Postupak : 2013/2131(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0137/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0137/2014

Rasprave :

PV 10/03/2014 - 11
CRE 10/03/2014 - 11

Glasovanja :

PV 11/03/2014 - 9.22
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0201

IZVJEŠĆE     
PDF 206kWORD 165k
21.2.2014
PE 521.743v02-00 A7-0137/2014

o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2012.

(2013/2131(INI))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestiteljica: Marian-Jean Marinescu

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE oDBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2012.

(2013/2131(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir godišnje izvješće Europske investicijske banke (EIB) za 2012.,

–   uzimajući u obzir članke 15., 126., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i njegov Protokol br. 5 o Statutu EIB-a,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2012. o inovativnim financijskim instrumentima u kontekstu sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira(1),

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj o instrumentima podjele rizika za države članice koje imaju ozbiljne poteškoće u vezi s financijskom stabilnosti ili su pod prijetnjom istih, svoje stajalište o tome od 19. travnja 2012.(2) i posebno mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. o godišnjem izvješću Europske investicijske banke za 2011.(3),

–   uzimajući u obzir izvješće predsjednika Europskog vijeća od 26. lipnja 2012. pod naslovom „Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”,

–   uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2012., kojima se posebno predviđa povećanje kapitala EIB-a od 10 milijardi EUR,

–   uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 27. i 28. lipnja 2013., u kojima se poziva na stvaranje novog investicijskog plana za pružanje potpore MSP-ovima te poticanje financiranja gospodarstva,

–   uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 22. svibnja 2013., u kojima se utvrđuje cilj mobilizacije svih politika EU-a za pružanje potpore konkurentnosti, stvaranju radnih mjesta i rastu,

–   uzimajući u obzir komunikacije Komisije o inovativnim financijskim instrumentima: „okvir za sljedeću generaciju inovativnih financijskih instrumenta” (COM(2011)0662) te „Pilotna faza inicijative projektnih obveznica Europa 2020.” (COM(2011)0660),

–   uzimajući u obzir povećanje kapitala Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), posebice u pogledu pitanja odnosa između EIB-a i EBRD-a,

–   uzimajući u obzir odluku o proširenju djelatnosti EBRD-a na područje Sredozemlja,

–   uzimajući u obzir novi Memorandum o razumijevanju između EIB-a i EBRD-a potpisan 29. studenog 2012.,

–   uzimajući u obzir Odluku 1080/2011/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o vanjskom mandatu EIB-a za razdoblje 2007.-2013.(4),

–   uzimajući u obzir članak 48. i članak 119. stavak 2. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A7-0137/2014),

A. budući da je EIB uspostavljen Ugovorom iz Rima te da je u skladu s člankom 309. UFEU-a njegov zadatak putem pristupa tržištu kapitala i korištenjem vlastitih sredstava doprinijeti uravnoteženom i stalnom razvoju unutarnjeg tržišta s ciljem pomoći u ostvarivanju prioriteta Unije odabirom gospodarski održivih projekata za ulaganje EU-a;

B.  budući da se u ovim posebno teškim društvenim i gospodarskim okolnostima, obilježenim ograničenjima javnog proračuna, moraju mobilizirati sva sredstva i politike EU-a, uključujući one EIB-a, u nastojanjima da se održi gospodarski oporavak i prepoznaju novi izvori rasta;

C. budući da EIB također djeluje kao instrument financiranja i nadopuna drugim izvorima ulaganja nadomještajući ili ispravljajući praznine na tržištu;

D. budući da EIB pomaže EU-u održati i pojačati konkurentnost na globalnoj razini;

E.  budući da će EIB i dalje biti kamen temeljac i katalizator razvoja politika EU-a koji osigurava trajnu prisutnost javnog sektora i nudi ulagačke kapacitete dok istodobno omogućava najbolju moguću integraciju i provedbu najvažnijih inicijativa EU 2020.;

F.  budući da će se EIB, kao ključni instrument stabilnosti, usredotočiti na protucikličnu ulogu djelujući kao pouzdani partner za dobre projekte diljem EU-a i izvan njega;

G. budući da EIB podržava glavne pokretače za ostvarivanje ciljeva razvoja i stvaranja radnih mjesta iz strategije Europa 2020., poput infrastrukture za pokretanje rasta, vrhunskih inovacija i konkurentnosti;

H. budući da je ključno osigurati da EIB održi svoj kreditni rejting na razini trostruki A kako bi zadržao pristup međunarodnom tržištu kapitala pod najboljim uvjetima financiranja, s naknadnim pozitivnim utjecajima na život projekta i dionike;

I.   budući da je u lipnju 2012. Europsko vijeće pokrenulo Pakt za rast i radna mjesta koji se sastoji od niza politika s ciljem stimuliranja pametnog, održivog, uključivog, resursno učinkovitog rasta koji stvara radna mjesta;

J.   budući da se uporaba inovativnih financijskih instrumenata doživljava kao jedan od načina za proširenje primjene postojećih instrumenata, poput bespovratnih sredstava, te za poboljšanje cjelokupne učinkovitosti proračuna EU-a;

K. budući da je ključno ponovno uspostaviti normalno kreditiranje gospodarstva i omogućiti financiranje ulaganja;

L.  budući da međunarodni financijski instrumenti osiguravaju novi prostor za mogućnosti suradnje između institucionalnih igrača i nude stvarne ekonomije razmjera;

M. budući da se djelovanje EIB-a izvan EU-a provodi kao potpora politikama vanjskog djelovanja Unije te bi trebalo biti u skladu s ciljevima EU-a i promicati ih, u skladu s člancima 208. i 209. UFEU-a;

N. budući da aktivnosti EIB-a nadopunjuju posebni instrumenti koje osigurava Europski investicijski fond (EIF), čiji je cilj osigurati rizično financiranje u korist MSP-ova i start-up poduzeća te mikrofinanciranje;

O. budući da je povećanje kapitala ojačalo bilancu EIB-a, omogućavajući ambicioznije operativne ciljeve kreditiranja;

P.  budući da su uloženi posebni napori za poduzimanje više zajedničkih intervencija (koje objedinjuju jamstva EIF-a sa zajmovima EIB-a za MSP-ove);

Politički okvir i vodeća načela za intervenciju EIB-a

1.  pozdravlja godišnje izvješće EIB-a za 2012. i ostvarivanje dogovorenog operativnog plana za financiranje oko 400 projekata u više od 60 država u iznosu od 52 milijarde EUR;

2.  pozdravlja povećanje kapitala od 10 milijardi EUR koje je odobrilo Vijeće guvernera EIB-a, omogućivši time dodatnih 60 milijardi EUR (što iznosi povećanje ciljeva kreditiranja za 49 %) za dugoročno kreditiranje projekata u EU-u u razdoblju 2013. – 2015.;

3.  zahtijeva da EIB održi predviđene ciljeve u pogledu dodatne aktivnosti te da otključa 180 milijardi EUR kroz dodatna ulaganja diljem EU-a za gore spomenuto razdoblje;

4.  podsjeća da su za projekte u EU-u mogućnosti posebno zanimljive za niz prioritetnih tematskih područja u okviru strategije Europa 2020.: inovacije i vještine, uključujući niskoemisijsku infrastrukturu, ulaganje u malo i srednje poduzetništvo, kohezija i „paketi” učinkovitosti korištenja resursima i energetske učinkovitosti (uključujući prijelaz na niskoemisijsko gospodarstvo); primjećuje da su žarišna područja valjano prepoznata u Operativnom planu Grupe EIB-a za razdoblje 2013. – 2015. te pozdravlja dodjelu dodatnih 60 milijardi EUR u kreditnom kapacitetu radi financiranja njihove provedbe;

5.  međutim, snažno vjeruje da bi se unutar ovih širokih prioriteta trebalo više usredotočiti na ulaganje u dugoročan rast i stvaranje radnih mjesta te na ostvarivanje trajnog i vidljivog utjecaja na realno gospodarstvo te u tom smislu poziva na sveobuhvatnu analizu iz koje bi proizašli održivi podaci o dugoročnom zapošljavanju koje je stvorilo kreditiranje EIB-a te o njegovu učinku na gospodarstvo na svim područjima nakon financijske krize;

6.  pozdravlja pokretanje Instrumenta za rast i zapošljavanje (GEF), koji će omogućiti EIB-u da dublje nadzire učinak projekata koje financira na zapošljavanje i rast;

7.  poziva EIB da nastavi pružati potporu dugoročnim prioritetima EU-a povezanima s gospodarskom i socijalnom kohezijom, rastom i zapošljavanjem, održivosti okoliša, klimatskim mjerama i učinkovitosti korištenja resursima, kroz daljnji razvoj novih financijskih i nefinancijskih instrumenta osmišljenih za rješavanje kratkoročnih tržišnih neučinkovitosti i dugoročnih strukturalnih praznina gospodarstva EU-a;

8.  potiče EIB da pregovara i potpiše memorandume o razumijevanju s regionalnim razvojnim bankama koje su aktivne na svojim područjima djelovanja kako bi se ojačale sinergije, podijelili rizici i troškovi i osiguralo dostatno kreditiranje stvarne ekonomije;

9.  smatra Pakt za rast i radna mjesta važnim, ali nedovoljnim odgovorom na izazove s kojima se suočava EU, napominjući da su povećanje kapitala EIB-a i pojačano korištenje zajedničkim instrumentima podjele rizika između Komisije i EIB-a, zajedno sa sinergijama specijaliziranih aktivnosti EIB-a i EIF-a ključni elementi njegovog uspjeha;

10. zahtijeva da EIB u svojem financiranju daje prednost projektima kojima se snažno doprinosi gospodarskom rastu;

11  podsjeća da je Komisija zajedno s EIB-om predstavila izvješće o mogućnostima i ciljanim prioritetima koje treba utvrditi kroz provedbu Pakta za rast i zapošljavanje, posebno u vezi s infrastrukturom, energetskom učinkovitosti i učinkovitim korištenjem resursima, digitalnim ekonomijom, istraživanjem i razvojem te MSP-ovima; poziva na političku raspravu u Parlamentu na temelju ovog izvješća, kojoj bi trebali prisustvovati predsjednici Europskog vijeća, Komisije i Europske investicijske banke;

12. posebno je zabrinut jer je financiranje u državama koje sudjeluju u programu (Grčka, Irska, Portugal, Cipar) tijekom 2012. ostalo na niskoj razini te je činilo otprilike +/- 5 % ukupnog ulaganja EIB-a; primjećuje da ciljevi ulaganja EIB-a za 2013. u države koje sudjeluju u programu iznose do 5 milijardi EUR, od ukupnog cilja EU-a od 62 milijarde EUR;

13. zabrinut je da je EIB u svom kreditiranju zadržao politiku koja je pomalo nesklona riziku, čime ograničava opseg potencijalnih zajmoprimaca koji zadovoljavaju uvjete EIB-a, čime se pak sprječava ostvarivanje dodane vrijednosti zajmova;

14. zahtijeva da EIB poveća svoj unutarnji kapacitet za riskiranje na način da osigura prilagođenost sustava za upravljanje rizikom trenutnom okruženju;

15. potvrđuje da je za EIB od temeljne važnosti održati njegov rejting na razini trostruki A radi očuvanja njegove financijske snage i sposobnosti ubrizgavanja novca u stvarno gospodarstvo; međutim, potiče EIB da zajedno s EIF-om razmotri povećanje svoje uključenosti u više rizičnih aktivnosti radi osiguravanja razumnog omjera troškova i koristi;

16. primjećuje da povećanje ciljeva posebnih aktivnosti višeg rizika EIB-a na 6 milijardi EUR u 2013., povećanje sredstava za podjelu rizika i inicijative za poboljšanje kreditnog profila na 2,3 milijarde EUR, kao i nedavno pokretanje inicijative za financiranje rasta kojom se inovativnim srednje kapitaliziranim poduzećima olakšava pristup financiranju;

17. poziva EIB da poveća svoju aktivnost u okviru mandata rizičnog kapitala (RCM) i mandata mezanin kapitala za rast (MFG), koje je EIB osigurao EIF-u;

18. pozdravlja EIF-ovo povećanje mandata za sredstva rizičnog kapitala koja financira EIB za 1 milijardu EUR, s posebnim težištem na financiranje višeg rizika mezanin kapitalom koji čine dio zajedničkih mjera EIB-a i EIF-a za rješavanje financijskih ograničenja za inovacije i planove razvoja europskih srednjih poduzeća;

19. poziva EIB da bude proaktivniji u pružanju tehničkog stručnog znanja u svim ključnim područjima aktivnosti s visokim potencijalom rasta u svim državama članicama; podsjeća da su tehnički i financijski savjeti učinkovito sredstvo za pomoć u ostvarivanju projekta i ubrzanje isplata i stvarnog ulaganja; stoga vjeruje da bi stručno znanje EIB-a trebalo povećati i učiniti dostupnim u ranim fazama projekata koje zajednički financiraju EU i EIB te u procjeni ex ante velikih projekata, uključujući i kroz instrument Zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama (JASPERS);

20. potiče EIB, u trenutnom kontekstu kritično niskih stopa apsorpcije u mnogim državama članicama, da pojača napore za pružanje potpore kapacitetima država članica za apsorpciju sredstava EU-a, uključujući strukturne fondove, daljnjim razvojem dodatnih zajedničkih instrumenta podjele rizika i prilagodbom postojećih koji se već financiraju iz proračuna EU-a;

21. prema potrebi poziva države članice na suradnju s Komisijom pri korištenju dijelom svojih sredstava iz strukturnih fondova radi podjele kreditnih rizika EIB-a i osiguranja kreditnih jamstava za znanje i vještine, učinkovitost korištenja resursima i energetsku učinkovitost, stratešku infrastrukturu i pristup financiranju za mala i srednja poduzeća;

22. cijeni što se neiskorišteni strukturni fondovi sada mogu koristiti kao posebno jamstvo pri kreditiranju EIB-a, posebno u Grčkoj;

23. primjećuje da je 2012. Banka potpisala zajmove iz strukturnog programa (SPL) u vrijednosti od 2,2 milijarde EUR osiguravajući potporu nizu malih i srednjih poduzeća u skladu s prioritetima kohezijske politike na različitim područjima;

24. poziva EIB da, s obzirom na različite gospodarske i financijske uvjete koji prevladavaju unutar EU-a, kroz blisku suradnju s državama članicama razvije planove ulaganja vođene rezultatima koji su pravilno prilagođeni nacionalnim, regionalnim i lokalnim prioritetima rasta, vodeći računa o horizontalnim prioritetima za upravljanje gospodarstvom Komisijinog Godišnjeg pregleda rasta i Europskog semestra;

25. potiče Banku da istraži mogućnosti proširenja svog sudjelovanja proaktivnim uključivanjem u sporazume o partnerstvu između Komisije i država članica;

26. primjećuje trend smanjenja broja javno-privatnih partnerstava (JPP-ova) tijekom i nakon krize, te istodobno podsjeća na posebno važnu ulogu koju ona imaju u ulaganju, posebice u prometne mreže te istraživanje i inovacije; primjećuje da je tržište JPP-a u EU-u povećalo svoju vrijednost, ali istodobno zabilježilo znatno manje transakcija;

27. vjeruje da su državna jamstva vrijedni instrumenti za rješavanje tržišnih nesavršenosti koje mogu usporiti isporuku programa i projekata JPP-a; oslanjajući se na stručno znanje EIB-a na ovom području, poziva na povećanje njegovog sudjelovanja u kreditnim jamstvima koje se osiguravaju za JPP-ove putem državnih jamstava;

28. štoviše, vjeruje da se savjetodavna uloga EIB-a, na temelju stručnog znanja Europskog centra znanja za javno-privatno partnerstvo, može upotrijebiti za osiguranje ciljane i specijalizirane potpore na državnoj razini radi omogućavanja ispravnog ocjenjivanja koristi od uključivanja državnih jamstava u program JPP-a;

29. podsjeća na pilotnu fazu inicijative za projektne obveznice koju su 2012. godine uz potporu država članica pokrenuli EIB i Komisija, čiji je cilj poticanje financiranja ključnih infrastrukturnih projekata privlačenjem institucionalnih ulagača;

30. pozdravlja izvješće o pilotnoj fazi inicijative za projektne obveznice za prvih šest mjeseci u kojem se navodi odobrenje devet projekata u šest zemalja; poziva na daljnju i povećanu uporabu tih obveznica i na redoviti pregled njihove učinkovitosti kako bi se pojačalo održivo ulaganje u instrumente zaduživanja koji usmjeravaju privatni kapital u potrebne projekte prijevoza, energije i infrastrukture, osobito one s prekograničnom dimenzijom; međutim, vjeruje kako bi EIB trebao provoditi bolje procjene projekata u koje namjerava ulagati, uključujući procjene njihovih sigurnosnih profila i profila rizika; podsjeća da proračun EU-a osigurava 230 milijuna EUR za potporu jačanju kreditne aktivnosti EIB-a za infrastrukturna ulaganja u prometni, energetski i komunikacijski sektor;

31. zahtijeva da ga se Parlament pravodobno i na odgovarajući način obavijesti o odabranim projektima;

32. sa zabrinutošću primjećuje da su ključni izazovi i dalje prisutni (npr. pretvaranje kamata u obveze, ograničeno iskustvo s obveznicama tijela za nabavu, oklijevanje institucionalnih ulagača da se uključe, zabrinutost sponzora za troškove); poziva Banku da pravilno ocijeni mogućnost zajedničkog ulaganja u rane obveznice radi uvjeravanja ulagača i sponzora; poziva EIB da osigura sukladnost inicijative za projektne obveznice s dugoročnim klimatskim ciljem EU-a, tj. usredotočivanjem na niskoemisijsku infrastrukturu;

33. zabrinut je zbog slabe učinkovitosti projekta Castor; zahtijeva da Banka osigura podatke o valjanosti svoje temeljite procjene i da dostavi informacije o tome navode li provedene geološke studije mogućnost seizmičkog rizika, koji je bio postotak i kako se tome pristupilo;

34. iščekuje konačno izvješće o procjeni vezano uz pilotnu fazu inicijative za projektne obveznice koje se očekuje u 2015.;

35. pozdravlja novu energetsku politiku EIB-a, koja uvodi nove kriterije za kreditiranje energije koji odražavaju energetske i klimatske politike EU-a te trenutne ulagačke trendove; zahtijeva godišnju objavu i analizu energetskih ulaganja EIB-a, čime bi se obznanilo koje izvore energije podržava EIB; međutim, želi istaknuti da bi ulagačka politika EIB-a trebala biti još više usmjerena na održive projekte, ali podsjeća na potrebu predstavljanja sveobuhvatnog plana postupnog ukidanja kreditiranja neobnovljivih izvora energije;

36. pozdravlja uvođenje novog standarda emisijskog učinka EIB-a koji se primjenjuje na sve projekte za proizvodnju energije iz fosilnog goriva radi isključivanja ulaganja u kojima predviđene emisije ugljika prelaze granične vrijednosti; poziva Odbor EIB-a da zadrži nadzor nad standardom emisijskog učinka te da razmotri uvođenje restriktivnijih obveza u budućnosti;

37 potiče Banku da, imajući u vidu klimatski paket za 2030., uključujući njegove prioritete dekarbonizacije, ojača svoje napore u niskoemisijskim ulaganjima te da radi na politikama koje dovode do ambicioznijih klimatskih ciljeva; traži od EIB-a da izvrši klimatsku ocjenu i pregled svih svojih aktivnosti u 2014., što bi dovelo do obnovljene politike klimatske zaštite, npr. kroz procjenu projekta te sveobuhvatan pristup kako bi se pametno povezalo sektorske politike za ključne sektore; poziva EIB da priloži ovaj pregled uz svoje sljedeće godišnje izvješće;

38. podsjeća na važnu ulogu koju EIB ima u financiranju ulaganja javnog i privatnog sektora u energetsku infrastrukturu te u pružanju potpore projektima koji pridonose ostvarivanju ciljeva klimatske i energetske politike EU-a; podsjeća na svoju rezoluciju iz 2007. kojom se poziva na prestanak javnog financiranja projekata povezanih s fosilnim gorivima i prelazak na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije; vjeruje da bi EIB u suradnji s Komisijom trebao ažurirati svoju strategiju za klimatske promjene u pogledu svojih operacija financiranja prije završetka 2015., u skladu s ciljevima Unije i međunarodnim ciljevima na području klimatskih promjena te najboljim međunarodnim standardima;

39. poziva na jačanje resursa i stručnosti EIB-a kako bi se osigurala prilagodba klimatskim promjenama;

40. zahtijeva da EIB provede najbolje međunarodne standarde povezane s hidroenergijom, tj. s temeljnim načelima Svjetske komisije za brane i Protokola za procjenu hidroenergetske održivosti, što podrazumijeva da se ulaže isključivo u slučajevima kada su države uvele zakonski okvir kojim se uspostavljaju mehanizmi energetskog planiranja (uključujući zabranjena područja), da se negativni učinci na ekosustave i lokalne zajednice moraju odgovarajuće procijeniti, izbjegavati, ublažavati i nadzirati, te da projekti ne smiju biti locirani na zaštićenim područjima ili u njihovoj blizini ili na riječnim područjima dobrog ekološkog stanja;

41. poziva EIB da u svoje projekte pažljivo uključi viziju i ciljeve Strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020. „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital”;

Jačanje opsega potpore malom i srednjem poduzetništvu i srednje kapitaliziranim poduzećima

42. podsjeća da se MSP-ovi smatraju okosnicom gospodarstva EU-a i glavnim pokretačem europskog rasta i zapošljavanja, predstavljajući 80 % zaposlenosti u privatnom sektoru;

43. pozdravlja posvećivanje posebne pažnje (u kontekstu povećanja aktivnosti kreditiranja u EU-u) potpori za poboljšanje pristupa financiranju za MSP-ove te potom pozdravlja cilj Grupe EIB-a za 2013., koji iznosi više od 19 milijardi EUR za kreditiranje MSP-ova i koji se treba potpisati unutar EU-a;

44. u vezi s tim poziva također Vijeće da brzo postigne dogovor o zajedničkim inicijativama Komisije i EIB-a i da stopi proračunska sredstva EU-a namijenjena MSP-ovima te da odlučnije djeluje u provedbi suradnje s Europskom središnjom bankom kako bi se smanjila financijska ograničenja za MSP-ove; ukazuje na to da je glavni problem u nekoliko država članica u tome da fragmentacija financijskih tržišta rezultira nedostatkom sredstava i većim troškovima financiranja, osobito za MSP-ove; poziva EIB da svoje napore preusmjeri prema smanjenju fragmentacije kako bi se promicalo financiranje za MSP-ove, poduzetništvo, izvoz i inovacije, koji su ključni za gospodarski oporavak;

45. pozdravlja pojačano bankovno kreditiranje MSP-ova kroz revitalizaciju tržišta njihovih vrijednosnih papira pomoću nove inicijative dijeljenja pristupa i koristi (ABS) Grupe EIB-a; poziva EIB da osigura analizu tržišta s ciljem bolje prilagodbe ove EIB-ove ponude potrebama dionika; pozdravlja poboljšanje kreditne sposobnosti EIF-a kroz povećanje i mandat kapitala te poziva EIB i Komisiju da dovrše taj postupak početkom sljedeće godine;

46. podržava inicijative Grupe EIB-a o inovativnom financiranju za MSP-ove i srednje kapitalizirana poduzeća kroz pokretanje financijskih instrumenata Obzora 2020. i Programa za konkurentnost trgovačkih društava i malih i srednjih poduzetnika (COSME), i instrumenata podjele rizika (RSI) radi poticanja banaka da osiguraju financijska sredstva putem zajmova i jamstava te da osiguraju dodjeljivanje dugoročnog rizičnog kapitala;

47. podržava zajedničku inicijativu Komisije i EIB-a za financiranje MSP-ova u okviru novog VFO-a, stapanjem fondova EU-a koji su dostupni u okviru programa COSME i Obzor 2020., s do 8,5 milijardi EUR sredstava namijenjenih europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESIF) u pogledu stvaranja dodatnog kreditiranja za MSP-ove;

48. poziva države članice na aktivno sudjelovanje na način da doprinesu zajedničkim instrumentima iz svojih sredstava iz ESIF-a radi pružanja potpore povećanom kreditiranju MSP-ova na njihovom državnom području, čime povećavaju ukupne učinke instrumenta;

49. potiče EIB da proširi Inicijativu za financiranje trgovine; smatra da je ovaj jamstveni mehanizam za MSP-ove od ključne važnosti te da ga treba proširiti na razini EU-a gdje god se to smatra najpotrebnijim; poziva EIB da razvije svoje vlastite programe pomoći trgovini; poziva EIB da prvo uvede mjere radi osiguranja dodjele jamstava potrebnih društvima kako bi ostvarila svoj puni izvozni kapacitet;

50. podržava usmjerenost EIB-a na regionalnu i lokalnu dimenziju te poziva države članice da iskoriste instrumente financijskog inženjeringa uz podijeljeno upravljanje poput programa JEREMIE i regionalnih sustave „iz fonda u fondˮ za financiranje lokalnih MSP-ova dioničkim i dužničkim kapitalom;

51. pozdravlja procjenu ex post posrednog kreditiranja MSP-ova od strane EIB-a u EU-u za razdoblje 2005. – 2011.; potvrđuje da je na ovom području tijekom razdoblja 2005. – 2012. EIB potpisao 64 milijarde EUR u zajmovima za otprilike 370 financijskih institucija unutar 27 država članica EU-a; primjećuje da je do kraja 2012. 53 milijarde EUR od ovog novca isplaćeno tim financijskim institucijama, koje su za uzvrat pozajmile približno 48 milijardi EUR MSP-ovim kroz otprilike 300 000 podzajmova;

52. primjećuje da procjena pokazuje da je posredno kreditiranje MSP-ova od strane EIB-a (pomoću proizvoda L4SME) u skladu s ciljevima EU-a; svejedno poziva na bolje ocjenjivanje komplementarnosti između proizvoda EIB-a i kombinacija nacionalnih politika radi daljnjeg poboljšanja primjerenosti djelovanja; traži da EIB podnese prijedloge za jačanje učinka proizvoda L4SME tako da se isti može mobilizirati za popunjavanje određenih praznina, umjesto financiranja širokog spektra MSP-ova, čime se optimizira EIB-ov doprinos rastu i zapošljavanju;

53. sa zabrinutošću primjećuje da su tijekom razdoblja praćenja zajmovi EIB-a imali „izvjestan” učinak na rast i zapošljavanje, ali uz velika odstupanja u različitim državama (samo 1/3 MSP-ova pripisala je svoj rast prometa sredstvima EIB-a); zabrinut je da postoje samo ograničeni dokazi da su zajmovi EIB-a pomogli održati zaposlenost; primjećuje da je utvrđeni relativni učinak na rast i zapošljavanje viši u novim državama članicama; priznaje međutim da je praćeno razdoblje također vrijeme financijske i gospodarske krize te da je relativno skromno povećanje broja radnih mjesta postignuto usprkos općenitom padu razine zapošljavanja;

54. zabrinut je što se čini da su EIB-ova sredstva za većinu aktivnosti upotrijebljena kao potpora „prvacima” MSP-a, a ne za „financiranje praznina”; primjećuje međutim da je više od 80 % MSP-ova u pitanju imalo manje od 50 zaposlenih, što je dokaz tome da EIB posluje s manjim MSP-ovima;

55. zahtijeva da EIB potpuno iskoristi kriterije prihvatljivosti radi utjecaja na učinkovitije ciljanje financijskih korisnika;

56. poziva EIB da prepozna i odabere projekte više dodane vrijednosti i većeg rizika, posebice prepoznavajući novoosnovana poduzeća, mikro poduzeća, zadruge, klastere poduzeća, MSP-ove te srednje kapitalizirana poduzeća koja provode projekte istraživanja, razvoja i inovacija u prioritetnim tehnološkim područjima;

57. naglašava potrebu povećanja razine svijesti i razumijevanja između potencijalnih ulagača i korisnika vezano uz postojanje inovativnih financijskih alata; potiče uspostavu komunikacijske politike za promicanje vidljivosti različitih mjera koje EU poduzima kroz te nove financijske instrumente, putem EIB-a; osim toga, naglašava da treba osigurati širok i sustavan pristup projektnim informacijama kao i veću uključenost korisnika projekta i lokalnog civilnog društva, što se može poboljšati ulaganjima koje financira EIB;

58. poziva EIB da uspostavi akcijski plan za pojednostavljivanje pristupa MSP-ova informacijama i financiranju, uz poseno težište na administrativnim formalnostima potrebnima za pristup financiranju;

59. podsjeća da posredno kreditiranje čini preko 20 % ukupnog godišnjeg kreditiranja EIB-a;

60. sa zabrinutošću ponavlja da znatan broj pitanja iz ovog područja i dalje nije riješen, posebice nedostatak transparentnosti (osobito u pogledu informacija o financijskim korisnicima), poteškoće u ocjenjivanju gospodarskog i društvenog učinka zajmova (što dovodi do neispravnog ciljanog pristupa) te oslanjanje putem korištenja usluga vanjskih izvršitelja na financijske posrednike za provođenje temeljite identifikacije; stoga zahtijeva da Banka osigura podatke o ubrzavanju mjera za rješavanje ovih pitanja te poziva EIB da zajedno s Komisijom sastavi strog popis kriterija za odabir financijskih posrednika i da ga objavi;

61. potiče EIB da izradi sveobuhvatnu i ažurnu procjenu načina na koji financijska kriza utječe na krajnje primatelje sredstava EIB-a te da osigura temeljito ocjenjivanje učinaka i utjecaja financijske krize na trenutni status financijskih posrednika koje Banka koristi unutar i izvan EU-a;

62. zahtijeva da EIB osigura ostvarivanje svojeg cilj stvaranja zaposlenja, i to samo u 2013., za više od pola milijuna ljudi kroz kreditiranje projekata infrastrukture, učinkovitosti resursa i gospodarstva znanja;

63. primjećuje da uslijed teškog gospodarskog okruženja i užih kreditnih tržišta, ograničenja sredstava za poduzeća i javni sektor i dalje sprječavaju zapošljavanje mladih ljudi i ograničavaju područje primjene za poboljšanje strukovnog osposobljavanja;

64. vjeruje da je EIB-ov Program za zapošljavanje mladih (s kreditnim opsegom od 6 milijardi EUR), koji sadrži sastavnice Radna mjesta za mlade i Ulaganje u vještine, ključan za rješavanje ovih pitanja; pozdravlja privremeno izvješće o provedbi koje pokazuje važna ostvarenja u ovom sektoru, poput 4,9 milijardi EUR osiguranih u obliku zajmova kroz potprogram Ulaganje u vještine, koji je dopunjen s 2,7 milijardi EUR u okviru stupa Radna mjesta za mlade; potvrđuje rano postizanje ciljeva;

65. podržava cilj Banke da dodatno poveća kreditiranje usmjereno na MSP-ove radi uspostavljanja jasne veze između EIB-ovog kreditiranja i stvaranja novih radnih mjesta za mlade ljude;

66. poziva Banku da proširi područje djelovanja i da iskoristi dodatne instrumente za osiguranje održivih inicijativa za zapošljavanje mladih, posebice u državama članicama s izrazito visokim stopama nezaposlenosti mladih;

EIB-ov doprinos vanjskim politikama EU-a

67. traži od EIB-a da, u skladu s revizijom EIB-ovog mandata za poslovanje izvan Europske unije, podrži ciljeve vanjske politike Europske unije koje su osmislili Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje;

68. pozdravlja jamstvo EU-a za vanjsko kreditiranje, koje se EIB-u osigurava iz proračuna EU-a, u visini sličnoj trenutnoj, s određenom maksimalnom gornjom granicom od 30 milijardi EUR (podijeljeno u opći mandat od 27 milijardi EUR uz dodatne moguće 3 milijarde EUR podložne reviziji na sredini razdoblja) za sljedeće financijsko razdoblje koristeći povratne tokove iz neiskorištenih sredstava FEMIP-a (Instrument za euro-mediteransko ulaganje i partnerstvo) iz razdoblja prije 2007.;

69. traži od Europskog revizorskog suda da izradi tematsko izvješće o učinku aktivnosti vanjskog kreditiranja EIB-a i njegovoj usklađenosti s politikama EU-a prije revizije vanjskog mandata EIB-a na sredini razdoblja, te da usporedi dodanu vrijednost u odnosu na vlastita sredstva kojima se koristi EIB; nadalje, poziva Revizorski sud da u svojoj analizi razlikuje jamstva osigurana iz proračuna EU-a, instrumenta za ulaganje ERF-a, različitih oblika stapanja koji se koriste u infrastrukturnom uzajamnom fondu EU-a i Afrike, investicijskom fondu za Karibe, investicijskom instrumentu za Pacifik i upotrebi povratnih tokova za ta ulaganja;

70. pozdravlja odredbe za povećanje fleksibilnosti koje su predviđene u okviru novog mandata za vanjsko kreditiranje EIB-a; poziva EIB da poveća svoju podršku politikama i ciljevima EU-a;

71. traži od EIB-a da uporabu Jamstvenog fonda učini još fleksibilnijom te da se više usredotoči na vlastito rizično kreditiranje na način da proširi svoje područje dosega za unovčive projekte; ustraje na tome da EIB osigura visoku razinu vidljivosti za krajnje korisnike projekata europske financijske potpore koju osigurava;

72. primjećuje da su pretpristupne zemlje te istočno i južno susjedstvo prioritetna područja EIB-a; posebice naglašava potrebu pružanja daljnje potpore demokratskim i gospodarskim tranzicijama nakon Arapskog proljeća s posebnim naglaskom na pružanje potpore komponentama civilnog društva, stvaranje radnih mjesta i gospodarski oporavak južnih zemalja i zemalja Istočnog partnerstva; sa zadovoljstvom primjećuje usmjerenost na MSP-ove i pristup financiranju;

73. podržava, u kontekstu vanjskih politika EU-a, postupni razvoj novih financijskih proizvoda u suradnji s Komisijom i državama članicama, poput proizvoda kojima se stapaju bespovratna sredstva EU-a, zajmovi i instrumenti podjele rizika radi uključivanja novih kategorija poduzeća; zahtijeva da se odrede najbolje prakse i dobro utvrđeni kriteriji prihvatljivosti za korištenje ovim instrumentima, zajedno sa strukturiranim uvjetima izvještavanja, praćenja i nadzora; poziva na dovršenje politike dodjeljivanja;

74. stoga očekuje da izvješće o upravljanju u vezi s provedbom platforme za suradnju s međunarodnim financijskim instrumentima na stapanju radi osiguravanja detaljnih i dosljednih podataka u vezi s navedenim te osiguravanja odgovarajuće uloge za EIB poziva Komisiju da osigura cjelovito izvješće o učinku i rezultatima provedbe financijskih mehanizama u kontekstu platforme za suradnju na stapanju;

75. pozdravlja potporu EIB-a za projekte kroz nekoliko energetskih sektora koji su usmjereni na razvoj i stvaranje radnih mjesta; podsjeća na potrebu održavanja usklađenosti s novim razvojima energetskih i klimatskih politika EU-a; potiče EIB u kontekstu obnovljene energetske politike da nastavi pružati potporu, unutar i izvan EU-a, projektima posvećenim energetskoj učinkovitosti i održivim obnovljivim energijama te da time utre put prema niskoemisijskom gospodarstvu;

Suradnja EIB-a s drugim međunarodnim financijskim institucijama

76. podsjeća da je strukturirana suradnja između tijela EU-a (Komisije i EIB-a) i drugih financijskih institucija jedini djelotvoran način za sprječavanje preklapanja aktivnosti;

77. pozdravlja ažurirani Memorandum o razumijevanju sklopljen između EIB-a i EBRD-a, koji odražava volju EU-a da pojača razinu koordinacije i suradnje između ove dvije vodeće međunarodne financijske institucije; potiče EIB da također pregovara i potpiše memorandume o razumijevanju s regionalnim razvojnim bankama koje su aktivne na svojim područjima djelovanja kako bi se ojačale sinergije, podijelili rizici i troškovi i osiguralo dostatno kreditiranje stvarnog gospodarstva;

78. poziva obje institucije da se uključe u najbolju moguću operativnu suradnju u smislu komplementarnosti i podjele rada radi sustavnog istraživanja najboljih mogućnosti i sinergija te pronalaženja najboljih instrumenata za potporu i provedbu ciljeva politike EU-a, uz istodobno poštovanje njihove pojedinačne komparativne prednosti i osobitosti;

79. potiče EIB i EBRD da pojačaju u što je moguće ranijoj fazi (faza procjene ex ante ili faza identifikacije djelovanja) svoje stručno znanje, strateške i programske pristupe u različitim poljima intervencije te posebice u njihovoj suradnji vezanoj uz instrumente upravljanja rizikom (financijski, operativni ili rizici države) radi jačanja nadzora nad rizikom;

80. pozdravlja novi Zajednički akcijski plan koji su EIB, EBRD i grupa Svjetske banke sklopili u studenom 2012. s ciljem pružanja potpore gospodarskom oporavku i rastu u središnjoj i jugoistočnoj Europi, primjećujući da akcijski plan određuje više od 30 milijardi EUR kroz zajedničke obveze za razdoblje 2013. – 2014.; poziva EIB da dodijeli najmanje 20 milijardi EUR, prema dogovoru;

81. ponavlja svoj prijedlog da Europska unija postane članicom EIB-a;

Okvir za upravljanje, sukladnost i nadzor EIB-a

82. poziva EIB i druge povezane partnere i dionike da još više poboljšaju svoje upravljačke mehanizme, između ostalog kroz razvoj iscrpnih i dobrih sustava nadzora, izvješćivanja i kontrole;

83. pozdravlja jačanje EIB-ove predanosti transparentnosti kroz pridruživanje Inicijativi za transparentnost međunarodne pomoći (IATI);

84. zahtijeva da Banka osigura punu nezavisnost i održivu funkcionalnost svojih mehanizama za podnošenje prigovora;

85. poziva EIB da se uskladi s odredbama Konvencije iz Aarhusa osnivanjem javnog registra dokumenata radi jamčenja prava pristupa dokumentima, kako stoji u Ugovorima EU-a; traži od Banke da se pridržava svoje obveze objavljivanja registra od 2014.;

86. zahtijeva da se sljedećem godišnjem izvješću priloži niz pokazatelja učinkovitosti vezano uz utjecaj aktivnosti financiranja za glavna područja intervencija EIB-a, prema potrebi očekivani učinak umnažanja i prijenos financijskih prednosti u financiranim programima;

87. ponavlja i naglašava odgovornost Banke za jačanje razine transparentnosti pri odabiru financijskih posrednika i partnera za sufinancirane projekte te u pogledu krajnjih korisnika;

88. naglašava da EIB treba smanjiti birokraciju kako bi dodjela odobrenih sredstava bila učinkovitija i brža;

89. poziva EIB da dodatno unaprijedi transparentnost svojeg kreditiranja putem financijskih posrednika podnošenjem godišnjih izvješća o kreditiranju MSP-ova, stavljanjem na raspolaganje ukupnih podataka o razini isplata MSP-ovima, broju ciljanih MSP-ova, prosječnoj veličini kredita i sektorima koje podupire, uključujući procjenu dostupnosti kredita za MSP-ove i njihove učinkovitosti;

90. poziva EIB da se suzdrži od suradnje s financijskim posrednicima s negativnim pokazateljima o dosadašnjem radu po pitanju transparentnosti, prijevara, korupcije te socijalnih utjecaja i utjecaja na okoliš; potiče EIB da osnuje partnerstva s transparentnim i pouzdanim financijskim posrednicima koji imaju uspostavljene veze s lokalnim gospodarstvom u svim zemljama u kojima djeluju; u vezi s tim poziva EIB da osigura veću transparentnost, posebno u poslovima posredovanog kreditiranja te da s dužnom pažnjom djeluje u sprječavanju poreznih oaza, cijena transfera, porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog izbjegavanja ili planiranja izbjegavanja plaćanja poreza; poziva na izradu popisa strogih kriterija za odabir financijskih posrednika dostupnog javnosti; poziva EIB da pojača svoju suradnju s nacionalnim javnim kreditnim institucijama kako bi se do najveće moguće mjere povećao pozitivni učinak na njegove programe financiranja MSP-ova;

91. poziva EIB da se smjesta uključi u postupak revizije svoje politike nekooperativnih nadležnosti, primjereno uzimajući u obzir nedavne povezane razvoje događaja na razini EU-a i međunarodnoj razini; stoga poziva EIB da osigura da sva društva i financijske institucije koje sudjeluju u projektima objave informacije o stvarnom vlasništvu nad svim pravnim strukturama koje su izravno ili posredno povezane s dotičnim društvom, uključujući zaklade, fondacije i bankovne račune;

92. također traži da se u suradnji s Komisijom sastavi javni popis isključenja za financijske posrednike na temelju njihovih dosadašnjih aktivnosti kad je riječ o transparentnosti, prijevari, poveznicama s izvanteritorijalnim nadležnostima te utjecaju na društvo i okoliš;

93 smatra da je ključno da EIB održi rejting na razini trostruki A s obzirom da mu je on omogućio pozajmljivanje 71 milijarde EUR s povoljnim kamatama na međunarodnom tržištu kapitala u 2012.; potiče međutim EIB da poveća svoj kapacitet davanja prednosti projektima više dodatne vrijednosti s većim rizikom;

94. podsjeća i ističe da, kao u prethodnim godinama, postoji potreba za promišljenim bankarskim nadzorom EIB-a te poziva na izradu pravne studije za pronalaženje rješenja ovog pitanja;

95. predlaže da ovaj regulatorni nadzor:

(i)  vrši ESB na temelju članka 127. stavka 6. UFEU-a ili

(ii) vrši se u kontekstu buduće Bankarske unije predviđene u komunikaciji Komisije od 12. rujna 2012. ili

(iii) u nedostatku navedenog, te na temelju doborovoljnog pristupa EIB-a, vrši Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, uz sudjelovanje jednog ili više nacionalnih nadzornih tijela ili bez njih, ili da ga vrši neovisni revizor;

žali da Komisija nije predložila djelovanje u tom pogledu unatoč zahtjevima Parlamenta još iz 2007.;

96. pozdravlja nove unutarnje razvoje unutar EIB-a vezane uz cjelokupno usklađivanje s najboljim bankarskim praksama; zahtijeva da se bankarski partneri EIB-a pridržavaju najboljih bankovnih praksi koje su u skladu sa zakonodavstvom Unije o financijskim uslugama i stabilnosti financijskog tržišta, u smislu njegovog djelovanja i unutar i izvan EU-a; zahtijeva da EIB u svoj godišnji plan rada uključi reviziju jednog područja aktivnosti radi osiguranja da su najbolje bankarske prakse dio unutarnjih pisanih postupaka Banke;

97. poziva EIB da još poveća transparentnost i dostupnost svojih aktivnosti, procjena i ishoda omogućavanjem boljeg pristupa informacijama, kako interno osoblju EIB-a, potičući sudjelovanje na bitnim internim sastancima EIB-a, tako i eksterno, primjerice na svojoj internetskoj stranici;

98. pozdravlja činjenicu da je EIB poduzeo mjere u području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma te da je pojačao sredstva za funkciju praćenja usklađenosti kroz imenovanje novog glavnog dužnosnika grupe za praćenje usklađenosti; zahtijeva da se Parlament redovito izvještava o rezultatima koji su predstavljeni u izvješću glavnog dužnosnika grupe za praćenje usklađenosti;

99. poziva EIB da se pridržava pojedinačnog izvještavanja za svaku državu radi borbe protiv financiranja nezakonitih aktivnosti; smatra da, kako bi stekli pravo na financiranje EIB-a, svi korisnici, bez obzira je li riječ o korporacijama ili financijskim posrednicima, koji su osnovani u drugim jurisdikcijama, moraju biti obvezni u svojim revidiranim godišnjim izvješćima objaviti informacije na razini države o ostvarenoj prodaji, imovini, zaposlenicima, dobiti i plaćenim porezima u svakoj državi u kojoj posluju; smatra da korisnici moraju objaviti ugovore s vladama zemalja domaćina te naročito dati podatke o poreznom režimu koji se na njih primjenjuje u svakoj zemlji u kojoj posluju;

100. zahtijeva da se kontrolno okruženje prilagodi budućem povećanju broja zahtijeva za dodjelu sredstva, koje je posljedica povećanja kapitala EIB-a, te unutar drugih financijskih partnerstava, posebice za funkcije upravljanja rizikom;

Mjere praćenja EIB-a u vezi s rezolucijama Parlamenta

101. poziva EIB da izvješćuje o stanju i statusu u smislu prethodnih preporuka Parlamenta u svakom godišnjem izvješću, posebno u pogledu učinka aktivnosti kreditiranja u raznim regijama gdje djeluje na rast i stvaranje radnih mjesta u tim regijama i u EU-u te na gospodarsku integraciju između EU-a i država kandidatkinja za članstvo te susjednih država.

°

°   °

102. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci te vladama i parlamentima država članica.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0404.

(2)

SL C 258 E, 7.9.2013, str. 131.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0057.

(4)

SL L 280, 27.10.2011., str.1.


MIŠLJENJE oDBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU (18.12.2013)

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2012.

(2013/2131(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Thijs Berman

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja ulogu Europske investicijske banke (EIB) određenu u okviru Pakta za rast i radna mjesta te povećano kreditiranje EIB-a na polju infrastrukture, učinkovitosti resursa i gospodarstva znanja; u vezi s tim izražava nadu da će potpuni potencijal nedavnog povećanja kapitala za 10 milijardi EUR biti dobro iskorišten za nova kreditiranja u vezi s rastom i radnim mjestima u održivim sektorima, osobito u malim i srednjim poduzećima; napominje da u svojoj rezoluciji od 7. veljače 2013. o godišnjem izvješću Europske investicijske banke Parlament naglašava da bi „daljnje povećanje kapitala [...] bilo vrlo korisno[...]”,

2.  međutim, žali što je broj novih korisnika kredita i dalje manji nego što je to moguće; također žali zbog činjenice što u nizu država nedostaje održivih projekata koji bi se mogli financirati iz sredstava EIB-a; u vezi s tim poziva EIB da razmotri svoju politiku korištenja vlastitih sredstava za djelatnosti te da na proaktivan način potraži nove potencijalne projekte i podrži njihov razvoj u svim državama članicama kako bi EIB mogao povećati aktivnosti kreditiranja, posebno u državama koje sudjeluju u programu, kao pružatelj protucikličkog kapitala s poticajnim učinkom na realno gospodarstvo; poziva EIB da razvije svoje vlastite programe pomoći trgovini; poziva EIB da prvo uvede mjere osiguranja dodjele jamstava potrebnih društvima kako bi ostvarila svoj puni izvozni kapacitet;

3.  cijeni što se neiskorišteni strukturni fondovi sada mogu koristiti kao posebno jamstvo pri kreditiranju EIB-a, posebno u Grčkoj; nadalje ističe uspjeh pilot-projekta EIB-a s obveznicama; poziva na daljnju i povećanu uporabu tih obveznica i na redoviti pregled njihove učinkovitosti kako bi se pojačalo održivo ulaganje u instrumente zaduživanja kojima se privatni kapital usmjerava u potrebne projekte prijevoza, energetike i infrastrukture, osobito one s prekograničnom dimenzijom; međutim, vjeruje kako bi EIB trebao provoditi bolje procjene projekata u koje namjerava ulagati, uključujući procjene njihovih sigurnosnih profila i profila rizika;

4.  poziva EIB da nastavi provoditi najbolje bonitetne bankovne prakse; u vezi s time poziva EIB da osigura da se njegovi partneri pridržavaju bankovnih praksi koje su u skladu sa zakonodavstvom Unije o financijskim uslugama i stabilnosti financijskog tržišta, u smislu njegovog djelovanja i unutar i izvan EU-a;

5.  poziva EIB da se suzdrži od suradnje s financijskim posrednicima s negativnim pokazateljima o dosadašnjem radu po pitanju transparentnosti, prijevara, korupcije te socijalnih utjecaja i utjecaja na okoliš; ohrabruje EIB da osnuje partnerstva s transparentnim i pouzdanim financijskim posrednicima koji imaju uspostavljene veze s lokalnim gospodarstvom u svim zemljama u kojima djeluju; u vezi s tim poziva EIB da osigura veću transparentnost, posebno u poslovima posredovanog kreditiranja te da s dužnom pažnjom djeluje u sprječavanju poreznih oaza, cijena transfera, porezne prijevare, utaje poreza i agresivnog izbjegavanja ili planiranja izbjegavanja plaćanja poreza; poziva na izradu javnosti dostupnog popisa strogih kriterija za odabir financijskih posrednika; poziva EIB da pojača svoju suradnju s nacionalnim javnim kreditnim institucijama kako bi se do najveće moguće mjere povećao pozitivni učinak na njegove programe financiranja malih i srednjih poduzetnika;

6.  poziva EIB da još poveća transparentnost i dostupnost svojih aktivnosti, procjena i ishoda omogućavanjem boljeg pristupa informacijama, kako interno osoblju EIB-a, potičući sudjelovanje na bitnim internim sastancima EIB-a, tako i eksterno, primjerice na svojoj internetskoj stranici; posebno poziva EIB da postignuća Uprave za zakonitost poslovanja objavi u godišnjem izvješću o aktivnosti;

7.  naglašava da EIB treba smanjiti birokraciju kako bi dodjela odobrenih sredstava bila učinkovitija i brža;

8.  pozdravlja veću usmjerenost na potporu malim i srednjim poduzećima, no napominje da bi se transparentnost i pouzdanost pravog učinka ovog djelovanja EIB-a trebale unaprijediti, primjerice boljom uporabom pokazatelja uspješnosti; u vezi s tim poziva također Vijeće da hitro postigne dogovor o zajedničkim inicijativama Komisije i EIB-a i da stopi proračunska sredstva EU-a namijenjena malom i srednjem poduzetništvu te da odlučnije djeluje u provedbi suradnje s Europskom središnjom bankom kako bi se smanjila financijska ograničenja za malo i srednje poduzetništvo; ukazuje na to da je glavni problem u nekoliko država članica u tome da fragmentacija financijskih tržišta rezultira nedostatkom sredstava i većim troškovima financiranja, osobito za male i srednje poduzetnike; poziva EIB da svoje napore preusmjeri prema smanjenju fragmentacije kako bi se promicalo financiranje za male i srednje poduzetnike, poduzetništvo, izvoz i inovacije, koji su ključni za gospodarski oporavak; pozdravlja dodatno ulaganje u vještine i nova radna mjesta, osobito program „Radna mjesta za mlade – ulaganje u vještine” kojim će se povezati sredstva EIB-a sa zapošljavanjem mladih u malim i srednjim poduzećima te osigurati ulaganje u sadržaje za obrazovanje i istraživanje, strukovno osposobljavanje, studentske zajmove i programe mobilnosti;

9.  poziva EIB da i dalje unapređuje transparentnost svojeg kreditiranja putem financijskih posrednika podnošenjem godišnjih izvješća o kreditiranju malih i srednjih poduzetnika, stavljanjem na raspolaganje ukupnih podataka o razini isplata malim i srednjim poduzetnicima, broju ciljanih malih i srednjih poduzetnika, prosječnoj veličini kredita i sektorima koje podupire, uključujući procjenu dostupnosti kredita za male i srednje poduzetnike i njihove učinkovitosti;

10. poziva EIB da bliskom suradnjom s relevantnim financijskim posrednicima aktivira unaprijeđene instrumente za informiranje i marketing s ciljem informiranja malog i srednjeg poduzetništva o mogućnostima financiranja koje pruža EIB, optimizirajući time kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva; osim toga, naglašava da treba osigurati širok i sustavan pristup projektnim informacijama kao i veću uključenost korisnika projekta i lokalnog civilnog društva, što se može poboljšati ulaganjima koje financira EIB;

11. pozdravlja činjenicu da je EIB, kao jedan od najvećih svjetskih zajmodavaca na području energije, u srpnju 2013. donio nove smjernice za osnaživanje potpore za ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i energetske mreže; zadovoljan je time što projekti u kojima se rabi ugljen više ne dobivaju potpore; međutim, želi istaknuti da bi ulagačka politika EIB-a trebala biti mnogo više usmjerena na održive projekte, ali podsjeća na potrebu predstavljanja sveobuhvatnog plana postupnog ukidanja kreditiranja neobnovljivih izvora energije;

12. potiče EIB da pregovara i potpiše memorandume o razumijevanju s regionalnim razvojnim bankama koje su aktivne na svojim područjima djelovanja kako bi se ojačale sinergije, podijelili rizici i troškovi i osiguralo dostatno kreditiranje stvarne ekonomije;

13. poziva na jačanje resursa i stručnosti EIB-a kako bi se osigurala prilagodba klimatskim promjenama;

14. traži od EIB-a da sustavno izvješćuje o napretku postignutom u smislu prethodnih preporuka Parlamenta, posebno u pogledu učinka aktivnosti kreditiranja u raznim regijama gdje djeluje na porast i stvaranje radnih mjesta u tim regijama i u EU-u te na gospodarsku integraciju između EU-a i država kandidatkinja za članstvo te susjednih država.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

17.12.2013

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marino Baldini, Burkhard Balz, Elena Băsescu, Sharon Bowles, Udo Bullmann, Nikolaos Chountis, George Sabin Cutaş, Leonardo Domenici, Derk Jan Eppink, Diogo Feio, Elisa Ferreira, Ildikó Gáll-Pelcz, Jean-Paul Gauzès, Sven Giegold, Sylvie Goulard, Liem Hoang Ngoc, Gunnar Hökmark, Othmar Karas, Wolf Klinz, Jürgen Klute, Philippe Lamberts, Werner Langen, Astrid Lulling, Ivana Maletić, Arlene McCarthy, Marlene Mizzi, Ivari Padar, Antolín Sánchez Presedo, Olle Schmidt, Peter Simon, Peter Skinner, Theodor Dumitru Stolojan, Ivo Strejček, Kay Swinburne, Sampo Terho, Marianne Thyssen, Ramon Tremosa i Balcells, Corien Wortmann-Kool, Pablo Zalba Bidegain

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Fabrizio Bertot, Zdravka Bušić, Herbert Dorfmann, Bas Eickhout, Vicky Ford

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Wim van de Camp


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

18.2.2014

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

0

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marta Andreasen, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Ryszard Czarnecki, Tamás Deutsch, Martin Ehrenhauser, Jens Geier, Gerben-Jan Gerbrandy, Ingeborg Gräßle, Rina Ronja Kari, Bogusław Liberadzki, Jan Mulder, Monika Panayotova, Crescenzio Rivellini, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Theodoros Skylakakis, Georgios Stavrakakis, Michael Theurer

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Philip Bradbourn, Karin Kadenbach, Marian-Jean Marinescu, Olle Schmidt

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 187. st. 2.

Peter Jahr, Iosif Matula, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Marie-Thérèse Sanchez-Schmid, Theodor Dumitru Stolojan

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti