Postupak : 2013/2126(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0132/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0132/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 26/02/2014 - 9.16
CRE 26/02/2014 - 9.16
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0163

IZVJEŠĆE     
PDF 193kWORD 155k
19.2.2014
PE 524.598v02-00 A7-0132/2014

o promicanju razvoja odgovornim poslovnim praksama, uključujući ulogu ekstraktivne industrije u zemljama u razvoju

(2013/2126(INI))

Odbor za razvoj

Izvjestiteljica: Judith Sargentini

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o promicanju razvoja odgovornim poslovnim praksama, uključujući ulogu ekstraktivne industrije u zemljama u razvoju

(2013/2126(INI))

Europski Parlament,

–   uzimajući u obzir Deklaraciju iz Addis Abebe o razvoju i upravljanju mineralnim resursima Afrike, koju je donijela Prva konferencija Afričke unije ministara odgovornih za razvoj mineralnih resursa u listopadu 2008.,

–   uzimajući u obzir Viziju afričkog rudarstva, koju su donijeli čelnici država i vlada na sastanku na vrhu Afričke unije u veljači 2009.,

–   uzimajući u obzir Deklaraciju iz Lusake o posebnom sastanku na vrhu za borbu protiv nezakonita iskorištavanja prirodnih resursa u regiji Velikih jezera Međunarodne konferencije o regiji Velikih jezera (ICGLR) od 15. prosinca 2010.(1),

–   uzimajući u obzir Akcijski plan za provođenje Vizije afričkog rudarstva, koji je donijela druga Konferencija Afričke unije ministara odgovornih za razvoj mineralnih resursa, održana u Addis Abebi u prosincu 2011.,

–   uzimajući u obzir 10 načela uključivanja upravljanja rizicima za ljudska prava u pregovore o ugovorima između države i ulagača, koja je predložio posebni predstavnik glavnog tajnika na 17. zasjedanju UN-ova Vijeća za ljudska prava u svibnju 2011.,

–   uzimajući u obzir OECD-ove Smjernice s dužnom pažnjom za odgovorne lance opskrbe mineralnim sirovinama iz područja pogođenih sukobima i područja visokog rizika, u kojima su pružene detaljne preporuke za pomoć poduzećima u poštovanju ljudskih prava i izbjegavanju financiranja sukoba njihovim praksama opskrbe(2),

–   uzimajući u obzir međunarodnu normu za transparentnost inicijative EITI kojom se jamči objavljivanje vladinih prihoda koji proizlaze iz prirodnih resursa,

–   uzimajući u obzir Deklaraciju skupine G8 iz Lough Ernea iz lipnja 2013., u kojoj su čelnici država i vlada naglasili važnost transparentnog i odgovornog upravljanja prirodnim resursima i njihovim lancem opskrbe(3),

–   uzimajući u obzir konačnu izjavu skupine G20, objavljenu 6. rujna 2013., kojom su čelnici podržali Inicijativu za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI),

–   uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj (A7-0132/2014),

A. budući da u mnogim zemljama u razvoju rudarstvo čini znatan udio BDP-a i često velik dio deviznih prihoda i stranih ulaganja;

B.  budući da Afrika ima jedne od najvećih svjetskih rezervi mineralnih sirovina i budući da afričke mineralne rudne resurse treba iskoristiti za ostvarivanje Milenijskih razvojnih ciljeva, iskorjenjivanje siromaštva i postizanje brzog i obuhvatnog društveno-gospodarskog razvoja; budući da afričke države ipak još trebaju razviti i primijeniti koherentne strategije kako bi iskorištavanje prirodnih resursa postalo pokretač razvoja i diversifikacije njihovih gospodarstava;

C. budući da prirodni resursi mogu biti važni pokretači gospodarskog rasta i društvenog razvoja ako se prihodima od tih resursa upravlja na ispravan i transparentan način;

D. budući da su sukobi oko nafte, plina, minerala, drva i drugih prirodnih resursa drugi najveći izvor sukoba u svijetu; budući da su borbe za resurse poput zemlje i vode sve češće te da pojačavaju postojeće sukobe ili potiču nove; budući da je loše upravljanje zemljom i prirodnim resursima popraćeno uništavanjem okoliša, rastom stanovništva i klimatskim promjenama;

E.  budući da, paradoksalno, zemlje s bogatim prirodnim resursima često prolaze lošije od drugih zemalja (fenomen „prokletstva resursa”) te da kontrola, eksploatacija, trgovanje i oporezivanje mineralnih sirovina u nekim slučajevima doprinose oružanim sukobima (problem „mineralnih sirovina s područja pogođenih sukobima”);

F.  budući da se koristi od rudarstva za lokalno stanovništvo često ne ostvare ili ih u velikoj mjeri zasjene negativni društveni i ekološki učinci; budući da boljim upravljanjem i većom transparentnošću lokalne i nacionalne vlasti mogu ostvariti prednosti od rudarstva za lokalno stanovništvo, omogućujući tako poništavanje eventualnih negativnih učinaka na društvo i okoliš;

G. budući da procjene učinka na okoliš i na društvo imaju važnu ulogu u zaštiti prava domorodačkih naroda u rudarskim područjima;

H. budući da je 2008. Svjetska banka procijenila da 90 % proizvodnje minerala u Demokratskoj Republici Kongo dolazi od malih rudara koji nisu registrirani te rade u udaljenim i nesigurnim područjima koja kontroliraju oružane skupine;

I.   budući da rudarenje u manjem opsegu osigurava zaposlenje, posebno u ruralnim područjima; budući da je formalizacija obrtničkog rudarenja i rudarenja u manjem opsegu (ASM) potrebna radi poticanja lokalnog/nacionalnog poduzetništva, poboljšanja zarade i unapređenja integriranog društvenog i gospodarskog razvoja; budući da neformalna narav obrtničkog rudarenja i rudarenja u manjem opsegu u Africi čini rudarenje metom organiziranog kriminala i paravojnih organizacija te nailazi na mnogo izazova, poput rada djece, što mu onemogućuje postizanje potpunog razvojnog potencijala;

J.   budući da bi ekstraktivne industrije trebale poticati razvoj visokotehnoloških inovativnih sektora te nuditi rješenja u pogledu učinkovitosti korištenja resursa i energetske učinkovitosti, ekološkog dizajna, poboljšanja uspješnosti, recikliranja i kružnog gospodarstva, koja moraju biti od koristi i za zemlje u razvoju i za razvijene zemlje;

K. budući da se Vizijom afričkog rudarstva nudi okvir za dosljedniju i stabilniju integraciju tog sektora u gospodarstvo i društvo kontinenta;

L.  budući da je kršenje ljudskih prava u ekstraktivnoj industriji često te uključuje dječji rad, spolno nasilje, nestanke ljudi, povredu prava na čist okoliš, gubitak zemlje i sredstava za preživljavanje bez pregovora i bez odgovarajuće odštete, prisilno preseljavanje te uništavanje mjesta od ritualne i kulturne važnosti;

M. budući da su prisilni rad, uskraćivanje sindikalnih i kolektivnih pregovaračkih prava te izostanak i kršenje zdravstvenih i sigurnosnih standarda i dalje glavni problemi, osobito u rudarenju u manjem opsegu;

N. budući da je odgovornost za poštovanje ljudskih prava globalni standard očekivanog ponašanja za sva poduzeća, gdje god ona poslovala, na što se podsjeća u Vodećim načelima poslovanja i ljudskih prava koja je priredio John Ruggie, posebni predstavnik glavnog tajnika UN-a za pitanja ljudskih prava, transnacionalnih korporacija i drugih poduzeća; budući da je ipak premalo slaganja oko konkretnih implikacija te odgovornosti, a napredak prema sveobuhvatnom poštovanju te odgovornosti ozbiljno je otežan nedostatkom učinkovitih mehanizama praćenja, izvještavanja, provjere i odgovornosti;

O. budući da sve veći broj kodeksa ponašanja, standarda i programa certificiranja s različitim tematskim opsegom na području izvješća o sigurnosti kemikalija (CSR) čini procjene, usporedbe i provjeru teškima ili nemogućima; budući da taj velik broj ima mnogo uzroka, uključujući nedovoljnu posvećenost traženju učinkovitih izvješća o sigurnosti kemikalija i površnost poduzeća koja žele da ih se smatra društveno i ekološki odgovornima;

P.  budući da je odmak od trenutačnog sustava à la carte, u kojem poduzeća biraju kodekse i standarde po vlastitom izboru, prema zakonski obvezujućem općem okviru za CSR i posebnim provedbenim standardima s obzirom na industriju od presudne važnosti kako bi se povećala učinkovitost i postigla jednakost u području CSR-a;

Q. budući da se manipulativnim „zelenim” marketingom stvara prividna slika pozitivnih učinaka za okoliš kako bi se zavarala javnost i odvratila njihova pažnja od radnji koje su štetne za okoliš te budući da se njime zavarava potrošače, javnost i regulatore u vezi s ekološkim postignućima i potkopava nastojanja odgovornog poslovnog ponašanja te se stoga protiv njega treba boriti; budući da općenito govoreći poduzeća koja se koriste CSR-om kao marketinškim alatom moraju osigurati točnost pritužbi;

R.  budući da se provedbom EITI-a želi povećati razina transparentnosti u upravljanju prihodima s ciljem smanjenja potencijalnih slučajeva korupcije i ostvarivanja pravedne podjele koristi;

S.  budući da, iako je mnogo afričkih zemalja u posljednja dva desetljeća provelo gospodarsku i trgovinsku liberalizaciju i liberalizaciju ulaganja, one nisu ostvarile znatnu gospodarsku diversifikaciju i danas imaju u prosjeku manje diversificirana gospodarstva koja su više usmjerena na, primjerice, mineralne i poljoprivredne izvozne proizvode niske dodane vrijednosti koji su iznimno osjetljivi na izvanjske cjenovne potrese; budući da se danas svi napori moraju usmjeriti na postizanje veće gospodarske diversifikacije, odnosno smanjenje ovisnosti o ekstraktivnim industrijama ili izvozu poljoprivrednih proizvoda;

T.  budući da se u Deklaraciji iz Adis Abebe o razvoju i upravljanju mineralnim resursima Afrike potiče afričke zemlje da osiguraju da se EPA-om i pregovorima WTO-a općenito ne dovode u pitanje nacionalne politike razvoja te da se liberalizacijom trgovine koja može dovesti do povećanja ovisnosti afričkih zemalja s niskim prihodima o osnovnim proizvodima ne izbjegava „učinak zaključavanja”;

U. budući da se Latinska Amerika od reforma na području rudarstva koje je 1980-ih provela Svjetska banka usredotočuje na jačanje uloge državnih institucija s naglaskom na nacionalne prioritete i ciljeve politike gospodarskog razvoja;

V. budući da su izvozne carine česte, iako su zabranjene mnogim europskim trgovinskim sporazumima i sporazumima o gospodarskom partnerstvu čiju provedbu EU zahtijeva;

W. budući da se neke od zemalja afričko-karipsko-pacifičke skupine država brinu da će ograničenja izvoznih carina iz Sporazuma o gospodarskom partnerstvu otežati pomake u lancu vrijednosti;

X. budući da su korupcija i netransparentni ugovori umnogome u velikoj mjeri prisutni u rudarskoj industriji;

Y. budući da se zbog globalne prirode suvremenih lanaca opskrbe prirodni resursi koji su bili uzrokom nekih od najbrutalnijih sukoba kupuju i prodaju na međunarodnoj razini, što čine i poduzeća koja posluju u EU-u;

Z.  budući da dobrovoljni napori poduzeća za izbjegavanje nabave mineralnih sirovina iz područja pogođenih sukobima nisu uvijek bili učinkoviti, iako su dobrodošli;

AA. budući da se u odjeljku 1502. zakona Dodd-Franck zahtijeva od poduzeća koja su uvrštena pri Komisiji za vrijednosnice i burze Sjedinjenih Američkih Država (SEC), uključujući europska poduzeća, da primjene dužnu pažnju prilikom utvrđivanja sadrže li njihovi proizvodi minerale kojima su se financirale oružane skupine u Demokratskoj Republici Kongu; i budući da u dodanoj odluci SEC upućuje na smjernice OECD-a koje predstavljaju vjerodostojni standard u vezi s dužnom pažnjom kad je riječ o poduzećima koja se drže tog zakona;

AB. budući da su napori u okončavanju sukoba sprečavanjem otjecanja prihoda od obrtničkog rudarenja naoružanim skupinama bili uspješni u pogledu dijamanata, ali su potrebni veći napori za izgradnju čvrstog zakonskog i institucionalnog okvira za obrtničko rudarenje, uz Međunarodnu konferenciju o regiji Velikih jezera (ICGLR);

Rudarstvo i održivi razvoj

1.  sa zabrinutošću primjećuje da rudarstvo može imati iznimno negativne ekološke i društvene učinke, osobito u Africi;

2.  naglašava da se velikim globalnim rastom cijena roba, potaknutim potražnjom iz gospodarstava u usponu, nudi velika prilika za povećanje prihoda i njihovo usmjeravanje u razvoj u interesu naroda u zemljama u razvoju koje su bogate resursima, osobito u Africi; podupire tako usmjerene nacionalne politike; ističe da su zakonodavne i regulatorne reforme često ključne te naglašava da nužni prostor u politikama ne bi trebao biti ograničen trgovinskim sporazumima i sporazumima o ulaganjima;

3.  naglašava da uz stvaranje prihoda vlade koji se može upotrijebiti za razvoj, ekstraktivne industrije moraju doprinositi razvoju povezivanjem s lokalnim gospodarstvom, na primjer zapošljavanjem i osposobljavanjem lokalnog stanovništva, kupovanjem lokalnih dobara i usluga, lokalnom obradom ekstrahiranih materijala i sudjelovanjem u naporima u razvoju lokalnih industrija koje upotrebljavaju obrađene ili neobrađene materijale kao ulazne materijale ili koje mogu i na druge načine imati koristi od prisutnosti poduzeća za ekstrakciju; poziva države članice Afričke unije na sustavnu provedbu Vizije afričkog rudarstva koju je Afrička unija donijela; uvjerena je da se na ovaj način napredak prema ispunjenju Milenijskih razvojnih ciljeva može veoma ubrzati; u tu svrhu naglašava potrebu za poticanjem načela održivog razvoja utemeljenih na ekološki i društveno odgovornom rudarstvu;

4.  poziva zemlje u razvoju na unapređivanje regionalne suradnje, razvoj i donošenje zajedničkih ekoloških, društvenih, zdravstvenih i sigurnosnih standarda i normi za sektor rudarstva, uključujući i obrtničko rudarstvo i rudarenje u manjem opsegu;

5.  naglašava potrebu za regionalnim pristupom u suzbijanju nezakonita iskorištavanja prirodnih resursa; potiče zemlje u razvoju da poduzmu korake za formaliziranje sektora obrtničkog rudarstva i rudarenja u manjem opsegu kako bi poboljšale život, osigurale plaće i integrirale sektor obrtničkog rudarstva i rudarenja u manjem opsegu u ruralno i nacionalno gospodarstvo, pružajući pritom dostupnu financijsku i tehničku potporu u tu svrhu te osiguravajući pravni poredak koji daje nositeljima prava u sektoru obrtničkog rudarstva i rudarenja u manjem opsegu dovoljno zemlje i sigurnost posjeda; poziva EU da pomogne zemljama u razvoju povećati kapacitet za lokalnu provedbu programa praćenja i certificiranja prije nego što uvede zabranu transporta minerala koji ne ispunjavaju zahtjeve;

6.  ističe napore Unije u podupiranju institucionalnog razvoja i izgradnje kapaciteta unutar domaćih vlada kako bi se uspostavio potreban institucionalni i zakonski okvir za upravljanje prihodima od ekstraktivnih industrija i njihovu raspodjelu na transparentan i učinkovit način; također ističe partnerstva uspostavljena između Unije i Afričke banke za razvoj; poziva osobito EU da učini razvoj zakonodavstva i poreznih politika prioritetom kako bi se na lokalnoj i nacionalnoj razini postigla što veća korist od razvoja ekstraktivnih industrija, što bi omogućilo otvaranje lokalnih radnih mjesta, pristojne plaće za zaposlenike i njihove obitelji te povećalo povezanost malih i srednjih poduzeća i lanca opskrbe povezanog s razvojem ekstraktivnih industrija;

7.  naglašava, u skladu s načelom vlasništva, da lokalne zajednice trebaju sudjelovati u planiranju i razvoju projekata povezanih s prirodnim resursima, što treba procijeniti u kontekstu lokalnih lanaca opskrbe i zapošljavanja lokalnog stanovništva;

8.  naglašava kako je potrebno osigurati da žrtve kršenja društvenog ili ekološkog zakonodavstva za koje su odgovorna multinacionalna poduzeća imaju djelotvoran pristup pravdi;

9.  naglašava kako je potrebno osigurati da žrtve kršenja društvenog ili ekološkog zakonodavstva za koje su odgovorna multinacionalna poduzeća imaju djelotvoran pristup pravdi;

10. ističe da s obzirom na to da zemlje u razvoju često ne nude primjerenu zakonsku zaštitu ljudskih prava od kršenja koja provode multinacionalna poduzeća, okvir UN-a „Zaštita, poštovanje i pomoć” nudi sveobuhvatan i koristan paket načela za prakse poduzeća kojima se štite i poštuju ljudska prava;

11. poziva na djelotvornu provedbu Afričke povelje o ljudskim pravima koja sadrži odredbe u vezi s rasprodajom bogatstva i prirodnih resursa te načelo odgovarajuće naknade;

12. poziva zemlje u razvoju da ratificiraju konvencije o ljudskim pravima i instrumente koji su mjerodavni za sektor ekstrakcije minerala te da ih potom primijene, između ostalog, davanjem djelotvornih alata institucijama za zaštitu ljudskih prava da nadziru primjenu standarda ljudskih prava na području rudarstva te razvojem alata i metoda za uključivanje pitanja vezanih za ljudska prava i prava na zdravlje u postupke ocjenjivanja utjecaja;

13. sa zabrinutošću primjećuje da se prema Johnu Ruggieju, posebnom izvjestitelju UN-a za ljudska prava, otprilike dvije trećine korporativnog kršenja ljudskih prava događa u sektorima nafte, plina i rudarstva; naglašava da su države članice EU-a po međunarodnim i europskim zakonima o ljudskim pravima dužne osigurati da ona poduzeća koja posluju na njihovu teritoriju ne uzrokuju kršenje ljudskih prava niti mu izravno ili neizravno doprinose svojim poslovnim djelatnostima;

14. izražava zabrinutost zbog uvjeta rada u rudarstvu u manjem opsegu, gdje je mnogo radnih mjesta nesigurno i izrazito nedovoljno usklađeno s međunarodnim i nacionalnim normama rada, a postoci nesreća prema procjenama su šest ili sedam puta veći nego u većim poslovima; poziva vlade zemalja u razvoju i rudarska poduzeća na provedbu temeljnih normi rada, kako su izložene u Konvencijama Međunarodne organizacije rada (ILO), kako bi se osigurao pristojan i siguran rad za sve radnike u rudnicima, uključujući i Konvenciju o sigurnosti i zdravlju u rudnicima;

15. poziva države članice EU-a na jačanje potpore u sklopu borbe protiv dječjeg rada u rudarstvu i na davanje potpore obvezama ILO-a da osigura mogućnosti obrazovanja i alternativne izvore prihoda kako bi se djecu udaljilo od rudarskih aktivnosti;

16. pozdravlja činjenicu da su međunarodne financijske institucije razvile metode kojima se osigurava da ulagači u rudarskoj industriji provode procjene ekološkog učinka i procjene društvenog učinka; primjećuje da je izgradnja kapaciteta za provedbu tih zahtjeva u zemljama u razvoju ipak i dalje izazov; poziva EU da unaprijedi svoju tehničku potporu kako bi zemljama u razvoju omogućio da započnu s praksom sustavnih procjena zdravstvenih, društvenih i ekoloških rizika, s odredbama za djelotvorno sudjelovanje javnosti;

17. ističe ulogu Grupacije Svjetske banke u razvoju odgovornih praksi pri poslovanju. Podsjeća na potrebu za poboljšanjem načina na koje se znanja o uspostavi institucija koje stavljaju veći naglasak na integritet šire i primjenjuju, te za stavljanjem informacija i resursa na raspolaganje građanima, kako bi njihove vlade bile učinkovitije i više vodile računa o njihovim potrebama;

18. poziva vlasti da zabrane istraživanje i ekstrakciju minerala u nacionalnim parkovima i područjima sa statusom svjetske baštine i poziva trgovačka društva da se obvežu da neće sudjelovati u takvome istraživanju i ekstrakciji;

19. vjeruje da bi rudarska industrija mogla dati vrijedne doprinose ublažavanju klimatskih promjena prijenosom tehnologija i odgovornim ulaganjem; osobito naglašava da velika rudarska poduzeća potencijalno mogu podijeliti znanje i iskustvo u smanjivanju emisija u sektoru malog i srednjeg rudarstva; ponovno poziva EU na sklapanje sporazuma o financiranju borbe protiv klimatskih promjena, prijenosu tehnologija i izgradnji kapaciteta te na jačanje svoje potpore zemljama u razvoju za smanjenje emisije ugljikova dioksida;

20. naglašava potrebu za snažnim europskim zakonodavstvom o otkrivanju nefinancijskih podataka određenih velikih trgovačkih društava, uključujući obvezu trgovačkih društava da riziku pristupaju s dužnom pažnjom, uzimajući u obzir cijeli svoj lanac opskrbe;

Uloga privatnog sektora

21. poziva na djelotvornu provedbu Deklaracije Međunarodne organizacije rada (ILO) o temeljnim načelima i pravima pri radu, Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća, Svjetski sporazum UN-a (UNGC) i UN-ovih Vodećih načela poslovanja i ljudskih prava pravno obvezujućim mehanizmima i na razini industrijskog sektora;

22. poziva ESVD i Komisiju da osiguraju da se trgovinskim dužnosnicima EU-a koji se nalaze u delegacijama EU-a omogući redovito osposobljavanje u vezi s pitanjima koja se odnose na CSR;

23. poziva Komisiju da aktivno promiče odgovorne prakse poslovanja među poduzećima EU-a koja posluju u inozemstvu osiguravanjem strogog poštovanja svih pravnih obveza, posebno onih koje uključuju međunarodne standarde i pravila na području ljudskih prava, radnog prava i okoliša;

24. naglašava da je tematski opseg različitih programa provedbe izvješća o sigurnosti kemikalija često selektivan: društvena i ekološka pitanja rijetko su uključena u isti program; smatra da takav rascjepkani pristup šteti procjeni ukupne održive uspješnosti poduzeća; smatra da, iako se tim općim okvirima razvilo zajedničko razumijevanje i jezik za načela izvješća o sigurnosti kemikalija, oni bi također trebali biti temeljem za pravno obvezujuće međunarodne standarde o tome što čini odgovorno poslovanje;

25. naglašava podjednako da inicijative izvješća o sigurnosti kemikalija ne bi trebalo smatrati zamjenom za odgovornost vlade prema svojim građanima u pogledu pružanja osnovne infrastrukture i drugih javnih dobara, nego bi te inicijative trebale biti nadopuna;

Međunarodni sustavi trgovine i ulaganja

26. poziva EU na korištenje svojim trgovinskim i ulagačkim odnosima s ključnim zemljama partnerima (npr. Kina, Japan, Brazil i Indija) kako bi potaknuo dijalog o izvješćima o sigurnosti kemikalija; također poziva EU na provođenje procjena učinka predloženih trgovinskih sporazuma na održivost prije ulaska u fazu pregovora; poziva na uključivanje obveza davanja izvješća o sigurnosti kemikalija za trgovačka društva u sporazume o ulaganjima;

27. primjećuje da trenutačni međunarodni sustav trgovine i ulaganja ograničava sposobnost zemalja u razvoju da se koriste svim instrumentima koje su prije iskorištavale sada razvijene zemlje kao dio svojih strategija industrijalizacije; naglašava da trgovinski sporazumi trebaju poštovati potrebu zemalja u razvoju da diversificiraju svoja gospodarstva i unaprijede tehnologije;

28. Prepoznaje važnost izravnih inozemnih ulaganja za industrijski rast te primjećuje da su prevelikodušni uvjeti izravnih stranih ulaganja u rudarstvo koje su pod utjecajem Svjetske banke i MMF-a u 1980-ima i 1990-ima nudile zemlje u razvoju u kombinaciji s lošim domaćim upravljanjem, korupcijom, manjkom odgovornosti i slabom regulacijom spriječili te zemlje u dobivanju pravednog udjela u dobiti od eksploatacije svojih prirodnih resursa koji su prijeko potrebni za društveni i gospodarski razvoj;

29. dijeli zabrinutost posebnog predstavnika UN-a za poslovanje i ljudska prava zbog toga što trenutačne metode zaštite prava ulagača u ugovorima i međunarodnim sporazumima ograničavaju sposobnost država da štite ljudska prava; naglašava potrebu uravnoteživanja prava ulagača s obvezama u kontekstu održivog ljudskog razvoja;

30. poziva EU i njezine države članice na provedbu 10 načela posebnog predstavnika UN-a za poslovanje i ljudska prava, čiji je cilj integracija upravljanja rizicima za ljudska prava u pregovore o ugovorima države i ulagača kako bi osigurala da stabilizacijske klauzule ne ugrožavaju zaštitu i poštovanje ljudskih prava; poziva EU da podupre izgradnju kapaciteta u zemljama u razvoju za pregovore i provedbu ljudskih prava i klauzula o održivom razvoju u sporazumima o ulaganju;

31. naglašava da su zahtjevi uspješnosti zaštitni znak industrijske politike, a njihov je cilj, primjerice, snažnije povezivanje stranih ulagača i lokalnih proizvođača, ; ističe da se sporazumima o ulaganjima treba omogućiti uporaba normi lokalnog sadržaja i prijenosa tehnologija da bi se stranim tvrtkama omogućila uspostava poveznica u oba smjera i kako bi se doprinijelo gospodarskom razvoju zemlje domaćina;

32. potiče afričke zemlje da ostvaruju napredak u sklopu napora regionalne integracije radi uklanjanja prepreka industrijalizaciji na temelju minerala u Africi;

33. naglašava da su izvozne carine dopuštene prema propisima WTO-a te da mogu biti dio političkih strategija čiji je cilj razvoj domaćih proizvodnih ili prerađivačkih industrija;

Korist od prihoda

34. poziva EU da pomogne zemljama u razvoju u pregovorima oko sporazuma o ulaganju koji će donijeti održive društvene koristi i bolje društveno-gospodarske uvjete; ističe da, vršeći pritisak na vlade zemalja u razvoju da smanje poreze i takse, rudarska poduzeća zapravo slabe fiskalni kapacitet države, dok, nasuprot tome, „stupnjevanje carina” koje EU primjenjuje na gotove proizvode zemljama u razvoju koje proizvode sirovine otežava obradu i proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću za izvoz;

35. naglašava kako je potrebno pregovarati i provoditi porezne sporazume sa zemljama u razvoju kako bi se osiguralo da multinacionalna poduzeća plate svoj dio poreza; poziva EU, u širem smislu, da ojača potporu za pomoć zemljama u razvoju pri poreznim reformama i jačanju poreznih vlasti kako bi se osiguralo odgovarajuće zadržavanje, upravljanje i podjela prihoda od mineralnih sirovina te kako bi se uklonilo stupnjevanje carina na odabrane gotove proizvode koje bi moglo omesti obradu i proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću utemeljenih na mineralnim sirovinama, što oslabljuje strategiju gospodarske diversifikacije zemalja u razvoju;

36. naglašava da su nezakoniti tokovi kapitala iz Afrike povezani s tajnovitošću oko ugovora o rudarenju i poreznih sustava; stoga smatra da borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza i protiv poreznih oaza mora i dalje biti prioritetom;

37. zabrinut je zbog načina na koji se daju koncesije rudarskim poduzećima i problema koje to može uzrokovati, poput eksproprijacije, lišavanja sredstava za život i problema u vezi s pravima na korištenje zemlje i pravima na zemlju; poziva vlasti da označe područja zabranjena za koncesije na područjima koja su ekološki zaštićena zakonom ili koja imaju velik broj rudara obrtnika te da to učine prije dodjele koncesija kako bi se izbjegli nepotrebni nemiri i problemi s lokalnim zajednicama i rudarskim poduzećima; također poziva vlasti da stvore uvjete za organiziranje savjetovanja s lokalnim zajednicama, propisno procjene zahtjev za izdavanje koncesije, nadziru područje i procjene učinak aktivnosti rudarstva prije davanja koncesije; poziva vlasti da osiguraju državnu formalizaciju i priznavanje obrtničkih koncesija za rudarenje, uključujući slučajeve u kojima se države usmjeravaju na industrijsko rudarstvo;

38. pozdravlja nedavnu reviziju direktiva o transparentnosti i odgovornosti kojima se uvode obveze objavljivanja plaćanja koja su izvršena vladama u vezi s ekstraktivnim industrijama i industrijama sječe; potiče države članice da brzo provedu te direktive; poziva da prikupljeni podaci o prihodima budu dostupni u što otvorenijem i pristupačnijem obliku;

39. poziva vlasti da osiguraju da se dozvole za rudarenje i druga potrebna sredstva prodaju ili ustupaju kroz otvorene i transparentne postupke ponuda; poziva vlasti da objavljuju ugovore, uključujući anekse, zemljovide i sve financijske detalje, kako bi se spriječila korupcija; poziva vlasti i zainteresirana poduzeća da daju potpun popis dioničara u svim rudarskim poduzećima, osobito kad je riječ o novim ugovorima, i potpun popis sviju koji sustavno imaju koristi od tih ugovora kako bi se spriječila korupcija; poziva vlasti i poduzeća da osiguraju da se sve isplate vladi objavljuju na široko dostupan način; poziva EU da zatraži od ekstraktivnih poduzeća čije dionice kotiraju na europskim burzama da sve sklopljene ugovore;

40. poziva vlasti da istraže ozbiljne tvrdnje o korupciji u sektoru rudarstva i da po potrebi kazneno gone, zamrznu sredstva ili odbiju dovršenje prijenosa sredstava; poziva na to da se u procjene rizika korupcije uključi praćenje postupka zapljene sredstava i ponovne prodaje zaplijenjenih sredstava, uključenost pojedinaca ili poduzeća kao posrednika u „razmjeni koncesija” (posebno kada postoje veze između tih posrednika i vlasti) te preprodaja imovine ispod cijene i bez provedenog natječaja (posebno kad se radi o imovini od ključne gospodarske važnosti ili kad je provođenje natječaja predviđeno zakonom; poziva vlasti da osiguraju da konačni kupci tih sredstava odgovaraju za posrednike koji su im bili partneri;

Prekidanje veze između oružanih sukoba i eksploatacije minerala

41. primjećuje sa zabrinutošću da je eksploatacija visokovrijednih prirodnih resursa, uključujući naftu, plin, mineralne sirovine i drvo glavni izvor sukoba u svijetu; vjeruje da je za uspjeh strategija sprečavanja sukoba potrebno da se uz njihovu pomoć ponude rješenja za: slabo uključivanje zajednica u postupak razvoja EI-ja; neodgovarajuće dijeljenje koristi; negativne gospodarske,društvene i ekološke učinke; loše upravljanje sredstvima; korupciju; ulogu vojski i pobunjeničkih pokreta; neodgovarajuće institucionalne i pravne okvire za upravljanje razvojem EI-ja i nedostatak pozornosti usmjerene na pitanja prirodnih resursa u mirovnim sporazumima;

42. u potpunosti podržava Viziju afričkog rudarstva iz koje proizlazi da je društveno odgovoran i ekološki prihvatljiv, transparentan i uključiv rudarski sektor kojim se osiguravaju trajne pogodnosti za zajednice od ključne važnosti za rješavanje nepovoljnih učinaka rudarskog sektora i sprečavanje sukoba prouzročenih eksploatacijom minerala; poziva u tom pogledu na ostvarivanje transparentnosti i participativnog upravljanja na svim razinama radi procjene ekoloških i društvenih učinaka rudarstva;

43. naglašava da mineralne sirovine s područja pogođenih sukobima predstavljaju veliki izazov u smislu ljudskih prava; naglašava da je dobra uprava, uključujući dobre prakse ekološkog upravljanja te kontrolu i poštovanje društvenih standarda, od presudne važnosti za borbu protiv problema mineralnih sirovina s područja pogođenih sukobima;

44. ističe da većina međunarodnih inicijativa protiv mineralnih sirovina s područja pogođenih sukobima ima za cilj poticanje odgovornog ponašanja industrija koje kupuju mineralne sirovine sustavima certificiranja za peći za topljenje; poziva na uključivanje aspekata mjerodavnih ljudskih prava u sve programe certificiranja u skladu s međunarodnim standardima poput smjernica OECD-a za dužnu pažnju za odgovorne lance opskrbe mineralnim sirovinama iz područja pogođenih sukobima i područja visokog rizika;

45. naglašava da se, da bi trenutačne poslovne inicijative povezane s mineralnim sirovinama s područja pogođenih sukobima bile učinkovite u prekidanju poveznice između oružanih sukoba i eksploatacije mineralnih sirovina te da bi se osiguralo da su usklađene s međunarodnim standardima koje je postavio OECD, trebalo uvesti europske zakone kojima bi se regulirale te inicijative i poduzeća koja posluju u EU-u, a koji se koriste spomenutim prirodnim resursima i njima trguju; poziva Komisiju da donese obvezujuće zakone o mineralnim sirovinama s područja pogođenih sukobima;

46. naglašava da je potrebna uredba EU-a kojom se od poduzeća koja se koriste i trguju mineralnim sirovinama i drugim prirodnim resursima dobivenima s područja pogođenih sukobima i područja visokog rizika zahtijeva da pridaju dužnu pažnju u skladu s OECD-ovim Smjernicama za dužnu pažnju za odgovorne lance opskrbe mineralnim sirovinama iz područja pogođenih sukobima i područja visokog rizika, a takva bi uredba nadopunila izmjene direktiv EU-a o transparentnosti i računovodstvene direktive o objavljivanju financijskih i nefinancijskih podataka od strane velikih trgovačkih društava te odredbe o mineralnim sirovinama s područja sukoba iz zakona Dodd-Frank; osobito vjeruje da bi takvo zakonodavstvo trebalo:

a.  stvoriti pravno obvezujuću obvezu za sva poduzeća koja u EU-u čija je djelatnost usmjerena na istraživanje sirovina i koja se koriste prirodnim resursima s područja pogođenih sukobima ili područja visokog rizika te njima trguju te sva poduzeća čija je djelatnost usmjerena na preradu sirovina i koja prva stavljaju proizvode na europsko tržište da pridaju dužnu pažnju lancu opskrbe kako bi utvrdila i smanjila rizik financiranja sukoba i kršenja ljudskih prava;

b.  biti utemeljeno na odgovarajućim međunarodnim instrumentima, uključujući Međunarodnu povelju o ljudskim pravima razrađenu međunarodnim sporazumima i standardima o ljudskim pravima (kao što su Vodeća načela UN-a za poslovanje i ljudska prava te Okvir za zaštitu, poštovanje i pomoć), temeljne sporazume Međunarodne organizacije rada (ILO), međunarodno kazneno i humanitarno pravo te OECD-ove Smjernice za dužnu pažnju za odgovorne lance opskrbe mineralnim sirovinama iz područja pogođenih sukobima i područjima visokog rizika;

c.  primjenjivati se na sve karike lanca opskrbe i na sve prirodne resurse, bez iznimaka, proizvedene na bilo kojem području pogođenom sukobima ili području visokog rizika;

d.  biti utemeljeno na pristupu usmjerenom na rizik, kojim se od kompanija traži da procijene stvarne i potencijalne štetne učinke koji proizlaze iz njihova djelovanja te da umanje utvrđene rizike;

e.  uključivati obvezu redovitih neovisnih revizija i javnog otkrivanja napora u vezi s dužnom pažnjom koje poduzeće ulaže;

f.  definirati kriterije za procjene rizika poduzeća i za upravljački okvir;

g.  uključivati mehanizam sankcija za slučajeve neusklađenosti s obvezama dužne pažnje u lancu opskrbe usmjerenima na rizik;

h.  biti usporedivo s obvezama iz zakona Dodd-Frank, tako da ispunjavanjem obveza EU-a o odgovornoj nabavi poduzeća automatski ispunjavanju i obveze iz američkog zakonodavstva;

47. naglašava da zakonodavstvo EU-a o dužnoj pažnji treba biti dio šireg i komplementarnog pristupa koji bi bio usmjeren na korijene sukoba i nestabilnosti i da ga trebaju nadopunjavati programi razvojne pomoći koji trebaju biti usmjereni na pitanja reforme uprave i sigurnosnog sektora te na izgradnju kapaciteta lokalnih vlasti i lokalnih zajednica za upravljanje njihovim prirodnim resursima na održiv način i u korist lokalnog stanovništva;

48. poziva EU da podupre izgradnju kapaciteta u zemljama u razvoju bogatima mineralnim sirovinama te da uspostavi programe nabave koji neće biti povezani sa sukobima;

49. poziva zemlje u razvoju da provode domaće zakone o dužnoj pažnji i uključe OECD-ove Smjernice za dužnu pažnju kao obvezne uvjete u nacionalne rudarske zakonike;

50. potiče ESVD da promiče dijalog između ključnih partnera (npr. Kine, Japana, Brazila, Indije i Južne Afrike) o važnosti trgovinskih politika kojima se općenito poštuje načelo „dužnosti zaštite” te Vodeća načela UN-a i posebno okvir OECD-a;

51. poziva države članice da izrade smjernice za europska poduzeća o strategijama ublažavanja rizika prilikom poslovanja u područjima sukoba i visokog rizika kako bi se pomoglo tim poduzećima da nastave poslovati u takvim područjima kad je to i ujedno u interesu lokalnog stanovništva;

52. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.

(1)

http://www.oecd.org/corporate/mne/47143500.pdf

(2)

http://www.oecd.org/daf/inv/mne/GuidanceEdition2.pdf

(3)

https://www.gov.uk/government/publications/g8-lough-erne-declaration/g8-lough-erne-declaration-html-version


OBRAZLOŽENJE

Zemlje s dugom povijesti uvoza mineralne sirovine poput SAD-a, Japana i europskih zemalja prolaze kroz sve jaču borbu oko pristupa i sigurnosti opskrbe strateškim mineralnim resursima. Zemljama u razvoju ova situacija nudi priliku da profitiraju od svog bogatstva prirodnim resursima.

Dosad neviđena potražnja za mineralnim sirovinama i drugim prirodnim resursima predstavlja jedinstvenu priliku da rudarenje pridonese održivom razvoju, a predstavlja i velike izazove za zemlje u razvoju. Eksploatacija visokovrijednih prirodnih resursa, uključujući naftu, plin, mineralne sirovine i drvo glavni je izvor sukoba u svijetu, osobito u kontekstu sve izraženijeg širenja natjecanja za obnovljive resurse koji nestaju, kao što su zemlja i voda. Situaciju još više otežava propadanje okoliša, rast stanovništva i klimatske promjene. Loše upravljanje zemljom i prirodnim resursima doprinosi novim sukobima i ometa mirno razrješenje postojećih sukoba.

Sve u svemu, kako bi se osiguralo da rudarstvo postane uspješan čimbenik procesa razvoja zemalja u razvoju, vaša izvjestiteljica vjeruje da je potrebna obuhvatna strategija koja bi se, među ostalim, bavila sljedećim izazovima: kako rješavati uzroke sukoba oko mineralnih sirovina; kako najbolje upravljati učincima rudarenja na ekološka, društvena i ljudska prava te kako bolje poduprijeti i integrirati obrtničko rudarstvo i rudarenje u manjem opsegu. Ostala ključna pitanja su: narav i status inicijativa za korporativnu društvenu odgovornost; pitanje zadržavanja, upravljanja i dijeljenja prihoda od mineralnih sirovina; optimizacija poveznica utemeljenih na mineralnim sirovinama i posljedice pravila međunarodne trgovine i ulaganja za industrijalizaciju utemeljenu na mineralnim sirovinama.

Rudarstvo i održivi razvoj

Dok produktivnost resursa u zemljama EU-a raste, zemlje u razvoju teško se nose s ekološkim učincima sve većeg crpljenja, prebacujući tako ekološki teret upotrebe resursa na sebe. U tom smislu rudarenje može naštetiti postizanju Milenijskih razvojnih ciljeva. U praksi, mnogi od ekoloških problema povezanih s rudarenjem rezultat su onečišćenja površinskih i podzemnih voda i borbe za njih, što može poremetiti živote poljoprivrednih i/ili ribarskih zajednica. Rudarenje također može uzrokovati krčenje šuma, eroziju tla, propadanje tla, onečišćenje zraka i remećenje ekosustava, a pridonosi i globalnom zatopljenju.

Isto tako, rudarske aktivnosti imaju i štetan društveni učinak, koji može dovesti do napetosti i sukoba u rudarskim područjima. Na primjer, premještanje i prisilno iseljavanje i preseljavanje česta su obilježja rudarskih aktivnosti. Rudarske aktivnosti natječu se za prostor s drugim djelatnostima iskorištavanja zemlje poput zemljoradnje pa stoga mogu ugroziti sredstva za preživljavanje lokalnih zajednica itd.

Budući da su transnacionalne korporacije važni akteri u zemljama u razvoju, vaša izvjestiteljica vjeruje da njihove zemlje i dioničari moraju preuzeti društvenu odgovornost, osobito kada djeluju u zemljama sa slabim sustavima upravljanja i kojima manjka pregovaračkih kapaciteta. U istoj je mjeri od presudne važnosti da zemlje u razvoju provedu reforme kako bi osigurale održivo rudarenje budući da ekološka, gospodarska, društvena i radnička prava sama po sebi zahtijevaju postojanje procesa, institucija i sustava demokratskog vladanja.

Uloga privatnog sektora

Trenutačno postoji velik broj međunarodnih inicijativa za izvješća o sigurnosti kemikalija, bilo onih koje pokreću vlade putem međuvladinih organizacija, bilo onih koje pokreće privatni sektor ili organizacije civilnog društva. Međutim, koncept nikad nije jasno definiran pa je stoga ostalo prostora za različita tumačenja i ciljeve. Osim toga, iako sad postoje stotine inicijativa za izvješća o sigurnosti kemikalija, samo malen broj njih su široko rabljeni međunarodni okviri koji pokrivaju sve tri dimenzije (društvenu, ekološku i gospodarsku) održivog razvoja u izvješćima o sigurnosti kemikalija. Iz tih razloga nisu usporedive. Takav rascjepkan pristup koji se bavi samo nekim aspektima etičkog ponašanja korporacija doprinosi općem nedostatku transparentnosti u vezi s ukupnom održivom uspješnosti poduzeća.

Nadalje, iako neke inicijative, poput Inicijative za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) ili uvođenje etičnih poslovnih praksi poput Međunarodnog vijeća za rudarstvo i kovine (ICMM) predstavljaju veliki korak naprijed u borbi protiv korupcije u ekstraktivnom sektoru, one još nisu donijele velika poboljšanja budući da nema mehanizama provođenja ni uspostavljenih postupaka reagiranja na kršenja standarda.

Vaša je izvjestiteljica zato mišljenja da trenutačni velik broj dobrovoljnih pristupa i standarda na različitim razinama (nacionalnoj, međunarodnoj, generičkoj, posebnoj za pojedine sektore) neizbježno dovodi do smanjenja učinkovitih mehanizama odgovornosti, nadzora i transparentnosti za potrošače, ulagače i tvorce politika. U takvim okolnostima inicijative korporativne društvene odgovornosti treba ojačati na dva glavna načina.

Prije svega, vaša izvjestiteljica smatra da je od presudne važnosti nadići dobrovoljni pristup te poziva na učinkovitu provedbu četiriju sveobuhvatnih međuvladinih inicijativa za izvješća o sigurnosti kemikalija koje imaju, na međunarodnoj razini, veliku razinu otvorene političke potpore. Ti su instrumenti: Deklaracija Međunarodne organizacije rada (ILO) o temeljnim načelima i pravima pri radu, Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, Svjetski sporazum UN-a (UNGC) i UN-ovih Vodećih načela poslovanja i ljudskih prava. Oni su dosad predstavljali dobrovoljne pristupe koji su bili presudni u razvoju konsenzusa i zajedničkog jezika izvješća o sigurnosti kemikalija. Konačno, zbog nedostatka provedivosti pokazale su se neučinkovitima u smislu znatnog doprinosa postizanju globalnih društvenih i ekoloških ciljeva.

Međunarodni sustavi trgovine i ulaganja

Kroz povijest, zemlje koje su provodile međunarodne politike industrijskog razvoja iskorištavale su širinu i fleksibilnost međunarodnih pravila o primjeni carina, subvencije, izvozne restrikcije, norme uspješnosti za strane tvrtke te intelektualno vlasništvo. Trenutačni međunarodni sustav trgovine i ulaganja ipak je naglasio teškoće koje zemlje u razvoju imaju pri postizanju svojih nacionalnih interesa i ciljeva održivog razvoja.

Od kasnih 1980-ih, dolazak široke gospodarske, trgovinske i ulagačke liberalizacije, u početku potaknute uvjetima koje su nametnuli Svjetska banka i MMF, trebao je promicati ponovni početak stranih ulaganja u rudarsku industriju. Ipak, takva je liberalizacija naglasila strukturne slabosti zemalja u razvoju koje proizvode mineralne sirovine. Strana su ulaganja obnovila i proširila proizvodnju i izvoz minerala, ali njihov doprinos društvenom i gospodarskom razvoju upitan je u mnogim afričkim zemljama bogatima mineralnim sirovinama. Danas, umjesto gospodarske diversifikacije, imaju u prosjeku manje diversificirana gospodarstva koja su više usredotočena na, na primjer, mineralne i poljoprivredne izvozne proizvode niske dodane vrijednosti, koji su iznimno osjetljivi na izvanjske cjenovne potrese.

Drugi izazov predstavlja studija pod naslovom „Odredbe o stabilizaciji i ljudska prava” (svibanj 2009.), koju su vodili Međunarodna financijska korporacija (IFC) i posebni predstavnik UN-a za poslovanje i ljudska prava, koja utvrđuje da bi određene vrste tih privatnih ugovora između ulagača i zemalja domaćina mogle ograničiti sposobnost države da štiti ljudska prava. Studijom je utvrđeno da sporazumi u ekstraktivnom sektoru imaju najviše ograničavajućih odredaba kojima bi se moglo izuzeti strana ulaganja od primjene novih socijalnih i ekoloških zakona ili od zemlje domaćina zahtijevati da ulagaču nadoknadi troškove usklađivanja.

U kontekstu kada globalna iskustva pokazuju da pravi prijelaz – od izvoznika primarnih sirovina do predvodnika na području visoke tehnologije – zahtijeva razvijanje dinamičnih veza u svakoj fazi mineralnog lanca, vaša izvjestiteljica vjeruje da određivanje normi uspješnosti, norme minimalnog lokalnog sadržaja ili prijenosa tehnologija u ugovorima, dozvolama i sporazumima o ulaganju može pomoći integriranju primarnog sektora u širu nacionalnu i regionalnu ekonomiju. U skladu s tim, sporazumi EU-a o ulaganjima trebaju biti takvi da odražavaju pravednu ravnotežu između prava i obveza ulagača, ostavljajući pritom politički prostor zemljama u razvoju da se posvete svojim vlastitim razvojnim ciljevima.

Carine su najčešće korišteni trgovinski instrument potpore industrijalizaciji i zaštite novonastale industrije. No smanjenje carina u središtu je liberalizacije trgovanja od 1980-ih. Isto tako, prijelazni sporazumi o gospodarskom partnerstvu sadrže sužene popise osjetljivih proizvoda koji su izuzeti od eliminacije carina, a istodobno imaju sužene odredbe za zaštitu novonastale industrije. Zemlje afričko-karipsko-pacifičke skupine država mnogo su puta izrazile zabrinutost zbog toga što bi trebalo uzeti u obzir. Prepoznajući da industrijske carine nisu ni jedini ni čarobni alat za promicanje diversifikacije i tehnološkog unapređivanja, vaša izvjestiteljica vjeruje da ih zemlje u razvoju trebaju imati kako bi se vidjelo tehnološko unapređivanje, a i kako bi se podupirala diversifikacija i tehnološka poboljšanja.

Isto tako, u kontekstu kada su neke od zemalja afričko-karipsko-pacifičke skupine država izrazile zabrinutost zbog restrikcija izvoznih carina u sporazumima o gospodarskom partnerstvu, vaša izvjestiteljica mišljenja je da iako izvozni porezi automatski ne vode razvoju domaćih proizvodnih i prerađivačkih industrija, ipak su legitimno sredstvo razvoja i gospodarske diversifikacije. Nadalje, dobro oblikovan progresivni sustav izvoznih poreza mogao bi biti instrument stabilizacije dohotka, koji zadržava neočekivane dobitke i ublažava štetan učinak pada cijena na dohodak proizvođača.

U širem smislu, nužne su strategije za uvođenje dobivanja isplativih dozvola i strategije za uvođenje poreznih struktura kako bi se povećao dotok prihoda i time ubrzao širi gospodarski razvoj. Stoga vaša izvjestiteljica vjeruje da pomoć EU-a u vezi s poreznim upravljanjem u zemljama u razvoju predstavlja važnu dimenziju sveobuhvatne strategije pretvaranja „prokletstva resursa” u „blagoslov resursa” kako bi se iskorijenilo siromaštvo.

Osim toga, vaša je izvjestiteljica mišljenja da, kako bi se koristi dijelile na pravedan i jednak način, dozvole za rudarenje i druga sredstva treba prodavati ili dodjeljivati otvorenim i konkurentnim postupcima natjecanja.

Mineralne sirovine s područja pogođenih sukobima

„Mineralne sirovine s područja pogođenih sukobima” ili mineralne sirovine izvađene u uvjetima oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava predstavljaju važan aspekt „prokletstva resursa”, koji treba regulirati. Iako je međunarodna zajednica provela razne da unaprijedi međunarodni sektor rudarenja, kao što su postupak certificiranja Procesa Kimberley (KPCS), OECD-ove Smjernice s dužnom pažnjom za odgovorne lance opskrbe mineralnim sirovinama s područja pogođenih sukobima i područjima visokog rizika, zakon Dodd-Frank, još se mnogo toga mora učiniti za rješavanje sukoba i ozbiljnih kršenja ljudskih prava u sektoru rudarenja.

Nedavni su napori oko prekidanja povezanosti između međunarodnih lanaca opskrbe i nasilnih sukoba bili usredotočeni ponajprije na istok Demokratske Republike Kongo (DRC), ali nužno je i djelovati u vezi s rješavanjem rizika europskih kompanija koje nabavljaju prirodne resurse iz drugih područja pogođenih sukobima i područja visokog rizika.

Postojeći sustavi certificiranja minerala predstavljaju korak prema stvaranju transparentnijih lanaca opskrbe od rudnika do peći za topljenje te su dio šireg rješenja pitanja ljudskih prava. Da bi se takve inicijative razvile, međunarodna zajednica i ekstraktivne industrije trebaju dalje surađivati kako bi razvile zajednički i obuhvatan pristup mineralnim sirovinama s područja pogođenih sukobima, koji nadilazi sprečavanje financiranja sukoba, ali također obuhvaća ljudska prava, uvjete rada i ekološke standarde.

Vaša izvjestiteljica zato vjeruje da će EU usvojiti zakone kojima će se od europskih poslovnih subjekata zahtijevati pridavanje dužne pažnje lancu opskrbe kako bi se osiguralo da neće pridonijeti financiranju sukoba ili kršenju ljudskih prava u proizvodnji i trgovini prirodnim resursima. Uredba EU-a koja je globalnog dosega i utemeljena na postojećim međunarodnim okvirima bila bi važan korak prema osiguravanju održivog i odgovornog pristupa tih kompanija ključnim prirodnim resursima. Također će osigurati da su europske kompanije podložne istim zahtjevima kao što su oni u odjeljku 1502. američkog zakona Dodd-Frank, rješavajući pritom njegove slabosti.

Uspostava obveze dužne pažnje u lancu opskrbe za poslovanje neće biti dovoljna za uspješno prekidanje veze između oružanih sukoba i eksploatacije minerala. Vaša izvjestiteljica zato poziva na razvijanje šireg pristupa, uključujući razvojne programe koji podupiru npr. razvoj institucija, formalizaciju sektora rudarenja, sprečavanje kršenja ljudskih prava te provedbu temeljnih standarda rada. Samo tako lokalno stanovništvo neće trebati krijumčarenje ili pobunjeničke skupine da bi osiguralo svoje osnovne potrebe, nego će im se isplatiti sudjelovanje u međunarodnim inicijativama za održivu nabavu.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

11.2.2014

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Thijs Berman, Ricardo Cortés Lastra, Véronique De Keyser, Nirj Deva, Leonidas Donskis, Charles Goerens, Catherine Grèze, Mikael Gustafsson, Bill Newton Dunn, Jean Roatta, Birgit Schnieber-Jastram, Keith Taylor, Anna Záborská, Iva Zanicchi

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Philippe Boulland, Emer Costello, Edvard Kožušník, Csaba Őry, Cristian Dan Preda, Judith Sargentini

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Josefa Andrés Barea, Małgorzata Handzlik, Tadeusz Ross

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti