IZVJEŠĆE o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014.

29.1.2014 - (2013/2194(INI))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
Izvjestitelj: Sergio Gaetano Cofferati

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014.

(2013/2194(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. studenog 2013. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2014.” (COM(2013)0800) i izvješće Komisije naslovljeno „Jedinstveno tržište za rast i zapošljavanje: analiza ostvarenoga napretka i preostalih zapreka u državama članicama – doprinos godišnjem pregledu rasta 2014.” (COM(2013)0785) te popratnu analizu za to izvješće naslovljenu „Međunarodni vrijednosni lanci unutar i izvan EU-a”,

–   uzimajući u obzir prvo izvješće Komisije od 28. studenog 2012. „Stanje integracije jedinstvenog tržišta 2013. – doprinos godišnjem pregledu rasta 2013.” (COM(2012)0752),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. listopada 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” (COM(2012)0573),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. naslovljenu „Bolje upravljanje za jedinstveno tržište” (COM(2012)0259),

–   uzimajući u obzir radni dokument osoblja Komisije od 24. veljače 2012. naslovljen „Jačanje uspješnosti jedinstvenoga tržišta – godišnja provjera upravljanja za 2011. godinu” (SWD(2012)0025),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. travnja 2011. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu – dvanaest poluga za stimuliranje rasta i jačanje povjerenja: zajedničkim radom do stvaranja novog rasta” (COM(2011)0206),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–   uzimajući u obzir Internetski pregled stanja jedinstvenog tržišta objavljen 4. srpnja 2013.,

–   uzimajući u obzir Pregled stanja unutarnjeg tržišta br. 26 (veljača 2013.),

–   uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 27. i 28. lipnja 2013.,

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća za konkurentnost od 29. i 30. svibnja 2013. o pametnom donošenju propisa,

–   uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 14. i 15. ožujka 2013.,

–   uzimajući u obzir razmatranja Vijeća za konkurentnost od 18. i 19. veljače 2013. o Godišnjem pregledu rasta 2013. i Aktu o jedinstvenom tržištu,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem[1] i naknadni odgovor Komisije usvojen 8. svibnja 2013.,

–   uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 24. i 25. listopada 2013.,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu – sljedeći koraci prema rastu”[2] i naknadni odgovor Komisije usvojen 26. rujna 2012.,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. travnja 2011. o upravljanju i partnerstvu na jedinstvenom tržištu[3],

–   uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A7-0066/2014),

A. budući da je Godišnji pregled rasta 2013. pokrenuo treći ciklus Europskog semestra, uključujući – prvi put – godišnje izvješće o stanju integracije jedinstvenog tržišta;

B.  budući da je učinkovito jedinstveno tržište koje dobro funkcionira, utemeljeno na iznimno konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu, ključno za održiv i uključiv rast;

C. budući da je Parlament zatražio potpuno uključivanje stupa jedinstvenog tržišta u ciklus Europskog semestra;

D. budući da bi bolje upravljanje jedinstvenim tržištem trebalo imati za cilj osigurati bolje i brže prenošenje i provedbu direktiva i uredbi koje se na njega odnose, posebno ako su povezane s utvrđenim ključnim sektorima;

E.  budući da se kvaliteta nacionalnih programa reforme u Europskom semestru uvelike razlikuje u smislu sadržaja, transparentnosti i izvedivosti;

F.  budući da jedinstveno tržište treba smatrati blisko povezanim s drugim područjima horizontalne politike, kao što su zaštita potrošača i radnika, socijalna prava, okoliš i održivi razvoj;

G. budući da Akti o jedinstvenom tržištu I. i II. predstavljaju dobru horizontalnu strategiju koja je odredila konkretne zakonodavne i nezakonodavne mjere koje imaju kapacitet za pokretanje neiskorištenog potencijala rasta i uklanjanje prepreka za jedinstveno tržište;

H. budući da je Komisija utvrdila usluge, financijske usluge, promet, energetski sektor i digitalno tržište kao ključna područja za poboljšanje funkcioniranja i produbljivanje jedinstvenog tržišta; budući da bi metodologiju za definiranje ovih područja trebalo redovito ocjenjivati i revidirati, uzimajući u obzir ciljeve i izgled rasta, kao i kriterije za pružanje potrebne zaštite građana, posebno potrošača, stručnjaka i radnika;

I.   budući da još nismo postigli potpuno funkcionalno jedinstveno digitalno tržište mrežnih i komunikacijskih usluga u Europi; budući da je sloboda kretanja digitalnih usluga i prekogranične e-trgovine danas spriječena rascjepkanim pravilima na nacionalnoj razini; budući da će europska poduzeća i javne službe imati gospodarsku i socijalnu korist zbog uporabe naprednih ICT usluga i aplikacija;

J.   budući da su dostupna i učinkovita europska prometna infrastruktura, ambiciozna europska industrijska politika i stvaranje jedinstvenog energetskog tržišta – s ciljem davanja potpore poslovnoj konkurentnosti EU-a te osiguravanja univerzalnog i cijenom prihvatljivog pristupa energiji za kućanstva i potrošače – temeljni za jedinstveno tržište EU-a; budući da je stoga potrebno definirati prioritetne aktivnosti u tim područjima;

Europski semestar

1.  ponavlja svoj poziv Komisiji da osnaži upravljanje jedinstvenim tržištem uspostavom godišnjeg ciklusa upravljanja jedinstvenim tržištem, kao zasebnog stupa Europskog semestra, koji obuhvaća pregled stanja na unutarnjem tržištu, godišnje izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta kao dijela godišnjeg pregleda rasta, upute Europskog vijeća državama članicama, nacionalne akcijske planove usmjerene na provedbu smjernica o jedinstvenom tržištu i namjenske preporuke za pojedine države; nadalje, poziva Komisiju da u cijelosti vodi računa o ključnim područjima rasta – za koje je utvrđeno da obuhvaćaju uslužni sektor, energetski sektor, sektor prijevoza i jedinstveno digitalno tržište – i mjerama obuhvaćenima Aktom o jedinstvenom tržištu I. i II.;

2.  naglašava potrebu za definiranjem jedinstvenog tržišta kao trećeg stupa Europskog semestra kako bi se obuhvatio jasan niz prioriteta koji se odnose na realno gospodarstvo; vjeruje da je definiranje i postizanje tih prioriteta ključno za poticanje rasta i premošćivanje postojećeg jaza do postizanja ciljeva strategije Europa 2020., istodobno osiguravajući gospodarsku konvergenciju između država članica unutar i izvan područja eura te u središnjim i perifernim područjima EU-a;

3.  podsjeća na svoje mišljenje da je prvo izvješće o stanju integracije jedinstvenog tržišta bilo nedovoljno i nepotpuno; vjeruje stoga da bi buduća izvješća trebala biti jasnija o postojećim nedostacima u određenim državama članicama, ponuditi konkretnije smjernice o mogućim rješenjima i očekivanim koristima te navesti učinkovite poluge za poticanje rasta i konkurentnosti, a time i za otvaranje radnih mjesta, što bi zajedno pružilo konkretan odgovor na postojeću društvenu i gospodarsku krizu;

4.  pozdravlja Komisijino izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta 2014. (COM(2013)0785)) i snažno podupire napore Komisije u daljnjoj integraciji jedinstvenog tržišta u razmatranja Europskog semestra; cijeni činjenicu da izvješće o stanju jedinstvenog tržišta 2014. sadrži niz elemenata koji se osobito odnose na radnje koje su poduzele pojedinačne države članice; smatra, međutim, da izvješću nedostaje kvalitativna ocjena učinkovitosti poduzetih mjera, stvarno postignutog napretka i rezultata politike; poziva na razvijanje analitičkog alata za mjerenje integracije jedinstvenog tržišta unutar okvira stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra u odnosu na preporuke za pojedine države; vjeruje kako bi takav analitički alat mogao dodatno nadopuniti Pregled stanja jedinstvenog tržišta;

5.  vjeruje da je potrebna bolja horizontalna koordinacija i usklađenost u izradi zakonodavnih prijedloga koji se odnose na jedinstveno tržište; vjeruje da bi upravljanje jedinstvenim tržištem trebalo uzeti u obzir potrebe svih dionika te da je nužno snažnije i ranije uključenje socijalnih partnera, civilnog društva i drugih dionika u osmišljavanje, usvajanje, provedbu i praćenje mjera s ciljem poticanja rasta i provedbe prava građana na jedinstvenom tržištu;

6.  naglašava potrebu za sveobuhvatnim savjetovanjem i temeljitim procjenama učinka prije nego što Komisija donese prijedlog; naglašava da prijedlozi Komisije moraju biti u skladu s načelima pametne uredbe i prikladnosti propisa, uključivati procjenu učinka na mala i srednja poduzeća te da ih njezin vlastiti odbor za procjenu učinka mora odobravati; naglašava, nadalje, da procjene učinka moraju ocijeniti učinke novog zakonodavstva na izglede za rast te na konkurentnost Europe;

7.  smatra da bi provedba Europskog semestra trebala biti utemeljena na dubljem demokratskom procesu s većim sudjelovanjem nacionalnih parlamenata uz jačanje ovlasti Europskog parlamenta;

8.  vjeruje da bi preporuke za pojedine države koje se daju u tom procesu trebale uzeti u obzir napredak svake države članice te da nacionalni aranžmani za provedbu zakonodavstva jedinstvenog tržišta ne moraju nužno slijediti univerzalni pristup, nego bi trebali nastojati povećati djelotvornost poduzetih mjera i stvarno postignutih rezultata politike;

9.  traži da predstojeće preporuke za pojedinu državu u ciklusu Europskog semestra za 2014. odražavaju zaključke izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta na mnogo snažniji i stroži način nego preporuke za pojedinu državu za 2013.;

10. zauzima stajalište da bi treći stup Europskog semestra, posvećen integraciji jedinstvenog tržišta, trebao biti usmjeren na utvrđivanje prioritetnih politika i mjera za poticanje i oživljavanje realnog gospodarstva; smatra da će se taj cilj učinkovito postići samo ako ga sve institucije EU-a dosljedno dijele i podupiru; potiče stoga usmjerenu organizaciju rada Vijeća za konkurentnost kako bi ono izričito bilo posvećeno pružanju mjerodavnih prioriteta realnom gospodarstvu u Europski semestar;

Ključni sektori

11. smatra da ključni sektori koje je utvrdila Komisija – usluge, financijske usluge, promet, energetski sektor i digitalno tržište – ostaju presudni za potpunu integraciju jedinstvenog tržišta; smatra, nadalje, da bi radi ostvarivanja obnovljenog rasta, ponovno pokretanje dosljedne i integrirane industrijske politike koja je usmjerena na te sektore također trebalo uključivati napore za jačanje zaštite prava građana – uključujući ona potrošača i radnika – te model konkurentnosti utemeljen na znanju i inovacijama kroz poticaje EU-a kako bi se povećala ulaganja i pristup financiranju, istraživanje i razvoj te potpora višem obrazovanju;

12. potiče Komisiju da izradi istinsku europsku industrijsku politiku; vjeruje da reindustrijalizacija treba biti međusektorski prioritet za Uniju; smatra da bi ova nova industrijska politika trebala uključivati provedbu pravila jedinstvenog tržišta, holističku strategiju za vanjsku dimenziju jedinstvenog tržišta s posebnim naglaskom na koherentne politike za zaštitu potrošača te poboljšani pristup kapitalu i infrastrukturi s ciljem povećanja konkurentnosti tvrtki i omogućivanja njihova pristupa tržištima diljem svijeta;

13. naglašava da uklanjanjem prepreka slobodnom kretanju osoba, robe, usluga i kapitala jedinstveno tržište omogućuje poduzećima rad na širem području, čime se poboljšava njihova mogućnost inovacija, ulaganja, povećanja produktivnosti i stvaranja radnih mjesta;

14. poziva Komisiju da predstavi detaljan akcijski plan mjera kojima bi se ostvarilo potpuno integrirano i međusobno povezano jedinstveno tržište energije; naglašava potrebu da se potrošačima osiguraju transparentne i usporedive cijene energije, uz istodobno osiguranu zaštitu potrošača, uključujući ranjive potrošače; ističe potrebu za znatnim ulaganjem u energetsku infrastrukturu te smatra kako svi sektori komunalnih usluga moraju pratiti napredak u energetskom sektoru;

15. naglašava da je unapređenje infrastrukture – posebno prekograničnih veza i interoperabilnosti – ključno za osiguravanje učinkovitog funkcioniranja jedinstvenog tržišta; vjeruje da je jedinstven, međusobno povezan i učinkovit europski prometni sustav ključan za slobodno kretanje roba, osoba i usluga unutar jedinstvenog tržišta; vjeruje da su daljnja ulaganja važna za postizanje ovih ciljeva te ponavlja da bi za ove projekte trebalo uspostaviti širok raspon financijskih instrumenata;

16. naglašava da dosljedna provedba postojećeg zakonodavstva i daljnjih prijedloga Komisije o digitalnim uslugama mogu Europi pomoći u potpunoj uporabi jedinstvenog tržišta; poziva na politiku digitalnog jedinstvenog tržišta koja internetske usluge u Europi čini konkurentnijima, dostupnijima preko granica te transparentnijima, pri čemu pruža visok stupanj dostupnosti i zaštite potrošača; naglašava važnost usmjerenih ulaganja te primjećuje da će rad na prijedlogu Povezani kontinent pridonijeti smanjivanju razlika u cijenama među državama članicama poticanjem konkurencije u telekomunikacijskom sektoru;

17. poziva na ambicioznu provedbu Strategije zaštite potrošača, uključujući zakonodavne i programske mjere, s ciljem jačanja zaštite potrošača i povjerenja u jedinstveno tržište, davanja ovlasti potrošačima, poticanja odgovornog ponašanja prosječnog potrošača i povećanja zaštite ranjivih potrošača;

18. zauzima stajalište da bi lakši pristup financiranju MSP-ova pomogao u slabljenju ograničenja likvidnosti i povećao radni kapital MSP-ova; pozdravlja činjenicu da, među prioritetima koje je Komisija odredila u Godišnjoj anketi rasta 2014. i izvješću o integraciji jedinstvenog tržišta, razvoj oblika alternativnog financiranja za male i srednje poduzetnike zauzima važno mjesto; snažno podupire cilj razvijanja posebnih obveznica i burze namijenjene MSP-ovima te poziva Komisiju i države članice da poduzmu praktične radnje u ostvarivanju ovog cilja; nadalje, podupire inicijative poduzete na razini EU-a za nadopunjavanje nacionalnih napora za povećanje mikrokredita i poticanje socijalnog poduzetništva, uključujući potporu razvojnih banaka koje pružaju zajmove po nižim cijenama nego komercijalne banke; napominje posebnu važnost potpore malim i srednjim poduzećima kroz programe COSME i Obzor 2020.;

19. ističe važnost prepreka funkcioniranju jedinstvenog tržišta koje uzrokuje rascjepkanost usluga maloprodajnog financijskog tržišta, kako je istaknula Komisija u izvješću o integraciji jedinstvenog tržišta, osobito u odnosu na iznimno neujednačene kamatne stope za zajmove koje imaju snažan učinak na potrošače, kućanstva i male i srednje poduzetnike; uvjeren je da te razlike otežavaju učinkovit pristup financiranju i imaju negativan učinak na stvarno gospodarstvo; zabrinut je zbog negativne procjene potrošača u odnosu na rascjepkanost i loše rezultate maloprodajnih financijskih usluga, posebno s obzirom na bankovne račune, hipoteke, privatne mirovine i vrijednosne papire;

20. vjeruje da bi uredba o financijskim uslugama trebala pružiti bolje informacije, poboljšanu zaštitu i učinkovitu pravnu zaštitu za potrošače; naglašava potrebu za brzim i pozitivnim završetkom rada na zakonodavnim prijedlozima o potrošačkom i maloprodajnom tržištu financijskih usluga, posebno o usporedivosti naknada za račun za obavljanje platnog prometa, promjenu računa za obavljanje platnog prometa te pristup računima za obavljanje platnog prometa s osnovnim značajkama; zauzima stajalište da bi trebalo iznijeti daljnje prijedloge, poput posebnog režima nesolventnosti potrošača za poboljšanje trenutačnih fragmentiranih i neprikladnih aranžmana, kako bi se potaklo sigurno ulaganje privatnih ušteđevina u realno gospodarstvo;

21. žali što unatoč snažnim dokazima da je unutarnje tržište važno za prevladavanje krize, slobodno kretanje građana, posebno radnika i stručnjaka, u Europi nije dovršeno te da su potrebne snažnije mjere kako bi se uklonile preostale prepreke i potaknuo rast te jamčila prava građana i radnika; naglašava potrebu za uravnoteženim razvojem unutarnjeg tržišta, utemeljenom na punoj primjeni ekonomskih sloboda u skladu s društvenom tržišnom ekonomijom;

22. podsjeća da je ciklička metoda podnošenja Akata o jedinstvenom tržištu omogućila utvrđivanje i redovite rasprave o prioritetima za razvoj jedinstvenog tržišta; smatra da bi tu metodu trebalo unaprijediti i dalje razviti;

23. pozdravlja paket zakonodavnih prijedloga za uredbu o sigurnost proizvoda i nadzoru tržišta te za otkrivanje nefinancijskih i drugih podataka velikih poduzeća i grupa; vjeruje da te inicijative mogu unaprijediti prava potrošača, bolje jamčiti zdravlje i sigurnost potrošača, olakšati trgovinu robama i uslugama te potaknuti novi model konkurentnosti; stoga poziva Komisiju na usku suradnju s Parlamentom i Vijećem kako bi se zaključak donio u razumnom roku;

24. podvlači važnosti postignutih političkih dogovora o reformama Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija, paketa o javnoj nabavi i koncesijama, Direktive o alternativnom rješavanju sporova te Direktive o internetskom rješavanju sporova; potiče, stoga, Komisiju i države članice da započnu brzu i sveobuhvatnu provedbu svih novih odredbi;

25. naglašava potrebu za ispravnim prijenosom zakona o javnoj nabavi i koncesijama; naglašava važnost javne nabave kao glavnog pokretača rasta, posebno za mala i srednja poduzeća; zauzima stajalište da provedba ove reforme pruža veliku priliku za modernizaciju javne uprave strateškom uporabom javne nabave u smislu inovacija i održivosti te poboljšanja kvalitete i djelotvornosti javne potrošnje kao odgovor na posebne zahtjeve lokalnih i nacionalnih vlada; smatra da su to ključni činitelji u uspješnoj provedbi pravila u vezi s javnom nabavom i koncesijama;

26. vjeruje da su, posebno u borbi protiv nezaposlenosti mladih, nova pravila koja se odnose na profesionalne kvalifikacije (donesena u studenome 2013. te kojima se izmjenjuju i dopunjuju Direktiva 2005/36/EZ te Uredba IMI) važan korak prema poboljšanju slobodnog kretanja radnika i profesionalaca, predviđajući visok zajednički standard obuke i poticanje uporabe Europske profesionalne iskaznice; naglašava kako je cjelovita i ispravna provedba Direktive o priznavanju profesionalnih kvalifikacija (te Direktive o uslugama) ključan pokretač gospodarskog rasta EU-a; vjeruje da je istodobno potrebna reforma reguliranih profesija radi pružanja boljeg pristupa mladim ljudima ovim profesijama i stvaranja dinamičnijeg tržišta koje potrošačima nudi odgovarajuća jamstva;

Instrumenti upravljanja

27. prima na znanje odgovor Komisije na Rezoluciju Parlamenta od 7. veljače 2013. u odnosu na pravnu osnovu traženog zakonodavnog prijedloga koji bi sadržavao elemente navedene u toj Rezoluciji; smatra da sadržaj posebnih preporuka koje su u njemu navedene i dalje sadrži vrijedne ideje za poboljšano upravljanje jedinstvenim tržištem;

28. primjećuje prilagođenu strukturu drugog izdanja izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta (COM(2013)0785)); pozdravlja činjenicu da je Komisija time također odgovorila na zahtjeve koje je Parlament iznio u svojoj rezoluciji od 7. veljače 2013.; primjećuje da su određene mjere utvrđene u toj rezoluciji već dovele do poboljšane provedbe i primjene prava EU-a, uključujući strožu uporabu projekta EU Pilot;

29. pozdravlja uspostavu Internetskog pregleda stanja na jedinstvenom tržištu, posebice njegov vizualan i informativan način predstavljanja uspješnosti država članica u odnosu na zakonodavstvo EU-a mjerodavno za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; smatra da bi Internetski pregled, ako mu je svrha olakšati razumijevanje ciklusa jedinstvenog tržišta za sve europske građane i njihove potencijalne uloge u njemu, trebao biti dostupan na svim jezicima Unije;

30. smatra da bi trebalo uložiti napor u transparentniju provedbu i jedinstvenu primjenu zakonodavstva Unije u državama članicama; napominje da su rokovi za prijenos u prosjeku premašeni za devet mjeseci, s time da raste broj direktiva čiji prijenos kasni dvije ili više godina; smatra da bi svaku direktivu trebalo prenijeti na dosljedan način te da bi trebalo donijeti sve mjere za prijenos radi prikaza postignutih kompromisa na razini Unije;

31. međutim, smatra da isključivo kvantitativna statistika o provedbi zakonodavstva o jedinstvenom tržištu nije dovoljna te da je potrebno usredotočiti se na kvalitetu načina provedbe zakonodavstva u državama članicama na osnovi posebnih ključnih pokazatelja za sektore jedinstvenog tržišta razvijenih na europskoj razini;

32. pozdravlja izvješće naslovljeno „Međunarodni vrijednosni lanci unutar i izvan EU-a” kao pozitivan primjer uporabe posebnih pokazatelja kako bi se procijenila integracija jedinstvenog tržišta s posebnom pozornošću posvećenom širenju proizvodnih sustava u EU-u; smatra da će podupiranje daljnjih inicijativa za razvijanje prekograničnih lanaca opskrbe potaknuti uklanjanje dugotrajnih prepreka dovršavanju jedinstvenog tržišta te da može pomoći u poboljšavanju produktivnosti i konkurentnosti europskih tvrtki u okvirima svjetskog gospodarstva;

33. pozdravlja poboljšanu razinu prosječnog nedostatka prijenosa, koji je sada pao na 0,6 %; naglašava da čak i vrlo mali nedostatak na važnom području politike može imati iznimno štetan učinak na prilike potrošača i poduzeća, a time i na cjelokupno europsko gospodarstvo;

34. žali zbog prosječnog trajanja postupaka zbog povrede pravila, pogotovo zbog činjenice da slučajevi koji se bave uslugama traju najdulje (prosječno 49,8 mjeseci); smatra da su postupci zbog povrede pravila brzo otkrili brojna ograničenja u pogledu brzog rješavanja i ispravljanja nedostataka provedbe i primjene odredbi jedinstvenog tržišta; poziva države članice da učinkovitije surađuju s Komisijom u bržem rješavanju slučajeva te poziva Komisiju da provede daljnje „čišćenje” nacionalnih mjera štetnih za jedinstveno tržište;

35. zauzima stajalište da bi postupke zbog povrede pravila trebalo smatrati posljednjim izborom i koristiti se njima tek nakon pokušaja koordinacije i ispravljanja stanja te da bi Komisija stoga trebala promicati uporabu projekta EU Pilot i drugih postupaka prije pokretanja postupka protiv države članice pred Sudom Europske unije; nadalje, ustraje u tome da bi se trebao poduzeti svaki napor prema djelotvornijoj uporabi postupaka zbog povrede odredbi zakona Unije na području jedinstvenog tržišta te da bi države članice i Europsko vijeće trebali nastaviti daljnji razvoj postupaka zbog povrede pravila u okviru budućih revizija UFEU-a;

36. podupire aktivnosti Komisije za poboljšanje suradnje nacionalnih tijela u vezi s funkcioniranjem jedinstvenog tržišta; slaže se da bi trajan mehanizam informacijske tehnologije koji bi olakšavao razmjenu relevantnih informacija mogao znatno poboljšati stanje s obzirom na to da sastanak skupine nacionalnih stručnjaka nekoliko puta godišnje nije baš prikladan način za bavljenje pitanjem od tolike važnosti;

37. ponavlja važnost pravilnog funkcioniranja Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI), kojem je nedavno pružena prikladna regulatorna osnova i trenutačno se širi radi uključivanja novih područja politika i sektora; poziva Komisiju da obavijesti Parlament o radu alata za strojno prevođenje koji je predstavljen radi olakšavanja komunikacije između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela;

38. poziva države članice da u cijelosti provedu mjere predviđene Digitalnom agendom te pojačaju napore u modernizaciji javne uprave – u najmanju ruku brzom provedbom mjera povezanih s e-vladom, e-zdravljem, e-izdavanjem računa i e-javnom nabavom – s ciljem pružanja brojnijih i boljih digitalnih usluga građanima i poduzećima diljem Europe te radi smanjenja troškova i poboljšanja učinkovitosti javnog sektora;

39. primjećuje da se i dalje premalo upotrebljava mreža za rješavanje problema SOLVIT; poziva države članice da osiguraju da se za mrežu SOLVIT i jedinstvene kontaktne točke osiguraju odgovarajuća sredstva, kako se zahtijeva Direktivom o uslugama; jednako poziva Komisiju i države članice da poduzmu daljnje korake za širenje informacija o dostupnosti tih instrumenata među tvrtkama i poduzetnicima; osim toga, smatra da bi države članice trebale pokrenuti intenzivniju i širu razmjenu najboljih praksi;

40. bilježi stalan porast korištenja portalima Your Europe i Your Europe Advice, koji bi trebali pružiti potrebne informacije svima koji se kreću po Europskoj uniji;

41. pozdravlja Mjesec jedinstvenog tržišta, koji je između 23. rujna i 23. listopada 2013. okupio građane iz cijele Europe, donositelje politika, stručnjake i vođe EU-a da u internetskoj raspravi te u sklopu povezanih nacionalnih događanja raspravljaju o dosadašnjem napretku, izazovima koji ostaju i idejama za budućnost jedinstvenog tržišta te poziva Komisiju da napravi dobru inventuru zabrinutosti i prijedloga koje su sudionici iznijeli; poziva Komisiju da ocijeni format i učinkovitost izvedbe manifestacije 2013. godine, uključujući njezinu sposobnost da dopre do građana, poduzeća i potrošača te im pruži pravu priliku da pomognu oblikovati jedinstveno tržište;

°

°         °

42. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Europskom Vijeću te parlamentima i vladama država članica.

• [1]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0054.
• [2]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0258.
• [3]  SL C 296 E, 2.10.2012., str. 51.

OBRAZLOŽENJE

Upravljanje jedinstvenim tržištem pitanje je od strukturne važnosti i nalazi se na vrhu političkog programa zahvaljujući brojnim inicijativama Europske komisije i Europskog parlamenta, kao i uz jasnu potporu Europskog vijeća.

Komunikacija Komisije od 8. lipnja 2012. o boljem upravljanju za jedinstveno tržište zatražila je obnovljeno opredjeljenje za to da jedinstveno tržište učinkovito pridonese rastu i donese konkretne rezultate za europske građane, potrošače i poduzeća. To je ponovno istaknuto u godišnjem pregledu rasta 2013. i pratećem Izvješću o stanju integracije jedinstvenog tržišta 2013., koje je pozvalo na jačanje napora radi osiguravanja bolje primjene i provedbe već uspostavljenih pravila.

Radi postizanja tog cilja te slijedeći poseban zahtjev za „inicijativu predanog rasta [koja] bi pridonijela namjenskim preporukama za pojedine države, koje uzimaju u obzir stanje provedbe jedinstvenog tržišta navedeno u Rezoluciji „Akt o jedinstvenom tržištu: daljnji koraci za rast”, koju je Parlament donio 14. lipnja 2012., Odbor IMCO-a izradio je nacrt zakonodavnog samoinicijativnog izvješća s ciljem jačanja upravljanja jedinstvenim tržištem radi poboljšanja njegova funkcioniranja te pružanja doprinosa napretku gospodarskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta u Europi. Rezolucija s posebnim preporukama Komisije donesena je na sjednici 7. veljače 2013.

Europsko vijeće naglasilo je na svom sastanku 14. i 15. ožujka 2013. da „jedinstveno tržište nastavlja biti glavni pokretač rasta i novih radnih mjesta” te je obećalo „sva ta pitanja [povezana s preporukama iz izvješća Komisije o stanju integracije jedinstvenog tržišta, kao i s prijedlozima iz Akta o jedinstvenom tržištu I. i II. te s provedbom zakonodavstva o jedinstvenom tržištu] redovito pregledavati”.

Trenutačno izvješće ima za cilj održati potrebnu pozornost na načinu funkcioniranja jedinstvenog tržišta u Europskoj uniji, uz komentare povezane s prethodno formuliranim preporukama (posebice u Schwabovu izvješću), ažurirano stajalište u vezi sa sadržajem sljedećega godišnjeg pregleda rasta te prioritetnim aktivnostima na nacionalnoj i europskoj razini, kao i nedavne napore koje je uložila Komisija u odnosu na mnoštvo instrumenata upravljanja jedinstvenim tržištem.

Europski semestar

Jačanje upravljanja jedinstvenim tržištem snažno je povezano s konkretnim mogućnostima uspostavljanja namjenskog stupa Europskog semestra. Izvjestitelj smatra da bi koordinaciju gospodarskih politika i politika zapošljavanja trebalo dovršiti temeljnim dijelom koji obuhvaća sve moguće poluge za poticanje realnog gospodarstva koje bi u suprotnom mogle ostati izvan cjelokupne koordinacije Europskog semestra.

Godišnji pregled rasta 2013. mogao bi se smatrati prvim korakom u tom smjeru, uključujući prvi put Godišnje izvješće o integraciji jedinstvenog tržišta. Predstavljanje paketa godišnjeg pregleda rasta 2014., koji se očekuje u studenom, bit će temeljna uputa koju će trebati unijeti u to izvješće kao ključni element ciklusa Europskog semestra te dopuniti prikladnim komentarima i prijedlozima Parlamenta.

Izvješće o stanju integracije jedinstvenog tržišta koje prati paket godišnjeg pregleda rasta upozorit će na probleme i nedostatke; međutim, trebalo bi obuhvatiti i jasan komplet prioriteta povezanih s realnim gospodarstvom i usmjeriti na učinkovite poluge za poticanje rasta i konkurentnosti.

Izvjestitelj je također uvjeren da bi se koordinacija prioriteta jedinstvenog tržišta u kontekstu Europskog semestra trebala temeljiti na dubljem demokratskom procesu s punim uključivanjem nacionalnih parlamenata, poštovanju nadležnosti Europskog parlamenta i pružanju prikladnog prostora socijalnim partnerima i svim drugim dionicima.

Ključni sektori

U svojoj komunikaciji o boljem upravljanju za jedinstveno tržište Komisija je metodologijom koju je potrebno redovito ocjenjivati i revidirati utvrdila ključna područja za poboljšanje funkcioniranja i produbljivanja jedinstvenog tržišta: tržište usluga, financijskih usluga, prijevoza, energije i digitalno tržište. Izvjestitelj vjeruje da su to i dalje prioritetna područja te da bi trebalo ponovno pokrenuti napore u vezi s koordinacijom. Također smatra da bi ih trebalo obogatiti i kombinirati s drugim aspektima strogo povezanima s politikama jedinstvenog tržišta za koje je potrebno iznijeti druge mjere i prijedloge.

Nužna je dosljedna i integrirana industrijska politika radi oporavka europskih gospodarstava i izgradnje stabilnog puta izlaska iz krize. Bolja zaštita građanskih prava, i potrošačkih i radničkih, temeljna je za jačanje povjerenja u jedinstveno tržište i poticanje odgovornog ponašanja. Koordinacija politika jedinstvenog tržišta trebala bi za cilj imati ponovno otkrivanje novog modela konkurentnosti utemeljenog na znanju i inovacijama, za koji je potrebno poboljšati ulaganje u obrazovanje i istraživanje.

Način na koji su bili uvedeni i raspravljeni prijedlozi Akta o jedinstvenom tržištu I. i II. dobar je primjer i trebalo bi ga dalje poboljšati i razvijati. Ovo izvješće pruža priliku za donošenje procjene trenutačnog stanja najvažnijih prijedloga s obzirom na to da im je dodijeljena važna uloga u funkcioniranju jedinstvenog tržišta.

Instrumenti upravljanja

Slijedeći izvješće „Provjera upravljanja” iz veljače 2012., koje je predstavilo integrirani pogled na različite alate jedinstvenog tržišta kao na dijelove „ciklusa upravljanja”, te 15. pregled stanja jedinstvenog tržišta, objavljen u veljači 2013., koji tradicionalno pruža procjenu uspješnosti država članica u provedbi zakonodavstva o jedinstvenom tržištu, Komisija je u lipnju 2013. predstavila Internetski pregled stanja na jedinstvenom tržištu, čija je svrha osigurati dosljedno izvješćivanje, analizirati slabosti i prednosti te pružiti različite poticaje za poboljšanje.

Internetski pregled usredotočen je na ciklus upravljanja jedinstvenim tržištem te pruža pregled uspješnosti država članica, povratne informacije koje obuhvaćaju posebne priče o uspjehu te najbolje prakse iz različitih zemalja te također prepoznaje probleme građana i poduzeća. Alati upravljanja koji su upotrijebljeni kao pokazatelji uključuju razinu prijenosa zakonodavstva EU-a, broj prekršajnih postupaka, uspostavljanje jedinstvenih točaka za kontakt koje zahtijeva Direktiva o uslugama, funkcioniranje Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta, upravljanje SOLVIT-om te korištenje portalom Your Europe.

Izvjestitelj želi iznijeti osnovne napomene u vezi s ciklusom upravljanja jedinstvenim tržištem i njegovim komponentama, imajući također na umu činjenicu da se na SOLVIT-u trenutačno priprema zasebno samoinicijativno izvješće kao odgovor na zasebnu preporuku Komisije i na Akcijski plan Your Europe. Uz to, nakon zaključka Mjeseca jedinstvenog tržišta, koji je nastavak Foruma jedinstvenog tržišta koji je inicirao Europski parlament, izvjestitelj je u obliku zasebnih izmjena iznio dodatne komentare u vezi s njegovom strukturom i rezultatima.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	23.1.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	34 1 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Claudette Abela Baldacchino, Pablo Arias Echeverría, Adam Bielan, Preslav Borissov, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Christian Engström, Vicente Miguel Garcés Ramón, Evelyne Gebhardt, Małgorzata Handzlik, Malcolm Harbour, Eduard-Raul Hellvig, Sandra Kalniete, Toine Manders, Hans-Peter Mayer, Sirpa Pietikäinen, Zuzana Roithová, Heide Rühle, Andreas Schwab, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Emilie Turunen, Bernadette Vergnaud, Barbara Weiler
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Regina Bastos, María Irigoyen Pérez, Morten Løkkegaard, Emma McClarkin, Tadeusz Ross, Marc Tarabella, Patricia van der Kammen, Sabine Verheyen, Josef Weidenholzer
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.	Vital Moreira, Oreste Rossi