two pillar structure and where possible under shared management and expressed its belief that this approach should contribute significantly to an increased simplification, rationalisation, consolidation and transparency of the current funds and programmes. It stressed however the need to ensure that the different objectives of home affairs policies will not be mixed up. |
|
__________________ |
|
1 Texts adopted, P7_TA(2011)0266 |
Justification | |
Paragraph 109 of the resolution of 8 June 2011 "Investing in the future: a new Multiannual Financial Framework (MFF) for a competitive, sustainable and inclusive Europe" | |
Amendment 7 Proposal for a regulation Recital 3 a (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
(3a) Spending of funds in this area should be better coordinated in order to assure complementarity, a better efficiency and visibility, as well as to achieve better budgetary synergies. |
Amendment 8 Proposal for a regulation Recital 3 b (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
(3b) Improving implementation and quality of spending should constitute guiding principles for achieving the objectives of the Funds while ensuring optimal use of the financial resources. |
Amendment 9 Proposal for a regulation Recital 7 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
(7) External action should be consistent and coherent as set out in article 18(4) of TEU. |
(7) External action should be consistent and coherent as set out in article 18(4) of TEU. The European Commission together with the EEAS should set up an effective mechanism to ensure such consistency. |
Amendment 10 Proposal for a regulation Recital 11 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
(11) Eligibility of expenditure under the national programmes should be determined by national law, subject to common principles. The starting and closing dates for the eligibility of expenditure should be defined so as to provide for uniform and equitable rules applying to the national programmes. |
(11) Eligibility of expenditure under the national programmes should be determined by national law while being subject to common principles laid down in this Regulation. The starting and closing dates for the eligibility of expenditure should be defined so as to provide for uniform and equitable rules applying to the national programmes. |
Amendment 11 Proposal for a regulation Recital 12 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
(12) Technical assistance should enable the Member States to support the implementation of their national programmes and assist beneficiaries in complying with their obligations and Union law. |
(12) Technical assistance is essential to enable the Member States to support the implementation of their national programmes, assist beneficiaries in complying with their obligations and Union law and in turn to increase the visibility of and accessibility to EU funds. |
Amendment 12 Proposal for a regulation Recital 13 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
(13) To ensure an adequate framework for providing rapidly emergency assistance, this Regulation should allow support for actions the expenditure of which was incurred before the application for such assistance was made, in accordance with the provision in the Financial Regulation1 which allows such flexibility in duly substantiated exceptional cases. |
(13) To ensure an adequate framework for providing rapidly emergency assistance, this Regulation should allow support for actions the expenditure of which was incurred before the application for such assistance was made, in accordance with the provision in the Financial Regulation1 which allows such flexibility in duly substantiated exceptional cases. |
____________ |
____________ |
1 Triennial revision of the Financial Regulation – Commission proposal COM(2010)0260. |
1 Regulation on the financial rules applicable to the annual budget of the Union (COM(2010)815 final of 22.12.2010). |
Justification | |
Wrong reference corrected | |
Amendment 13 Proposal for a regulation Recital 16 a (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
(16a) While the correct use of the funds is a core priority, the spending of funds in the policy areas concerned should be simplified. To this end, if the Member state's error rate within the implementation of this Regulation and the Specific Regulations related to it does not exceed 2%, the density of controls should be reduced. |
Amendment 14 Proposal for a regulation Recital 22 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
(22) The triennial revision of the Financial Regulation1 introduces changes in the shared management principles which have to be taken into account. |
(22) The triennial revision of the Financial Regulation1 introduces changes in the shared management method which have to be taken into account. |
_______________ |
_______________ |
1 Triennial revision of the Financial Regulation - Commission proposal COM(2010)0260. |
1 Regulation on the financial rules applicable to the annual budget of the Union (COM(2010)815 final of 22.12.2010). |
Justification | |
Shared management is not a principle of implementation, it is a method of implementation of the EUs Budget | |
Amendment 15 Proposal for a regulation Recital 22 a (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
(22a)Where the Commission implements the budget under shared management, implementation tasks should be delegated to Member States. The Commission and the Member States should respect the principles of sound financial management, transparency and non‑discrimination and ensure the visibility of Union action when they manage Union funds. To this end, the Commission and the Member States should fulfil their respective control and audit obligations, and assume the resulting responsibilities laid down in this Regulation. Complementary provisions should be laid down in sector-specific rules. |
Amendment 16 Proposal for a regulation Recital 27 a (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
(27a) It is important to ensure sound financial management of the programme and its implementation in the most effective and user-friendly manner possible, while also ensuring legal certainty and the accessibility of the instrument to all participants. Since part of the activities under these funds are carried out under shared management, Member States should refrain from adding additional rules, which complicate the usage of funds for the beneficiary. |
Amendment 17 Proposal for a regulation Article 3 – paragraph 1 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
1. The Specific Regulations shall provide support, through national programmes, Union actions and emergency assistance, which complements national, regional and local intervention, pursuing the objectives of the Union. |
1. The Specific Regulations shall provide support, through national programmes, Union actions and emergency assistance, which complements national, regional and local intervention, pursuing the objectives of the Union, and creating an EU added value. |
Justification | |
The Union funding should always create and EU added value and not substitute national funding. | |
Amendment 18 Proposal for a regulation Article 5 – paragraph 1 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
1. The Commission shall take appropriate measures ensuring that, when actions financed under the Specific Regulations are implemented, the financial interests of the European Union are protected by the application of preventive measures against fraud, corruption and any other illegal activities, by effective controls and, if irregularities are detected, by the recovery of the amounts wrongly paid and, where appropriate, by effective, proportionate and deterrent penalties. |
1. The Commission shall take appropriate measures ensuring that, when actions financed under the Specific Regulations are implemented, the financial interests of the European Union are protected by the application of preventive measures against fraud, corruption and any other illegal activities, by effective controls and, if irregularities are detected, by the recovery of the amounts wrongly paid and, where appropriate, by effective, proportionate and deterrent penalties. Without prejudice to paragraph 3 of this Article, where the administrative requirements for the adequate implementation are not in place, the Commission shall take the appropriate measures to assist the Member State in establishing the necessary administrative structures. |
Amendment 19 Proposal for a regulation Article 5 – paragraph 4 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
4. Member States shall offer effective prevention against fraud, especially as regards the areas with a higher level of risk, and which shall act as a deterrent, having regard to the benefits as well as the proportionality of the measures. |
4. Member States shall offer effective prevention against fraud, especially as regards the areas with a higher level of risk, and which shall act as a deterrent, having regard to the benefits as well as the proportionality of the measures. This may include unannounced on-the-spot controls and inspections. |
Justification | |
In order to prevent the misuse of EU funds as much as possible, unannounced on-the-spot controls and inspections should be possible. | |
Amendment 20 Proposal for a regulation Article 7 – paragraph 4 – subparagraph 2 (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
4. Union actions, emergency assistance and technical assistance at the initiative of the Commission may be implemented |
4. Union actions, emergency assistance and technical assistance at the initiative of the Commission may be implemented |
- directly, by the Commission or through executive agencies; |
- directly, by the Commission or through executive agencies; |
- indirectly, by entities and persons other than Member States in accordance with Article [57] of the Financial Regulation. |
- indirectly, by entities and persons other than Member States in accordance with Article [57] of the Financial Regulation. |
1. |
The Commission remains responsible for the implementation of the Union budget in accordance with Article 317 TFEU and shall inform the European Parliament and the Council on the operations carried out by the entities under the second indent. |
Justification | |
The amendment brings the wording in line with the revised Financial regulation. | |
Amendment 21 Proposal for a regulation Article 8 – paragraph 2 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
2. Within the limits of the available resources, the emergency assistance may amount to 100% of the eligible expenditure. |
2. Within the limits of the available resources and by way of derogation from Article 16, the emergency assistance may amount to more than 90% but not constitute 100% of the eligible expenditure. |
Justification | |
In order to ensure the efficient and responsible spending and complementarity of EU funds, it is necessary that Member States always co-finance activities and thereby ensure target orientation of Union spending. In emergency cases, the eligibility of expenditure may need to exceed 90% but should not constitute 100%. | |
Amendment 22 Proposal for a regulation Article 13 – paragraph 1 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
1. To launch the programming period, the Commission and each Member State shall have a policy dialogue on the national requirements and the contribution that the Union budget could provide to achieving these requirements, bearing in mind the base line situation in the Member State concerned and the objectives of the Specific Regulations. The policy dialogue shall result in the conclusion of agreed minutes or an exchange of letters which shall identify the specific needs and priorities of the Member State concerned and serve as the framework for the preparation of the national programmes. |
1. To launch the programming period, the Commission and each Member State shall have a policy dialogue on the national requirements and the contribution that the Union budget could provide to achieving these requirements, bearing in mind the base line situation in the Member State concerned and the objectives of the Specific Regulations. The policy dialogue shall result in the conclusion of agreed minutes or an exchange of letters which shall identify the specific needs and priorities of the Member State concerned and serve as the framework for the preparation of the national programmes. |
2. |
In order to ensure the necessary EU added value, the policy dialogue shall involve an adequate consultation of the competent Union agencies and serve as an opportunity for an exchange of views on Union actions. |
In case of actions to be implemented in and in relation to third countries, such actions shall not be directly development oriented and the policy dialogue shall seek full coherence with the principles and general objectives of the Union external action and foreign policy as regards the country or region concerned. |
In case of actions to be implemented in and in relation to third countries, such actions shall not be directly development oriented and the policy dialogue shall seek full coherence with the principles and general objectives of the Union external action and foreign policy as regards the country or region concerned. |
Justification | |
In order to ensure the necessary EU added value of Union spending, both Member States and the competent EU agencies need to enter into a constructive dialogue on the identification of tasks and priorities. Therefore, the relevant competent EU agencies should be consulted in the preparation of the national programmes while at the same time Member States should have the opportunity to voice their ideas about Union actions. | |
Amendment 23 Proposal for a regulation Article 14 – paragraph 2 – point c | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
(c) an appropriate strategy identifying the objectives to be pursued with the support of the Union budget, with targets for their achievement, an indicative time table and examples of actions envisaged to meet these objectives; |
(c) an appropriate strategy identifying the objectives to be pursued with the support of the Union budget, with targets for their achievement, an indicative time table and examples of actions envisaged to meet these objectives; this strategy shall ensure, in each of the Member states, a fair and equitable distribution of funds - allocated under the Specific Regulations - in respect of each of the objectives as defined in the Specific Regulations; |
Amendment 24 Proposal for a regulation Article 14 – paragraph 6 a (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
6a. All national programmes shall be approved by 31 December 2014. |
Amendment 25 Proposal for a regulation Article 22 – paragraph 1 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
1. Member States shall fulfil the management, control and audit obligations and assume the resulting responsibilities laid down in the rules on shared management set out in the Financial Regulation and this Regulation. In accordance with the principle of shared management, Member States shall be responsible for the management and control of national programmes. |
1. Member States shall fulfil the management, control and audit obligations and assume the resulting responsibilities laid down in the rules on shared management set out in the Financial Regulation. In accordance with the method of shared management, Member States shall be responsible for the management and control of national programmes and the Commission remains responsible for the implementation of the Union budget in accordance with Article 317 TFEU. |
Justification | |
The amendment brings the wording in line with the revised Financial regulation | |
Amendment 26 Proposal for a regulation Article 31 – paragraph 2 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
2. Payments shall take the form of initial pre-financing, payments of the annual balance and the payment of the final balance. |
2. Payments shall take the form of initial pre-financing, annual pre-financing, payments of the annual balance and the payment of the final balance. |
Justification | |
In order to guarantee the continuity of funding, it is necessary to also provide annual pre-financing. | |
Amendment 27 Proposal for a regulation Article 33 – title | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
Initial pre-financing arrangements |
Initial and annual pre-financing arrangements |
Justification | |
In order to guarantee the continuity of funding, it is necessary specify the timeframes of payments and to also provide for annual pre-financing. | |
Amendment 28 Proposal for a regulation Article 33 – paragraph 1 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
1. Following the Commission decision approving the national programme, an initial pre-financing amount for the whole programming period shall be paid by the Commission. This shall represent 4% of the contribution from the Union budget to the national programme concerned. It may be split into two instalments depending on budget availability. |
1. Following the Commission decision approving the national programme, an initial pre-financing amount for the whole programming period shall be paid by the Commission. This shall represent 6% of the contribution from the Union budget to the national programme concerned. It may be split into two instalments depending on budget availability within 6 months. |
Justification | |
In order to guarantee the continuity of funding, it is necessary specify the timeframes of payments and to also provide for annual pre-financing. | |
Amendment 29 Proposal for a regulation Article 33 – paragraph 1 a (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
1a. An annual pre-financing amount of 5% of the total contribution from the Union budget to the national programme concerned shall be paid before February of each year of the Multi-annual Financial Framework. |
Justification | |
In order to guarantee the continuity of funding, it is necessary specify the timeframes of payments and to also provide for annual pre-financing. | |
Amendment 30 Proposal for a regulation Article 33 – paragraph 2 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
2. If a national programme is approved in 2015 or later, the instalments shall be paid in the year of approval. |
2. Following the first year of entry into force of the Multi-annual Financial Framework, the instalments shall be paid not later than two months after the approval of the national programme depending on budget availability and provided that the necessary administrative structures are in place. |
Justification | |
In order to guarantee the continuity of funding, it is necessary specify the timeframes of payments and to also provide for annual pre-financing | |
Amendment 31 Proposal for a regulation Article 45 – paragraph 1 | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
1. National programmes shall be submitted to a decommitment procedure established on the basis that amounts linked to a commitment which are not covered by the initial pre-financing referred to in Article 33 or a request for payment in accordance with Article 39 by 31 December of the second year following that of the budget commitment shall be decommitted. |
1. National programmes shall be submitted to a decommitment procedure established on the basis that amounts linked to a commitment which are not covered by the initial pre-financing referred to in Article 33 or a request for payment in accordance with Article 39 by 31 December of the second year following that of the budget commitment shall be decommitted. |
|
For the purposes of the decommitment, the Commission shall calculate the amount by adding one sixth of the annual budget commitment related to the 2014 total annual contribution to each of the 2015 to 2020 budget commitments. |
Justification | |
COM and Member States should ensure that the national programmes for the ISF and AMF are adopted in 2014. However, in view of the possible difficulties of the first year of the MFR, the loss of CA related to shared management should be avoided and the decommitment rules should be adapted. Accordingly, the decommitment for the first MFR year should be undertaken by adding to each of the 2015 to 2020 budget commitments a sixth of the 2014 budget commitment. | |
Amendment 32 Proposal for a regulation Article 45 – paragraph 1 a (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
1a. By way of derogation from the first subparagraph of paragraph 1, the deadlines for decommitment shall not apply to the annual budget commitment related to the 2014 total annual contribution. |
Justification | |
COM and Member States should ensure that the national programmes for the ISF and AMF are adopted in 2014. However, in view of the possible difficulties of the first year of the MFR, the loss of CA related to shared management should be avoided and the decommitment rules should be adapted. Accordingly, the decommitment for the first MFR year should be undertaken by adding to each of the 2015 to 2020 budget commitments a sixth of the 2014 budget commitment. | |
Amendment 33 Proposal for a regulation Article 45 – paragraph 1 b (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
1b. If the first annual budget commitment is related to the 2015 total annual contribution, by way of derogation from paragraph 1, the deadlines for decommitment shall not apply to the annual budget commitment related to the total annual contribution of 2015. In such cases, the Commission shall calculate the amount under the first subparagraph of paragraph 1 by adding one fifth of the annual budget commitment related to the 2015 total amount contribution to each of the 2016 to 2020 budget commitments. |
Justification | |
In case the first budget commitment is related to 2015 and in view of the possible difficulties of the first year of the MFR, the loss of CA related to shared management should be avoided and the decommitment rules should be adapted. Accordingly, the decommitment for the first MFR year should be undertaken by adding to each of the 2016 to 2020 budget commitments a fifth of the 2015 budget commitment. | |
Amendment 34 Proposal for a regulation Article 52 – paragraph 2 a (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
2a. In the reports referred to in points (a) and (b) of paragraph 2, the European Commission shall provide concrete evidence, if available, of the complementarity and synergies achieved between the EU funds and the Members States' budgets and of the triggering effects on Member States of the EU budget in achieving the objectives of the Stockholm programme. |
Amendment 35 Proposal for a regulation Article 53 – subparagraph 2 (new) | |
Text proposed by the Commission |
Amendment |
|
In the reports referred to in Article 52 (2)(a) and (b), the European Commission shall provide concrete evidence, if available, of the complementarity and synergies achieved between the EU funds and the Members States' budgets and of the triggering effects on Member States of the EU budget in achieving the objectives of the Stockholm programme. |
PROCEDURE
Title |
General provisions - Asylum and Migration Fund and Internal Security Fund |
||||
References |
COM(2011)0752 – C7-0444/2011 – 2011/0367(COD) |
||||
Committee responsible Date announced in plenary |
LIBE 15.12.2011 |
|
|
|
|
Opinion by Date announced in plenary |
BUDG 15.12.2011 |
||||
Rapporteur Date appointed |
Monika Hohlmeier 15.2.2012 |
||||
Date adopted |
6.9.2012 |
|
|
|
|
Result of final vote |
+: –: 0: |
29 2 2 |
|||
Members present for the final vote |
Marta Andreasen, Richard Ashworth, Reimer Böge, Zuzana Brzobohatá, Jean-Luc Dehaene, Göran Färm, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazábal Rubial, Jens Geier, Lucas Hartong, Jutta Haug, Monika Hohlmeier, Sidonia Elżbieta Jędrzejewska, Anne E. Jensen, Ivailo Kalfin, Sergej Kozlík, Jan Kozłowski, Alain Lamassoure, Giovanni La Via, George Lyon, Claudio Morganti, Jan Mulder, Juan Andrés Naranjo Escobar, Dominique Riquet, Derek Vaughan, Angelika Werthmann |
||||
Substitute(s) present for the final vote |
Burkhard Balz, Maria Da Graça Carvalho, Edit Herczog, Jürgen Klute, Peter Šťastný, Georgios Stavrakakis |
||||
Substitute(s) under Rule 187(2) present for the final vote |
Luigi Berlinguer |
||||
PROCEDURE
Title |
General provisions - Asylum and Migration Fund and Internal Security Fund |
||||
References |
COM(2011)0752 – C7-0444/2011 – 2011/0367(COD) |
||||
Committee responsible Date announced in plenary |
LIBE 15.12.2011 |
|
|
|
|
Opinion by Date announced in plenary |
BUDG 15.12.2011 |
||||
Rapporteur Date appointed |
Monika Hohlmeier 15.2.2012 |
||||
Date adopted |
6.9.2012 |
|
|
|
|
Result of final vote |
+: –: 0: |
29 2 2 |
|||
Members present for the final vote |
Marta Andreasen, Richard Ashworth, Reimer Böge, Zuzana Brzobohatá, Jean-Luc Dehaene, Göran Färm, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazábal Rubial, Jens Geier, Lucas Hartong, Jutta Haug, Monika Hohlmeier, Sidonia Elżbieta Jędrzejewska, Anne E. Jensen, Ivailo Kalfin, Sergej Kozlík, Jan Kozłowski, Alain Lamassoure, Giovanni La Via, George Lyon, Claudio Morganti, Jan Mulder, Juan Andrés Naranjo Escobar, Dominique Riquet, Derek Vaughan, Angelika Werthmann |
||||
Substitute(s) present for the final vote |
Burkhard Balz, Maria Da Graça Carvalho, Edit Herczog, Jürgen Klute, Peter Šťastný, Georgios Stavrakakis |
||||
Substitute(s) under Rule 187(2) present for the final vote |
Luigi Berlinguer |
||||
- [1] source: Communication of the European Commission "Building an open and secure Europe: the home affairs budget 2014 - 2020"- COM(2011)0749
POSTUPAK
Naslov |
Opće odredbe − Fond za azil i migraciju i Fond za unutarnju sigurnost |
||||
Referentni dokumenti |
COM(2011)0752 – C7-0444/2011 – 2011/0367(COD) |
||||
Datum podnošenja EP-u |
15.11.2011 |
|
|
|
|
Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici |
LIBE 15.12.2011 |
|
|
|
|
Odbor(i) čije se mišljenje traži Datum objave na plenarnoj sjednici |
BUDG 15.12.2011 |
|
|
|
|
Izvjestitelj(i) Datum imenovanja |
Lorenzo Fontana 9.2.2012 |
|
|
|
|
Razmatranje u odboru |
20.3.2012 |
10.7.2012 |
11.10.2012 |
27.11.2012 |
|
|
9.1.2014 |
|
|
|
|
Datum usvajanja |
9.1.2014 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
40 9 0 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Jan Philipp Albrecht, Roberta Angelilli, Edit Bauer, Emine Bozkurt, Salvatore Caronna, Philip Claeys, Carlos Coelho, Ioan Enciu, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Kinga Gál, Kinga Göncz, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Salvatore Iacolino, Sophia in ‘t Veld, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Timothy Kirkhope, Baroness Sarah Ludford, Svetoslav Hristov Malinov, Véronique Mathieu Houillon, Anthea McIntyre, Claude Moraes, Antigoni Papadopoulou, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Renate Sommer, Wim van de Camp, Axel Voss, Renate Weber, Cecilia Wikström, Tatjana Ždanoka, Auke Zijlstra |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Alexander Alvaro, Lorenzo Fontana, Mariya Gabriel, Stanimir Ilchev, Ulrike Lunacek, Hubert Pirker, Zuzana Roithová, Joanna Senyszyn, Marie-Christine Vergiat |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2. |
Leonardo Domenici, Christian Engström, Enrique Guerrero Salom, Nadja Hirsch, Olle Ludvigsson |
||||
Datum podnošenja |
13.1.2014 |
||||