IZVJEŠĆE o djelatnostima Odbora za predstavke tijekom 2013. godine
19.2.2014 - (2014/2008(INI))
Odbor za predstavke
Izvjestitelj: Jarosław Leszek Wałęsa
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o ishodu razmatranja Odbora za predstavke tijekom 2013. godine
Europski parlament,
– uzimajući u obzir značaj prava na predstavku i važnost za parlamentarna tijela da odmah budu upoznata s posebnim preokupacijama i stavovima građana EU-a i osoba koje u njemu borave, kao što je predviđeno u člancima 24. i 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir odredbe Povelje o temeljnim pravima Europske unije i posebno članak 44. o pravu na predstavku Europskom parlamentu,
– uzimajući o obzir odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s prekršajnim postupkom, posebno članke 258. i 260.,
– uzimajući u obzir članak 48. i članak 202. stavak 8. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A7‑0131/2014),
A. imajući na umu da je u 2013., koja je bila „godina europskog građanina”, primljeno 2 885 predstavki, što predstavlja povećanje od gotovo 45 % u odnosu na 2012.; i da je u tekućem parlamentarnom sazivu do sada evidentirano gotovo 10 000 predstavki;
B. budući da je taj broj, unatoč tome što je skroman u usporedbi s brojem stanovnika Europske unije, ipak je pokazatelj znatnog porasta osviještenosti o pravu na predstavku i legitimnih očekivanja u pogledu korisnosti postupka podnošenja predstavki kao sredstva kojim se skreće pozornost europskih institucija i država članica na preokupacije građana pojedinaca, lokalnih zajednica, nevladinih organizacija i dobrovoljnih udruga te privatnih poduzeća;
C. budući da europske građane izravno predstavlja jedina institucija EU-a koju oni biraju – Europski parlament; imajući na umu da im pravo na predstavku daje priliku da se izravno obrate svojim predstavnicima;
D. imajući na umu da pravo na predstavku poboljšava sposobnost Europskog parlamenta da odgovori na preokupacije građana i rezidenata Unije, te istodobno pruža ljudima otvoren, demokratski i transparentan mehanizam za dobivanje, gdje je to legitimno i opravdano, izvansudskog pravnog lijeka za svoje pritužbe, posebno kad se to odnosi na probleme pri provedbi europskog zakonodavstva; budući da predstavke zakonodavcima i izvršnim tijelima pružaju vrijedne povratne informacije na razini EU-a i na nacionalnoj razini;
E. budući da treba spriječiti daljnje nepopravljive gubitke biološke raznolikosti, pogotovo unutar područja obuhvaćenih mrežom Natura 2000; budući da su se države članice obvezale osigurati zaštitu posebnih područja očuvanja prema Direktivi o staništima (92/43/EEZ) i Direktivi o pticama (79/409/EEZ); budući da unatoč tome što Komisija može u potpunosti provjeriti usklađenost sa zakonom EU-a tek nakon što nacionalna tijela donesu konačnu odluku, važno je, posebno što se tiče pitanja okoliša, u ranoj fazi provjeriti primjenjuju li lokalna, regionalna i nacionalna tijela sve relevantne postupovne zahtjeve u skladu sa zakonima EU-a, uključujući provođenje načela predostrožnosti;
F. budući da je nužno povećati sudjelovanje građana u postupku donošenja odluka EU-a, s ciljem jačanja njegove legitimnosti i odgovornosti; budući da postupak podnošenja predstavki također predstavlja sredstvo za uspostavu stvarne provjere napetosti unutar europskih društava, posebno tijekom gospodarske krize i socijalnog nemira koji su posljedica utjecaja koji je krah svjetskih financijskih tržišta i bankarskih sustava ostavio na ljude u Europi; podsjećajući da je u rujnu 2013. Odbor za predstavke organizirao javno saslušanje o toj temi na kojem su sudjelovali podnositelji predstavki; budući da su pozornost odbora privukle mnoge predstavke o financijskim nepravilnostima spram prava potrošača te zlouporabama tih prava u bankarskom sektoru, a posebno dramatične posljedice deložiranja čitavih obitelji zbog nezakonitih klauzula o hipoteci;
G. budući da se predstavkama upućenim Odboru za predstavke često pružaju informacije korisne za druge odbore Europskog parlamenta, odgovorne za izradu zakonodavstva osmišljenog radi uspostave socioekonomski i ekološki sigurnijeg, čvršćeg, poštenijeg i uspješnijeg temelja za budućnost svih građana i rezidenata u Europi;
H. budući da se svaka predstavka procjenjuje i tretira zasebno, čak i ako ju je podnio samo jedan građanin ili rezident EU-a, te svaki podnositelj predstavke ima pravo primiti odgovor na svom jeziku ili na jeziku na kojem je podnio predstavku;
I. imajući na umu da će se vrijeme za njezinu obradu i odgovor razlikovati ovisno o prirodi i složenosti primljene predstavke, ali da treba učiniti sve kako bi se propisno odgovorilo na upite podnositelja predstavki u razumnom vremenskom okviru te na prikladan način, ne samo u smislu postupka već i sadržaja;
J. budući da podnositelji predstavki, o čijim se predstavkama naknadno raspravlja tijekom redovitih sjednica Odbora za predstavke, mogu potpuno sudjelovati, imaju pravo predstaviti svoju predstavku s detaljnijim informacijama i tako aktivno doprinijeti radu Odbora pružajući dodatne informacije i informacije iz prve ruke članovima Odbora i Europskoj komisiji te predstavnicima država članica koji mogu biti prisutni; te budući da je 185 podnositelja predstavki prisustvovalo raspravama Odbora u 2013. i u njima aktivno sudjelovalo;
K. imajući na umu da se rad Odbora za predstavke u cijelosti temelji na ulaznim podacima i doprinosima podnositelja predstavki, zajedno s rezultatima vlastitih istraga svakog slučaja, po potrebi dopunjenog dodatnim stručnim mišljenjem Komisije, država članica ili drugih tijela; i budući da su njihovi programi postavljeni prema prioritetima i organizirani na temelju odluka koje su na demokratski način donijeli njihovi članovi;
L. imajući na umu da kriteriji za prihvaćanje predstavki, pod uvjetima Ugovora i pravila Parlamenta, ukazuju na to da se predstavka mora odnositi na pitanje koje pripada području djelovanja Unije i koje izravno utječe na podnositelja predstavke; te budući da je rezultat toga udio primljenih predstavki koje su proglašene neprihvatljivim jer ne odgovaraju navedenim kriterijima;
M. budući da pravo na predstavku predstavlja ključan instrument za sudjelovanje i demokratski nadzor od strane građana te se njegova pravilna primjena mora osigurati od početka do kraja postupka; budući da to pravo mora i dalje biti u potpunosti zajamčeno, neovisno o interesima vlada; budući da ovo načelo na razini EU-a mora poslužiti kao primjer za obradu predstavki unutar ovog Parlamenta i od strane Komisije;
N. budući da su gore navedene kriterije ispitali sudovi i budući da su u presudama Suda Europske unije, na primjer u predmetu T-308/07, potvrđeni kriteriji u vezi s pravom na predstavku i činjenicom da izjave koje se odnose na neprihvatljive predstavke moraju biti dobro utemeljene i zahtijevaju da ih Odbor opravda u svojoj kasnijoj korespondenciji s podnositeljem predstavke; i na primjer u predmetu T-280/09 i T-160/10, u vezi s predstavkama koje se mogu smatrati prekomjerno nepreciznim u pogledu njihova sadržaja;
O. budući da se uz primljene predstavke u vezi s utjecajem krize na europske građane i rezidente, druga ključna pitanja podnositelja predstavki odnose na zakone o okolišu (posebno na pitanja gospodarenja otpadom i upravljanje vodom), temeljna prava (posebno prava djeteta, prava osoba s invaliditetom i pitanja u vezi sa zdravljem), pravo na vlasništvo nad nekretninama i pokretninama, pitanja slobodnog kretanja osoba, razne oblike diskriminacije, a osobito na temelju etničke pripadnosti, kulture ili jezika, pitanja vize, imigracije i zapošljavanja, te predstavke o sudskim postupcima, navodnoj korupciji, kašnjenjima u pravnim postupcima i mnoga druga područja djelovanja;
P. budući da se mnogi podnositelji predstavki, posebno među mlađim dijelom stanovništva, uvelike koriste društvenim medijima kao sredstvom komunikacije, i imajući na umu da je Odbor za predstavke razvio vlastitu mrežu pod pokroviteljstvom Europskog parlamenta i redovito ga na glavnim društvenim medijima prati rastući broj ljudi; budući da su ti mediji osobito aktivni i da su se pokazali korisnima tijekom sjednica Odbora; te budući da je znatan broj osoba, trenutno njih 1 500, pretplaćeno na glasilo Odbora, Péti Journal;
Q. budući da u tom kontekstu Odbor za predstavke radi u suradnji s nadležnim službama unutar Europskog parlamenta kako bi razvio novi višejezični mrežni portal koji zamjenjuje prijašnje, ograničenije elektroničko sredstvo za podnošenje predstavki na mrežnoj stranici Europarl; budući da je novi portal osmišljen za povećanje administrativne učinkovitosti te istodobno pospješuje transparentnost i interaktivnost postupka podnošenja predstavki u korist podnositelja predstavki i zastupnika u Europskom parlamentu te šire javnosti; i budući da nakon pokretanja u ovom zakonodavnom razdoblju predstavlja zasigurno značajan doprinos jačanju europskog građanstva u skladu s institucionalnim ciljevima za 2013. kao „godinu europskog građanina”;
R. u tom kontekstu podsjeća na odluku, koju je podržao na temelju godišnjeg izvješća za 2012., o tome da postupak podnošenja predstavki učini učinkovitijim, transparentnijim i nepristranijim te istodobno zaštiti prava članova Odbora za predstavke na sudjelovanje kako bi obrada predstavki izdržala sudsko preispitivanje čak i na postupovnoj razini;
S. budući da Odbor za predstavke i dalje pokazuje aktivno zanimanje za način na koji se primjenjuje Uredba o Europskoj građanskoj inicijativi te je svjestan mnogih slabosti i prilično teške prirode postojećeg zakonskog okvira kojim se u potpunosti ne prevodi duh odredbe Ugovora usprkos naporima Odbora za ustavna pitanja i Odbora za predstavke u pogledu njegove razrade; budući da će se pod uvjetima klauzule o preispitivanju Parlament uključiti u rasprave o reviziji ove Uredbe tri godine nakon njezina stupanja na snagu;
T. budući da će se uskoro provesti odredbe Uredbe o Europskoj građanskoj inicijativi u vezi s organizacijom javnog saslušanja u pogledu uspješnih inicijativa u prostorijama Europskog parlamenta, uključujući vodeći odbor sa zakonodavnom nadležnošću za predmet inicijative te Odbor za predstavke u skladu s uvjetima Poslovnika Parlamenta i provedbenim pravilima Predsjedništva;
U. imajući na umu da su posjeti u svrhu utvrđivanja činjenica u vezi s predstavkama o kojima je pokrenuta istraga, a koje Odbor za predstavke redovito organizira o osobito prioritetnim pitanjima veoma korisni te da izvješća o tim posjetima trebaju biti što kvalitetnija, vjerodostojnija i sastavljena u pouzdanoj suradnji što će dovesti do željenog konsenzusa među sudionicima; podsjeća da su u 2013. bila organizirana dva takva posjeta Španjolskoj te po jedan Poljskoj, Danskoj, Grčkoj; budući da bi veća fleksibilnost u vezi s praktičnim dijelom organizacije tih posjeta, posebno u pogledu odgovarajućih tjedana, doprinijela njihovom većem uspjehu osobito kada se radi o dostupnosti zastupnika i smanjenju rizika od otkazivanja;
V. imajući na umu odgovornosti Odbora u vezi s uredom Europskog ombudsmana koji je odgovoran za istraživanje pritužbi građana EU-a o mogućim nepravilnostima unutar institucija i tijela EU-a, o čemu sastavlja vlastito godišnje izvješće na temelju godišnjeg izvješća Europskog ombudsmana; i podsjećajući da je 2013. Odbor bio aktivno uključen u organizaciju izbora novog Europskog ombudsmana nakon umirovljenja dotadašnjega nositelja dužnosti ombudsmana Nikiforosa Diamandourosa;
W. budući da, iako su zastupnici u Europskom parlamentu uspješno izabrali novog Europskog ombudsmana, gđu Emily O'Reilly, na mandat s početkom od 1. listopada 2013., na početku sljedećeg saziva moraju se ponovno održati izbori, budući da je to predviđeno člankom 204. Poslovnika Parlamenta i budući da bi bilo mudro osigurati pravodobnu objavu jasnih i transparentnih pravila tog postupka koja dodatno razjašnjavaju odgovornost Odbora za predstavke u tom postupku i osiguravaju odgovarajuću transparentnost izbora, posebno uporabom poboljšane namjenske mrežne usluge;
X. budući da je Odbor za predstavke član mreže europskih ombudsmana koja uključuje odbore za predstavke nacionalnih parlamenata u državama u kojima oni postoje, i budući da je važno da suradnja između odbora za predstavke bude dodatno naglašena i gdje je to praktično, dodatno pojačana, te da bi Europski parlament u tom pogledu mogao imati središnju ulogu u interesu europskih građana;
Y. budući da Odbor za predstavke namjerava biti koristan i transparentan alat na usluzi građanima i rezidentima u EU-u i budući da Odbor provodi demokratsku kontrolu i nadzor nad mnogim aspektima djelovanja Europske unije, posebno u vezi sa zakonima EU-a koje provode nacionalna tijela; te budući da Odbor na temelju primljenih predstavki može dodatno doprinijeti s jedne strane dosljednijoj i koordiniranijoj primjeni zakonodavstva EU-a, a s druge strane poboljšanju budućeg zakonodavstva EU-a skrećući pozornost na pouke koje bi trebalo izvući iz sadržaja primljenih predstavki.
Z. budući da je ovo izvješće zadnje godišnje izvješće Odbora za predstavke u 7. sazivu Europskog parlamenta zbog čega se u njemu iznose aktivnosti Odbora u 2013. te daje pregled cijelog parlamentarnog saziva ocjenjujući u kojoj je mjeri Odbor uspio ispuniti očekivanja građana nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona;
1. potvrđuje značajnu i temeljnu ulogu Odbora za predstavke u obrani i promicanju prava građana i rezidenata EU-a osiguravanjem da se preko postupka podnošenja predstavki bolje prepoznaju preokupacije podnositelja predstavki i gdje god je to moguće riješe njihove zakonite pritužbe u razumnom vremenskom roku;
2. odlučan je u namjeri da postupak predstavki učini učinkovitijim, transparentnijim i nepristranijim, te da istodobno zaštiti pravo članova Odbora za predstavke na sudjelovanje kako bi obrada predstavki izdržala sudsko preispitivanje čak i na postupovnoj razini;
3. naglašava da Odbor za predstavke zajedno s drugim institucijama i tijelima, kao što su istražni odbori i Europski ombudsman, ima neovisnu i jasno definiranu ulogu kao mjesto za kontakt sa svakim pojedinim građaninom; naglašava da su ta tijela, zajedno s europskom građanskom inicijativom, temeljni instrumenti za demokratsku EU i stvaranje europskog demosa te se stoga mora jamčiti propisan pristup tim tijelima i njihovo pouzdano funkcioniranje;
4. ističe da se tijekom sadašnjeg parlamentarnog saziva Odbor za predstavke suočavao s izazovima kako bi ispunio očekivanja građana Europske unije; naglašava kako je važno da su građani izravno uključeni u aktivnosti Parlamenta te da se članovi Odbora bave rješavanjem njihovih preokupacija, prijedloga i pritužbi; ističe koliko puno je učinjeno kako bi se riješili mogući slučajevi kršenja prava građana te surađujući s nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima pri pitanjima u vezi s primjenom europskih zakona; istodobno je zadržao ključnu ulogu u ponovnom povezivanju s europskim građanima i jačanju demokratske legitimnosti i odgovornosti postupka donošenja odluka u EU-u;
5. podsjeća na značajnu ulogu Komisije koja je pomogla pri obradi slučajeva iz peticija; smatra da bi Komisija trebala temeljitije istraživati predstavke i promatrati suštinu slučajeva vodeći računa o zakonodavstvu EU-a; naglašava važnost transparentnosti u tim postupcima i prikladnog javnog pristupa relevantnim dokumentima i informacijama u vezi sa slučajem;
6. naglašava važnost proaktivnog praćenja i pravodobnih preventivnih mjera od strane Komisije ako postoji utemeljeni dokaz da bi se određenim planiranim i objavljenim projektima moglo kršiti zakonodavstvo EU -a;
7. uočava raznolikost ključnih tematskih područja iz predstavki građana, kao što su temeljna prava, unutarnje tržište, zakoni o okolišu, javno zdravstvo, skrb djece, prijevoz i gradnja, španjolski Zakon o obali, nova Uredba o dobrom upravljanju, osobe s invaliditetom, diskriminacija na temelju dobi, javni pristup dokumentima, europske škole, fiskalna unija, industrija čelika, prava životinja i mnoga druga;
8. smatra da predstavke koje se odnose na navedena tematska područja dokazuju da su nezadovoljavajući prijenos zakonodavstva EU-a ili zloupotreba zakona još uvijek česta i raširena pojava;
9. smatra da je važno ojačati suradnju s parlamentima i vladama država članica koja će se temeljiti na uzajamnosti i po potrebi poticati nadležna tijela država članica da potpuno transparentno prenesu i provedu zakonodavstvo EU-a; naglašava važnost suradnje Komisije s državama članicama te izražava žaljenje zbog nemara nekih država članica u pogledu prijenosa i provedbe europskog zakonodavstva u cijelosti, posebno zakonodavstva o okolišu;
10. podsjeća da Odbor za predstavke kao sastavni dio svoje djelatnosti razmatra prihvatljive predstavke, koje se odnose na načela i sadržaj Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Povelje o temeljnim pravima Europske unije, te da provodi istrage o svakom pojedinom slučaju; podsjeća na to da zbog članka 51. Povelje Europska komisija često nije mogla ništa poduzeti kad je to zahtijevao Odbor; naglašava da su očekivanja građana mnogo veća od onoga što je predviđeno strogo zakonskim odredbama Povelje;
11. čestita Odboru na radu u vezi s primljenim predstavkama o pitanjima invaliditeta čiji je broj znatno porastao u 2013.; primjećuje napore koji su poduzeti za osiguranje uspješnog pokretanja okvira EU-a na temelju uvjeta iz članka 33. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom pri čemu se Odbor za predstavke povezao s Europskom komisijom, Agencijom za temeljna prava i Europskim forumom osoba s invaliditetom te primjećuje želju Odbora da nastavi podupirati tu aktivnost; žali zbog toga što je uključenost Odbora za predstavke u Okvir Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom kasnije okončana i što je bio zamijenjen zakonodavnim odborima koji također imaju nadležnost u ovom području; smatra da je potonja odluka utemeljena na pogrešnom tumačenju funkcija dodijeljenih u sklopu Okvira Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;
12. primjećuje visoki stupanj pozornosti koja je dana nekim velikim primljenim predstavkama o predloženoj gradnji nove zračne luke u Notre-Dame-des-Landesu blizu Nantesa; potvrđuje da su primljeni značajni i bitni doprinosi podnositelja predstavki koji su se protivili nacrtu zbog ekoloških razloga te da je primljena predstavka značajnog obujma od onih koji su bili za projekt, što je dovelo do žestoke rasprave u Odboru koja je uz glavne podnositelje predstavki uključivala predstavnike francuskih vlasti i glavnog direktora Komisije za okoliš; smatra da takve ozbiljne rasprave ne samo da poboljšavaju osviještenost javnosti i omogućavaju građanima aktivnu i legitimnu uključenost, već također doprinose razjašnjavanju raznih kontroverzi u vezi s projektom koji navodno nije u skladu sa zakonodavstvom EU-a te traženju pravnog lijeka kojim bi se omogućilo dužno poštovanje europskog zakonodavstva kako bi se trebalo primijeniti u takvim okolnostima;
13. potvrđuje da je mnogo podnositelja predstavki 2013. izrazilo zabrinutost zbog očitih nepravednosti koje se događaju u Danskoj u pogledu upravnih i sudskih postupaka u vezi s rastavom i razvodom roditelja te daljnjoj skrbi o maloj djeci; primjećuje, u tom kontekstu, da u slučaju parova različite nacionalnosti postoje jasni primjeri diskriminacije na temelju nacionalnosti u korist supružnika iz države članice u kojoj se odvijaju postupci i na štetu osobe koja nije državljanin te države, s ozbiljnim i često vrlo negativnim posljedicama za prava djeteta; primjećuje u tom kontekstu ozbiljna kršenja temeljnih prava i podnositelja predstavke i djeteta; primjećuje da je Odbor za predstavke bio u posjetu Danskoj u svrhu utvrđivanja činjenica kako bi izravno istražio te tvrdnje jer je u toj zemlji stanje u tom području posebice ozbiljno; primjećuje da su slični slučajevi zabilježeni i u drugim zemljama, poglavito u Njemačkoj (posebno slučajevi u vezi s djelatnostima službe za djecu i mlade Jugendamta), Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini;
14. podsjeća na istrage provedene na temelju predstavki u vezi s posljedicama neuspješne provedbe Okvirne direktive o otpadu tijekom parlamentarnog saziva, te na donošenje relevantnog izvješća; podsjeća na preporuke u vezi s neprimjerenim donošenjem odluka u pogledu odlagališta te učinku toga na lokalno stanovništvo; naglašava da je situacija daleko od toga da bude riješena budući da su se predstavke razmatrale kasnije, posebno u pogledu ustrajnosti toksičnih požara prouzrokovanih iznimno zagađujućim industrijskim otpadom u određenim područjima Kampanije, te u pogledu manjka transparentnosti planova i institucijskog upravljanja u Laciju posljednjih mjeseci nakon predviđenog zatvaranja odlagališta Malagrotta, koje je sad predmet sudskih istraga visokog suda; podsjeća na intenzivan posjet Grčkoj u svrhu utvrđivanja činjenica u jesen 2013. o istom predmetu, koji je skrenuo pozornost na nedostatke u primjeni relevantnih direktiva u vezi s otpadom, manjak napretka u gospodarenju otpadom u pogledu planova i sustava visoko u hijerarhiji gospodarenja otpadom te na utjecaj po zdravlje stanovništva u određenim područjima Grčke; primjećuje da je nedavno podneseno još nekoliko predstavki o manjkavostima u gospodarenju otpadom u drugim državama članicama, posebno u regiji Valencija u Španjolskoj te u Ujedinjenoj Kraljevini;
15. prima na znanje izvješće o posjetu Poljskoj u svrhu utvrđivanja činjenica o predloženom mjestu za površinske kopove u Donjoj Šleskoj; također pozdravlja intenzivne rasprave s podnositeljima predstavki i nacionalnim tijelima, održane tim povodom, u vezi s mogućim istraživanjem i iskorištavanjem rezervi plina iz škriljevca, o čemu je Odbor već održao radionicu 2012.;
16. ističe veoma konstruktivan rad Odbora u pogledu primljenih predstavki o španjolskom Zakonu o upravljanju obalnim područjima (Ley de Costas) u vezi s rezultatima i zaključcima posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica te suradnjom s podnositeljima predstavki i nadležnim nacionalnim tijelima; podsjeća da je Odbor uspostavio posebnu ad hoc radnu skupinu da detaljnije preispita ovu složenu situaciju te da se poveže s velikim brojem dotičnih podnositelja predstavki; priznaje da, iako je novim zakonodavstvom španjolskog parlamenta postignut određeni napredak za podnositelje predstavki, preostaju neka otvorena pitanja u području prava na imovinu te području zaštite okoliša, od kojih su neka upućena španjolskom Ustavnom sudu; zahtijeva od Komisije da i dalje aktivno nadzire taj predmet;
17. pozdravlja činjenicu da je tijekom posjeta Galiciji u svrhu utvrđivanja činjenica u veljači 2013. omogućeno održavanje opsežnih rasprava s podnositeljima predstavki i regionalnim vlastima o pitanjima u vezi s nedostatkom odgovarajuće infrastrukture za pročišćavanje otpadnih voda u regiji, što je utjecalo na zdravlje lokalnog stanovništva i gospodarsku aktivnost na određenim područjima koja su zagađena muljem i ostacima koji sadrže tvari štetne za ljudsko zdravlje, okoliš te potencijalno štetne za proizvodnju morske hrane u određenim područjima; očekuje da se nadležna tijela konačno obvežu na marljiviji rad za rješavanje tih pitanja te da se integrirani plan za pročišćavanje otpadnih voda i objekti potrebni za te svrhe učinkovito stave u funkciju u svim predmetnim rijasima; žali zbog dugog i neuobičajenog postupka izrade nacrta zaključaka posjeta; žali zbog činjenice da manjinsko mišljenje dvaju članova delegacije nije priloženo samom izvješću;
18. ističe ulogu obveznog izvještavanja Odbora; skreće pozornost na nekoliko rezolucija usvojenih 2013. u obliku izvješća, kao što je Posebno izvješće Europskog ombudsmana o tome kako je Komisija rješavala nedostatke u procjeni ekološkog utjecaja projekta o proširenju zračne luke u Beču, uz godišnje izvješće o aktivnostima Europskog ombudsmana u cjelini; ističe značajan doprinos Odbora ostvaren zahvaljujući stručnosti postignutoj rješavanjem brojnih konkretnih slučajeva kroz niz godina, a koji je pružen u obliku mišljenja upućenih vodećim odborima, te posebice mišljenja o reviziji Direktive o procjeni učinka na okoliš, kao i mišljenja o lokacijama sjedišta institucija Europske unije; vjeruje da zahvaljujući takvim dokumentima Odbor za predstavke važna pitanja europskih građana može proslijediti na raspravu na plenarnoj sjednici;
19. podsjeća da na temelju članka 202. stavka 2. Odbor za predstavke ima pravo na plenarnoj sjednici podnijeti ne samo nezakonodavna izvješća na vlastitu inicijativu o pitanjima u vezi s više predstavki već također kratke prijedloge rezolucija o kojima će se glasovati na sjednici u vezi s hitnim pitanjima;
20. vjeruje da je organizacija javnih rasprava važno sredstvo preispitivanja problema na koje su ukazali podnositelji predstavki; skreće pozornost na javna saslušanja održana o učinku krize na europske građane i jačanju demokratskog sudjelovanja u upravljanju Unijom te na javno saslušanje o tome kako čim bolje iskoristiti građanstvo Unije, na kojima je analizirana zabrinutost koju su europski građani izrazili u peticijama na obje teme; smatra da informacije pružene u predstavkama pokazuju osobni učinak koji mjere štednje imaju na prava podnositelja predstavki te veću ulogu i predanost civilnog društva; uviđa da za suočavanje s financijskim izazovima sutrašnjice Europa treba vjerodostojno, prepoznatljivo i objektivno odgovorno gospodarsko vodstvo; ističe važnost borbe protiv preostalih prepreka koje građanima EU-a onemogućavaju uživanje njihovih prava predviđenih zakonima EU-a te važnost promicanja političkog sudjelovanja građana u životu EU-a;
21. smatra da je za svoj rad na posebnim predmetima ključno da upotrijebi druge oblike aktivnosti, kao što su parlamentarna pitanja za usmeni odgovor koja se obrađuju tijekom plenarnih sjednica; podsjeća da su ona izravan oblik parlamentarnog nadzora nad ostalim institucijama i tijelima EU-a; ističe da je u 2013. Odbor svoja prava iskoristio devet puta podnoseći pitanja koja se odnose, na primjer na invalidnost, dobrobit životinja, upravljanje otpadom i europsku građansku inicijativu; duboko žali zbog činjenice što su neke inicijative koje je predložio odbor nekoliko mjeseci na čekanju prije nego što se o njima raspravlja na plenarnoj sjednici čime se sprečava da građani EU-a dobiju glas i prime izravan odgovor Komisije na pitanja koja su više puta postavili;
22. zapaža stalan priljev pisama građana koji se Parlamentu obraćaju i traže pravnu zaštitu u pitanjima koja prema članku 227. Ugovora i članku 51. Povelje o temeljnim pravima nisu dio područja nadležnosti EU-a; poziva na pronalaženje boljih rješenja za obradu navedenih pisama i predstavki građana, uzimajući u obzir obveze Parlamenta u pogledu korespondencije s građanima;
23. priznaje da su pitanja u vezi s okolišem i dalje prioritet za podnositelje predstavki, te naglašava da države članice i dalje ne uspijevaju ostvariti napredak u tom području; primjećuje da je velik broj predstavki usmjeren na javno zdravlje, na primjer upravljanje otpadom, sigurnost vode, nuklearnu energiju i zaštićene životinje; ističe da se velik broj predstavki odnosi na nove i nadolazeće projekte koji predstavljaju veću opasnost za gore navedena područja; podsjeća na to da države članice nastoje riješiti ta pitanja iako je jasno da traženje održivog rješenja i dalje predstavlja prepreku; ističe slučaj tvornice za preradu čelika ILVA u Tarantu koji je od posebnog interesa zbog ozbiljnog pogoršanja okolišnih uvjeta i zdravstvenog stanja lokalnog stanovništva; poziva Komisiju da upotrijebi dostupne mehanizme kako bi u što većoj mjeri osigurala trenutačno poštovanje zakonodavstva EU-a o okolišu od strane talijanskih vlasti;
24. poziva Odbor za predstavke da nastavi ispitivati utjecaje sudske prakse iz slučaja ERT na tumačenje članka 51. Povelje o temeljnim pravima Europske unije i njegove posljedice na predstavke te da istraži s kojim se stvarnim preprekama suočavaju građani EU-a koji zatraže odluku o prethodnim pitanjima od Suda Europske unije kako bi dobili pouzdano tumačenje ključnih pitanja europskog zakonodavstva u predmetima pred nacionalnim sudovima;
25. pozdravlja provedbu Europske građanske inicijative (EGI) 1. travnja 2012. te registraciju prvog EGI-ja posvećenog politikama za Bratstvo mladih Europe 2020. te nedavno uspješan EGI posvećen pravu na vodu; vjeruje da EGI predstavlja prvi instrument transnacionalne participativne demokracije te da će omogućiti aktivnu uključenost građana pri oblikovanju europskih politika i zakonodavstva; ponovno potvrđuje svoju predanost sudjelovanju u organizaciji javnih rasprava za uspješne europske građanske inicijative uz aktivnu uključenost svih dotičnih parlamentarnih odbora; ističe potrebu za redovnom revizijom stanja europskih građanskih inicijativa u cilju unaprjeđenja postupka uz ograničavanje birokracije i drugih prepreka; svjestan je da je ishod prvih parlamentarnih saslušanja prvih uspješnih EGI-ja koji se održavaju u 2014. ključan u postavljanju visokih postupovnih standarda i očekivanja građana o korištenju toga prava u budućnosti te se obavezuje da će dati institucijsku prednost osiguranju učinkovitosti u participativnom postupku;
26. zahvalan je Komisiji na odluci o proglašenju 2013. godinom europskih građana čime su građanima EU-a pružene vrijedne informacije o njihovih pravima i instrumentima koji su im dostupni kako bi ostvarili ta prava; smatra da bi se Europska godina građana trebala iskoristiti za širenje informacija o novoj europskoj građanskoj inicijativi, na taj način pružajući jasne i razumljive smjernice kako bi se smanjila visoka stopa neprihvatljivih prijedloga podnesenih u okviru EGI-ja koja se može usporediti s još prisutnom stopom neprihvatljivih predstavki; uvjeren je da mrežni portal za predstavke predstavlja stvaran i dragocjen doprinos Parlamenta europskom građanstvu;
27. poziva Komisiju da kao čuvarica Ugovora osigura rješavanje trenutačno neprimjerene provedbe zakona EU-a, kako pokazuju brojne predstavke podnesene Parlamentu, kako bi se građanima EU-a omogućilo da potpuno iskoriste svoja prava;
28. poziva Komisiju da iznese zakonodavni prijedlog za rješavanje pitanja uzajamnog priznavanja dokumenata o građanskom statusu i njihovih učinaka od strane država članica, te tako i dalje poštuje socijalne politike država članica;
29. žali što se europski građani i dalje suočavaju s čestim problemima uzrokovanima pogrešnom primjenom zakona o unutarnjem tržištu od strane javnih vlasti pri korištenju svog prava na slobodno kretanje;
30. žali zbog činjenica što u posljednje vrijeme izvješća o misijama sa svrhom utvrđivanja činjenica i drugi dokumenti nisu prevedeni na službene jezike EU-a, osobito na nacionalne jezike podnositelja predstavki;
31. priznaje važnu ulogu mreže SOLVIT koja redovito otkriva i rješava probleme u vezi s provedbom zakonodavstva o unutarnjem tržištu; poziva na pojačanje ovog sredstva; podsjeća da je 2013. bila godina europskih građana i odaje priznanje institucijama i tijelima Europske unije i država članica koji su u okviru načela Ugovora i činjenica navedenih u ovom izvješću tijekom cijele godine intenzivno oglašavali svoje usluge europskim građanima i ljudima koji borave u Uniji;
Novi obzori i odnosi s drugim institucijama
32. ističe da je važno rad Odbora unutar Parlamenta učiniti značajnijim tako da se poveća njegov profil kao nadzorni odbor; poziva novoizabrani Odbor za predstavke da imenuje interne godišnje izvjestitelje za najvažnije politike koje su od osobitog značaja za podnositelje predstavki i ojača suradnju s drugim parlamentarnim odborima sustavnim pozivanjem njihovih članova na one rasprave u Odbor za predstavke koje se odnose na područja njihovih zakonodavnih nadležnosti; poziva ostale parlamentarne odbore da u većoj mjeri uključe Odbor za predstavke kao odbor za mišljenja o izvješćima o provedbi i drugim instrumentima za nadziranje pravilnog prijenosa i provedbe ili eventualne revizije europskog zakonodavstva u državama članicama; naglašava da je i uslijed sve većeg broja primljenih predstavki i s njima povezanih preuzetih obveza važno da Odbor nema više neutralan status unutar Parlamenta; poziva da se na plenarnim sjednicama Europskog parlamenta više vremena posveti raspravama o predstavkama europskih građana i radu Odbora za predstavke;
33. ističe da je potrebno ojačati suradnju Odbora za predstavke i ostalih institucija i tijela EU-a te nacionalnih vlasti država članica; smatra da je važno pospješiti strukturirani dijalog i sustavnu suradnju s državama članicama, posebno s odborima za predstavke nacionalnih parlamenata, npr. održavanjem redovnih sastanaka s predsjednicima svih nacionalnih odbora za predstavke; stvaranje takvog partnerstava omogućit će najbolju razmjenu iskustava i praksi te sustavnije i učinkovitije obraćanje podnositelja predstavki nadležnoj razini i tijelu, te u konačnici Europski parlament približiti preokupacijama europskih građana; pozdravlja uspostavljanje zajedničkog Odbora za istrage, nadzor i predstavke Irskog parlamenta i korisne poveznice koje je uspostavio s Europskim parlamentom tijekom ove godine kako bi se omogućila još bolja usluga za građane; napominje da se u parlamentima drugih država članica trenutno razmatra osnivanje odbora za predstavke ili sličnih tijela te da neki imaju druge postupke za rješavanje predstavki;
34. poziva Komisiju da prizna ulogu predstavki u nadziranju učinkovite provedbe zakona EU-a s obzirom na to da su predstavke najčešće najraniji pokazatelj toga da države članice zaostaju u provođenju pravnih mjera; poziva Europski parlament da u svom Međuinstitucionalnom sporazumu s Komisijom predloži skraćivanje vremenskog roka za odgovor na zahtjeve Odbora te da Odbor za predstavke obavještava o razvoju postupaka zbog povrede izravno povezanih s predstavkama; vjeruje da bi europske institucije općenito trebale pružati više informacija i biti transparentnije u pogledu europskih građana kako bi se suzbijala sve češća percepcija demokratskog deficita;
35. naglašava da je uska suradnja s državama članicama ključna za rad Odbora za predstavke; ohrabruje države članice da preuzmu proaktivniju ulogu pri odgovoru na predstavke koje se odnose na primjenu i provedbu europskog prava, te smatra prisutnost i aktivnu suradnju predstavnika odbora za predstavke država članica na sjednicama Odbora iznimno važnima; odlučan je u održavanju bliske suradnje i komunikacije između institucija EU-a i građana;
36. naglašava važnost pojačane suradnje s Europskim ombudsmanom uvođenjem novog međuinstitucionalnog sporazuma; ističe važnost uključivanja Europskog parlamenta u mrežu nacionalnih ombudsmana; pozdravlja odlične odnose unutar institucionalnog okvira između Ombudsmana i ovog Odbora; posebno je zahvalan na redovitom doprinosu Ombudsmana radu Odbora za predstavke tijekom parlamentarnog saziva; podsjeća da nacionalnog ombudsmana nemaju svi građani EU-a što znači da nemaju svi građani EU-a jednak pristup pravnoj zaštiti; smatra da bi ured nacionalnog ombudsmana u svakoj državi članici unutar europske mreže ombudsmana pružio znatnu potporu Europskom ombudsmanu;
Načini rada
37. poziva zastupnike u Odboru za predstavke da usvoje završna interna pravila kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost u radu Odbora te da sukladno tome sastave prijedloge za reviziju Poslovnika Europskog parlamenta u cilju konsolidacije svojih stalnih napora tijekom sedmog parlamentarnog saziva za unapređenjem načina rada; poziva Odbor za predstavke da odredi jasne rokove u postupku razmatranja predstavki kako bi se ubrzao životni vijek predstavki u Europskom parlamentu te cijeli postupak učinio transparentnijim i demokratičnijim; ističe da bi se time mogao utvrditi određeni životni vijek predstavke od njezine registracije do konačnog zaključenja u Europskom parlamentu na način sličan postojećim rokovima za postupke o zakonodavnim i nezakonodavnim predmetima; smatra da bi se tim rokovima trebao uspostaviti mehanizam upozoravanja koji automatski privlači pozornost članova na predstavke koje se već neko vrijeme ne rješavaju niti je o njima bilo korespondencije, kako bi se izbjeglo da stare predstavke ostanu neriješene godinama bez utemeljenog razloga; podsjeća na to da su posjeti u svrhu utvrđivanja činjenica jedan o ključnih istražnih instrumenata Odbora za predstavke te da je stoga potrebna hitna revizija mjerodavnih pravila kako bi se novoizabranim zastupnicima omogućila provedba učinkovitih posjeta te kako bi oni mogli podnositelje predstavki i Odbor brzo izvještavati o svojim rezultatima istraživanja i preporukama;
38. pozdravlja nazočnost javnih vlasti dotičnih država članica na sjednicama Odbora za predstavke, kao i drugih zainteresiranih strana; ističe činjenicu da je Odbor za predstavke jedini odbor koji sustavno europskim građanima pruža mogućnost da izravno izraze svoje mišljenje i iskažu zabrinutost zastupnicima Europskog parlamenta i koji omogućava višestrani dijalog između institucija EU-a, nacionalnih vlasti i podnositelja predstavki; predlaže da Odbor za predstavke i uprava Parlamenta istraže mogućnosti za sudjelovanje podnositelja predstavki ili javnih vlasti putem videokonferencija ili na sličan način kako bi se u budućnosti olakšala organizacija sjednica te smanjili putni troškovi;
39. primjećuje rastući broj predstavki tijekom trenutnog zakonodavnog razdoblja te je i dalje izrazito zabrinut što su kašnjenja i vrijeme potrebno za odgovor tijekom registracijske faze i faze o procjeni prihvatljivosti unutar cijelog postupka i dalje predugi; poziva na to da tajništvu Odbora za predstavke dodatnu potporu pruže pravni stručnjaci i više zaposlenika u upravi kako bi on mogao izdavati preporuke o tome je li pojedina predstavka u okviru nadležnosti europskog prava; smatra da bi ove preporuke i sažetke predstavki članovima trebalo dostaviti prvo samo na engleskom te ih prevesti na sve službene jezike tek pri objavljivanju, kako bi se dodatno ubrzale prvobitne odluke o prihvatljivosti; očekuje da pokretanje novog mrežnog portala za predstavke smanji broj upitnih prijava koje se povremeno greškom bilježe kao predstavke;
40. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i izvješće Odbora za predstavke proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom ombudsmanu, vladama država članica te parlamentima država članica i njihovim odborima za predstavke i pučkim pravobraniteljima ili sličnim nadležnim tijelima.
EXPLANATORY STATEMENT
The seventh legislature has been marked by the introduction of the Lisbon Treaty, in December 2009, which almost doubled the legislatives competencies and enhanced the relative power of the European Parliament in relation to the other EU Institutions. The Petitions Committee was mainly impacted by the consolidation within the Treaty of the Charter of Fundamental Rights and the final acceptance of the new participatory mechanism for the people of Europe - the European Citizens’ Initiative.
Regarding the latter, the Petitions Committee was strongly involved in the legislative procedure which led to the adoption of the Regulation on the ECI in December 2010, being associated to the Committee on Constitutional Affairs, under rule 50 of the Rules of Procedures. Moreover, the PETI Committee has been identified within the Parliament as the committee to be automatically associated to the competent legislative committee within the organisation of the Hearing of the organisers of a successful ECI, to be held by the parliament, under article 10, par. 1. Letter a) of the Regulation 211/2011. This was considered to be a success for our Committee, to which the long and deep expertise in the relations with citizens was recognised.
As we shall see in this report, the implementation of the Charter of Fundamental Rights has proved to be unclear and, in some extent, disappointing for many citizens. Article 51 foresees that the Charter applies to the field of competence of the EU and the European Commission has applied a strict interpretation of this article and this fact needs to be addressed.
This same trust has been, throughout this legislature, weakened in the eyes of many European citizens as a result of the impact of the financial and economic crisis which severely undermined confidence in the Euro and in the banking system generally on a global scale. Not surprisingly, this shattering scenario which affected the lives of the vast majority of European citizens also provoked many petitions.
The Committee has received, thus far, about 10,000 petitions since 2009 which have been registered; about sixty per cent of these have been declared admissible, as they fall within the area of activity of the European Union. In 2013, the number of registered petitions approached the three thousand mark, having grown by over forty-five per cent since 2012, and having doubled since 2011. To be more precise in 2013 the Committee on Petitions received in total 2885 petitions. The PETI Committee managed to process approximately 989 petitions out of which 654 petitions were admissible, 335 inadmissible, 538 have been closed. 199 have been recognised admissible, considered and closed.
The high number of inadmissible petitions is of great concern of the Rapporteur, who believes that a first filter, at the moment of the registration by DG Presidency, should be reintroduced, as previously was the case in 2012. It is also to be noted that the development of the PETI web portal is expected to work as an important filter to the inadmissible petitions.
In 2013 a huge backlog of petitions was registered, among which at the time of the adoption of this report only 30% were assessed. Such delays are regrettable and need a thorough assessment and evaluation, especially in order to find solutions and to avoid similar situations in the future. There are several reasons identifying this backlog. The number of petitions received has highly increased, almost doubled since 2012. In 2013 the Petitions Committee had been responsible for the organisation of the election of the new Ombudsman and has dealt with a relatively higher number of fact-finding visits and opinions than in the past. The combination of these situations, together with the fact that the traditional way of dealing with petitions has revealed to not be sufficient; therefore leading to the conclusion that the whole petitions treatment process needs to be revised. The Coordinators, on their side, adopted working methods and deadlines for the PETI Secretariat in order to avoid the inacceptable further delays that were registered in 2013. Nonetheless all the Members of the Petitions Committee have worked hard in the legislature to serve all petitioners and treat each petition on its merits.
The Rapporteur is of the opinion that a very large majority of the 35 Members of the Committee call urgently on the need to consolidate the administrative capacity and to enforce clear deadlines of petitions processing in the European Parliament. In the context of the regrettable delays with the petitions processing in 2013 and the constant work during the whole term of the Coordinators of the political groups and the PETI Chairwoman to suggest remedies for this, the Rapporteur decided to dedicate two specific subchapters to the working methods in the PETI Secretariat and to the new horizons and inter-institutional relations of the PETI Committee in the next legislature.
The increasing number of petitions received in 2013 is a fact. It may have resulted from the reinforced legislative powers of the European Parliament in the seventh legislature. It could also result from the feeling of failure and lack of confidence in the public authorities, emphasised by the severe economic and financial crisis Europeans lived through since 2008. In fact, considering the substance of many of the admissible petitions, and a sizeable proportion of the inadmissible ones, it is clear that many people believe that they are not listened to by their national parliaments and institutions.
Finally, we have to note the growing profile and visibility of the European Parliament itself and within it the Petitions Committee. Both the Parliament and the Committee have enhanced their communication practices in a cohesive and deliberate way and the visibility of the Petitions Committee on the social media has seen a steadily expanding inter-active presence.
For all these reasons, the Rapporteur is convinced that in the future more and more Europeans will address petitions to the European Parliament. Therefore, to live up to their expectations, he calls on the European Parliament to take up urgent measures to ensure efficient and transparent petitions processing. The PETI web portal, which is in pilot phase, could be a very sensitive online platform to better inform citizens of their rights to address a petition. Since, it could further boost the number of petitions; its official launching should be accompanied by a proportionally increased administrative capacity. The web portal will certainly improve the quality of the registered petitions thanks to a short questionnaire to be responded to by the petitioner. In other words it could be expected that the documents registered are truly petitions in conformity with the Treaty provisions, and not merely simplified comments or requests for information which does not fall under the meaning of petition. It will also assist citizens in finding alternative sources of assistance in the event that the Committee is unable to respond to their concerns due to a lack of legal competence.
In 2013, over 200 petitioners attended the eleven meetings of the Petitions Committee as well as numerous representatives from the Member States’ authorities, who provided clarification regarding the allegations. Many hundreds more were able to observe the proceedings through the web-streaming of the meetings. The Rapporteur strongly recommends the use of new information and video facilities for future PETI Committee meetings, which will bring further cost savings in the organisation of its hearings.
Fundamental Rights
The Committee has, for many years, been receiving petitions, predominantly concerning Germany and the Jugendamt, and recently concerning matters in Denmark, matters related to the rights of children, and more specifically, children of separated or divorced parents. The Committee has made it clear that it cannot resolve such petitions individually except by referral to the authorities of the Member States concerned for a series of reasons, e.g. the Committee cannot over-rule decisions, taken by local courts because of questions of competence and the separation of power. The majority of petitions, in 2013 from Denmark, concerned specific privileges which appear to have been accorded by the social services, courts or the police to Danish spouses against their non-Danish former partners and who in some cases were victims of imprisonment and detention, child abduction and various allegations of abuse. During the Committee fact-finding visit to Copenhagen, Members were unable to obtain access to any overall statistics because of scarce cooperation by the Danish authorities and a clear refusal of the Government Ministers to meet with the Members. Members concluded that there is a systemic failure within the Danish government to face up to the problem and the fact that Denmark has opted-out of a number of Treaty provisions one of which concerns Justice and Home Affairs and aggravates the suspicion that something is seriously wrong.
The Committee has also re-iterated its appeal to the European Commission and the Member States to establish common standards in the health sector in favour of pregnant women and new-born babies and offer effective, preventive treatment initiatives in favour of pregnant women and during childbirth in order to protect their lives.
Petitioners’ concerns of a very different nature, but which still fall within the fundamental rights category, regarding the right to legitimately acquired real property. Already in the previous legislature the Committee had investigated the impact of expensive urbanisation in Spain on peoples’ rights to their property as well as the environmental impact of such cases. In this legislature, the Committee’s attention was turned towards assessing the large number of petitions which concerned the Ley de Costas. Following establishment of special working group on Ley de Costas composed of Member of PETI Committee, the fact-finding visit to Madrid early in 2013 took place. The Members reported on their findings following meetings with senior government officials in Spain and with many petitioners and NGOs who contributed to the Committee findings.
Environment
More Committee time was spent on debating issues of environmental significance than any other sector of activity. The main legislative areas of concern relate to waste management and to the environmental impact of large infrastructure projects.
Petitioners’ expressed their concerns about waste management problems of a very serious nature in Italy - notably in the Lazio region and Campania (which was the subject of a fact-finding visit in 2012), and in Greece, where a fact-finding visit was sent in May 2013. Significant petitions were also discussed concerning the landfill at Houghton-le Spring in the UK, and on several sites in France and Spain. Following these fact finding visits, Members adopted their reports and voted recommendations. They identified substantial delay of transposition and implementation of key European legislation, related to the environment and public health, such as the Water Framework Directive. As far as the European Commission is concerned, Members would wish that provided information would be used to better ensure that the EU law is properly applied in this field.
The Committee spent some considerable time in 2013 assessing three petitions received from petitioners in France about the proposed new airport at Notre Dame des Landes, near Nantes. Two of the petitions were submitted by local environmental associations and backed up with considerable expertise which pitted the projects which had the support of the French Government in favour of the new airport, with their legal obligations under EU environmental law. The third petition was submitted by many local people, who fully supported the project and substantiated their support with some extremely detailed documentation. The PETI Committee was not authorised to send a fact finding delegation therefore it organised a debate between the petitioners and high level officials from the French Transport Ministry and the Director General of DG Environment in the EC. It became clear that a number of shortcomings exist in the construction plans for the airport that need to be rectified if they are to be in compliance with EU law. The Commission indeed indicated that an infringement was still open against France for non-application of environmental legislation relating to impact assessments.
The Committee also reported on a Special Report by the European Ombudsman related to complaints about the lack of environmental impact assessment during the process leading to the expansion of Vienna Airport.
Much of the Committee’s work related to its investigation of petitions in the environmental field was put to good use when it provided opinion for the Environment Committee on the revised Directive on Environmental Impact Assessment where a number of the Committee’s proposed amendments, based upon our experiences and specific examples, were in the end approved by the lead Committee and included in the negotiations with the Council. Included among these were proposals about cross-border impact assessments which resulted from the Committee’s investigation into a wind-farm project on the Czech-German border.
Another issue which required a considerable amount of analysis relates to the petitions received from Galicia and the extent to which certain ‘Rias’ were suffering from inadequate water treatment facilities and the consequent discharge of untreated urban effluent into the sheltered water where in some areas the shell-fish industry was potentially affected. A fact-finding visit investigated the situation early in 2013 and had in-depth discussions with different groups of petitioners and with the Galician Government and local mayors. Due to, significant differences that emerged among the members of the delegation, the recommendations were finally approved in December but with a dissenting minority opinion.
The Committee also organised a fact-finding visit to Poland in order to address petitioners concerns, and those of the local communities in Lower Silesia, regarding plans to develop an open-cast lignite mine in the area. At the same time members were able to discuss with petitioners and authorities the policies of the government regarding the development of shale gas reserves which remains a very divisive issue within the Parliament.
Many other petitions on environmental issues were discussed but it is also necessary to outline the case, calling for more urgent action from the EU to prevent the dramatic decline in the bee population resulting from trinicotinoid pesticide use. Following the PETI Committee discussions the European Commission decided to propose a ban on the substances concerned. Members also had significant debates concerning the impact of GMOs in agriculture and their impact on human health and biodiversity.
Citizenship, the right to vote and freedom of movement
Much of the work and effort of the Petitions Committee regarding citizenship rights are contained in the excellent report by my colleague Nikos Salavrakos. However there are issues which stand out and require further highlighting in this report.
As we approach the European Elections we are reminded about how important it is that registration procedures for EU citizens are as simple as possible, so that as many as possible persons appear on the electoral register. A public hearing on citizenship organised with the European Commission in February 2013 focused on relevant issues, e.g. citizens are also denied the right to vote, when they live abroad, in the national elections of their country of origin as well as in the country of their new residence.
A considerable proportion of petitions are received from persons who, having taken advantage of freedom of movement and establishment, return to their country of origin to find that their pension or social security contributions have not been properly taken into account by national authorities when calculating their entitlements. In many cases it appears that they are in fact victimised for having spent part of their working life in another EU country and this not only has a negative effect on them individually, it also acts as a deterrent to others who may be thinking of living and working abroad. The Committee has considered that more should be done to coordinate and align national legislation in this field.
Responding to the crisis
Many petitions, regarding the impact of economic crisis on citizens’ life were forwarded to the Economic and Monetary Affairs Committee, which took account of these major concerns in its legislative activity. Some of these petitions were in the focus of the Public Hearing on the Impact of the Economic Crisis, organised by the PETI Committee in September 2013. Criticisms were frequent about the unwillingness of many banks to provide investment funding for small business while continuing nevertheless to pay unjustified bonuses and high salaries to their management, or in some cases ex-management.
Rights of handicapped persons and persons with disabilities
Throughout 2013 the Committee continued to direct its attention, and indeed give priority, to petitions related to persons with disabilities. The Committee was appointed by a Council Decision to participate alongside the Commission, the FRA and the EDF in the EU Framework - a monitoring body set up under the terms of Article 33 of the United Nations Convention on the Rights of Persons with Disabilities. It was active in four related meetings during the course of the year. However the Conference of Presidents decided to confer this role to the Committee on Employment and Social Affairs in the EP, in collaboration with other committees, including PETI Committee.
In this context a number of hearings took place with petitioners representing the rights of blind persons who were fighting for the right to have access to reading material under the terms of the UN WIPO Convention which was under negotiation throughout 2013, and which was following pressure from the European Parliament on the Commission and Member States, eventually concluded and signed.
The Committee held debates on the perennial issue related to the seat of the European institutions (subject of a petitions signed by nearly one-and-a-half million people), and in particular the European Parliament where it voted an opinion for the Constitutional Affairs Committee which by a majority, favoured a single seat being established in Brussels, while recognising that unanimity was required among all Member States for any change to be brought about.
Inter-institutional Relations
The Committee already enjoys good relations with many national parliaments and in many cases contacts are quite frequent, as they are with the European Ombudsman and the other members of the European Framework of Ombudsman created at the initiative of Nikiforos Diamandouros. This year, the Committee was actively involved in the organisation of the election of his successor Mrs Emily O’Reilly, which was elected to serve for the remainder of the current mandate.
The Rapporteur calls for the setting up of an annual dialogue between the Members of the PETI Committees and MPs from the PETI Committees in the national parliaments. This initiative can lead to a sound partnership, where European and national law makers can exchange experience and best practices in the treatment of petitions.
The Rapporteur believes strongly that every petitioner is treated with respect and his or her petition is provided with the integrity it deserves. He calls on raising awareness that all EU citizens and residents have a fundamental right to petition the European Parliament and they should do so in confidence that their concerns will be heard.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
11.2.2014 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
18 3 0 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Margrete Auken, Heinz K. Becker, Victor Boştinaru, Philippe Boulland, Nikolaos Chountis, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Ágnes Hankiss, Iñaki Irazabalbeitia Fernández, Carlos José Iturgaiz Angulo, Peter Jahr, Erminia Mazzoni, Chrysoula Paliadeli, Nikolaos Salavrakos, Jarosław Leszek Wałęsa, Angelika Werthmann, Rainer Wieland, Zbigniew Zaleski |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Marino Baldini, Sandrine Bélier, Vicente Miguel Garcés Ramón, Axel Voss |
||||