Postupak : 2013/2099(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0044/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0044/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 25/02/2014 - 5.22
CRE 25/02/2014 - 5.22
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0131

IZVJEŠĆE     
PDF 159kWORD 97k
24.1.2014
PE 506.031v02-00 A7-0044/2014

o uzgoju biljaka: kako povećati kvalitetu i urode?

(2013/2099(INI))

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj

Izvjestiteljica: Marit Paulsen

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o uzgoju biljaka: kako povećati kvalitetu i urode?

(2013/2099(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir izvješće „Kako prehraniti svijet u 2050.?” iz 2009. Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO),

   uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju za zaštitu novih biljnih sorti (Konvencija UPOV),

   uzimajući u obzir Međunarodni ugovor FAO-a o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu,

–   uzimajući u obzir izvješće iz travnja 2013. autora Ivara Virgina naslovljeno „Dostižemo 9 milijardi – Može li Europa propustiti priliku za genetski modificirane usjeve" koje je objavio Štokholmski institut za okoliš, Timbro,

–   uzimajući u obzir izvješće FAO-a iz 1993. naslovljeno „Iskorištavanje prirodne raznolikosti”,

–   uzimajući u obzir mrežnu stranicu banke sjemena Svalbard Global Seed Vault(1),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2001. naslovljenu „Akcijski plan za biološku raznolikost za očuvanje prirodnih resursa” (COM(2001)0162),

–   uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(2),

   uzimajući u obzir Direktive Vijeća 2002/53/EZ od 13. lipnja 2002. o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta(3) i 2002/55/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena povrća(4),

–   uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1830/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2002. o sljedivosti i označivanju genetski modificiranih organizama te sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedene od genetski modificiranih organizama i izmjeni Direktive 2001/18/EZ(5),

   uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2100/94 od 27. srpnja 1994. o oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu Zajednice(6),

   uzimajući u obzir dokument Glavnog tajnika UN-a naslovljen „Pravo na hranu – politike u vezi sa sjemenjem i pravo na hranu: poboljšanje poljoprivredne raznolikosti i poticanje inovacija" (A/64/170, 2009., Glavna skupština UN-a),

   uzimajući u obzir zaključke Međunarodne procjene poljoprivrednog znanja, znanosti i tehnologije za razvoj (IAASTD), međuvladinog postupka koji podupiru FAO, Globalni fond za okoliš (GEF), Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), UNESCO, Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO),

–   uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A7-0044/2014),

A. budući da se u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj ovim izvješćem želi pokrenuti temeljita rasprava o cjelokupnoj situaciji te istraživanje te situacije u vezi s uzgojem biljaka u europskoj i svjetskoj poljoprivredi;

B.  budući da je industrija uzgoja biljaka od temeljne važnosti u pogledu produktivnosti, raznolikosti, zdravlja i kvalitete poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje hrane i hrane za životinje te okoliša;

C. budući da se prema izvješćima, koja u prvom redu dolaze od tijela UN-a, Svjetske organizacije za hranu (FAO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te Međuvladinog odbora UN-a za klimatske promjene, očekuje rast svjetske populacije sa sadašnjih 7 milijardi na otprilike 9 milijardi u razdoblju između 2040. i 2050., a povrh toga, ta bi se brojka mogla popeti na 10 do 11 milijardi;

D. budući da će taj rast stanovništva izložiti poljoprivredu ekstremnoj potražnji, posebno u pogledu veće produktivnosti koja će biti potrebna da bi se zadovoljila sve veća potražnja za hranom, te budući da FAO procjenjuje da će se u sljedećih 30 do 40 godina trebati povećati opskrba hranom za 70 %;

E.  budući da se između 30 % i 50 % proizvedene hrane u EU-u baca, a svjetski prosjek iznosi oko 30 %, znatan dio povećane potrebe za opskrbom hranom mogao bi se bolje zadovoljiti učinkovitijom i održivijom praksom proizvodnje hrane u razvijenim zemljama u kombinaciji sa znatno povećanim kapacitetima sustava za skladištenje i distribuciju hrane u zemljama u razvoju.

F.  budući da je i dalje glavni problem kako će se stanovništvo u različitim dijelovima svijeta moći prehraniti, s obzirom na to da se površine obradivog tla smanjuju zbog neprikladne uporabe tla, uključujući loše poljoprivredne prakse, što je problem na koji negativno utječu klimatske promjene, i budući da su mogućnosti za povećanje obradivih površina veoma ograničene jer je nerealistično pomisliti da će se u mnogim dijelovima svijeta nove površine namijeniti za poljoprivrednu proizvodnju zbog, između ostalog, brige o očuvanju biološke raznolikosti;

G. budući da FAO procjenjuje da se obrađivanjem novih obradivih površina može postići povećanje poljoprivredne proizvodnje od oko 10 %, što znači da se otprilike 90 % mora ostvariti povećanjem uroda iz postojećih obradivih površina, i budući da proizvodi moraju i dalje biti visoke kakvoće;

H. budući da bi pretjerano iskorištavanje obradivih površina moglo osiromašiti tlo i u najgorem slučaju dovesti do erozije i dezertifikacije; budući da se to odnosi i na šumska područja jer bi pretvaranje šumskih područja u obradiva imalo takav ozbiljan učinak na klimu, upravljanje vodama i biološku raznolikost tako da je to nepojmljiva opcija za povećanje proizvodnje hrane;

I.   budući da se, osim smanjenja područja obradivih površina, poljoprivredna proizvodnja smanjila, a primijećeni su zabrinjavajući trendovi, uključujući pad produktivnosti, koji će imati ozbiljan negativni učinak na poljoprivredu u budućnosti i na potrebe stanovništva za hranom;

J.   budući da proizvodnja hrane ne ovisi samo o dovoljno velikoj površini zemljišta nego i o faktorima kao što su klima, voda, energija i pristup hranjivim tvarima; budući da će u budućnosti ti osnovni resursi biti još više ograničeni, a taj nedostatak resursa može imati negativan učinak na povećanu potražnju za korištenjem tla u poljoprivredne svrhe, proizvodnju i sposobnost preživljavanja;

K. budući da će se u budućnosti vrlo vjerojatno dogoditi velike klimatske promjene; budući da to za Europu znači puno suša klima u južnim regijama gdje se nalaze veoma važne površine za proizvodnju voća i povrća; budući da se istodobno za središnju i sjevernu zemljopisnu širinu u Europi očekuje da će zime biti blaže, a ljeta znatno kišovitija nego što su danas; budući da će posljedice toga vrlo vjerojatno uključivati povećanje broja bolesti biljaka i životinja te potrebu za novim tehnikama u poljoprivredi;

L.  budući da je nedvojbeno da se europska poljoprivreda suočava s golemim izazovima, te s ekstremnijim vremenskim prilikama kao što su suše, poplave i druge prirodne nepogode, poljoprivreda će se morati prilagoditi kako bi se očuvala proizvodnja; budući da kulture, koje danas vidimo na poljima, u budućnosti ne mogu ostati iste ako želimo zadovoljiti povećanu potrebu za hranom;

M. budući da je trajanje zaštite oplemenjivačkih prava u pogledu onih biljaka, kojima je potrebno dulje vrijeme razvoja prije dostizanja faze stavljanja na tržište, nedovoljno da bi potaklo komercijalna ulaganja u njihovo istraživanje i razvoj;

1.  ističe da je iznimno važno imati učinkovit i konkurentan sektor za uzgoj biljaka kako bismo bili spremni za nadolazeće izazove, kao što su buduća opskrba hranom i klimatske promjene;

2.  neovisno o primarnoj važnosti zdravog tla i raznolikosti u pogledu otpornosti poljoprivrednog ekosustava, ističe važnost razvijanja sorti koje se mogu nositi s uvjetima za koje očekujemo da ćemo se s njima suočiti u budućnosti, npr. s povećanjem padalina i predviđenim povećanjem pojave bolesti biljaka; primjećuje da je također važno očuvati i razvijati postojeću raznolikost u Europi, i unutar poljoprivrednog ekosustava kao cjeline i u pogledu genetske raznolikosti unutar sojeva i apsolutnog broja različitih vrsta za uzgoj i poljoprivrednih sorti, budući da su svi oni potrebni kako bi se osiguralo da se možemo prilagoditi izazovima klimatskih promjena;

3.  primjećuje da su potrebne kulture koje, npr. učinkovito apsorbiraju dušik i fosfor, te su otpornije na suše, obilne padaline, štetočine te bolje podnose promjene temperature; naglašava činjenicu da je isto tako potrebno razviti trajne kulture, odnosno višegodišnje kulture; primjećuje da se pri višegodišnjim kulturama tlo ne mora preorati svake godine zbog čega je poljoprivreda okolišno prihvatljiva;

4.  ističe da, budući da je za razvoj novih sorti u prosjeku potrebno 10 godina, od faze istraživanja pa do gotovog sjemena, uz dodatno vrijeme za pokuse i širenje na tržištu te sorte, već sada treba poticati bitno veća ulaganja u istraživanje kako bi se zadovoljile buduće potrebe za hranom i savladali problemi u vezi s klimatskim promjenama;

5.  ističe, budući da se zbog ograničenih mogućnosti da se nova zemljišta iskoriste za poljoprivredu, da je ključno pospješiti postupak razvijanja novih kultura koje odlikuje njihova prilagodljivost ekološkim uvjetima, primjerenost u pogledu njihove potrebe za oskudnim resursima, potpora ciljevima održivosti, dostatna produktivnost i visoka kakvoća, te naglašava činjenicu da je također važno razvijati kulture koje su već u širokoj uporabi kako bi budući tehnički i znanstveni razvoj u sektoru kultura postao fleksibilniji;

6.  primjećuje da kontinuirani gubitak određenih fitofarmaceutskih proizvoda za upotrebu u manjoj mjeri ima veoma značajan utjecaj na kvalitetu i urod voća i povrća te ugrožava proizvodnju nekih posebnih kultura; naglašava potrebu pronalaženja kratkoročnih i dugoročnih rješenja za uzgoj tih kultura;

7.  primjećuje da razvoj nove sorte pšenice, repice ili drugih kultura može trajati u prosjeku deset godina, te da je stoga važno razviti i upotrebljavati nove tehnike uzgoja biljaka koje odgovaraju društvenoj i poljoprivrednoj potražnji te biti otvoren za dostupne tehnologije kako bi se zadovoljile te potrebe i pospješila konkurentnost poljoprivrednog i hortikulturnog sektora; izražava zabrinutost zbog toga što Komisija kasni u ocjenjivanju novih tehnika uzgoja, te poziva Komisiju da hitno razjasni njihov regulatorni status;

8.  poziva Komisiju da upotrijebi Obzor 2020. – okvirni program za istraživanje i inovacije za financiranje primijenjenih istraživanja kojima se podupire razvoj novih i inovativnih tehnika uzgoja biljaka, kao što je ubrzani uzgoj;

9.  primjećuje procjene koje je iznio FAO da je tijekom 20. stoljeća raznolikost uzgajanih kultura opala za 75 % te da bi trećina današnje raznolikosti mogla nestati do 2050.; naglašava da je od ključne važnosti da zaštitimo i očuvamo europsku biološku i genetsku raznolikost kako bi se osigurala dugoročna sigurnost hrane za rastuće svjetsko stanovništvo i otpornost sustava proizvodnje hrane; stoga vjeruje da je ključno očuvati veliku većinu lokalnih i regionalnih sorti in situ ili u poljoprivredi kako bi se održala i povećala genetska i kulturna raznolikost unutar sojeva i vrsta te u smislu apsolutnog broja;

10. naglašava da je za razvoj novih sorti ključno imati što je moguće više genetskih varijacija; stoga to ubrzano opadanje smatra razlogom za ozbiljnu zabrinutost;

11. pozdravlja razvoj partnerstva između vlada, industrije i istraživačkih organizacija, na primjer u području participativnog uzgoja, za poticanje istraživanja u preduzgoju i uzgoju te karakterizaciji i održavanju genetskih resursa; skreće pozornost na koristi jačanja i širenja takvih partnerstva te transnacionalnih inicijativa u tom području, te naglašava potrebu osiguravanja da su programi potpore strukturirani na takav način da se njima maksimalno povećava utjecaj i dosljednost investicija općenito;

12. smatra da je za budućnost Europe od ključne važnosti ozbiljno raditi na očuvanju našeg genetskog nasljeđa, te da je osobito važno uzgajati i očuvati lokalne i regionalne sorte kako bi se očuvala i genetska i kulturna raznolikost;

13. primjećuje da se, u pokušaju da se očuva i održi genetska raznolikost u poljoprivredi i uzgoju biljaka, zbirke sjemena i biljnog materijala prikupljaju u raznim bankama gena širom svijeta; posebno napominje da na Svalbardu postoji banka gena u kojoj je genetski materijal iz cijelog svijeta te naglašava činjenicu da se radi o vrlo važnom i ambicioznom projektu s ciljem očuvanja genetske raznolikosti za budućnost;

14. smatra da je važno očuvati veliku većinu sorti i biljnih genetskih resursa in-situ ili u poljoprivredi; skreće pozornost na činjenicu da javne institucije trenutačno ne ulažu dovoljno napora ili ne osiguravaju dostatnu potporu za postizanje tog cilja;

15. naglašava da su taj i drugi slični projekti ključni za budući uzgoj biljaka, poljoprivrednu proizvodnju i opskrbu hranom;

16. naglašava činjenicu da su istraživanje i praksa uzgoja biljaka ključni za budućnost poljoprivredne proizvodnje, posebno rad na razvoju postojećih i novih sorti, s ciljem osiguravanja buduće opskrbe hranom;

17. priznaje važnost jamčenja pristupa genetskim resursima kao temelja za uzgoj biljaka; posebno poštuje temeljno načelo međunarodnog sustava prava uzgajivača biljaka sadržanog u Konvenciji UPOV, te naglašava da vlasnik takvog prava ne može spriječiti upotrebu zaštićene sorte za daljnji uzgoj i iskorištavanje novo uzgojene sorte; primjećuje da je to temeljno načelo prepoznato i u članku 13. stavku 2. točki (d) podtočki ii. Međunarodnog ugovora FAO-a o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu;

18. razumije da je razvijanje novih poboljšanih sorti skupo i dugotrajno, no naglašava da je to neophodno kako bi se održala konkurentnost Europe u tom području; predlaže da bi takvi troškovi mogli biti nadoknađeni tako da se produži trajanje prava na zaštitu biljaka nakon odgovarajuće procjene učinka;

19. izražava svoju zabrinutost zbog činjenice da globalnim tržištem uzgoja biljaka dominira nekoliko velikih multinacionalnih kompanija koje ulažu samo u ograničen broj sorti, a istodobno je u Europi tržište uzgoja biljaka u usporedbi s globalnom situacijom i dalje veoma raznoliko te mala i srednja poduzeća predstavljaju bitan udio u sektoru; naglašava da se europsko tržište uzgoja biljaka mora dodatno poboljšati u interesu zdrave konkurencije;

20. smatra da su velika globalna poduzeća za uzgoj biljaka stekla zabrinjavajuće velik utjecaj na globalnu poljoprivredu i poljoprivrednu politiku; naglašava ulogu neovisnih znanstvenih istraživanja, financiranih javnim sredstvima, provedenih u dugoročnom javnom interesu, u pogledu dugoročne sigurnosti hrane;

21. smatra da su direktive EU-a o prodaji sjemenja osigurale okvir za očuvanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, te osiguravanje jednakih mogućnosti za sve operatore te da su potaknule inovacije u području uzgoja biljaka;

22. nadalje smatra da bi velika poduzeća trebala bolje iskorištavati i dijeliti svoje tehnike uzgoja biljaka jer bi one, ako se ispravno koriste, mogle pomoći u rješavanju problema povezanih s okolišem, klimom i opskrbom hranom;

23. primjećuje činjenicu da mala i srednja poduzeća imaju važnu ulogu na tržištu sjemena i u sektoru uzgoja biljaka u EU-u, s obzirom na njihov značajan doprinos komercijalnom uzgoju biljaka, te skreće pozornost na njihovo umijeće da istraživanje i znanje pretvore u nove komercijalne proizvode; no budući da uzgoj biljaka sve više postaje sektor intenzivnog istraživanja i visoke tehnologije, skreće pozornost na činjenicu da bi troškovi i sredstva potrebni za razvoj i potom prodaju nove sorte mogli predstavljati prepreku manjim poduzećima; smatra da bi primjereno trajanje zaštite oplemenjivačkih prava na njihove biljne sorte i potpuni pristup rezultatima istraživanja mogli značajno doprinijeti izjednačavanju mogućnosti, te naglašava da je od ključne važnosti da se održi nastavak ulaganja u ta poduzeća u EU-u;

24. naglašava da je za Europu važno da ponovno uspostavi i dodatno razvije europsko istraživanje i praksu uzgoja biljaka;

25. naglašava važnost raznolikosti vrsta u Europi te istraživanja europskog uzgoja biljaka s naglaskom na europske potrebe, uključujući biljke, žitarice i voće koji su primjereni za lokalne i regionalne uvjete; primjećuje da će sav razvoj na tom području pomoći europskim poljoprivrednicima da poboljšaju količinu i kvalitetu proizvodnje hrane i hrane za životinje;

26. naglašava da Europi treba niz različitih sudionika u sektoru uzgoja biljaka i da bi trebalo većem broju poduzeća i istraživačkih centara omogućiti provođenje istraživačkih projekata i poslovanje u sektoru uzgoja biljaka;

27. smatra da istraživanje uzgoja biljaka, ako će se nastaviti, iziskuje dugoročnu financijsku potporu te da je neodrživa dodjela financijske potpore nekom projektu istraživanja uzgoja biljaka samo za relativno kratko razdoblje budući da je za razvoj nove sorte u prosjeku potrebno deset godina;

28. smatra da je EU, u okviru zajedničke poljoprivredne politike dužna preuzeti odgovornost za suočavanje s budućim izazovima u području poljoprivrede i uzgoja biljaka u Europi; smatra da bi EU trebala imati vodeću ulogu u razvoju održivih tehnika uzgoja biljaka i poticanju istraživanja i prakse u području poljoprivrede i uzgoja biljaka

29. naglašava da bi temeljno istraživanje uzgoja biljaka u Europskoj uniji trebale financirati Europska unija i države članice; smatra kako nije moguće da mala i srednja poduzeća za uzgoj biljaka u EU-u sama financiraju velik dio istraživanja te istodobno budu konkurentna;

30. poziva Komisiju da dodijeli financijska sredstva i stvori koherentnu strukturu za istraživanje i praksu uzgoja biljaka u okviru istraživačkih programa i drugih prikladnih instrumenata politike kako bi se mogla očuvati i razvijati europska raznolikost; smatra da je posebno važno da se istraživačkim projektima da dovoljno vremena i sredstava za postizanje rezultata; naglašava da je također veoma važno da poduzeća za uzgoj biljaka imaju neograničen pristup rezultatima istraživanja, te da mora postojati širok spektar različitih istraživačkih projekata tako da bi neuspjesi imali manji učinak;

31. naglašava činjenicu da će postojati stalna potreba za visoko kvalificiranim djelatnicima kako bi se zadovoljila buduća potražnja u istraživanju uzgoja biljaka, te da bi znanost o biljkama i uzgoj biljaka trebalo dodatno promicati u školama, na sveučilištima te među širom javnošću; osobito ukazuje na uspjeh „Dana očaranosti biljkama“ 18. svibnja;

32. naglašava da bi krajnji cilj zakonodavstva u području uzgoja biljaka trebao biti olakšavanje primjene tehnika uzgoja biljaka i istraživanja u poljoprivredi i uzgoju biljaka; smatra da bi to trebalo dovesti do proizvoda koji su bolje prilagođeni lokalnim klimatskim i zemljopisnim uvjetima, što bi u konačnici vodilo do većih prinosa koji su sigurni za zdravlje ljudi i okoliš;

33. primjećuje da se današnjim zakonodavstvom u području uzgoja biljaka, koje se temelji na tehnici, pokazalo teškim naknadno utvrditi koja je tehnika korištena u vrijeme uzgoja biljaka, što potvrđuje teškoće koje postavljaju zakoni koji se zasnivaju na tehnici;

34. s obzirom na opisane izazove i trenutačno stanje europskog i globalnog sektora uzgoja biljaka, poziva Komisiju da pažljivo ispita i analizira stanje te predloži učinkovite i praktične mjere za suočavanje s ovim golemim izazovima s kojima se suočavaju europski uzgajivači i poljoprivrednici;

35. potiče Komisiju da razvije sveobuhvatnu strategiju o poljoprivrednim ulaganjima, osobito u pogledu uzgoja biljaka; potiče Komisiju da osigura politički okvir kojim se podupire sektor poljoprivrednih ulaganja kao jedno od ključnih područja za razvoj poljoprivredne proizvodnje i održivosti;

36. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

21.1.2014

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

4

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Eric Andrieu, Liam Aylward, José Bové, Luis Manuel Capoulas Santos, Michel Dantin, Albert Deß, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Hynek Fajmon, Iratxe García Pérez, Julie Girling, Martin Häusling, Esther Herranz García, Peter Jahr, Elisabeth Jeggle, Elisabeth Köstinger, George Lyon, Gabriel Mato Adrover, Mairead McGuinness, James Nicholson, Marit Paulsen, Britta Reimers, Giancarlo Scottà, Czesław Adam Siekierski, Alyn Smith, Ewald Stadler, Janusz Wojciechowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Luís Paulo Alves, Pilar Ayuso, Esther de Lange, Christa Klaß, Anthea McIntyre, Petri Sarvamaa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Adam Gierek

(1)

http://www.regjeringen.no/en/dep/lmd/campain/svalbard-global-seed-vault.html?id=462220.

(2)

SL L 268, 18.10.2003., str. 1.

(3)

SL L 193, 20.7.2002., str. 1.

(4)

SL L 193, 20.7.2002., str. 33.

(5)

SL L 268, 18.10.2003., str. 24.

(6)

SL L 227, 1.9.1994., str. 1.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti