IZVJEŠĆE Kako Europska unija može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?
12.2.2014 - (2013/2176(INI))
Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja
Izvjestiteljica: Anthea McIntyre
Izvjestiteljica za mišljenje (*):
Josefa Andrés Barea, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku
(*) Pridruženi odbor – članak 50. Poslovnika
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
Kako Europska unija može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),
– uzimajući u obzir Akt o malom poduzetništvu (COM(2008)0394),
– uzimajući u obzir rad Komisijine skupine neovisnih zainteresiranih strana na visokoj razini o administrativnim teretima,
– uzimajući u obzir izvješće Komisije „Smanjenje regulatornog opterećenja za MSP-e – prilagođavanje propisa EU-a potrebama mikropoduzeća” COM(2011)0803),
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o prikladnosti propisa EU-a (COM(2013)0685),
– uzimajući u obzir Akcijski plan za poduzetništvo do 2020. Komisije,
– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije „Akcijski plan za poboljšanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzetništva” (COM(2011)0870),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2013. o poboljšanju pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća[1],
– uzimajući u obzir Direktivu o borbi protiv kašnjenja u plaćanju (Direktiva 2000/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća),
– uzimajući u obzir anketu koju je provelo Vijeće europskih poslodavaca u metalskoj industriji, inženjerstvu i novim tehnologijama (CEEMET) pod naslovom „Fleksibilni ugovori o zapošljavanju kao odgovor na promjenjive tržišne okolnosti i ispunjavanje potreba zaposlenika”,[2]
– uzimajući u obzir novi Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) koji će, između ostaloga, produljiti potporu izdavateljima mikrokredita u sklopu postojećeg Europskog mikrofinancijskog instrumenta Progress,
– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz siječnja 2013. naslovljeno „Rođeni u globalnom okruženju: potencijal za otvaranje radnih mjesta u novim međunarodnim poduzećima”,
– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2013. naslovljeno „Javna politika i potpora restrukturiranju MSP-ova”,
– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2010. naslovljeno „Mjere za stvaranje radnih mjesta”,
– uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za regionalni razvoj (A7-0101/2014),
A. budući da se vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća u Europi razlikuje među državama članicama i kreće se od 4 do 40 dana što može utjecati na stvaranje radnih mjesta;
B. budući da je ustanovljeno da različiti čimbenici uključujući stroža pravila tržišta rada u nekim državama članicama imaju negativan utjecaj na stvaranje radnih mjesta, dok kombinacija fleksibilnosti i sigurnosti radnog mjesta može osigurati mnogo povoljniji okvir;
C. budući da jedinstveno tržište i potencijal europskih ljudskih resursa mogu imati ključnu ulogu u postizanju ciljeva strategije Europa 2020. povezanih sa zapošljavanjem;
D. budući da su MSP-i okosnica gospodarstva EU-a i imaju veliki potencijal za stvaranje radnih mjesta s obzirom na to da su zaslužni za 85 % novih radnih mjesta;
E. budući da 20,7 milijuna MSP-a čini više od 67 % radnih mjesta u privatnom sektoru u EU-u, a mikropoduzeća čine 30 %;
F. budući da trošak usklađivanja s regulatornim obvezama po zaposleniku za MSP-ove može biti i do deset puta veći nego za velika poduzeća (COM(2011) 0803);
G. budući da se zbog financijske krize i kreditne krize koja je nastala uslijed krize MSP-i suočavaju s iznimno visokim troškovima kredita i smanjenom dostupnošću kredita; budući da prema Institutu za međunarodne financije manja poduzeća u perifernim državama članicama plaćaju od 4 do 6 postotnih bodova više za kredite banaka nego srodna poduzeća u središnjoj Europi, zbog čega su u znatno nepovoljnijem položaju i čime se ograničavaju izgledi za gospodarsku obnovu i neto stvaranje novih radnih mjesta u regiji;
H. budući da su tržišta korporativnih obveznica, dionica i sekuritizacije i dalje relativno nerazvijena u usporedbi s drugim gospodarstvima, a nebankovno financiranje i dalje uglavnom nedostupno MSP-ima, čime se ugrožava njihov potencijal za rast i stvaranje novih radnih mjesta;
I. budući da je djelotvorno pružanje usluga ključno za budući rast, inovacije i stvaranje novih radnih mjesta;
J. budući da su naši mladi većinom izolirani s tržišta rada, a njihove su vještine neiskorištene jer se bore za potplaćena radna mjesta i rad na određeno vrijeme, unatoč tome što imamo najobrazovaniju generaciju mladih u povijesti Europe te što su države članice uložile ogromne iznose u njihovo obrazovanje i osposobljavanje;
K. budući da je Europski socijalni fond imao važnu ulogu u pomaganju državama članicama u pružanju prilika i osposobljavanju nezaposlenih kako bi se vratili na tržište rada;
L. budući da je stopa nezaposlenosti za mlade Europljane između 15 i 24 godine (1524) dosegla neodrživu razinu od 23 %, a u državama članicama koje je kriza najviše pogodila premašila je 50 %; budući da ta masovna nezaposlenost mladih dovodi do velikog odljeva mozgova te značajno umanjuje našu sposobnost za održivi rast u budućnosti;
M. budući da EU-u prijeti „rast bez stvaranja novih radnih mjesta”, koji će dodatno naštetiti socijalnoj i gospodarskoj strukturi naših društava te dugoročnim izgledima za ravnopravnu konkurentnost EU-a unutar globaliziranoga gospodarstva temeljenog na znanju;
Stvaranje radnih mjesta
1. zabrinut je zbog troškova, složenosti i vremena uloženog u osnivanje poduzeća u nekim dijelovima Europske unije jer sve to može negativno utjecati na buduće stvaranje radnih mjesta; vjeruje da, ako EU želi poboljšati svoju konkurentnosti i stvoriti više radnih mjesta, države članice moraju pojednostaviti i ubrzati taj postupak, ponuditi odgovarajuću pomoć i podržati mjere te smanjiti troškove povezane s njim;
2. napominje da mlada poduzeća koja se nakon osnivanja brzo i intenzivno prošire u međunarodno okruženje pokazuju obećavajući doprinos gospodarstvu time što sama stvaraju inovacije, potiču inovacije u drugim poduzećima, uključuju se u međunarodne opskrbne lance te stvaraju održiva i kvalitetna radna mjesta; napominje, međutim, da se ta poduzeća u fazi osnivanja suočavaju s velikim izazovima koje treba brzo savladati dok istovremeno imaju nisku razinu kapitala te bi im stoga od koristi bile jeftine, jednostavne i brze procedure osnivanja;
3. primjećuje da su globalni trendovi donijeli pritisak konkurentnosti, ali i prilike za poduzeća; naglašava potrebu da države članice postave pravilni regulatorni i porezni okvir kako bi potaknule stvaranje radnih mjesta, a pritom osigurale sigurno radno okružje;
4. vjeruje da se za stvaranje pogodnijeg okruženja u svrhu otvaranja radnih mjesta države članice moraju, po potrebi uz potporu Unije, uspostaviti reforme potrebne koje će obuhvatiti sljedeće čimbenike: vještine, razine kvalifikacije, poduzetništvo, utjecaj demografskih promjena, pristup tržištu, financije, tržište rada, prava na radnome mjestu, administrativni troškovi i bolji propisi;
5. naglašava važnost istraživanja i inovacija za poboljšanje konkurentnosti, produktivnosti, održivosti i potencijala stvaranja radnih mjesta europskih malih i srednjih poduzeća te primjećuje znatnu usredotočenost programa Obzor 2020. i EIT-a na stvaranje i podupiranje inovativnih malih i srednjih poduzeća s visokim rastom;
6. naglašava mogućnost zapošljavanja u zelenoj ekonomiji što bi prema procjenama Komisije samo u sektorima energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora do 2020. moglo stvoriti 5 milijuna radnih mjesta, pod uvjetom da se provedu ambiciozne klimatske i energetske politike; poziva države članice da osiguraju dovoljan stupanj ulaganja u te sektore, predvide buduće vještine radnika te jamče kvalitetu „zelenih radnih mjesta”;
7. napominje važnu ulogu sporazuma EU-a o slobodnog trgovini u stvaranju i održavanju ulaganja i radnih mjesta u državama članicama EU-a;
8. zauzima stajalište da postupan razvoj i produbljivanje unutarnjeg tržišta EU-a otvaraju mnoge znatne nove prilike za poduzeća svih veličina, što jasno odražava nužnost fleksibilnih okvirnih odredbi za promicanje poduzetništva i samozapošljavanja, dok je za njegovo neometano funkcioniranje potreban paket minimalnih regulatornih standarda, osobito u vezi s javnim zdravljem i sigurnošću, zdravljem i sigurnošću na radnom mjestu, sigurnošću hrane i zaštitom okoliša;
Vještine
9. smatra da je EU suočen s ozbiljnim nedostatkom vještina i njihovim nesukladnostima u nekim područjima i sektorima, što sprječava gospodarski rast i ostvarenje strategije Europa 2020.; napominje da u EU-u postoji više od 1,85 milijuna nepopunjenih radnih mjesta; zabrinut je zbog najnovijih rezultata istraživanja vještina odraslih (PIAAC) koje provodi OECD uz potporu Glavne uprave Komisije za obrazovanje i kulturu, koji su pokazali da 20 % radno sposobnog stanovništva EU-a ima slabo razvijene pismenost i vještinu računanja te da 25 % odraslih ne vlada vještinama za učinkovitu uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija;
10. primjećuje trend stručnih radnih mjesta, u skladu s kojim će gotovo 90 % očekivanih novih radnih mjesta do 2020., stvorenih ili oslobođenih, zahtijevati srednju ili visoku stručnost;
11. vjeruje da bi aktivna politika za promicanje stručnog osposobljavanja i daljnjeg obučavanja radnika, trajne obuke, partnerstva škola i poduzeća i stažiranja mogla omogućiti bolju usklađenost vještina koje traže poduzeća;
12. prepoznaje, s obzirom na manjak kvalificirane radne snage, prednosti koje cjeloživotno učenje i slobodno kretanje radnika u EU-u mogu ponuditi u rješavanju potražnje radne snage;
13. naglašava da, pored izvrsnosti, inovacije i ljudskih resursa koji čine komparativne prednosti Unije, smanjenje ulaganja u istraživanje, obrazovanje i osposobljavanje zajedno s osobito visokim stopama nezaposlenosti u pojedinačnim državama članicama u eurozoni prisiljava mnoge Europljane da potraže zaposlenje na drugim tržištima rada; naglašava da je odljev mozgova najveća prepreka rastu, većoj konkurentnosti Unije i mjerama za promicanje poduzetništva;
14. vjeruje da bi se obrazovni sustav i sustav stručnog osposobljavanja nekih država članica trebao bolje prilagoditi potrebama poduzeća kad je riječ o vještinama i s njima se uskladiti; zabrinuto primjećuje da će 2015. procijenjeni nedostatak kvalificiranog osoblja u području informacijske i komunikacijske tehnologije u EU-u porasti između 384 000 i 700 000 te da ponuda tzv. STEM vještina (znanstvenih, tehnoloških, inženjerskih i matematičkih) neće biti dovoljna za sve veće potrebe poduzeća u nadolazećim godinama, a opadanje udjela žena u tim područjima ne rješava se na pravi način; zalaže se za poticanje država članica na uspostavu dvostrukih obrazovnih sustava s težnjom na STEM predmetima (znanost, tehnologija, inženjering, matematika) te na promicanje ponovno obučavanje i daljnje usavršavanje radnika, posebno onih sa slabim ili zastarjelim vještinama;
15. naglašava značenje dvostrukog sustava obrazovanja, s naglaskom na STEM predmete i kombinaciju prakse u strukovnim školama i pripravništva u poduzećima budući da se to pokazalo najučinkovitijim za lakši prijelaz iz škole na tržište rada;
16. pozdravlja Komunikaciju Komisije „Otvaranje obrazovanja” čiji je cilj osigurati da mladi usvoje digitalne vještine;
17. vjeruje da je neophodno u osnovne obrazovne sustave uvesti podučavanje vještina poduzetništva i programa za učenje o načinu djelovanja, funkcioniranja i međudjelovanja tržišnog, gospodarskog i financijskog sustava; vjeruje da je dobro pripremljen poslovni plan prvi korak prema uspješnijem pristupu financiranju i održivosti; poziva Komisiju i države članice da uključe financijsko obrazovanje i savjetovanja o osnivanju poduzeća u svoje obrazovne programe te da ulaganje u poduzetničko učenje smatraju resursom; s time u vezi podupire program „Erasmus za mlade poduzetnike” namijenjen promicanju poduzetničke kulture i razvoju jedinstvenog tržišta i konkurentnosti;
18. naglašava potrebu da se ubrza prijelaz iz škole na posao omogućujući na taj način mladima da što prije uđu na tržište rada te izbjegnu rizik fenomena nezaposlenosti, neškolovanja i neusavršavanja (NEET);
19. ukazuje da se europskim strukturnim i investicijskim fondovima podupiru tijela i dionici na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se uz pomoć suradnje sa znanstvenim i istraživačkim ustanovama između ostalog pospješilo učenje na temelju rada, istraživanje i inovacije te poboljšala konkurentnost mikro (pogotovo samostalnih poslovnih djelatnosti), malih i srednjih poduzeća te na taj način riješili trenutačni gospodarski i društveni izazovi, osobito visoka stopa nezaposlenosti;
20. naglašava da se mjerama za poticanje rasta, inovacija i stvaranja radnih mjesta u održivoj ekonomiji moraju jamčiti zdravstvene i sigurnosne norme te da se mora osigurati ravnoteža između ekonomskih i socijalnih zahtjeva, podržavajući pritom između ostalog pametnu specijalizaciju i poštujući ekosustav, kako bi se stvorila dostojanstvena, dobro plaćena radna mjesta u svim područjima EU-a; naglašava, u tom smislu, važnost uključivanja poslovnih djelatnosti i obrazovnog sektora uz pomoć prekograničnih projekata, suradnje među sveučilištima i kvalitetnim obrazovnim ustanovama, kao i stvaranja inovativnih „klastera”; poziva da se olakša pristup programima lokalnog i regionalnog financiranja stručnog usavršavanja;
21. smatra da će dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta pogodovati potpori i razvoju malih i srednjih poduzeća; smatra nužnim osigurati dostupnost potrebnog kvalificiranog osoblja u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te omogućiti da europska javnost posjeduje digitalne vještine koje su potrebne za korištenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;
22. ističe da je za rješavanje manjka stručnih kadrova, s kojim je Europa trenutno suočena, potrebno hitno ubrzati pristup žena osposobljavanju i zapošljavanju u znanstvenim i tehnološkim zanimanjima, naročito u sektoru novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;
23. poziva na inicijative koje će poticati partnerstva između poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta te Europljanima pružiti nužne vještine za pristup radnim mjestima vezanima uz informacijske i komunikacijske tehnologije, energetiku i visokotehnološku proizvodnju;
Poduzetništvo
24. zabrinut je što je broj građana EU-a koji žele biti samostalno zaposleni pao s 45 % na 37 % u posljednje tri godine, s tim da se otprilike polovica boji bankrota, a više od 50 % kaže da je teško prikupiti dovoljno informacija o tome kako osnovati poduzeće; smatra da je rast MSP-a povezan s poduzetništvom; naglašava da novoosnovana poduzeća i samozapošljavanje stvaraju mogućnosti zapošljavanja te pomažu u stvaranju snažnih industrijskih i uslužnih sektora te se stoga zalaže da se potiče države članice u promicanju poduzetničkog načina razmišljanja i vještina na različitim razinama obrazovanja te da se na sveučilištima i stručnim studijima uvedu savjetovanja za osnivanje poduzeća; sa zabrinutošću ističe da je među poduzetnicima u Europi tek 30 % žena; naglašava nužnost promicanja ženskog poduzetništva olakšanjem pristupa tehničkim i znanstvenim mrežama te mrežama poslovne podrške te razvojem programa obuke/mentorstva za poduzetnice;
25. primjećuje da faktor „rizika“ povezan sa samozapošljavanjem te negativni učinak nedavne ekonomske krize na uvjete zajmova odvraćaju od poduzimanja takvih poduzetničkih akcija; sukladno tome preporučuje da države članice razmotre usvajanje mjera za izjednačavanje sigurnosne mreže socijalne zaštite za samostalne djelatnike bez narušavanja fleksibilnosti ove posebne vrste aktivnosti;
26. sa zabrinutošću ističe da su financijska kriza i recesija koja je uslijedila teško pogodile mnoge europske MSP-ove te da je velik broj poduzeća završio u stečaju, a da poduzeće nije dobio priliku za novi početak; naglašava važnost pogodnog regulatornog okvira koji bi pogodovao zdravog restrukturiranju, a time i zadržavanju radnih mjesta; pozdravlja Komisijin akcijski plan za poduzetništvo kojim se podupiru napori država članica da se olakša preživljavanje dobrih poduzeća te da se pruži druga prilika poštenim poduzetnicima, budući da će to imati pozitivan učinak na stvaranje radnih mjesta; stoga potiče Komisiju da iznese pregled svih mjera poduzetih u različitim državama članicama s ciljem unapređenja poduzetničke klime; naglašava da su države članice odgovorne da u potpunosti iskoriste potporu Komisije za unapređenje poduzetničke klime; pozdravlja napore Komisije u informiranju građana i poduzeća o mogućnostima financiranja putem objava kao što su „Pregled financijskih propisa” i "Mogućnosti financiranja za razdoblja od 2007. do 2013.”;
27. pozdravlja program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) te instrument za financiranje malih i srednjih poduzetnika predviđen u okviru programa Obzor 2020.; žali, međutim, zbog činjenice da je proračun za program COSME te za mala i srednja poduzeća u programu Obzor 2020. u okviru višegodišnjeg financijskog okvira ograničen;
28. posebno pozdravlja posebne mjere predviđene u okviru programa COSME koje su namijenjene poboljšanju okvirnih uvjeta za poduzeća, osobito mala i srednja poduzeća, olakšavanju pristupa financiranju i tržištima te promicanju poduzetništva i poduzetničke kulture; ističe da je stabilno i jasno regulatorno okruženje ključno za promicanje razvoja poduzetništva u Europi; očekuje da će se mjere i aktivnosti kojima se promiče poduzetništvo na europskoj ili nacionalnoj razini odnositi na sve vrste poduzeća, uključujući zadruge, obrtnike, slobodna zanimanja i društvena poduzeća; posebno pozdravlja kontinuiranu podršku vlasničkom i dužničkom financiranju u okviru programa Obzor 2020. i programa COSME;
29. vjeruje da mladi poduzetnici omogućuju inovacije i stvaranje radnih mjesta; naglašava potrebu za povezivanjem iskusnih mentora s potencijalnim mladim poduzetnicima te lakšim stvaranjem struktura potpore u inovativnim novoosnovanim poduzećima; pozdravlja sustave kao sto je Erasmus za mlade poduzetnike, namijenjene pomaganju novim poduzetnicima u stjecanju odgovarajućih vještina upravljanja poduzećima i vjeruje da bi takve programe trebalo dalje poticati kako bi se većem broju poduzetnika pomoglo da razviju i stvore radna mjesta; poziva države članice da promiču praktične aspekte školovanja poduzetnika u programima kao što su školski projekti i obvezne prakse; poziva Komisiju i države članice da to uzmu u obzir prilikom provedbe programa COSME; pozdravlja jačanje Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), kojemu je jasni cilj do 2020. godine 10,000 studenata magistarskih i 10,000 studenata doktorskih studija poučiti poduzetničkim i inovativnim vještinama;
30. poziva na potporu programima mobilnosti EU-a za poduzetnike kao što je Erasmus za mlade poduzetnike te uključivanje obrazovanja o poduzetništvu u nacionalne nastavne programe razmjenom najboljih primjera iz prakse;
31. napominje važnost uspostave i poticanja poslovnih inkubatora, koji mladim poduzetnicima omogućuju iskušavanje svojih ideja, upoznavanje s poslovnim mrežama te pomoć u ostvarivanju kontakata s potencijalnim partnerima, klijentima i ulagačima; vjeruje da financiranje EU-a može imati ključnu ulogu te naglašava da je uspjeh projekata i sveučilišnih programa koje financira EU, kao što je Mreža vještina za poduzeća i zapošljivost Birminghama (BSEEN) u UK-u koju financira Europski fond za regionalni razvoj i kojom se potiču poduzetništvo i poduzetničke vještine pružanjem mentorstva, intenzivne potpore novoosnovanim poduzećima i inkubatorskom prostoru za nove poslovne pothvate, ključan za stvaranje budućih radnih mjesta;
32. ukazuje na činjenicu da radnici u mnogim europskim poduzećima, suočeni s opasnošću od zatvaranja, mogu preuzeti vlasništvo nad tim poduzećima putem zadruga; poziva na razmatranje mogućih novih načina potpore putem Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji i Europske investicijske banke onim tvrtkama koje su u ključnim sektorima u okviru strategije Europa 2020.;
33. zabrinut je zbog fenomena lažnog samozapošljavanja u Europskoj uniji; poziva države članice da usvoje posebne politike da to spriječe, kao što su dostatne prilike za zapošljavanje ili bolje inspekcije rada;
34. poziva države članice da promiču kulturu internacionalizacije putem informiranja, predstavljanja primjera dobrih praksi te osiguravanja platforme za razmjenu informacija; potiče ih da omoguće razvoj vještina na području poduzetništva s međunarodnim predznakom, promiču transparentnost glede dostupnih alata potpore za novoosnovana poduzeća, podupiru umrežavanje i razmjene koje povezuju mlade poduzetnike s mogućim ulagačima i poslovnim partnerima te da osiguraju operativno savjetovanje i potporu čak i nakon faze osnivanja kako bi im pomogli u prevladavanju kritičnih prvih godina te osigurali poticaje za zapošljavanje;
35. naglašava važnost omogućavanja poduzetničkog obrazovanja za mlade Europljane i poticanja poduzetničkog načina razmišljanja; u tom kontekstu primjećuje značajnu ulogu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) u promicanju poduzetničke kulture kroz obrazovanje, obuku i praksu; primjećuje da sve EIT-ove zajednice znanja i inovacija aktivno promiču poduzetništvo u svojim područjima razvojem nastavnih programa koji spajaju izvrsnost u znanosti i inovacijama s poduzetničkim vještinama i iskustvima, time pripremajući poduzetnike sutrašnjice te potiču postojeće poslovne djelatnosti na inovativan i poduzetnički pristup;
36. tvrdi da je za socijalnu koheziju EU-a iznimno važno riješiti problem visokih stopa nezaposlenosti u EU-u, osobito među mladima i ostalim ugroženim skupinama, potičući regionalnu konkurentnost i zapošljavanje te stvarajući poduzetnički duh; poziva stoga države članice da se pri korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova usmjere na stvaranje održivih radnih mjesta i poslovnih prilika osiguravajući pogodno okruženje i odgovarajući regulatorni okvir za mikro, mala i srednja poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća;
37. ističe da europski strukturni i investicijski fondovi imaju važnu ulogu u podupiranju konkretnih projekata s ciljem unapređenja poduzetničkih i kreativnih vještina ljudi, uključujući mlade; naglašava da je potrebno da sve države članice i regije u potpunosti iskoriste tu mogućnost za rješavanje problema nezaposlenosti mladih; naglašava da bi, kad je riječ o europskim strukturnim i investicijskim fondovima lokalne i regionalne vlasti trebale posebno obraćati pozornost na poticanje poduzetništva na lokalnoj i regionalnoj razini, s težištem na nova poduzeća koja osnivaju mladi;
38. pozdravlja rast socijalnog gospodarstva zadnjih godina kao novog oblika poduzetništva u Europskoj uniji; posebno za mlade; poziva države članice na razvoj strategija i programa za promicanje socijalnog gospodarstva;
Demografska struktura
39. vjeruje da bi, s obzirom na sve rašireniji fenomen starenja stanovništva, trebalo poticati države članice da promiču, između ostalog zbog solidarnosti među generacijama, zadržavanje starijih radnika, žena i muškaraca, na tržištu rada vrednujući iskustvo; naglašava da starija radna snaga i dulji radni vijek mogu pozitivno doprinijeti oporavku i budućem rastu; stoga naglašava važnost cjeloživotnog učenja, posebno za starije radnike; naglašava naposljetku da su stariji ljudi važni s obzirom na prenošenje znanja i iskustva na mlađe generacije;
40. vjeruje u važnost promicanja poduzetništva starijih osoba kao načina uključivanja starijeg stanovništva sa znatnim poslovnim iskustvom u proces inovacija, time produljujući njihov radni vijek i zadržavajući nužne vještine na tržištu rada;
41. poziva države članice na učinkovitu primjenu zakonodavstva EU-a koje na radnome mjestu zabranjuje diskriminaciju na temelju dobi, invaliditeta, seksualne orijentacije, religije ili vjere;
42. prepoznaje važnost razmatranja situacije ljudi koji moraju usklađivati posao i obiteljski život;
Pristup tržištu
43. naglašava da se prilike koje izravno pruža jedinstveno tržište EU-a moraju koristiti za ubrizgavanje novog života u gospodarstva Europe otvaranjem granica, ukidanjem postojećih prepreka koje sprečavaju mobilnost radnika i stvaranjem novih poslovnih prilika i radnih mjesta;
44. poziva da se preostale barijere prekograničnom pružanju usluga uklone, što će im omogućiti da stvore više radnih mjesta;
45. naglašava da je malim i srednjim poduzećima veličina ipak bitna, te da im veći opseg omogućava da lakše podnose gospodarske cikluse, produbljuju stručnost, nalaze nove klijente i tržišta, povezuju se s globalnim lancima opskrbe, lakše ostvaruju bankovne kredite i proširuju izvore financiranja, čime stvaraju više radnih mjesta; vjeruje da bi Komisija i države članice trebale poticati obrazovanje vlasnika malih i srednjih poduzeća koji žele proširiti svoje poslovanje u području menadžmenta i poslovnih strategija; naglašava važnost pomaganja malim i srednjim poduzećima da se povežu s neiskorištenim stranim tržištima preusmjeravanjem postojećih javnih agencija na suradnju s bankama i udruženjima malih i srednjih poduzeća prema tom cilju;
46. naglašava da uvođenje prikladnih i fleksibilnih okvirnih odredaba jedinstvenog tržišta za promicanje poduzetništva i potporu malim i srednjim poduzećima koja su gospodarska okosnica Unije ne smije ni u kojim okolnostima ići nauštrb minimalnih europskih standarda rada i temeljnih radničkih prava;
47. primjećuje da je ključno osigurati potporu malim i srednjim poduzećima čiji je cilj prodrijeti u međunarodne okvire preko srednjoročnih i dugoročnih zajmova i kapitalnih ulaganja te poučiti ih kako pristupiti financiranju trgovine;
48. primjećuje važnost digitalnoga gospodarstva u stvaranju radnih mjesta, osobito kad se poveže sa sektorima u kojima je Europa uvriježeno jaka, npr. u stvaralačkim industrijama, kulturnoj baštini i turizmu;
49. ističe da je slobodna i poštena konkurencija na jedinstvenom tržištu, potpomognuta zajedničkim socijalnim standardima, od ključne važnosti za poticanje rasta i inovacija, a time i povećanja zaposlenosti u Uniji;
Financije
50. primjećuje da su bankovni zajmovi još uvijek najčešći izvor financiranja u Europi; vjeruje, međutim, da postoji stvarna korist u novim oblicima financiranja pomoću inovativnih sustava i putova koji ne uključuju bankarstvo, npr. grupno financiranje, poslovni anđeli za mala i srednja poduzeća, pozajmljivanje „peer to peer”, mikrozajmovi, agencije za lako dostupne mikro kredite i drugi alati, koji mogu biti ključni izvori ulaganja za novoosnovana poduzeća i mala i srednja poduzeća radi stvaranja rasta i radnih mjesta; vjeruje da bi novi oblici financiranja bili korisni mladim, dinamičnim poduzećima koji zbog svoje „mladosti” teško dolaze do standardnih izvora financiranja; naglašava da takvi novi oblici financiranja ne bi trebali biti ograničeni na novoosnovana poduzeća i faze rasta te da bi poticanje alternativnih tržišta kapitala također bilo korisno za ostvarivanje pozitivnih rezultata i za društva i za njihove zaposlenike, na primjer u slučajevima restrukturiranja;
51. smatra izuzetno važnim da države članice provedu Direktivu 2011/7/EU o suzbijanju zakašnjelih plaćanja u poslovnim transakcijama, u okviru koje, s obzirom na transakcije između poduzeća i javnih tijela, ugovorno razdoblje plaćanja ne smije prijeći rokove utvrđene u članku 4. stavku 3. osim ako nije drugačije izričito dogovoreno u ugovoru te uz uvjet da je objektivno opravdano u svjetlu posebne prirode ili svojstava ugovora, te da ni u kojem slučaju ne prelazi 60 kalendarskih dana;
52. ističe da mala i srednja poduzeća koja nisu usmjerena na inovacije ili su već osnovana, a nastoje se proširiti na nova tržišta ili prenijeti svoje vlasništvo često također trebaju državnu potporu u svrhu osiguravanja potrebnog financiranja;
53. naglašava da je kohezijska politika za razdoblje 2014. ‒ 2020. važno i djelotvorno sredstvo za stvaranje pametnog, održivog i uključivog rasta i postizanje ciljeva strategije Europa 2020. uz podupiranje, širokim spektrom mjera i inovativnim financijskim instrumentima, osnivanja i razvoja malih i srednjih poduzeća, uključujući mikropoduzeća, koji su glavni pokretači za stvaranje radnih mjesta u EU-u;
54. pozdravlja inicijative kojima se građanima, organizacijama i poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, olakšava pristup potpori EU-a preko jedinstvenog višejezičnog portala na kojemu se pružaju informacije o strukturnim fondovima, uključujući Europski socijalni fond, Obzor 2020. i COSME; pozdravlja također napore europske poduzetničke mreže na ovom području; vjeruje da se ipak mora učiniti više na razumljivom i detaljnom informiranju postojećih i potencijalnih poduzetnika o mogućnostima financiranja preko usluge „sve na jednom mjestu” diljem regija te na poticanju financijskih posrednika na pojačano korištenje dostupnih izvora financiranja;
55. traži bolju koordinaciju mehanizama financiranja EU-a, uključujući strukturnih fondova, EFRR-a, programa Obzor 2020. i ulaganja EIB-a, posebno u pogledu financiranja inovativnih malih ili srednjih poduzeća, i traži procjenu trenutačnih prepreka zbog kojih su u nekoliko država članica banke propustile prebaciti sredstva i jamstva za zajmove malim i srednjim poduzećima i realnom gospodarstvu;
56. ističe važnost istraživanja i inovacija za poboljšanje konkurentnosti, produktivnosti, održivosti i potencijala stvaranja radnih mjesta europskih malih i srednjih poduzeća i primjećuje znatnu usredotočenost programa Obzor 2020. i EIT-a na stvaranje i podupiranje inovativnih malih i srednjih poduzeća s visokim rastom;
57. pozdravlja stvaranje instrumenta za financiranje malih i srednjih poduzeća u okviru programa Obzor 2020. koji malim i srednjim poduzećima omogućuje pristup financijskoj i nefinancijskoj potpori za provedbu inovativnih ideja; poziva Komisiju da od 2014. uvede taj instrument na način najpovoljniji za mala i srednja poduzeća, tj. preko jedinstvene namjenske agencije, čime bi se omogućilo stvarno prijavljivanje projekata „odozdo prema gore” i podupiranje svih vrsta inovacija, uključujući netehnološke i društvene inovacije;
58. ističe da se poduzeća ipak često suočavaju s problemima glede pronalaženja novca za financiranje svojih istraživanja, razvijanje novih proizvoda ili pristup novim tržištima;
59. podupire inicijative EU-a koje malim i srednjim poduzećima pomažu u lakšem pristupu većim financijskim resursima, s obzirom na to da mladim i inovativnim društvima olakšavaju i ubrzavaju put do financijskih sredstava te potiče države članice na usvajanje mehanizama za poticanje inovacija (na primjer, mehanizama poreznog kredita za financiranje istraživanja i inovacija) i ispravljanja nejednakosti između država članica; podupire inicijative koje pružaju potporu poduzetnicima čija su poduzeća propala nudeći im drugu priliku i ne odvraćajući ih od preuzimanja rizika;
60. pozdravlja pojednostavljenje metoda povrata u sklopu Komisijina prijedloga Uredbe o zajedničkim odredbama o strukturnim fondovima s obzirom na važnost tih instrumenata u mnogim regijama u pogledu promicanja poduzetništva i vještina; traži od Komisije da nadzire pristup malih i srednjih poduzeća sredstvima Zajednice te da o tome izvještava Parlament;
61. zauzima stajalište da su javno ulaganje i državna potpora osnivanju i kontinuiranom radu poduzeća od ključne važnosti; vjeruje da bi države članice trebale zahtijevati zaštitne mjere i jamstva od društava koja se osnivaju u svakoj državi članici i primaju javnu potporu, u cilju očuvanja radnih mjesta;
62. smatra da nepoštena porezna konkurencija između država članica negativno utječe na razvoj poduzeća i da su mala i srednja poduzeća često u nepovoljnom položaju u poreznim sustavima u usporedbi s većim trgovačkim društvima te se time guši njihov potencijalni rast i ulaganja; zauzima se za bolju koordinaciju poreznih sustava trgovačkih društva u EU-u uvođenjem usklađene porezne osnovice zajedno s mjerama za borbu protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja;
Tržište rada
63. čvrsto vjeruje da bi poduzeća mogla stvarati više radnih mjesta ako postoje pravi uvjeti, uključujući pristup visokokvalificiranoj radnoj snazi, ravnotežu između profesionalnog i privatnog života, razumne troškove i poreze te održavanje administrativnih i regulatornih opterećenja na minimum;
64. ukazuje na važnost fleksigurnosti na radnom mjestu koja s jedne radnicima daje odmjerenu sigurnost, a s druge strane omogućava gospodarskim subjektima da fleksibilno reagiraju na promjene na tržištu;
65. smatra uvođenje takozvanih trenera za mlade u agencijama za zapošljavanje važnim korakom prema smanjenju broja mladih koji ne uspiju preći iz škole na tržište rada;
66. vjeruje da države članice moraju uložiti više u ljudski kapital te da moraju bolje reagirati na potrebe tržišta rada, posebno osiguravanjem snažnih poveznica između svijeta obrazovanja i rada, osiguravanjem pravih informacija, savjeta i vodstva za mlade kako bi odabrali dobru karijeru, te poticanjem stažiranja i učenja na temelju rada, kao i ponovnim osposobljavanjem zaposlenika i omogućavanjem cjeloživotnog učenja;
67. smatra da postoji širok prostor za povećanje uključenosti relevantnih socijalnih partnera i tijela u formuliranje dugoročne strategije za mala i srednja poduzeća, što je jedini način za prepoznavanje nepravilnosti, formuliranje inteligentnog i fleksibilnog zakonodavstva, izbjegavanje rascjepkanosti tržišta i promicanje stvaranja i razvoja održivog i kvalitetnog zapošljavanja;
68. poziva Komisiju i države članice da stvore održive programe prijelaza iz visokog obrazovanja i strukovnog osposobljavanja na tržište rada, posebno za mlade stručnjake bez iskustva;
69. poziva države članice da, uz gospodarske i regulatorne poticajne mehanizme, nastave provoditi političke mjere kojima se oblikuju kulturni i obrazovni sustavi uspostavom partnerstava te mreža za razmjenu između različitih obrazovnih institucija na svim razinama i društava kako bi se smanjio trenutačni nerazmjer između akademskog svijeta i tržišta te olakšala mobilnost istraživača sa sveučilišta u poduzeća i time poticale inovacije;
70. potiče stvaranje europske definicije „samostalnog poduzetnikaˮ za djelatnosti povezane s europskim digitalnim gospodarstvom;
Mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća
71. smatra da su mala i srednja poduzeća glavni pokretači inovacija i gospodarskog rasta u EU-u te da imaju ključnu ulogu u otvaranju putova prema zapošljavanju radnika svih dobi, žena i muškaraca; žali zbog toga što su u mnogim državama članicama oni isključeni iz javnog istraživanja, inovacija i razvojne politike;
72. ističe važnost malih i srednjih poduzeća ne samo u stvaranju, nego i u zadržavanju radnih mjesta;
73. ističe da više od 20 milijuna malih i srednjih poduzeća u EU-u predstavlja 99 % poslovnih djelatnosti te da su ona ključni pokretač gospodarskog rasta, inovacija, zapošljavanja i socijalne integracije;
74. smatra da mjere javne politike imaju važnu ulogu u pružanju potpore i poticaja za stvaranje i razvoj malih i srednjih poduzeća (npr. povoljnim zajmovima, savjetodavnim uslugama o javnim inicijativama i zakonodavstvu, inkubatorima i akceleratorima, klasterima, uredima za prijenos tehnologije, programima obuke i mentorstva itd.); smatra da umrežavanje i razmjena najboljih primjera iz prakse u tom pogledu imaju važnu ulogu; vjeruje da je nematerijalna i nefinancijska potpora poput pristupa znanju i informacijama, financijskog obrazovanja i poslovnih mreža nužna za nove poduzetnike te mala i srednja poduzeća u razvoju njihovih poslovnih djelatnosti; smatra da je za poticanje unutarnjeg tržišta i trgovine među malim poslovnim djelatnostima osobito važno osigurati međusobno priznavanje strukovnih kvalifikacija i interoperabilnost različitih trgovinskih regulatornih sustava;
75. smatra da je inovacija kod malih i srednjih poduzeća važan put prema stvaranju radnih mjesta; ističe da je za uspješno sudjelovanje u sustavu inovacija bitno da mala i srednja poduzeća imaju odlučujuću ulogu u svojim inovativnim aktivnostima te da se potpora bolje prilagodi njihovim stvarnim potrebama;
76. naglašava načelo „prvo misli namalo”; prepoznaje koristi prekogranične e-trgovine u pružanju novih prilika malim i srednjim poduzećima za pristup jedinstvenom tržištu, stvaranje prilika za zapošljavanje, smanjenje troškova i globalno natjecanje;
77. naglašava mogućnosti koje nude informacijske i komunikacijske tehnologije u povećanju produktivnosti i konkurentnosti; naglašava potrebu da se oslobodi potencijal jedinstvenog digitalnog tržišta te ukazuje na to da su se troškovi osnivanja inovativnog poduzeća koje se bavi informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u posljednjih 10 godina smanjili 100 puta, uglavnom zahvaljujući veoma brzoj i rasprostranjenoj širokopojasnoj povezivosti, računalstvu u oblaku, softverima otvorenog koda, otvorenim podacima i pristupu informacijama u javnom sektoru;
78. ističe da je e-vlada osobito korisna za poduzetnike (osobito mala i srednja poduzeća koja se često suočavaju s nesavladivim preprekama prilikom prekograničnog poslovanja unutar EU-a) budući da podrazumijeva smanjene administrativne troškove i opterećenja, povećanu produktivnost, učinkovitost, konkurentnost, transparentnost, otvorenost, djelotvornost politike, dostupnost i pojednostavljenje postupaka;
79. vjeruje da nedostatak odgovarajuće zaštite malih i srednjih poduzeća u mnogim slučajevima može onemogućiti poslovanje i usporiti gospodarski rast te također može obeshrabriti poduzetnike da poduzimaju rizike, što će utjecati na njihovu sposobnost rasta i stvaranja radnih mjesta;
80. primjećuje da su glavne prepreke novoosnovanim poduzećima koje utječu na razvoj malih i srednjih poduzeća s velikim rastom težak pristup financiranju i njegov trošak, manjak znanja o propisima, neizravni troškovi rada, ograničen pristup izvoznim tržištima, prosječan rok isplate i nedostatak vještina;
81. pozdravlja uvođenje „testa za mala i srednja poduzeća” i predanost Komisije predlaganju blažih regulatornih propisa za mala i srednja poduzeća i izuzeća mikropoduzeća na temelju svakog slučaja zasebno, bez ugrožavanja zdravlja, sigurnosti i standarda zapošljavanja; vjeruje da treba uvesti olakšavajuće mjere u cijelom nizu zakonodavnih prijedloga, npr. duže vrijeme provedbe, učinkovite i djelotvorne inspekcije, smjernice za pojednostavljenje papirologije poduzeća, ali bez stvaranja dvaju razreda tržišta rada;
82. pozdravlja inicijative kao što su projekt CREATE koji se bavi preprekama rastu i stvaranju radnih mjesta te konkurentnosti za mala i srednja poduzeća u ruralnim područjima;
83. vjeruje da se države članice moraju poticati, primjerice preko europske mreže predstavnika malih i srednjih poduzeća, na dijeljenje najboljih slučajeva prakse kad je riječ o inovativnim načinima za stvaranje radnih mjesta smanjenjem birokracije i papirologije te poboljšanjem komunikacije, osobito za mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća;
84. potiče Komisiju i države članice da pomognu lokalnim vlastima i udruženjima malih i srednjih poduzeća u promicanju lokalne proizvodnje i kvalitete proizvoda, na primjer stvaranjem poslovnih klastera za zajedničke istraživačke i razvojne projekte;
85. vjeruje da se i organizacije koje zastupaju mala i srednja poduzeća trebaju poticati na prekogranično dijeljenje najboljih praksi u inovativnim načinima smanjivanja birokracije i papirologije;
86. izražava žaljenje što reforme tržišta rada koje se provode u raznim državama članicama za posljedicu imaju radnike koji više nisu zaštićeni kolektivnim ugovorima, posebno u malim i srednjim poduzećima; smatra da svako poboljšanje fleksibilnosti rada treba biti popraćeno odgovarajućom zaštitom radnika;
87. vjeruje da treba poboljšati okvir za sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u javnoj nabavi;
88. primjećuje da u velikom broju država članica postoji nedostatak potpore i/ili nedostatak regulatornog okvira za osiguravanje odgovarajućih uvjeta za mlada i inovativna društva i novoosnovana poduzeća te naglašava potrebu za boljom koordinacijom različitih europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih politika te instrumenata za mala i srednja poduzeća;
89. ističe potrebu za jačanjem pravila EU-a u pogledu sljedivosti proizvoda u svrhu suzbijanja krivotvorenja te stvaranja djelotvornih načina poticanja razvoja malih i srednjih poduzeća.
Bolja regulacija
90. naglašava potrebu za djelotvornim i jasno formuliranim odredbama koje se mogu jednostavno primijeniti i pomoći svim sudionicima, uključujući poduzetnike, da djeluju u okviru vladavine prava i koje omogućavaju i poduzetnicima i zaposlenicima da imaju koristi od prilika i zaštite koje pruža zakonodavstvo o zapošljavanju, zdravstvu i sigurnosti;
91. ističe potrebu za većom integracijom politika Unije u korist malih i srednjih poduzeća (MSP-a) glede inovacija, rasta, konkurentnosti, internacionalizacije, poduzetništva, produktivnosti resursa, smanjenja birokracije, kvalitete ljudskih resursa i društvene odgovornosti te odgovornosti za okoliš;
92. uzima u obzir mjere Komisije za razmatranje rezultata pregleda deset najproblematičnijih zakona za mala i srednja poduzeća, što će pomoći poduzećima da stvore više prilika za zapošljavanje; vjeruje da Komisija žurno treba dati prednost poboljšanju tih odredbi na načine koji rješavaju brige malih i srednjih poduzeća; vjeruje da postoji potreba osiguranja da EU i države članice u političkom postupku uzmu u obzir konkretne potrebe i mjere potpore za poduzeća, posebice mala i srednja poduzeća te mikropoduzeća;
93. ističe da mlada trgovačka društva koja se nakon faze osnivanja brzo i intenzivno internacionaliziraju korisno pridonose gospodarstvu stvaranjem inovacija, poticanjem drugih društava na inovacije, sudjelovanjem u međunarodnim opskrbnim lancima i stvaranjem održivog visokokvalitetnog zapošljavanja; ipak primjećuje da bi tim društvima koristili jeftini, jednostavni i brzi postupci osnivanja poduzeća budući da se tijekom faze osnivanja zbog niskih razina kapitala suočavaju sa znatnim izazovima;
94. naglašava da se zdravlje i sigurnost na radnom mjestu i zaštita radnika ne mogu smatrati opterećujućim propisima; poziva Komisiju da pojednostavi administrativna opterećenja stalno osiguravajući zdravlje i sigurnost na radnom mjestu i jamčeći da mala i srednja poduzeća imaju odgovarajuće znanje i sredstva za propisno upravljanje radnim okruženjem zaposlenika;
95. primjećuje da se sporazumi o socijalnom partnerstvu primjenjuju na širok spektar poduzeća i zaposlenika; izražava zabrinutost time što pregovori nisu držali korak s programom bolje uredbe EU-a; vjeruje da svi sporazumi o socijalnom partnerstvu trebaju proći neovisnu procjenu učinka;
96. primjećuje novu zdravstvenu i sigurnosnu strategiju; nada se da će se usredotočiti na sprječavanje, upotrebljivost, pojašnjenje, pojednostavljenje i bolju provedbu postojećeg zakonodavstva kako bi se osigurali zdravlje i sigurnost radnika;
97. pozdravlja smanjenje naknada za registriranje u sustav REACH za mala i srednja poduzeća, iako naknade predstavljaju dio sveukupnih troškova usklađivanja; ipak je iznimno zabrinut zbog toga što su se podcijenile početne procjene troškova sustava REACH i ta razlika već iznosi više od 1 milijardu eura te će nastaviti rasti;
98. ističe potrebu za poboljšanjem sveukupne poslovne učinkovitosti kroz projekte i instrumente koji omogućavaju suočavanje s izazovom energetskog oporavka s ciljem poticanja smanjenja energetskih troškova;
99. ističe da su odredbe uredbi za razdoblje kohezijske politike 2014. – 2020. namijenjene smanjivanju administrativnog opterećenja za mikro, mala i srednja poduzeća, osobito u pogledu zapošljavanja nezaposlenih osoba, čime se doprinosi stvaranju boljih uvjeta za stvaranje radnih mjesta; poziva države članice da uklone prepreke boljoj provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova u korist malih, srednjih i mikro poduzeća;
Preporuke
100. poziva Komisiju i države članice da djeluju brzo i ambiciozno kako bi smanjili regulatorno opterećenje malih i srednjih poduzeća, osiguravajući pritom da se sva predložena rješenja temelje na dokazima i da poštuju zdravlje i sigurnost te članak 9. UFEU-a;
101. poziva Komisiju i države članice da potpuno iskoriste potencijal stvaranja radnih mjesta u zelenom gospodarstvu izradom strategije Renesansa u industriji za održivu Europu (RISE) koja ide za tehnološkim, poslovnim i socijalnim inovacijama prema trećoj industrijskoj revoluciji, uključujući prodor modernizacije sa smanjenim udjelom CO2; tvrdi da će se strategijom RISE stvoriti nova tržišta, poslovni modeli i kreativni poduzetnici, nova radna mjesta i dostojan rad, te da će uz gospodarsku dinamičnost, povjerenje i konkurentnost pripomoći industrijskoj obnovi; vjeruje da su energetska učinkovitost i učinkovito korištenje resursa ključni stupovi takve strategije;
102. smatra da bi prijedlog Komisije da mikropoduzeća trebaju biti izuzeta iz područja primjene budućih prijedloga zakonodavstva, osim ako ne postoji potreba da budu obuhvaćena, mogao biti odgovarajući pristup;
103. poziva Komisiju da osigura da su nacionalne organizacije malih i srednjih poduzeća dio novoosnovanih mreža predstavnika malih i srednjih poduzeća i Skupštine malih i srednjih i poduzeća te da su primjereno informirane o inicijativama EU-a i političkim prijedlozima; naglašava da je u tom kontekstu jednako važna uloga europskih informacijskih centara koji do sada nisu uspjeli pružiti uslugu koja je ispunila očekivanja i potrebe europskih poduzeća;
104. poziva države članice da promiču učenje jezika preko cjeloživotnog učenja (strukovno osposobljavanje) za zaposlenike malih i srednjih poduzeća i mikropoduzeća, kao sredstvo poboljšanja pristupa tih poduzeća jedinstvenom tržištu i sudjelovanja u njemu;
105. traži od Komisije da malim i srednjim poduzećima osigura lakši pristup strukturnim fondovima, posebno ublažavanjem zahtjeva za predfinanciranje projekata, smanjivanjem uvjeta sufinanciranja, boljim ciljanjem različitih vrsta MSP-a, zatvaranjem rupa u financiranju između ciklusa natječaja i podupiranjem izgradnje kapaciteta za financiranje MSP-a;
106. smatra da sve mjere kojima se podupiru mala i srednja poduzeća trebaju vrijediti i za samozaposlene, posebno u pogledu različitih oblika sustava socijalnog osiguranja, naknada koje su omogućene tim sustavima i sprječavanja opasnosti na radnom mjestu;
107. preporučuje zastupnicima u Parlamentu da u potpunosti iskoriste Upravu za procjenu utjecaja i dodanu vrijednost kako bi se pomno ispitali troškovi, koristi i druge posljedice predloženog nacrta zakonodavstva o malim i srednjim poduzećima, a posebno stvaranju radnih mjesta;
108. poziva Komisiju i države članice da budu strože pri procjeni učinka buduće i postojeće regulacije na mala i srednja poduzeća te na konkurentnost općenito;
109. podsjeća države članice na njihovu obvezu temeljem Akta o malom poduzetništvu, da omoguće pokretanje poduzeća unutar najviše 48 sati; poziva države članice da u tom kontekstu učine sve kako bi postigle ciljeve zapošljavanja koji su sadržani u strategiji Europa 2020.;
110. poziva Komisiju da razmotri sve utvrđene negativne učinke koje zakonodavstvo EU-a ima na poduzeća i njihovu sposobnost stvaranja radnih mjesta, posebno u pogledu nedostatka znanja, sveukupne percepcije i nedostatka potpore praktičnoj primjeni zakonodavstva EU-a; poziva Komisiju da poboljša informiranje malih i srednjih poduzeća;
111. poziva Komisiju da u kontekstu programa REFIT provjeri je li provedba zakonodavstva u skladu s njegovom namjenom te da prepozna područja gdje postoje nedosljednosti ili nedjelotvorne mjere koje utječu na mogućnosti zapošljavanja;
112. poziva države članice i Komisiju da podrže samostalno zapošljavanje, po mogućnosti prekogranično zapošljavanje, osobito među ženama i mladima, stvaranjem klime i razvijanjem obrazovnog sustava i sustava socijalne zaštite koji će potaknuti poduzetnike da osnivaju i razvijaju svoja poduzeća te da stvaraju nova radna mjesta, na primjer, promicanjem poduzetništva među studentima i stručnjacima;
113. poziva socijalne partnere da prihvate pametne regulatorne alate, povećaju upotrebu procjena učinka u svojim pregovorima i da sporazume kojima se predlažu zakonodavne mjere upute Odboru za procjenu učinka Komisije;
114. ustraje na uravnoteženom pristupu Uredbe o zaštiti podataka u zaštiti privatnosti podataka, istodobno stimulirajući digitalno gospodarstvo, stvaranje radnih mjesta i rast;
115. poziva EU da surađuje s državama članicama, sveučilištima, istraživačkim institucijama i poduzećima na koordinaciji i iskorištavanju izvora financiranja EU-a (kao što su Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj, COSME, Obzor 2020. i Erasmus+) radi promicanja poduzetničke kulture, osobito među ženama i mladima, radi razvijanja i nadogradnje kvalifikacija i vještina koje su potrebne na tržištu rada te radi potpore stvaranju novih poduzeća;
116. poziva EU i države članice da surađuju na uvođenju poduzetničkih vještina u kurikulume svih faza obrazovanja;
117. poziva EU da s državama članicama, školama i sveučilištima radi na provođenju obrazovanja koje se zasniva na otvorenim tehnologijama;
118. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
- [1] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0036.
- [2] http://www.ceemet.org/en/News/News/CEEMET-Survey-Flexible-employment-contracts-responding-to-changing-market-circumstances-and-meeting-employee-needs.htm
EXPLANATORY STATEMENT
Unemployment is the biggest social challenge facing Europe at the moment. In July 2013 the unemployment rate for the EU as a whole was 11%, and for a number of member states was over 20%. The EU2020 has set a target of 75% in active employment by 2020, and if we are to have a realistic chance of reaching this goal, we need to focus on how Europe can create the right environment for job creation.
We must also remember the overarching principle that it is businesses, particularly SMEs, micro-enterprise, entrepreneurs and innovators that create jobs, not EU growth plans. SMEs and micro-enterprises currently provide 90 million jobs in the private sector in the EU. This is where there is huge potential for job creation, for growth and innovation. Considering that 85% of all new jobs over the past 10 years have come from SMEs we must ensure that the needs of SMEs are put at the centre of policy making.
The EU and particularly member states have an important role to play in supporting businesses by improving access to finance, encouraging entrepreneurship, and most importantly by exploring new ways of creating the right regulatory environment.
Businesses can only create jobs and recruit more people if the market allows for it, if they can rely on a qualified workforce, if labour markets are sufficiently flexible, if labour costs including wages are in line with productivity, if social protection systems make work attractive and if regulation is proportionate and evidence based.
There are some big challenges to be addressed and while acknowledging the broad spectrum of political views on this issue, this report seeks to address a number of issues including how the EU and member states can improve access to finance, promote entrepreneurship and develop better regulation.
A number of key points have been stressed, first, that businesses and in particular SMEs and microenterprises must be equipped with the knowledge and know how on how to access EU support through for example one stop shops and web portals.
Secondly, given that the number of EU citizens that want to be self-employed has dropped from 45% to 37% in the last 3 years, it is important that an entrepreneurial spirit is nurtured from an early age right through to university and that every effort is made to make it easier for sound businesses to survive and for honest entrepreneurs to get a second chance.
The report in particular welcomes innovative initiatives that help entrepreneurs including the CREATE programme, Erasmus for young entrepreneurs and the Entrepreneurship Strategy 2020.
Thirdly, it highlights that growing international competition driven by increasingly skilled workforces have left the EU facing serious skill shortages and skill mismatches which are acting as a brake on economic growth. There is a clear trend towards more skill intensive jobs. The vast majority of the jobs that are expected to be created or become vacant by 2020 will require medium or high qualifications.
More notably, by 2015, the estimated shortage of qualified ICT staff in the EU will rise to somewhere between 384,000 and 700,000. The supply of science, technology, engineering and mathematics skills will not match the increasing demand of companies.
Central to this is the need to create the right regulatory environment, by removing unnecessary barriers which impose disproportionate costs on businesses and inhibit their ability to grow, create jobs and compete globally.
It highlights a number of initiatives including ‘think small first’ principle, the “SME test, the REFIT programme, the Commissions ‘Top 10’ most burdensome laws (which identified the Working Time Directive and Temporary Agency Directive as either too complex or containing disproportionate requirements on SMEs) all of which will help ensure that legislation is doing what it was intended to do.
Legislators have a responsibility to ensure that any regulations or proposals they put forward encourage job creation and do not impose disproportionate or ill-considered burdens on business.
MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (4.12.2013)
upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja
Kako Europska unija može pridonijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?
(2013/2176(INI))
Izvjestiteljica za mišljenje: Josefa Andrés Barea
(*)Pridruženi odbor – članak 50. Poslovnika
PRIJEDLOZI
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. ističe potrebu za većom integracijom politika Unije u korist malih i srednjih poduzetnika (MSP-a) glede inovacija, rasta, konkurentnosti, internacionalizacije, poduzetništva, produktivnosti resursa, smanjenja birokracije, kvalitete ljudskih resursa i društvene odgovornosti te odgovornosti za okoliš;
2. primjećuje da je stopa nezaposlenosti kod mladih Europljana (u dobi od 15 do 24 godine) dosegla neodrživu stopu od 23 % te u onim državama članicama koje je najviše pogodila kriza iznosi više od 50 %; ističe da ta iznimno visoka stopa nezaposlenosti mladih dovodi do velikog odljeva mozgova te značajno umanjuje našu sposobnost za održiv rast u budućnosti;
3. ističe da je slobodna i poštena konkurencija na jedinstvenom tržištu, utemeljena na zajedničkim socijalnim standardima, od ključne važnosti za poticanje rasta i inovacija, a time i povećanja zaposlenosti u Uniji;
4. ističe da više od 20 milijuna malih i srednjih poduzeća u EU-u predstavlja 99 % poslovnih djelatnosti te da su ona ključni pokretač gospodarskog rasta, inovacija, zapošljavanja i socijalne integracije;
5. pozdravlja rast socijalnog gospodarstva kao novog oblika poduzetništva u Europskoj uniji tijekom posljednjih godina; poziva države članice da prodube programe koji promiču njegovo stvaranje i razvoj;
6. ističe da se poduzeća ipak često suočavaju s problemima glede pronalaženja novca za financiranje svojih istraživanja, razvijanje novih proizvoda ili pristup novim tržištima;
7. primjećuje da je za osnivanje poduzeća u Europi potrebno između 4 dana (u Belgiji) i 40 dana (na Malti)[1];
8. pozdravlja Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzetnika (COSME) te instrument za financiranje malih i srednjih poduzetnika predviđen u okviru programa Obzor 2020.; žali, međutim, zbog činjenice da je proračun za program COSME te za male i srednje poduzetnike u programu Obzor 2020. u okviru višegodišnjeg financijskog okvira ograničen;
9. posebno pozdravlja posebne mjere predviđene u okviru programa COSME koje su namijenjene poboljšanju okvirnih uvjeta za poduzeća, osobito mala i srednja poduzeća, olakšavanju pristupa financiranju i tržištima te promicanju poduzetništva i poduzetničke kulture; naglašava potrebu promicanja poduzetničkih vještina, osobito kod mladih od rane dobi i žena; ističe da je stabilno i jasno regulatorno okruženje ključno za promicanje razvoja poduzetništva u Europi; očekuje da će se mjere i aktivnosti kojima se promiče poduzetništvo na europskoj ili nacionalnoj razini odnositi na sve vrste poduzeća, uključujući zadruge, obrtnike, slobodna zanimanja i društvena poduzeća; osobito pozdravlja kontinuiranu podršku vlasničkom i dužničkom financiranju u okviru programa Obzor 2020. i programa COSME;
10. poziva Komisiju da osigura bolji pristup strukturnim fondovima za male i srednje poduzetnike, osobito ublažavanjem zahtjeva za prethodno financirane projekte, smanjenjem zahtjeva za sufinanciranje, boljim vođenjem različitih vrsta srednjih i malih poduzeća te stvaranjem mogućnosti za potporu financiranja srednjih i malih poduzeća;
11. ističe važnost istraživanja i inovacija za poboljšanje konkurentnosti, produktivnosti, održivosti i potencijala stvaranja radnih mjesta europskih malih i srednjih poduzeća te primjećuje značajnu usredotočenost programa Obzor 2020. i EIT-a na stvaranje i podupiranje inovativnih malih i srednjih poduzeća s visokim rastom;
12. pozdravlja inicijativu Komisije u okviru programa REFIT za ukidanje određenih zakona EU-a za koje su pokazalo da stvaraju nerazmjerna opterećenja za europska poduzeća, osobito za mala i srednja poduzeća;
13. smatra da će program Erasmus za mlade poduzetnike potaknuti poduzetništvo i stvaranje radnih mjesta;
14. ističe važnost malih i srednjih poduzetnika ne samo u stvaranju, nego i u zadržavanju radnih mjesta;
15. poziva na bolju koordinaciju mehanizama financiranja EU-a, uključujući strukturne fondove, EFRR, program Obzor 2020. i ulaganja EIB-a, posebno u pogledu financiranja inovativnih malih ili srednjih poduzetnika, te traži procjenu trenutačnih prepreka koje su dovele do toga da banke u nekoliko država članica nisu osigurale sredstva i jamstva za zajmove malim i srednjim poduzetnicima i realnom gospodarstvu;
16. poziva Komisiju i države članice da primjenjuju stroži pristup pri procjeni učinka budućeg i postojećeg zakonskog uređenja na mala i srednja poduzeća te na konkurentnost općenito;
17. poziva na potporu programima mobilnosti EU-a za poduzetnike kao što je Erasmus za mlade poduzetnike te uključivanje obrazovanja o poduzetništvu u nacionalne nastavne programe razmjenom najboljih primjera iz prakse;
18. smatra da mjere javne politike imaju važnu ulogu u pružanju potpore i poticaja za stvaranje i razvoj malih i srednjih poduzeća (npr. povoljnim zajmovima, savjetodavnim uslugama o javnim inicijativama i zakonodavstvu, inkubatorima i akceleratorima, klasterima, uredima za prijenos tehnologije, programima obuke i mentorstva itd.); smatra da umrežavanje i razmjena najboljih primjera iz prakse u tome pogledu imaju važnu ulogu; smatra da je nematerijalna i nefinancijska potpora poput pristupa znanju i informacijama, financijskog obrazovanja i poslovnih mreža iznimno važna za nove poduzetnike te male i srednje poduzetnike u razvoju njihovih poslovnih djelatnosti; smatra da je za poticanje unutarnjeg tržišta i trgovine među malim poslovnim djelatnostima osobito važno osigurati međusobno priznavanje strukovnih kvalifikacija i interoperabilnost različitih trgovinskih regulatornih sustava;
19. ističe da mlada poduzeća koja se nakon faze osnivanja brzo i intenzivno internacionaliziraju korisno pridonose gospodarstvu stvaranjem inovacija, poticanjem drugih poduzeća na inovacije, sudjelovanjem u međunarodnim opskrbnim lancima i stvaranjem održivog visokokvalitetnog zapošljavanja; ipak primjećuje da bi tim poduzećima koristili jeftini, jednostavni i brzi postupci osnivanja poduzeća budući da se tijekom faze osnivanja zbog niskih razina kapitala suočavaju sa znatnim izazovima;
20. ističe važnost stvaranja i pružanja „integralne” potpore mladim poduzetnicima kojima se kroz poslovne inkubatore daje prilika da isprobaju svoje ideje, upoznaju se s poslovnim strukturama te stupe u kontakt s mogućim partnerima, kupcima i ulagačima; naglašava da mentorstvo nije potrebno samo tijekom početne faze, nego i tijekom ključnih godina nakon faze osnivanja;
21. smatra da mali i srednji poduzetnici predstavljaju velik inovativni potencijal unutar europskog gospodarstva te imaju ključnu ulogu u otvaranju puteva prema zapošljavanju; žali što su u mnogim državama članicama mali i srednji poduzetnici isključeni iz politike javnog istraživanja, inovacija i razvoja te traži korjenit preokret ovog trenda;
22. primjećuje da u velikom broju država članica postoji nedostatak potpore i/ili nedostatak regulatornog okvira za osiguravanje odgovarajućih uvjeta za mlade i inovativne poduzetnike i novoosnovana poduzeća te naglašava potrebu za boljom koordinacijom različitih europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih politika te instrumenata za male i srednje poduzetnike;
23. primjećuje da dugoročna strategija za poboljšanje konkurentnosti poslovne djelatnosti i zaštitu zapošljavanja može zahtijevati restrukturiranje; ponavlja važnost pružanja informacija i savjetovanja radnika u slučaju predviđenog restrukturiranja te pomoći pri njegovom izvođenju; poziva Komisiju da čim prije na temelju članka 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima podnese prijedlog pravnog akta u skladu s detaljnim preporukama iz Rezolucije Europskog parlamenta od 15. siječnja 2013.;
24. pozdravlja uvođenje „testa za MSP-e”; žali, međutim, što su ga samo neke države članice uključile u svoj nacionalni postupak odlučivanja;
25. smatra da nepoštena porezna konkurencija između država članica negativno utječe na razvoj poduzeća i da su mala i srednja poduzeća često u nepovoljnom položaju u poreznim sustavima u usporedbi s većim trgovačkim društvima te se time guši njihov potencijalni rast i ulaganja; zauzima se za bolju koordinaciju poreznih sustava trgovačkih društva u EU-u uvođenjem usklađene porezne osnovice zajedno s mjerama za borbu protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja;
26. poziva države članice da zajedno s gospodarskim i regulatornim poticajnim mehanizmima nastave provoditi političke mjere koje oblikuju kulturne i obrazovne sustave uspostavom partnerstava te mreža za razmjenu između različitih obrazovnih institucija na svim razinama i poduzetnika kako bi se smanjio trenutačni nerazmjer između akademskog svijeta i tržišta te olakšala mobilnost istraživača od sveučilišta do poduzeća i time poticale inovacije; smatra da države članice moraju bolje reagirati na potrebe tržišta rada, posebice poticanjem učenja na temelju rada i pripravništava, kao i ponovnim obučavanjem zaposlenika te osiguravanjem mogućnosti cjeloživotnog obrazovanja; poziva Komisiju i države članice da uspostave održive programe prijelaza iz visokog obrazovanja i radnog osposobljavanja na tržište rada, posebno za mlade stručnjake bez iskustva koji prvi puta stupaju na tržište rada; poziva na uvođenje nastave o poduzetništvu u obrazovne sustave od srednje škole nadalje te na predstavljanje poduzetničkog duha kao ključne vještine u obrazovnim programima i osposobljavanju;
27. ističe da je za popunjavanje manjka stručnih kadrova koji trenutačno vlada u Europi potrebno hitno ubrzati pristup žena osposobljavanju i zapošljavanju u znanstvenim i tehnološkim zanimanjima, naročito u sektoru novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;
28. poziva države članice da promiču kulturu internacionalizacije putem informiranja, predstavljanja primjera dobrih praksi te osiguravanja platforme za razmjenu informacija; potiče ih da omoguće razvoj vještina na području poduzetništva s međunarodnim predznakom, promiču transparentnost glede dostupnih alata potpore za novoosnovana poduzeća, podupiru umrežavanje i razmjene koje povezuju mlade poduzetnike s mogućim ulagačima i poslovnim partnerima te da osiguraju operativno savjetovanje i potporu čak i nakon faze osnivanja kako bi im pomogli u prevladavanju kritičnih prvih godina te osigurali poticaje za zapošljavanje;
29. ističe potrebu za promicanjem obrazovanja i vještina iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM-a) u EU-u kao nužnog načina zadovoljavanja rastuće potražnje poslovnih djelatnosti u nadolazećim godinama te razvijanja inovatora i poduzetnika sutrašnjice; ističe potrebu rješavanja pitanja opadajuće stope žena koje se obrazuju u području znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici te daljnjeg proširenja kvalificiranog kadra EU-a;
30. primjećuje pozitivan učinak strukovnih obrazovnih sustava koji spajaju teoretsko osposobljavanje s praktičnim iskustvom na zapošljavanje; s time u vezi ističe važnost bliske suradnje između privatnog i javnog sektora te uključivanje socijalnih partnera;
31. naglašava važnost omogućavanja poduzetničkog obrazovanja za mlade Europljane i poticanja poduzetničkog načina razmišljanja; u tom kontekstu primjećuje značajnu ulogu koju Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) ima u promicanju poduzetničke kulture kroz obrazovanje, obuku i praksu; primjećuje da sve EIT-ove zajednice znanja i inovacija aktivno promiču poduzetništvo u svojim područjima razvojem nastavnih programa koji spajaju izvrsnost u znanosti i inovacijama s poduzetničkim vještinama i iskustvima, time pripremajući poduzetnike sutrašnjice te potiču postojeće poslovne djelatnosti na inovativan i poduzetnički pristup;
32. vjeruje u važnost promicanja poduzetništva starijih osoba kao načina uključivanja starijeg stanovništva sa značajnim poslovnim iskustvom u proces inovacija, time produljujući njihov radni vijek i zadržavajući nužne vještine na tržištu rada;
33. podupire inicijative EU-a koje malim i srednjim poduzetnicima pomažu u lakšem pristupu većim financijskim resursima, s obzirom na to da mladim i inovativnim društvima olakšavaju i ubrzavaju put do financijskih sredstava te potiče države članice na usvajanje mehanizama za poticanje inovacija (na primjer, mehanizama poreznog kredita za financiranje istraživanja i inovacija) i ispravljanja nejednakosti između država članica; podupire inicijative koje pružaju potporu poduzetnicima čija su poduzeća propala nudeći im drugu priliku i ne odvraćajući ih od preuzimanja rizika;
34. smatra da su mala i srednja poduzeća u Europi iznimno ovisna o financiranju banaka, što povećava njihovu ranjivost; napominje da postoji stvarna korist u novim oblicima financiranja pomoću inovativnih programa i puteva koji ne uključuju bankarstvo, kao što su zajmovi u ravnopravnom partnerstvu, skupno financiranje, zadružni poslovni modeli, mikrozajmovi i drugi alati koji mogu biti ključni izvori ulaganja za mala i srednja poduzeća u svrhu stvaranja novih radnih mjesta; smatra da bi novi oblici financiranja mogli pogodovati mladim dinamičnim poduzećima koja teško dolaze do standardnih izvora financiranja zbog toga što su nova; pozdravlja činjenicu da Komisija priznaje potencijal alternativnih izvora financiranja za osnivanje poduzeća i preuzimanje malih i srednjih poduzeća te istražuje područje primjene za osiguravanje okvira i potpore ovih pristupa; poziva Komisiju da istraži kako bi navedeni načini financiranja mogli biti dalje iskorišteni za pomoć mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima te rješavanje potreba za uređenjem, obrazovanjem i istraživanjem na tom području; poziva države članice koje djeluju u suradnji sa socijalnim partnerima i drugim dionicima na regionalnoj i lokalnoj razini da otkriju strateške sektore pogodne za projekte s alternativnim financiranjem, osobito u regijama u kojima tradicionalno gospodarstvo ne može u potpunosti ispuniti posebne gospodarske i socijalne potrebe;
35. smatra izuzetno važnim da države članice provedu Direktivu 2011/7/EU o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama u okviru koje, s obzirom na transakcije između poduzeća i javnih tijela, ugovorno razdoblje plaćanja ne smije prijeći vremenske rokove utvrđene u članku 4. stavku 3. osim ako nije drugačije izričito dogovoreno u ugovoru te pod uvjetom da je to objektivno opravdano u svjetlu posebne prirode ili svojstava ugovora te da ni u kojem slučaju ne prelazi 60 kalendarskih dana;
36. ističe potrebu za pojednostavljenjem i usklađivanjem pravila te osiguravanjem odredbi o financijskim i poreznim poticajima koje omogućavaju privatnim ulagačima, ulagačima početnog i rizičnog kapitala uključivanje u prekogranično financiranje inovativnih i novoosnovanih poduzeća kako bi se uspostavilo europsko područje rizičnog kapitala; naglašava važnost smanjenja poreza na kapitalnu dobit od ulaganja u inovativne MSP-e usmjerene na istraživanje;
37. potiče Komisiju i države članice da pomognu lokalnim tijelima i udruženjima malih i srednjih poduzetnika u promicanju lokalne proizvodnje i kvalitete proizvoda, na primjer stvaranjem poslovnih klastera za zajedničke istraživačke i razvojne projekte;
38. smatra da je inovacija kod srednjih i malih poduzetnika važan put prema stvaranju radnih mjesta; ističe važnost da je za uspješno sudjelovanje u sustavu inovacijama bitno da mali i srednji poduzetnici imaju odlučujuću ulogu u svojim inovativnim aktivnostima te da se potpora bolje prilagodi njihovim stvarnim potrebama;
39. poziva Komisiju da prilikom razvijanja zakonodavstva transparentno i pravilno provodi testove za MSP-e te da hitno predloži blaže sustave i izuzeća u širokom spektru zakonodavnih prijedloga kako bi se znatno smanjili troškovi malih i srednjih poduzeća;
40. ističe da mala i srednja poduzeća koja nisu usmjerena na inovacije ili su već osnovana, a nastoje se proširiti na nova tržišta ili prenijeti svoje vlasništvo često također trebaju državnu potporu u svrhu osiguravanja potrebnog financiranja;
41. pozdravlja stvaranje instrumenta za financiranje malih i srednjih poduzetnika u okviru programa Obzor 2020. koji malim i srednjim poduzetnicima omogućuje pristup financijskoj i nefinancijskoj potpori za provedbu inovativnih ideja; poziva Komisiju da od 2014. pokrene instrument na način najpovoljniji za male i srednje poduzetnike preko jedinstvene namjenske agencije kojim bi se omogućilo stvarno prijavljivanje projekata „odozdo prema gore” i podupiranje svih vrsta inovacija, uključujući netehnološke i društvene inovacije;
42. ističe da sve mjere za podupiranje malih i srednjih poduzeća trebaju vrijediti za samozapošljavanje, posebno glede različitih vrsta sustava socijalnog osiguranja, očekivanih naknada i sprječavanja rizika na radnom mjestu;
43. smatra da treba poduzeti mjere za pojednostavljenje i smanjenje opterećenja svake od 10 uredbi za male i srednje poduzetnike s najvećom razinom opterećenja;
44. pozdravlja smanjenje naknada za registriranje u sustav REACH za mala i srednja poduzeća, iako naknade predstavljaju dio sveukupnih troškova usklađivanja; ipak je iznimno zabrinut zbog toga što su se podcijenile početne procjene troškova sustava REACH i ta razlika već iznosi više od 1 milijardu eura te će nastaviti rasti;
45. ističe činjenicu da, osim uloge platforme za društvenu komunikaciju, uloga interneta kao platforme putem koje svaki građanin može plasirati usluge ili inovativne proizvode namijenjene svim drugim građanima kao i pomoći prikupiti potrebna sredstva predstavlja temeljno načelo jedinstvenog digitalnog tržišta te poziva da se uklone preostale prepreke za prekograničnu trgovinu u što je moguće većoj mjeri; primjećuje važnost digitalnoga gospodarstva u stvaranju radnih mjesta i MSP-a, osobito u sektorima u kojima je Europa uvriježeno jaka, npr. u stvaralačkim industrijama, kulturnoj baštini i turizmu; smatra da će dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta pogodovati potpori i razvoju malih i srednjih poduzeća; smatra nužnim osigurati dostupnost potrebnog kvalificiranog osoblja u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te omogućiti da europska javnost posjeduje digitalne vještine koje su potrebne za korištenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama; ističe da bi osobni integritet i zaštita poslovnih podataka uvijek trebali biti zajamčeni;
46. naglašava ulogu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u povećanju produktivnosti i konkurentnosti; ističe potrebu da se oslobodi potencijal jedinstvenog digitalnog tržišta te ističe da su se troškovi osnivanja inovativnog poduzeća koje se bavi informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u posljednjih 10 godina smanjili 100 puta, uglavnom zahvaljujući veoma brzoj i rasprostranjenoj širokopojasnoj povezivosti, računarstvu u oblaku, softverima otvorenog koda, otvorenim podacima i pristupu informacijama u javnom sektoru;
47. ističe potrebu izbjegavanja nerazmjernog regulatornog opterećenja MSP-a; smatra da Komisija mora uložiti veće napore kako bi ispunila svoje obveze iz 2011. o predlaganju blažih regulatornih sustava za mala i srednja poduzeća;
48. smatra da će dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta pogodovati potpori i razvoju malih i srednjih poduzeća; smatra nužnim osigurati dostupnost potrebnog kvalificiranog osoblja u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te omogućiti da europska javnost posjeduje digitalne vještine koje su potrebne za korištenje informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;
49. ističe potrebu za poboljšanjem sveukupne poslovne učinkovitosti kroz projekte i instrumente koji omogućavaju suočavanje s izazovom energetskog oporavka s ciljem poticanja smanjenja energetskih troškova;
50. smatra da mikropoduzeća trebaju imati koristi od automatskih izuzeća te da trebaju biti obuhvaćena uredbama tek kada im to ide u prilog;
51. smatra da bi Komisija i države članice trebale promicati programe koji bi novim stručnjacima olakšali pristup tržištu rada, osobito smanjenjem složenosti i troškova samozapošljavanja, uključujući smanjenje neizravnih troškova rada; u tom smislu potiče stvaranje europske definicije „samostalnog poduzetnikaˮ za djelatnosti vezane uz europsko digitalno gospodarstvo;
52. ističe potrebu za jačanjem pravila EU-a glede sljedivosti proizvoda u svrhu suzbijanja krivotvorenja te stvaranja djelotvornih načina poticanja razvoja malih i srednjih poduzeća;
53. ističe da temeljna prava radnika te zdravlje i sigurnost na radu ne bi trebali biti ugroženi smanjenjem dokumentacije i obveza izvješćivanja;
54. ističe da je e-vlada osobito korisna za poduzetnike (osobito male i srednje poduzetnike koji se često suočavaju s nesavladivim preprekama prilikom prekograničnog poslovanja unutar EU-a) budući da podrazumijeva smanjene administrativne troškove i opterećenja, povećanu produktivnost, učinkovitost, konkurentnost, transparentnost, otvorenost, djelotvornost politike, dostupnost i pojednostavljenje postupaka;
55. smatra da bi nedavna komunikacija Komisije o primjerenosti propisa (REFIT) trebala biti početak ambicioznijeg poleta za izgradnju konkurentnijeg EU-a smanjenjem troškova zakonskog uređenja poslovne djelatnosti kroz pojednostavljenje inicijativa, provjeru primjerenosti te povlačenje i ukidanje zakonodavstva.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja |
28.11.2013 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
38 7 1 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Josefa Andrés Barea, Jean-Pierre Audy, Ivo Belet, Jan Březina, Giles Chichester, Jürgen Creutzmann, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Vicky Ford, Adam Gierek, Norbert Glante, Fiona Hall, Kent Johansson, Romana Jordan, Krišjānis Kariņš, Philippe Lamberts, Bogdan Kazimierz Marcinkiewicz, Angelika Niebler, Jaroslav Paška, Vittorio Prodi, Miloslav Ransdorf, Herbert Reul, Teresa Riera Madurell, Jens Rohde, Paul Rübig, Salvador Sedó i Alabart, Francisco Sosa Wagner, Konrad Szymański, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Catherine Trautmann, Ioannis A. Tsoukalas, Marita Ulvskog, Vladimir Urutchev, Adina-Ioana Vălean, Alejo Vidal-Quadras |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Rachida Dati, Roger Helmer, Jolanta Emilia Hibner, Seán Kelly, Holger Krahmer, Werner Langen, Zofija Mazej Kukovič, Alajos Mészáros, Vladimír Remek, Silvia-Adriana Ţicău |
||||
MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (28.11.2013)
upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja
Kako Europska unija može doprinijeti stvaranju pogodnog okruženja za poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća kako bi se stvorila nova radna mjesta?
(2013/2176(INI))
Izvjestiteljica za mišljenje: Karin Kadenbach
PRIJEDLOZI
Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. naglašava da je kohezijska politika za razdoblje 2014. ‒ 2020. važno i djelotvorno sredstvo za stvaranje pametnog, održivog i uključivog rasta i postizanje ciljeva strategije Europa 2020. te podupiranje širokim spektrom mjera i inovativnim financijskim instrumentima osnivanja i razvoja malih i srednjih poduzeća, uključujući mikro poduzeća, koji su među najzaslužnijima za stvaranje radnih mjesta u EU-u;
2. poziva države članice i regije da osiguraju djelotvorne informacijske sustave i sustave podrške kako bi omogućile malim, srednjim i mikro poduzećima korištenje sredstvima EU-a i da također prihvate ambiciozne mjere u okviru zajedničkog mehanizma za podjelu rizika udruživanjem proračunskih sredstava EU-a, tj. iz programa COSME , Obzora 2020. i europskih strukturnih i investicijskih fondova; primjećuje, nadalje, da je gospodarska i financijska kriza malim, srednjim i mikro poduzećima otežala dobivanje bankovnih zajmova i zato naglašava ulogu financijskih instrumenata kao načina podupiranja malih i srednjih poduzeća u programskom razdoblju 2014. ‒ 2020.;
3. ukazuje na to da mala, srednja i mikro poduzeća mogu ostvariti pristup financiranju uz pomoć inovativnih financijskih instrumenata i inovativnih sustava europskih strukturnih i investicijskih fondova te ističe da je potrebno proširiti te instrumente i osigurati njihovu pravnu jasnoću, uključujući fleksibilne instrumente mikrofinanciranja, te dijeliti najbolje primjere iz prakse, s obzirom na to da su poteškoće u pristupu financiranju jedna od glavnih prepreka rastu malih, srednjih i mikro poduzeća; podsjeća da bi se uloga financijskih instrumenata mogla povećati kako bi se jamčili obnovljivi fondovi, poticala javno-privatna partnerstva te postigao multiplikacijski učinak proračuna EU-a; pozdravlja, u tom smislu, proširenje primjene financijskih instrumenata na sve tematske ciljeve i europske strukturne i investicijske fondove u programskom razdoblju 2014. ‒ 2020.;
4. tvrdi da je za socijalnu koheziju EU-a iznimno važno riješiti problem visokih stopa nezaposlenosti u EU-u, osobito među mladima i ostalim ugroženim skupinama, potičući regionalnu konkurentnost i zapošljavanje te stvarajući poduzetnički duh; poziva stoga države članice da se pri korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova usmjere na stvaranje održivih radnih mjesta i poslovnih prilika osiguravajući pogodno okruženje i odgovarajući regulatorni okvir za mikro, mala i srednja poduzeća, poslovne djelatnosti i novoosnovana poduzeća;
5. ukazuje da se strukturnim i investicijskim fondovima podupiru tijela i dionici na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se uz pomoć suradnje sa znanstvenim i istraživačkim ustanovama između ostalog pospješilo učenje na temelju rada, istraživanje i inovacije te poboljšala konkurentnost mikro (pogotovo samostalnih poslovnih djelatnosti), malih i srednjih poduzeća te na taj način riješili trenutačni gospodarski i društveni izazovi, osobito visoka nezaposlenost;
6. naglašava da se mjerama za poticanje rasta, inovacija i stvaranja radnih mjesta u održivoj ekonomiji moraju jamčiti zdravstvene i sigurnosne norme te da se mora osigurati ravnoteža između ekonomskih i socijalnih zahtjeva, podržavajući pritom između ostalog pametnu specijalizaciju i poštujući ekosustav, kako bi se stvorila dostojanstvena, dobro plaćena radna mjesta u svim regijama EU-a; naglašava, u tom smislu, važnost uključivanja poslovnih djelatnosti i obrazovnog sektora uz pomoć prekograničnih projekata, suradnje među sveučilištima i kvalitetnim obrazovnim ustanovama, kao i stvaranja inovativnih „klastera”; poziva da se olakša pristup programima lokalnog i regionalnog financiranja stručnog usavršavanja;
7. ističe da europski strukturni i investicijski fondovi imaju važnu ulogu u podupiranju konkretnih projekata s ciljem unapređenja poduzetničkih i kreativnih vještina ljudi, uključujući mlade; naglašava da je potrebno da sve države članice i regije u potpunosti iskoriste tu mogućnost za rješavanje problema nezaposlenosti mladih; naglašava da bi, kad je riječ o europskim strukturnim i investicijskim fondovima lokalne i regionalne vlasti trebale posebno obraćati pozornost na poticanje poduzetništva na lokalnoj i regionalnoj razini, s težištem na nova poduzeća koja osnivaju mladi;
8. ističe da su odredbe uredbi za razdoblje kohezijske politike 2014. – 2020. namijenjene smanjivanju administrativnog opterećenja za mikro, mala i srednja poduzeća, osobito prilikom zapošljavanja nezaposlenih osoba, čime se doprinosi stvaranju boljih uvjeta za stvaranje radnih mjesta; poziva države članice da uklone prepreke boljoj provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova u korist malih, srednjih i mikro poduzeća.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja |
28.11.2013 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
31 0 0 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Luís Paulo Alves, Victor Boştinaru, Nikos Chrysogelos, Rosa Estaràs Ferragut, Brice Hortefeux, Danuta Maria Hübner, Vincenzo Iovine, Seán Kelly, Mojca Kleva Kekuš, Jacek Olgierd Kurski, Petru Constantin Luhan, Iosif Matula, Erminia Mazzoni, Miroslav Mikolášik, Jens Nilsson, Jan Olbrycht, Younous Omarjee, Markus Pieper, Tomasz Piotr Poręba, Monika Smolková, Georgios Stavrakakis, Nuno Teixeira, Lambert van Nistelrooij, Oldřich Vlasák, Hermann Winkler, Joachim Zeller |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Karin Kadenbach, James Nicholson, Elisabeth Schroedter |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2. |
Jill Evans, Carmen Romero López |
||||
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
Datum usvajanja |
3.2.2014 |
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
30 2 4 |
|||
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Regina Bastos, Edit Bauer, Jean-Luc Bennahmias, Phil Bennion, Pervenche Berès, Philippe Boulland, Milan Cabrnoch, Alejandro Cercas, Derek Roland Clark, Minodora Cliveti, Marije Cornelissen, Sari Essayah, Thomas Händel, Marian Harkin, Nadja Hirsch, Ádám Kósa, Jean Lambert, Verónica Lope Fontagné, Olle Ludvigsson, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Csaba Őry, Konstantinos Poupakis, Sylvana Rapti, Elisabeth Schroedter, Nicole Sinclaire, Jutta Steinruck, Andrea Zanoni |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Claudette Abela Baldacchino, Edite Estrela, Sergio Gutiérrez Prieto, Jan Kozłowski, Anthea McIntyre, Evelyn Regner |
||||
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2. |
Salvatore Caronna, Emilio Menéndez del Valle |
||||