IZVJEŠĆE o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2012., Dio I. – Europski parlament

24.3.2014 - (COM(2013)0570 – C7‑0274/2013 – 2013/2196(DEC))

Odbor za proračunski nadzor
Izvjestitelj: Cătălin Sorin Ivan

Amandmani

• 001-007 (PDF - 120 KB)
• 001-007 (DOC - 305 KB)
• 008-009 (PDF - 96 KB)
• 008-009 (DOC - 265 KB)
• 009-009/REV1 (DOC - 286 KB)
• 010-013 (PDF - 107 KB)
• 010-013 (DOC - 303 KB)

1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2012., Dio I. – Europski parlament

(COM(2013)0570 – C7‑0274/2013 – 2013/2196(DEC))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2012.[1],

–       uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Unije za financijsku godinu 2012. (COM(2013)0570 – C7‑0274)[2],

–       uzimajući u obzir izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za financijsku godinu 2012., Dio I. – Europski parlament[3],

–       uzimajući u obzir godišnje izvješće unutarnjeg revizora za financijsku godinu 2012.,

–       uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2012., zajedno s odgovorima institucija[4],

–       uzimajući u obzir izjavu o jamstvu u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti predmetnih transakcija[5], koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2012., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–       uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. i članak 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–       uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica[6], a posebno njezine članke 145., 146. i 147.,

–       uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 Vijeća[7], a posebno njezine članke 164., 165. i 166.,

–       uzimajući u obzir članak 13. internog pravilnika o izvršenju proračuna Europskog parlamenta[8],

–       uzimajući u obzir članak 166. stavak 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 prema kojemu se od svake institucije Unije očekuje da poduzme sve odgovarajuće mjere kako bi djelovala u skladu s primjedbama priloženima Odluci o razrješnici Europskog parlamenta,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o smjernicama za proračunski postupak 2012. ‒ Dio I., II., IV., V., VI., VII., VIII., IX. i X.[9],

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. travnja 2011. o procjenama prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2012. ‒ Dio I. ‒ Parlament[10],

–       uzimajući u obzir članak 77. i članak 80. stavak 3. Poslovnika te Prilog VI. Poslovniku,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A7-0246/2014),

A. budući da je revizijom Revizorskog suda zaključeno da su, kad je riječ o administrativnim rashodima u 2012., sve institucije zadovoljavajuće upravljale nadzornim i kontrolnim sustavima u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002;

B.  budući da je glavni tajnik 6. rujna 2013. potvrdio razumno osiguranje da je proračun Parlamenta izvršen u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja te da postavljeni kontrolni okvir pruža potrebna jamstva kad je riječ o zakonitosti i pravilnosti osnovnih operacija;

C.     budući da je glavni tajnik također potvrdio da nije svjestan nijedne činjenice koja nije navedena, a koja bi mogla naštetiti interesima institucije;

1.      daje svojem predsjedniku razrješnicu za izvršenje proračuna Europskog parlamenta za financijsku godinu 2012.;

2.      iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.      nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu, Europskom ombudsmanu i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2012., Dio I. – Europski parlament

(COM(2013)0570 – C7‑0274/2013 – 2013/2196(DEC))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2012.[11],

–       uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Unije za financijsku godinu 2012. (COM(2013)0570 – (C7‑00274/2013)[12],

–       uzimajući u obzir izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za financijsku godinu 2013., Dio I. – Europski parlament[13],

–       uzimajući u obzir godišnje izvješće unutarnjeg revizora za financijsku godinu 2012.,

–       uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2012., zajedno s odgovorima institucija[14],

–       uzimajući u obzir izjavu o jamstvu u pogledu pouzdanosti računa te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija[15], koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2012., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–       uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. i članak 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–       uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica[16], a posebno njezine članke 145., 146. i 147.,

–       uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 Vijeća[17], a posebno njezine članke 164., 165. i 166.,

–       uzimajući u obzir članak 13. internog pravilnika o izvršenju proračuna Europskog parlamenta[18],

–       uzimajući u obzir članak 166. stavak 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 prema kojemu se od svake institucije Unije očekuje da poduzme sve odgovarajuće mjere kako bi djelovala u skladu s primjedbama priloženima Odluci o razrješnici Europskog parlamenta,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o smjernicama za proračunski postupak 2012. ‒ Dio I., II., IV., V., VI., VII., VIII., IX. i X.[19],

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. travnja 2011. o procjenama prihoda i rashoda Parlamenta za financijsku godinu 2012. ‒ Dio I. ‒ Parlament[20],

–       uzimajući u obzir članak 77. i članak 80. stavak 3. Poslovnika te Prilog VI. Poslovniku,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A7-0246/2014),

A. budući da je predsjednik 4. srpnja 2013. usvojio financijske izvještaje Parlamenta za financijsku godinu 2012.;

B.  budući da je u svojoj potvrdi konačnih financijskih izvještaja računovodstveni službenik Parlamenta napomenuo da postoji razumno osiguranje da financijski izvještaji predstavljaju istinito i pošteno financijsko stanje Parlamenta u svim značajnim aspektima te da nije upoznat ni s kakvim spornim pitanjima koja bi iziskivala rezervaciju;

C. budući da je glavni tajnik 6. rujna 2013. potvrdio da je opravdano uvjeren da je proračun Parlamenta izvršen u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja te da postavljeni kontrolni okvir pruža potrebna jamstva kad je riječ o zakonitosti i pravilnosti predmetnih operacija;

D. budući da je glavni tajnik također potvrdio da nije svjestan nijedne činjenice koja nije navedena, a koja bi mogla naštetiti interesima institucije;

E.  budući da je revizijom Revizorski sud zaključio da su, kad je riječ o administrativnim rashodima u 2012., nadzorni i kontrolni sustavi koje primjenjuje svaka institucija u sukladnosti sa zahtjevima Financijske uredbe te da od 151 transakcije nad kojima je Sud proveo reviziju u jednoj od njih postoji greška, dok Sud procjenjuje da najvjerojatnija greška iznosi 0 %;

F.     budući da je, u skladu sa standardnim postupkom, poslan upitnik upravi Parlamenta, a odgovore je primio i o njima raspravljao Odbor za proračunski nadzor, u prisutnosti glavnog tajnika i unutarnjeg revizora;

G.     budući da svojim godišnjim postupkom davanja razrješnice Parlament osigurava dodanu vrijednost, uključujući temeljito ispitivanje financijskih izvještaja, i da je cilj tog postupka omogućiti Parlamentu da ispuni svoju odgovornost prema građanima Unije te da postupa potpuno transparentno omogućujući im detaljan uvid u svoje financijsko upravljanje; budući da je taj postupak također prilika za samokritiku i poboljšanja na područjima na kojima se ona još mogu ostvariti u smislu kvalitete, učinkovitosti i djelotvornosti upravljanja javnim financijama, a time i novcem poreznih obveznika;

Proračunsko i financijsko upravljanje Parlamenta u 2012.

Dodana vrijednost postupka davanja razrješnice Parlamenta

1.      ističe dodanu vrijednost parlamentarnog postupka koji vodi do godišnjeg davanja razrješnice Parlamenta;

2.      ističe da se ovom Rezolucijom ostaje osobito usredotočeno na izvršenje proračuna i razrješnicu za financijsku godinu 2012. te da je njezin glavni cilj osigurati da se novac poreznih obveznika koristi na najbolji mogući način te istodobno skrenuti pozornost na područja u kojima se mogu ostvariti poboljšanja; potiče odgovorna tijela Parlamenta da nastave poboljšavati, na svim mogućim razinama, učinkovitost svakodnevnog rada Parlamenta;

3.      ponavlja svoj poziv Predsjedništvu da razdijeli više bijelih knjiga o pitanjima politike svim zastupnicima, što bi omogućilo da se o političkim pitanjima raspravljaju u klubovima zastupnika prije konačne odluke;

4.  primjećuje da je opći proračun Unije za 2012. iznosio 148 200 milijarde EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveze, od čega proračun Parlamenta čini 1 718 milijuna EUR; primjećuje, osim toga, da ta brojka predstavlja tek nešto više od 1 % općeg proračuna Unije te iznosi manje od 20 % od 8 102 milijuna EUR izdvojenih za administrativne rashode institucija Unije u cjelini u 2012.; primjećuje da je to u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom između Parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju kojim se pokrivaju troškovi povezani sa zgradama i infrastrukturom, plaćama i mirovinama osoblja, informacijskom tehnologijom i sigurnošću;

5.  primjećuje da su u proračunu Parlamenta četiri glavna poglavlja bila Poglavlje 10. (Članovi institucije), Poglavlje 12. (Dužnosnici i privremeno osoblje), Poglavlje 20. (Zgrade i povezani troškovi) i Poglavlje 42. (Rashodi za parlamentarnu pomoć) koja su činila 70 % ukupnih obveza;

6.      primjećuje da su odobrena sredstva konačnog proračuna Parlamenta za 2012. iznosila ukupno 1 717 868 121 EUR, što je povećanje od 1,9 % u odnosu na proračun za 2011. (1 685 829 393 EUR), te da, kao i 2011., nije došlo do izmjene proračuna; mišljenja je da je Parlament pokazao proračunsku odgovornost i suzdržanost time što je ostao ispod stope inflacije od 2,6 % u 2012.; očekuje da će za proračun za 2015. prevladati ista suzdržanost održavajući proračun ispod 20 % iznosa iz poglavlja 5.;

7.      ističe da je u 2012. 99 % (93 % u 2011.) konačnih sadašnjih odobrenih sredstava preuzeto, uz stopu poništenja od 1 % (6 % u 2011.) te da je, kao prethodnih godina, postignuta visoka razina izvršenja proračuna, premda su na to utjecali prijenos nepotrošenih sredstava na kraju godine na zahtjev zajedničke radne skupine Predsjedništva i Odbora za proračune te pozitivno mišljenje Odbora za proračune;

Izvješće Parlamenta o proračunskom i financijskom upravljanju

8.  primjećuje da su ukupni prihodi na računima Parlamenta 31. prosinca 2012. iznosili 175 541 860 EUR u 2012. (173 293 432 EUR u 2011.), što uključuje 22 274 843 EUR (23 815 077 EUR u 2011.) u namjenskim prihodima;

9.      primjećuje da je Parlament na kraju godine odlučio provesti završne prijenose iz različitih proračunskih linija koji iznose 45 000 000 EUR nepotrošenih sredstava namijenjenih plaćanju drugog obroka za kupnju zgrade Trebel u Bruxellesu (35 000 000 EUR) te izgradnji nove zgrade KAD u Luxembourgu; razumije da će se zbog toga poteza tijekom razdoblja izgradnje i amortizacije zajma uštedjeti otprilike 10,4 milijuna EUR financijskih davanja; ipak žali što je Parlament više puta zatražio da u interesu proračunske jasnoće rashodi za zgrade budu uneseni u proračun, a ne financirani završnim prijenosom kao što je zatraženo u nekoliko prethodnih rezolucija o davanju razrješnice;

Računi Parlamenta za 2012.

10.    uzima u obzir brojke na temelju kojih su zatvoreni računi Parlamenta za financijsku godinu 2012., to jest:

(a) Raspoloživa odobrena sredstva (EUR)
odobrena sredstva za 2012.:	1 717 868 121
neautomatski prijenosi iz financijske godine 2011.:	21 700 000
automatski prijenosi iz financijske godine 2011.:	222 900 384
odobrena sredstva koja odgovaraju namjenskim prihodima za 2012.:	22 274 843
prijenosi koji odgovaraju namjenskim prihodima za 2011.:	107 592 247
ukupno:	2 092 335 595
(b) Upotreba odobrenih sredstava u financijskoj godini 2012. (EUR)
obveze:	2 061 149 089
izvršena plaćanja:	1 623 172 878
odobrena sredstva prenesena automatski, uključujući ona iz namjenskih prihoda:	412 253 714
odobrena sredstva prenesena neautomatski:	0
otkazana odobrena sredstva:	55 790 384
(c) Proračunski primici (EUR)
primljeno u 2012.:	175 541 860
(d) Ukupna bilanca stanja 31. prosinca 2012. (EUR)	1 539 591 147

11.    ističe visoku razinu prijenosa u 2012. (244 600 384 EUR) te hitno poziva na poboljšanje planiranja rashoda;

12.    primjećuje da je u svojoj potvrdi konačnih financijskih izvještaja računovodstveni službenik Parlamenta napomenuo da je opravdano uvjeren da financijski izvještaji predstavljaju istinito i pošteno financijsko stanje Parlamenta u svim značajnim aspektima; primjećuje, osim toga, njegovu izjavu da nije upoznat ni s kakvim spornim pitanjima koja bi iziskivala rezervaciju;

13.    podsjeća na odluku svojega predsjednika od 4. srpnja 2013. o usvajanju financijskih izvještaja za financijsku godinu 2012.;

Mišljenja Revizorskog suda o vjerodostojnosti financijskih izvještaja iz 2012. te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija

14.    pozdravlja činjenicu da je Revizorski sud posebnom procjenom ukupnih administrativnih i drugih rashoda otkrio da ispitivanje transakcija ukazuje na to da najizglednija pogreška prisutna u skupini podataka iznosi nula te da su nadzorni i kontrolni sustavi administrativnih rashoda procijenjeni kao djelotvorni; pozdravlja, nadalje, činjenicu da revizija Revizorskog suda pokazuje da plaćanja odobrenih rashoda iz 2012. nisu bila zahvaćena značajnom razinom pogreške; primjećuje da je revizija uključivala pregled uzorka od 151 platne transakcije ‒ 91 isplate plaća, mirovina i povezanih doplataka te 60 isplata za ugovore u vezi sa zgradama i ostalim rashodima ‒ u usporedbi s 56 isplata revidiranih u 2011.;

15.    primjećuje da se administrativni i ostali rashodi sastoje od rashoda za ljudske resurse (plaća, doplataka i mirovina) na koje otpada 60 % ukupnih administrativnih i ostalih rashoda, kao i rashoda za zgrade, opremu, energiju, komunikacije i informacijsku tehnologiju, koji se smatraju niskorizičnim područjem; ističe da prema Revizorskom sudu glavni rizici koji se odnose na administrativne rashode i ostale rashode uključuju neusklađenost s postupcima nabave, provedbe ugovora, zapošljavanja i izračuna plaća i doplataka;

Zapošljavanje privremenog i ugovornog osoblja

16.    primjećuje sa zadovoljstvom da revizijom Revizorskog suda 15 postupaka zapošljavanja u Parlamentu 2012. nisu otkrivene pogreške ili manjkavosti; poziva međutim glavnog tajnika da strogo primjenjuje pravila koja se općenito primjenjuju na imenovanje ili promicanje osoblja te posebno onog na rukovodećim položajima;

Nabava

17.    primjećuje da je revizija Revizorskog suda obuhvatila 18 postupaka nabave Parlamenta; naglašava da je Revizorski sud u jednom slučaju pronašao manjkavosti u primjeni kriterija odabira, a u drugom slučaju u upravljanju postupkom nabave i njezinoj dokumentaciji;

18.    preporučuje da dužnosnici za ovjeravanje poboljšaju izradu, usklađivanje i uspješnost okvira i postupaka nabave Parlamenta odgovarajućim provjerama i jasnijim smjernicama; primjećuje da bi provedba nove Financijske uredbe i njezinih Pravila primjene trebala biti popraćena izradom novih predložaka za ugovore i poziva za podnošenje ponuda kao i osmišljavanjem posebnih edukacija o tome kako odrediti i primijeniti kriterije za odabir i dodjeljivanje ugovora;

19.    podržava odgovore Parlamenta u kontradiktornom postupku s Revizorskim sudom;

Procjena Revizorskog suda o napretku ostvarenom u prihvaćanju preporuka iznesenih u prijašnjim godišnjim izvješćima

Provođenje ex ante provjere postupaka zapošljavanja

20.    podsjeća na to da je Revizorski sud utvrdio da među dokumentacijom postupaka zapošljavanja akreditiranih parlamentarnih asistenata nisu pronađeni dokumenti kojima se dokazuje provođenje ex ante provjere dokumenata o zapošljavanju; uzima na znanje činjenicu da Revizorski sud smatra da je Parlament u potpunosti primijenio preporuku o osiguravanju odgovarajuće dokumentacije te da se predmetna dokumentacija za te provjere sada čuva kako bi se mogle opravdati odluke o zapošljavanju privremenog i ugovornog osoblja; poziva glavnog tajnika da do rujna 2014. obavijesti Odbor za proračunski nadzor o djelotvornosti poduzetih mjera, uključujući i one koje se temelje na nalazima internog revizora, također s obzirom na zapošljavanje mnogih novih parlamentarnih asistenata nakon izbora;

Nabava

21.    žali što je pregled Revizorskog suda uzorka postupaka nabave pokazao postojanje pogrešaka u obliku, usklađivanju i provođenju postupaka nabave te da, stoga, u analizi napretka Revizorskog suda stoji da se njegove prijašnje preporuke u većini slučajeva još provode; ponavlja svoj poziv za osiguranjem stvarnog napretka, bez daljnje odgode, svih kontrolnih mehanizama javne nabave radi ispravljanja manjkavosti koje je ustanovio Revizorski sud, ali i radi jamčenja najkonkurentnijih cijena za stečenu robu i plaćene usluge;

Plaćanje socijalnih naknada i osiguranja članova osoblja

22.    podsjeća na zaključak Revizorskog suda povezan s informacijama dostupnima službama Parlamenta o situaciji članova osoblja; zadovoljan je što revizijom Revizorskog suda nisu otkrivene nove manjkavosti, ali i dalje je prisutan rizik od izvršavanja pogrešnih ili neodgovarajućih isplata; primjećuje, nadalje, da je Parlament u 2012. poduzeo mjere kojima je još više poboljšana stopa odaziva za godišnji postupak elektroničkog potvrđivanja i ažuriranja osobnih podataka članova osoblja te da je, prema potrebi, izjavama članova osoblja priložena odgovarajuća popratna dokumentacija;

Godišnje izvješće unutarnjeg revizora

23.    primjećuje da je na sastanku nadležnog odbora s unutarnjim revizorom održanom 21. siječnja 2014. unutarnji revizor predstavio svoje godišnje izvješće potpisano 12. srpnja 2013. u kojem piše da je 2012. obavio sljedeće poslove revizije u upravi Parlamenta:

-  savjetovanje sa Službom za unutarnju reviziju o postupku odabira telefona ToIP[21];

-  transverzalne mjere praćenja nedovršenih mjera iz izvješća unutarnje revizije ‒ faza I. 2012.;

-  transverzalne mjere praćenja nedovršenih mjera iz izvješća unutarnje revizije ‒ faza II. 2012.;

- revizija akreditiranih parlamentarnih asistenata zaposlenih kao drugi službenici Unije;

- revizija računovodstvenog postupka temeljenog na nastanku poslovnih događaja;

- mjere praćenja revizije politike u vezi s nekretninama: planiranje smještajnih potreba, njihova procjena i upravljanje;

24.    ističe da su sljedeći zaključci među najznačajnijim iznesenima u godišnjem izvješću unutarnjeg revizora:

-  proračunska regularizacija rashoda iz određenih trajnih fondova gotovine (Uredi za informiranje i Putovanja zastupnika) i dalje je podložna znatnim odgodama;

-  postignut je napredak u području doprinosa političkim strankama i zakladama na europskoj razini;

-  savjetovanjem sa Službom za unutarnju reviziju o postupku odabira telefona ToIP otkrivene su manjkavosti u formalizaciji donošenja odluka u projektu ToIP, za koji je Glavna uprava ITEC već napomenula da poduzima potrebne korake radi ublažavanja povezanih opasnosti;

-  važni su koraci poduzeti u područjima upravljanja informatičkim sustavima i razvoja informatičkih aplikacija, osobito metodološki napredak Glavne uprave ITEC u razvoju aplikacija;

-  prve mjere praćenja revizije Skupina posjetitelja pokazale su da su sve mjere i dalje nedovršene, iako postoji djelomično smanjenje povezanog preostalog rizika;

-  pet nedovršenih mjera za koje potrebni koraci nadilaze ovlasti donošenja odluka dotičnih glavnih uprava proslijeđeno je višoj instanci na rješavanje;

25.    primjećuje i podržava stajališta unutarnjeg revizora o „Mjerama praćenja revizije politike u vezi s nekretninama: planiranje smještajnih potreba, njihova procjena i upravljanje” kad je riječ o:

- određivanju odgovarajućeg planiranja srednjoročnih i dugoročnih smještajnih potreba, povezanih s predviđenim rastom broja korisnika uredskog prostora;

- dodjeljivanju uredskog prostora na temelju kriterija dogovorenih na institucionalnoj razini te postojanju pravila i postupaka koji omogućavaju provođenje tih kriterija; kao i

- provođenju učinkovite i djelotvorne upotrebe uredskog prostora;

26.    primjećuje i podržava mišljenja unutarnjeg revizora o „Reviziji akreditiranih parlamentarnih asistenata zaposlenih kao drugi službenici Europske zajednice” da, u pravilu, kontrolno okruženje i kontrolne aktivnosti Glavne uprave za kadrovsko osoblje i Glavne uprave za financije pružaju razumno osiguranje da su akreditirani parlamentarni asistenti zaposleni u skladu sa zakonskim odredbama te da su njihova financijska prava pravilno obračunata u skladu s naknadom za parlamentarnu pomoć zastupnika; traži obje glavne uprave da svim potrebnim sredstvima osiguraju da ta jamstva postanu pouzdana i jasna;

27.    uzima na znanje činjenicu da je u 2012. bio potreban prijenos iz podstavke za lokalne asistente (proračunska linija 4220-01) u podstavku 4220-02 (akreditirani asistenti) od 7,3 milijuna EUR i podstavka 4220-01 smanjena je za ukupno 14,1 milijuna EUR (14,3 %) zbog pogrešne procjene potreba za lokalnim i akreditiranim asistentima, unatoč činjenici da se broj akreditiranih asistenata u 2012. samo neznatno povećao u usporedbi s 2011.; vjeruje da će u budućnosti bolja procjena potreba za tim podstavkama biti nužna kako bi se poštovala načela dobrog financijskog upravljanja i kako bi se moglo odgovoriti na stvarne potrebe;

28.    ipak primjećuje da postoji mogućnost, kako bi se potpuno i dosljedno ispunili ciljevi unutarnje kontrole te kako bi se osigurala ispravna primjena ne samo Poslovnika Parlamenta i relevantnih pravila koja proizlaze iz njega a koja su usvojila nadležna tijela Parlamenta već i Financijske uredbe, daljnjeg jačanja određenih postupaka upravljanja i kontrole koji podrazumijevaju određenu izloženost riziku i brigu za sljedeća područja:

-  pravodobno osiguravanje redovitih informacija za akreditirane parlamentarne asistente o svim ažuriranjima ili izmjenama pravila koja se na njih primjenjuju te pravila koja se na njih primjenjuju po analogiji, te predstavljanje obrazloženog izvješća o tim izmjenama njihovim predstavnicima ili obavještavajući ih kako bi jamčili transparentnost i načela jednakog postupanja i mogućnosti;

-  osiguravanje pravodobnog i odgovarajućeg izvješćivanja zastupnicima i akreditiranim parlamentarnim asistentima o radnim pravima i dužnostima povezanima s krajem ugovora akreditiranih parlamentarnih asistenata (godišnji odmor, nezaposlenost, prava na mirovinu, itd.);

-  poboljšanje unutarnjeg nadzora uporabe naknade za parlamentarnu pomoć;

-  osiguranje neometanog i djelotvornijeg upravljanja postupcima zapošljavanja novih akreditiranih parlamentarnih asistenata nakon izbora 2014., i to pravovremenim planiranjem i osiguravanjem nužnih sredstava, osobito ljudskih resursa, te jamčenje neprestane pomoći zastupnicima izabranima za novi saziv osiguravajući da nema prekida u ugovorima akreditiranih parlamentarnih asistenata koji nastavljaju pružati pomoć;

29.    još jednom podsjeća da je nužno, nakon pet godina provedbe novog Statuta asistenata, provesti potpunu procjenu tog Statuta, uključujući moguće prilagodbe pravila što prije moguće;

Revizija okvira unutarnje kontrole

30.    podsjeća da je prvotna ocjena okvira unutarnje kontrole 2003. i 2004. za posljedicu imala 14 revizijskih izvješća koja su obuhvaćala sve odjele i središnje službe te sadržavala 452 dogovorene mjere čiji je cilj bio poboljšanje ukupnih razina:

– sukladnosti s minimalnim standardima unutarnje kontrole institucije,

– ostvarivanja ključnih ciljeva unutarnje kontrole institucije (sukladnost s mjerodavnim pravom, propisima i politikama; pouzdanost informacija o upravljanju i njihova evidentiranja; te ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost aktivnosti);

Preostale „otvorene mjere”

31.    primjećuje da je na kraju 2012., nakon uzastopnih revizija u svrhu praćenja napretka, 15 mjera još ostalo nedovršeno od ukupno 452 prvotno dogovorene mjere okvira unutarnje kontrole; uzima na znanje zaključak unutarnjeg revizora prema kojem u dvije glavne uprave (Financije i Infrastruktura i logistika) postoje dokazi napretka u postupcima javne nabave;

32.    primjećuje novi transverzalni postupak nadzora Unutarnje revizije radi praćenja dogovorenih mjera iz svih izvješća u kojima je svaki popratni zadatak transverzalan, koji istovremeno obuhvaća sve otvorene mjere koje treba provesti; primjećuje, nadalje, da se zadaci sada provode svake dvije godine, u skladu s Rezolucijom Parlamentom od 10. svibnja 2011. o razrješnici za financijsku godinu 2009.;

33.    primjećuje da je do kraja 2012. unutarnji revizor smatrao da treba provesti još 73 mjere, uključujući dvije kritične mjere, 35 znatno rizičnih mjera te 36 umjereno rizičnih mjera; primjećuje sa zadovoljstvom da je tijekom 2012. u potpunosti provedeno 80 mjera te time dovršeno, uključujući dvije kritične mjere; potiče sve glavne uprave u pitanju da nastave raditi na poboljšanju svojih postupaka upravljanja i kontrole; poziva unutarnjeg revizora da odredi strože rokove za provedbu mjera; poziva unutarnjeg revizora da obavještava Odbor za proračunski nadzor o svim mjerama iz prvotne ocjene okvira unutarnje kontrole koje su još u tijeku; ponavlja svoj poziv središnjim upravama i upravama odjela da provedu preostale „otvorene mjere” prije završetka sadašnjega parlamentarnog saziva;

34.    primjećuje zaključke Službe za unutarnju reviziju da je postupak praćenja iz 2012. pokazao općenite dokaze poboljšanja, i to potvrdom dovršetka 80 od 153 otvorene mjere, kao i smanjenja broja visokorizičnih kritičnih mjera (s osam na tri); zabrinut je, ipak, zbog relativno visokoga broja od 73 neprovedene mjere koje su prenesene u 2013.; priznaje da analiza rizika Parlamenta za otvorene mjere na kraju godine pokazuje veći udio mjera u kategoriji umjerenoga rizika nego na početku 2012., što ukazuje na to da su službe napredovale čak i u područjima gdje mjere još nisu bile zatvorene;

Popratne mjere glavnog tajnika u vezi s rezolucijom o davanju razrješnice 2011.

35.    uzima na znanje pisane odgovore na rezoluciju o razrješnici za 2011. dostavljene Odboru za proračunski nadzor 25. listopada 2013., te stoga primljene prije početka postupka davanja razrješnice za 2012.; pozdravlja naknadno izlaganje odgovora glavnog tajnika te mjere praćenja uprave Parlamenta 25. studenog 2013. usmjereno na različita pitanja i zahtjeve rezolucije Parlamenta o davanju razrješnice za 2011. te razmjenu mišljenja sa zastupnicima koje je uslijedilo;

36.    pozdravlja činjenicu da su od 2011. usluge pismenog i usmenog prevođenja Parlamenta podvrgnute znatnim promjenama; priznaje da bi se tijekom tog postupka djelotvornost mogla znatno povećati, financijski troškovi smanjiti, dok bi kvaliteta i ponuda za zastupnike ostala na istoj razini; primjećuje da je u okviru ekonomične politike potpune višejezičnosti prevođenje na zahtjev doslovnih izvješća s rasprava i pisanih pitanja omogućilo trajno smanjenje od 11 milijuna EUR u troškovima vanjskog prevođenja;

37.    podsjeća na drugu odluku Predsjedništva od 12. ožujka 2012. o ekonomičnoj potpunoj višejezičnosti u skladu s kojom je za izaslanstva koja u tjednima sjednica odbora traže odstupanja osigurana ograničena kombinacija jezika kojom je usmeno prevođenje ograničeno na samo jedan jezik; primjećuje da je zahvaljujući toj mjeri broj misija održanih u tjednima namijenjenima za vanjske parlamentarne aktivnosti porastao s 36 % svih misija u 2011. na 46 % u 2012., dok se broj dana usmenog prevođenja na misijama smanjio za 23 % između 2011. i 2012.;

38.    primjećuje odluku glavnog tajnika od 23. ožujka 2013. prema kojoj su u tjednima sjednica odbora utorak i srijeda poslijepodne namijenjeni isključivo sjednicama odbora i trijalozima; zadovoljno primjećuje da se zahvaljujući već primijenjenim mjerama udio troškova vanjskoga usmenog prevođenja u ukupnom proračunu Parlamenta smanjio s 3,5 % u 2011. na 2,6 % u 2012.; vjeruje da se načelo dobrog financijskog upravljanja mora primijeniti i na usmeno prevođenje te da bi se s ciljem osiguravanja najbolje vrijednosti za novac poreznih obveznika Unije kritičkom analizom trebalo stalno procjenjivati gdje i kako se može poboljšati učinkovitost, a troškovi kontrolirati ili ograničiti; poziva glavnog tajnika da godišnje izvješće o primjeni Kodeksa o višejezičnosti objavi članovima nadležnoga odbora;

39.    primjećuje odgovor glavnog tajnika u kojem se navodi da su troškovi nagrade LUX smanjeni, kao što je predložio Odbor za proračunski nadzor, a na plenarnoj sjednici usvojeno u okviru izvješća o razrješnici za 2010.; primjećuje da je poduzet niz konkretnih mjera kako bi se smanjili troškovi nagrade LUX, posebno rezanjem troškova koji se odnose na aktivnosti promicanja na međunarodnim festivalima i u prostorijama Parlamenta; uzima u obzir da su troškovi nagrade LUX 2012. iznosili 434 421 EUR, što je 24 % manje u usporedbi s 2011. (573 722 EUR); poziva na pronalazak dodatnih mogućnosti za učinkovitost;

40.    smatra da nagrade nisu temeljna aktivnost Parlamenta i traži da se provede analiza isplativosti prije razvijanja bilo kakvih inicijativa za nove nagrade;

41.    primjećuje da je u kontekstu rastućeg broja korisnika i razvoja institucije Predsjedništvo usvojilo, na sastanku od 10. lipnja 2013., sveobuhvatnu strategiju u kojoj se izlažu glavne smjernice za politiku cateringa u Parlamentu do 2019.; podsjeća da su se sveukupne djelatnosti cateringa povećale za otprilike 150 % u razdoblju od 2002. do 2011., odnosno s 1,47 milijuna korisnika 2002. na 3,711 milijuna korisnika 2011.; ističe da služba cateringa Parlamenta i dalje bilježi manjak operativnih kapaciteta koji se ne bi smio pokrivati isključivo dizanjem cijena; primjećuje da politika cijena u Parlamentu treba ostati u skladu s politikama drugih institucija te da je Parlament, ako se uzme u obzir broj korisnika koje poslužuje, u boljem položaju kad je riječ o dobivanju boljih uvjeta od ugovaratelja te ostvarivanju ekonomija razmjera u tim operacijama;

Razrješnica Parlamenta za 2012.

42.    ističe da se područje primjene postupka davanje razrješnice ne bi trebalo ograničavati samo na izvršenje proračuna i upravljačke djelatnosti Glavnog tajnika i uprave za financijsku godinu 2012. već bi se postupkom trebale obuhvatiti i odluke upravljačkih tijela tj. njegova predsjednika, Predsjedništva i Konferencije predsjednika; ističe da Parlament, u sklopu strogog pregleda upravljanja financijama institucije, ne da razrješnicu Glavnom tajniku već njegovu predsjedniku;

43.    pozdravlja u tom pogledu kvalitetu razmjene stajališta između Glavnog tajnika i Odbora za proračunski nadzor u prisutnosti unutarnjeg revizora od 21. siječnja 2014. u kontekstu davanja razrješnice Parlamentu za 2012.; ponavlja da upravljačka tijela i administracija Parlamenta snose odgovornost tijekom cijelog postupka te da je zbog toga važno da se cijeli postupak odlučivanja provodi potpuno transparentno kako bi se građanima Unije osigurao istinit i točan uvid u način na koji Parlament donosi svoje odluke i troši sredstva koja su mu stavljena na raspolaganje; u skladu s tim poziva da se o dnevnim redovima za sastanke tijela Parlamenta koja donose odluke te o njihovim odlukama bez odgađanja obavještavaju zastupnici i osoblje Parlamenta kao cjeline te šira javnost;

44.    ističe da se prilikom ocjenjivanja postupka izvršenja proračuna Parlamenta bez političkih uplitanja, treba u prvom redu voditi računa o mišljenju vanjskog neovisnog revizora te u drugom redu o mišljenju revizora koji radi u Parlamentu i njegovoj ocjeni unutarnjeg sustava kontrole Parlamenta; ponovno izražava zadovoljstvo zbog pozitivnog mišljenja Revizorskog suda u vezi s pouzdanosti financijskih izvještaja Parlamenta te zakonitosti i pravilnosti transakcija na kojima se izvještaji temelje;

45.    podsjeća na to da Kodeks ponašanja zastupnika u vezi s financijskim interesima i sukobima interesa, koji je donesen na plenarnoj sjednici 1. prosinca 2011., zahtijeva od zastupnika da u cijelosti prijave svaku djelatnost za koju primaju naknadu izvan Parlamenta, svaku naknadu ili plaću te bilo koju djelatnost koja se može dovesti u vezu sa sukobom interesa te podsjeća da Kodeksom izričito zabranjuje zastupnicima da primaju ikakve svote novaca ili darove kojima bi se utjecalo na odluke Parlamenta; primjećuje da utvrđuje jasna pravila o primanju darova i o bivšim članovima koji se bave lobiranjem; traži da uprava pažljivo ispita barem 15 % tih izjava na redovitoj i godišnjoj osnovi;

46.    uzima na znanje da je Predsjedništvo 15. travnja 2013. donijelo provedbene mjere Kodeksa ponašanja za zastupnike; primjećuje sa zadovoljstvom da provedbene mjere koje se odnose na članak 5. stavak 3., kojima se osigurava transparentnost troškova putovanja, smještaja i dnevnica zastupnika plaćenih od trećih, na snazi od 1. srpnja 2013., propisuje da se mora prijaviti svaki povrat u vezi s troškovima putovanja, smještaja ili dnevnica koji podmiruje treća strana radi prisutnosti zastupnika na događajima koje organiziraju treći; primjećuje, nadalje, da ako do takvih povrata nije došlo već su se samo podmirili troškovi obroka, ulaznice ili sl., a čija vrijednost ne prelazi 150 EUR, prijava se o tome ne mora ispunjavati;

47.    kritizira to što predsjednik Parlamenta nije uputio izvješće Nadzornog odbora OLAF-a Odboru za proračunski nadzor Parlamenta, nego ga je više od dva mjeseca držao u tajnosti; kritizira činjenicu da je uprava Parlamenta s tri mjeseca zakašnjenja proslijedila poziv za svjedočenje od belgijskog suda trojici dotičnih zastupnika; kritizira činjenicu da je Odbor za proračunski nadzor bio spriječen u svom radu zato jer je otkazano saslušanje o radu Radne skupine za Grčku te što je za više od godinu dana odgođena saslušanje na temu „Upravljanje – Europska komisija kao upravno tijelo";

48.    traži objavljivanje svih priloga uz pitanja Parlamenta za pisani odgovor (članak 117. Poslovnika Parlamenta) na početnoj stranici Europskog parlamenta, zajedno s pitanjima;

Političke aktivnosti predsjednika

49.    zahtijeva detaljne informacije o tome kako je službena dužnost predsjednika kao politički neovisnog predsjednika odvojena od njegove pripreme za europske izbore u funkciji najviše pozicioniranog socijaldemokratskog kandidata, a prvenstveno s obzirom na članove njegova kabineta, regionalnih ureda EP-a i putne troškove; smatra da se u vezi s tim aktivnostima te dvije uloge ne mogu razlikovati; zahtijeva jasno razdvajanje uloga za obnašatelje dužnosti po uzoru na pristup Komisiju, tako da porezni obveznici Unije ne plaćaju predizborne aktivnosti vodećih europskih kandidata;

Mjesta rada Parlamenta

50.    primjećuje da Protokol 6, o mjestima sjedišta institucija koji je priložen ugovorima, o kojem se odlučilo zajedničkim sporazumom vlada država članica, uvodi za Parlament tri mjesta rada; primjećuje poziv iz svoje Rezolucije od 17. travnja 2013. o davanju razrješnice za 2011., da „glavni tajnik i Predsjedništvo dostave zastupnicima ažurirane informacije i brojke o financijskom i ekološkom utjecaju dogovora o više sjedišta Parlamenta”, koji je uslijedio nakon Rezolucije Parlamenta od 6. veljače 2013. o smjernicama za postupak provedbe proračuna za 2014. i izvješća o mjestima sjedišta europskih institucija usvojenog 20. studenog 2013.;

51.    podsjeća da je sjedište Parlamenta utvrđeno zbog važnih povijesnih razloga te da je pitanje utvrđivanja sjedišta institucije Unije u isključivoj nadležnosti država članica; primjećuje u tom pogledu da bi svaka odluka o promjeni dogovora o sjedištu Parlamenta zahtijevala izmjenu ugovora, odnosno jednoglasnu odluku država članica;

52.    primjećuje da su troškovi u vezi s geografskom podjelom rada Parlamenta potencijalno velik izvor ušteda; pozdravlja izvješće glavnog tajnika[22]iz kolovoza 2013. o financijskom učinku geografske raspršenosti Europskog parlamenta; naglašava da je izvještaj u izračune uključio sljedeće parametre:

-  nacrt proračuna za 2014. koristio se kao osnova;

-  osnovni izračuni ažurirani su u domenama s novijim podaci (npr. statistika o misijama);

-  metoda za procjenu troškova amortizacije prilagođena je kako bi odražavala prijedlog prema kojem bi Bruxelles bio jedinstveno mjesto rada radi smanjenja navedenih troškova;

-  troškovi koji proizlaze iz sjedišta u Strasbourgu i Luxembourgu navedeni su odvojeno;

-  izrađene su nove procjene kako bi se prikazali svi novi i stalni troškovi koji su posljedica jedinstvenog mjesta rada, te jednokratne investicije i troškova spajanja dvaju mjesta rada;

53.    ističe da izvješće ukazuje na potencijalnu neto uštedu prilikom sjedinjenja triju mjesta rada u jedno u Bruxellesu u iznosu od 88,9 milijuna EUR godišnje što predstavlja otprilike 5 % proračuna Parlamenta za 2014., 1,03 % ukupnog administrativnog proračuna Unije i 0,06 % ukupnog proračuna Unije; primjećuje da je procijenjeni neto učinak za građanina Unije 0,18 EUR ako se tri mjesta rada sjedine u jedno;

54.    ističe da se u izvješću ukazuje da bi se možebitnim pripajanje Luxembourga Bruxellesu stvorio dodatni godišnji trošak u iznosu od 14 milijuna EUR; ističe ukazane različite kvalitativne i kvantitativne razine potpore koje države domaćini pružaju Parlamentu; primjećuje da se o tim možebitnim troškovima nije vodilo računa u računici o potencijalnim uštedama u vezi s Bruxellesom kao jedinstvenim mjestom rada;

55.    ističe činjenicu da bi se uštedilo 10 703 tona u emisiji ugljikova dioksida u slučaju da Strasbourg (10 235) i Luxembourg (468) ne budu više mjesta rada; žali što je taj ekološki učinak na geografsku raspršenost Parlamenta, kad je riječ o emisiji ugljika, predstavljao 11,16 % ukupnog ugljikova otiska Parlamenta 2011.;

56.    sa zadovoljstvom očekuje objavu studije Revizorskog suda koja će dati sveobuhvatnu analizu mogućih ušteda za proračun Unije kada bi Parlament imao samo jedno mjesto rada, kako je zatraženo u rezoluciji od 20. studenog 2013. o mjestima sjedišta institucija Europske unije[23] i traži da se u tu analizu uključe proračunski aspekti i popratni troškovi poput ušteda ostvarenih smanjenim gubitkom radnog vremena i većom učinkovitosti; traži ne samo da se razmotre putni troškovi osoblja Parlamenta (uključujući privremeno osoblje, vanjske stručnjake i ugovorne djelatnike) već i povećane putne troškove osoblja Komisije i Vijeća zbog višestrukih mjesta rada;

Upravljanje administracijom Parlamenta jačanje operativne učinkovitosti

57.    ponovno ističe da se to rješenje usredotočuje na izvršenje proračuna i postupak davanja razrješnice za financijsku godinu 2012. te da je njezin glavni cilj osigurati da se novac poreznih obveznika koristi na najbolji mogući način te istodobno skrenuti pozornost na područja u kojima se mogu ostvariti učinkovitije uštede; poziva odgovorna tijela Parlamenta da nastave poboljšavati, na svim postojećim razinama, učinkovitost svakodnevnog rada Parlamenta s ciljem postizanja bolje usluge za građane Unije; očekuje da se glavni tajnik više usredotoči na učinkovitost i djelotvornost rashoda u svojem idućem godišnjem izvješću Odboru za proračunski nadzor;

58.    mišljenja je da su za vrijeme parlamentarnog saziva 2009. ‒ 2014., u kontekstu gospodarskih i financijskih teškoća, često ostvarivane uštede koje su bile nasumične i privremene, ali zato primjetne naravi; smatra da bi uprava Parlamenta trebala utvrditi dodatne mjere učinkovitosti za ostvarivanje sustavnih i trajnih strukturnih ušteda, prvo smanjujući proračun Parlamenta te potom omogućavajući preusmjeravanje sredstava Parlamenta prema novim područjima djelovanja, posebno radi širenja opsega nadzora postupka provedbe politika Unije koje provodi Komisija;

59.    poziva upravu Parlamenta da razmotri povećanje uporabe dostupnih tehnologija poput telekonferencija i rada na daljinu kako bi se smanjili administrativni i putni troškovi; traži da bude dostupan konkretan prijedlog za povećanu uporabu obje vrste tehnologije; procjenjuje da se mogu ostvariti znatne dodatne uštede, bez ugrožavanja kvalitete aktivnosti te da korištenje videokonferencija i rada na daljinu, osim financijskih dobitaka, može također doprinijeti učinkovitijoj uporabi vremena i ekološki prihvatljivijem Parlamentu;

60.    poziva administraciju da provodi daljnje mjere radi pametnog smanjenja troškova kako bi se omogućile uštede bez ugrožavanja djelotvornosti, učinkovitosti i kvalitete parlamentarnog djelovanja;

Glavna uprava Predsjedništva

61.    uzima na znanje reorganizaciju Glavne uprave Predsjedništva kojom se uspostavila nova Glavna uprava za usluge parlamentarnog istraživanja (DG EPRS) i da je internalizirana služba sigurnosti Parlamenta, što je dovelo do stvaranja Glavne uprave za sigurnost; zadovoljan je zbog toga što se previđa da će se internalizacijom sigurnosti ostvariti uštede u iznosu višem od 11 milijuna EUR u razdoblju 2013.‒ 2016.; ipak ističe da je petero zaposlenika iz Ureda predsjednika predviđeno za radna mjesta glavnih direktora ili direktora u upravi Europskog parlamenta; kritizira ovo političko prisvajanje rukovodećih položaja i potkopavanje pravilnika o osoblju; podsjeća na to da Unija kritizira političko kadroviranje diljem svijeta i zahtijeva da se isti kriteriji poštuju i kad se radi o upravi Parlamenta; želio bi da ga glavni tajnik na godišnjoj osnovi obavijesti o točnom ušteđenom iznosu, što može biti dobar primjer koji vodi internalizaciji drugih usluga koje trenutno pružaju treće strane;

62.    primjećuje da, iako postoji jedno mjesto glavnog direktora, izabrani zaposlenik još nije stupio na funkciju ni šest mjeseci nakon imenovanja; zahtijeva ukidanje tog radnog mjesta glavnog direktora;

Glavna uprava za vanjsku politiku

63.    sa zabrinutošću napominje da bi zbog općih poziva na štednju međuparlamentarna izaslanstva mogla imati manju sposobnost za održavanje vanjskih odnosa Parlamenta koji mu omogućuju jednaku vidljivost kakvu imaju druge institucije Unije, a posebno Komisija i Vijeće, te da bi učinak mogao biti ugrožavanje parlamentarnog pristupa vanjskoj politici i jačanja parlamentarne diplomacije kojima se dopunjava djelovanje Komisije i ESVD-a; stoga smatra da je od ključne važnosti očuvati znanje i iskustvo koje je Parlament stekao nadziranjem europskih projekata i osiguravanjem njihove vidljivosti te osigurati da se predloženim mjerama ne oslabi moć i učinkovitost međuparlamentarnog dijaloga Parlamenta s drugim zemljama, posebno u razdobljima političke nestabilnosti i opasnosti za demokraciju (Arapsko proljeće, sukobi na Bliskom istoku, sukobi u Ukrajini, održavanje spornih izbora itd.);

Glavna uprava za komunikaciju

64.    primjećuje da Glavna uprava za komunikaciju ima veliki proračun u sklopu proračunske linije 3242 „Objavljivanje, informacije i sudjelovanje u javnim sastancima”; uviđa sve učestalije korištenje vanjskim pružateljima usluga s dodatnim troškovima za porezne obveznike; traži detaljan popis mjera za korištenje vanjskih pružatelja usluga i njihovih troškova u Glavnoj upravi za komunikaciju (DG COMM);

65.    zabrinut je zbog mogućih neotkrivenih sukoba interesa pri dodjeli subvencija iz proračuna Parlamenta; podsjeća na članak 58. Financijske uredbe i obveznu provjeru uprave koja se odnosi na predane izjave korisnika bespovratnih sredstava i izvođača; traži informacije o tome koje analize rizika provodi uprava Parlamenta za te izjave kako bi se provjerila njihova istinitost;

Informacijski uredi

66.    primjećuje da su troškovi osoblja informacijskih ureda za misije za 2012. iznosili 1,8 milijuna EUR od kojih je malo više od 1 milijuna EUR bilo namijenjeno za misije u Strasbourg; ustraje na tome da se prednost da korištenju videokonferencijama te ostvarivanju i strukturnih smanjenja troškova u proračunu Parlamenta i poboljšanju okruženja kojima se ne umanjuje kvaliteta rada Parlamenta;

Skupine posjetitelja

67.    primjećuje da je u siječnju 2012. stupio na snagu novi paket pravila o prijemu skupina posjetitelja i o metodi isplate subvencija; primjećuje da je Predsjedništvo odlučilo zadržati mogućnost isplate u gotovini skupinama posjetitelja; zabrinut je zbog primjetnih rizika povezanih s ugledom i sigurnosti koji se dovode u vezu s isplatama u gotovini skupinama posjetitelja; traži novu odluku Predsjedništva kojom se ukidaju plaćanja gotovinom koja predstavljaju kršenje Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća;[24] primjećuje da je od otprilike 2 000 skupina posjetitelja godišnje samo njih 365 2012. primilo više od 15 000 EUR, ali da se većina tih skupina posjetitelja opredjeljuje za metodu isplate u gotovini iako uprava Parlamenta potiče plaćanja bankovnim transferom ili kombinaciju obiju metoda;

Dom europske povijesti

68.    prima na znanje da se zahvaljujući sufinanciranju Komisije tekućih troškova Kuće europske povijesti osiguralo 800 000 EUR odobrenih sredstava u sklopu proračuna za 2014., te su ta sredstva dodijeljena stavci 3. Višegodišnjeg financijskog okvira; primjećuje nadalje da ta svota odgovara 30 % tekućih troškova previđenih u proračunu za tu godinu te se njome također namjeravaju pokriti troškovi sedmog radnog dana u svakom tjednu;

69.    napominje da je Predsjedništvo 22. listopada 2012. prihvatilo ideju o stalnoj izložbi u Kući europske povijesti;

EuroparlTV

70.    primjećuje da je u proračunu za 2012., koji je Parlament donio na plenarnoj sjednici, 8,5 milijuna EUR predviđeno za EuroparlTV u okviru proračunske linije 3246; prepoznaje da se unatoč bitnom smanjenju proračuna EuroparlTV-a, s 9 milijuna EUR 2008. na 5 milijuna EUR 2014., uspješnost njegove usluge poboljšala brojnim novim aktivnostima i projektima i to, između ostalog, velikim udjelom audiovizualnih proizvoda spremnih za uporabu te s dužim vijekom trajanja i nizom ekskluzivnih koprodukcija s nacionalnim televizijskim kanalima u nekoliko država članica čime se povećao broj gledatelja; pozdravlja rastući broj sljedbenika Parlamenta na društvenim mrežama, posebno na Facebooku na kojem ima više od 1,2 milijuna 'prijatelja' za koje se razvijaju posebni EuroparlTV sadržaji; sa zanimanjem iščekuje nezavisnu studiju o procjeni internetske multimedijalne proizvodnje Parlamenta koja je naručena u skladu s odlukom Predsjedništva od 3. prosinca 2012.;

71.    izražava zabrinutost da bi unatoč trošku opremanja Parlamenta s najsuvremenijim studijima i njegovu zapošljavanju velikog tima komunikacijskih stručnjaka, medijska pokrivenost rada Parlamenta mogla biti obeshrabrena zahtjevom da televizijske kuće koje se koriste studijima Parlamenta plaćaju naknade za satelitsko odašiljanje; traži da glavni tajnik procijeni bi li promjena u dogovorima promicala veću pokrivenost parlamentarnih sučeljavanja i rasprava u koje su uključeni zastupnici te da potom o tome izvijesti;

72.    smatra da EuroparlTV nije temeljna aktivnost Parlamenta i traži da se provede analiza isplativosti prije razvijanja bilo kakvih novih aktivnosti projekta EuroparlTV;

Glavna uprava za kadrovske poslove

73.    ističe poteškoće u sklopu postupaka zapošljavanja službenika ili ugovornih djelatnika iz pojedinih država članica poput Njemačke, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske, za koje je omjer osoblja u Glavnom tajništvu Parlamenta osjetno niži od 'demografske težine' tih država unutar Unije, te primjećuje relativno visok broj osoblja belgijskog (13,6 %) ili luksemburškog (2,2 %) državljanstva što je posljedica mjesta rada Parlamenta; traži od Predsjedništva da preispita postupke i uvjete zapošljavanja kako bi se utvrdila njihova uloga u mogućem stvaranju zapreka zapošljavanju osoblja iz tih država članica;

74.    zahtijeva pojašnjenje o modelu zapošljavanja lokalnih uredskih službenika u Strasbourgu i informacije o zapošljavanju uredskih službenika u Bruxellesu tijekom sjednica u Strasbourgu; zahtijeva od uprave Parlamenta izvješće o tome poštuje li se radno i socijalno pravo Unije u slučaju lokalnih uredskih službenika u Strasbourgu i kako se prikazuje fiktivno samozapošljavanje; zahtijeva usporedbu troškova za rješenje koje je najpovoljnije za porezne obveznike;

75.    pažljivo uzima na znanje odluku Službeničkog suda od 12. prosinca 2013. u predmetu F-129/12 i duboko žali zbog činjenice da je Parlament optužen zbog nemogućnosti pružanja pomoći u slučajevima uznemiravanja i nepropisnih otpuštanja; stoga daje uputu nadležnim službama da poduzmu sve nužne mjere kako bi izbjegle slične situacije u budućnosti;

76.    traži da se dostavi izvještaj o porastu broja AD i AST radnih mjesta u upravi Parlamenta od 2005. do tekuće financijske godine; moli da se napravi klasifikacija prema stupnjevima i nacionalnostima;

77.    moli da se dostavi izvještaj o porastu broja radnih mjesta direktora i glavnih direktora u upravi Parlamenta od 2005.; moli da se napravi klasifikacija prema nacionalnostima;

78.    moli izvješće o tome koliko je službenika u klubovima zastupnika primljeno u službu od 2009. a) redovnim postupkom odabira, b) primjenom tzv. postupka „paserela”;

79.    ističe da djeca više od 1 500 članova osoblja Parlamenta pohađaju europske škole; ustraje u tome da Parlament mora imati vodeću ulogu u organizacijskoj strukturu tih škola;

Glavna uprava za infrastrukturu i logistiku

Politika Parlamenta u vezi s nekretninama

80.    naglašava činjenicu da je tijekom godina Parlament postao vlasnikom nekretnina i da ta strategija ima svoje rizike te da će troškovi rada i održavanja tehničkih postrojenja zasigurno rasti u budućnost zbog sve starijih zgrada; posebno ističe da svaka strategija vlasništva nekretnina i zgrada mora također voditi računa o rastućim troškovima i srednjoročnim potrebama u vezi s renovacijama zgrada; ističe da se strategijom vlasništva nekretnina i zgrada mora osigurati održivost proračuna Parlamenta i održati određeni stupanj fleksibilnosti kombiniranjem kupoprodaje, zajma ili plodouživanja, kako bi se osigurala najbolja vrijednost za novac za Parlament; naglašava da kupoprodaja zgrada nije uvijek najbolje rješenje;

81.    uzima na znanje da se tijekom 2012. krenulo s revizijama, na pojedinačnoj osnovi, niza ugovora u vezi s financijskim uvjetima, posebno u kontekstu kretanja na tržištu nekretnina; pozdravlja to što će se tim pregovorima ostvariti sljedeće strukturne uštede u budućnosti:

- ugovorom o plodouživanju za zgradu Wiertz ostvaruje se godišnja ušteda u iznosu od 0,45 milijuna EUR u porezima na vlasništvo i pristojbama;

- preseljenjem u zgradu Geos 2014. ostvarit će se ušteda u iznosu od 5 milijuna EUR tijekom 45 mjeseci;

- revizijom ugovora o zakupu zgrade Goldbell ostvarit će se ušteda u iznosu od 2,5 milijuna EUR do kraja 2017.;

- revizijom ugovora o zakupu informacijskog ureda u Madridu ostvaruje se ušteda u iznosu od 0,27 milijuna EUR;

Zgrada Konrad Adenauer (KAD)

82.    podsjeća na prvotni neuspjeh pri odabiru kandidata u vezi s pozivom za podnošenje ponuda za projekt zgrade Konrad Adenauer zato jer su predložene cijene u pozivu za podnošenje ponuda bile znatno više od onih predviđenih; primjećuje da se naknadnom odlukom Predsjedništva iz 2012. kojom se izmjenjuju pozivi za podnošenje ponuda za zgradu KAD dovelo do znatno nižih cijena u ponudama te omogućilo poštovanje prvotno dogovorenog proračuna za projekt te zgrade; uzima na znanje da su radovi počeli u rujnu 2013. s novim voditeljem projekta i dogovorima o pojačanom partnerstvu koji uključuju i potporu Vlade Luksemburga; očekuje da će prvotno dogovoreni ukupni proračun za izgradnju projekta poštovati unatoč neizbježnim kašnjenjima;

Dvorana za sjednice Parlamenta u Bruxellesu

83.    prima na znanje da će popravak potpornog okvira stropa u dvorani za sjednice Parlamenta u Bruxellesu iznositi nešto više od dva milijuna EUR, što je manje od procijenjenog iznosa od tri milijuna EUR, i da se zbog starosti zgrade naknadno ne mogu poduzeti nikakve pravne radnje; uzima u obzir da su se, zahvaljujući politici redovitih i stalnih inspekcija te mjerama preventivnog održavanja za zgrade Parlamenta koja je uvedena 2012., uočili strukturni nedostaci u drvenim stropnim gredama te se tako spriječila velika nesreća s potencijalnim ljudskim žrtvama i golemom materijalnom štetom za zgradu u pitanju; prima na znanje da je službe koje su ostale bez prostorija bilo moguće premjestiti u druge zgrade Parlamenta s obzirom na to da je zona A zgrade Paul-Henri Spaak (PHS) privremeno zatvorena i da bi dvorana za sjednice trebala biti ponovno u upotrebi početkom travnja 2014.;

Glavna uprava za usmeno prevođenje i konferencije i Glavna uprava za pismeno prevođenje

84.    primjećuje sa zadovoljstvom da su se provedbom odluke Predsjedništva o učinkovitom upravljanju resursima u višejezičnosti ostvarile uštede 2012. u iznosu od 10,9 milijuna EUR i 10 milijuna EUR u sklopu usmenog prevođenja i konferencija odnosno pismenog prevođenja, a da se pritom nije nepovoljno utjecalo na načelo višejezičnosti ili kvalitetu rada Parlamenta; ponavlja da je međuinstitucionalna suradnja nužna za razmjenu najboljih praksi kojima se promiče učinkovitost i omogućuju uštede;

Glavna uprava za financije

Dobrovoljni mirovinski fond

85.    primjećuje da se 2012. vrijednost imovine dobrovoljnog mirovinskog fonda[25]povećala i da je povrat ulaganja iznosio 9,4 % zahvaljujući nastavku oporavka tržišta ulaganja od globalne financijske krize;

86.    primjećuje, međutim, da je dobrovoljni mirovinski fond povećao procjenu svog aktuarskog deficita koji je izračunan na temelju imovine fonda te je na kraju 2012. iznosio 207,9 milijuna EUR; naglašava da su te predviđene buduće obveze raspoređene na više desetljeća;

87.    primjećuje, međutim, da se time izaziva zabrinutost zbog možebitnog iscrpljenja Fonda i zbog toga što Parlament jamči isplatu mirovinskih prava svim bivšim i nekim sadašnjim članovima Fonda čak i u slučaju kad Fond nije u stanju ispunjavati svoje obveze; podsjeća da je dobrovoljni mirovinski fond osmišljen kao privremeno rješenje prije stupanja na snagu novog Statuta zastupnika u Europskom parlamentu 14. srpnja 2009.;

88.    uzima na znanje to da je Sud pravde Europske unije odlučio 2013. da je odluka Predsjedništva iz 2009. kojom se povisuje dob umirovljenja za članove Fonda sa 60 na 63 godine starosti, kako bi se izbjeglo iscrpljenje kapitala i uskladilo s novim Statutom zastupnika u Europskom parlamentu, valjana; podsjeća na to da je Parlament izravno izvršio dvije trećine uplata u Fond, a ne pojedinačni članovi;

Glavna uprava za inovacije i tehnološku podršku

89.    duboko je zabrinut zbog toga što su povjerljivi osobni pretinci elektroničke pošte pojedinih zastupnika, asistenata i dužnosnika otkriveni nakon što je Parlament bio izložen napadu 'preko posrednika' u kojem je haker došao u posjed informacija razmijenjenih između osobnih pametnih telefona i javne bežične mreže Parlamenta; ustraje na tome da se provede neovisna revizija sigurnosti informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) na svim parlamentarnim ICT sustavima u skladu s uputama utvrđenima u Prilogu I. s ciljem dovršenja jasnog plana za ostvarivanje strože ICT sigurnosne politike u 2015.;

90.    smatra da bi korisnici gosti trebali imati pristup bežičnoj mreži bez pristupa intramreži ili internim uslugama informacijskih tehnologija (IT) Parlamenta kao što je mrežna pošta (webmail) te bi se na taj način podijelile značajke osobne bežične mreže i bežične mreže za goste Parlamenta; mišljenja je da se treba provesti nezavisna provjera sigurnosti cjelokupne IT i telekomunikacijske infrastrukture Parlamenta kojom će se jamčiti da Parlament djeluje u skladu s najvišim sigurnosnim standardima kad je riječ o neovlaštenim upadima hakera i aktivnostima prisluškivanja;

91.    smatra da važna postignuća moraju biti podržana primjerenim ulaganjima u aktivnosti podrške i održavanja tih projekata te primjerenom suradnjom sa zastupnicima i osobljem; osobito ističe uspješno pokretanje sustava AT4AM; žali zbog prestanka provedbe distribucije Linux sustava u Parlamentu, koja nikad nije bila predstavljena ili usmjerena na zastupnike i osoblje koji bi bili zainteresirani za takav projekt; primjećuje da uvođenje novih radnih alata za zastupnike i osoblje pretpostavlja da je pilot faza ispitivanja takvih alata provedena samo u suradnji s takvim zastupnicima i osobljem koji su voljni izdržati dodatni rad koji takva pilot faza ispitivanja predviđa;

92.    u istom duhu ustraje da Parlament surađuje i dalje s Glavnom upravom Komisije DIGIT kako bi identificirali ne samo nove, štetne alate informacijsko-komunikacijske tehnologije neobveznih dobavljača već i odgovarajuće zamjene za stare alate i infrastrukture koje idu u smjeru otvorenih, interoperabilnih i o dobavljačima neovisnih rješenja s ciljem društvene, etičke i gospodarske odgovornosti;

93.    uzima na znanje postupak internalizacije osoblja Glavne uprave za inovacije i tehnološku podršku i obećano smanjenje troškova i povećane razine stručnosti i korporativnog identiteta među osobljem iz područja informacijskih tehnologija; podsjeća da je povećana razina stručnosti po pitanju trajnih inovacija također bio razlog za eksternalizaciju ovog sektora prije nekoliko godina; propituje argument smanjenih troškova; svjestan je ograničenja i izazova koji su povezani s postupkom zapošljavanja najboljih stručnjaka na tržištu; poziva Glavnog tajnika da surađuje s Europskim uredom za odabir osoblja kako bi pronašli način da se ubrza postupak zapošljavanja i kako bi privukli najbolje stručnjaka na području informacijskih tehnologija i sigurnosti;

94.    ustraje u tome da Parlament mora imati zadnju riječ u odlukama o svim pitanjima koja se odnose na informatičku opremu;

95.    primjećuje da je postojeća infrastruktura informacijsko-komunikacijske tehnologije Parlamenta samo djelomično temeljena na otvorenom kodu te stoga Parlament ograničava u korištenju aplikacija hardvera i softvera; poziva na postupni prijelaz na infrastrukturu informacijsko-komunikacijske tehnologije koja se temelji na otvorenom kodu vodeći tako do veće troškovne isplativosti i interoperabilnosti omogućavajući najvišu razinu sigurnosti; u tom pogledu poziva i na dostatnu tehničku i administrativnu pomoć kojom se osigurava primjereno održavanje;

96.    predlaže da se nove informacijske i telekomunikacijske tehnologije više koriste u službama za pismeno i usmeno prevođenje;

97.    potiče glavnog tajnika da dodatno osigura dovoljan broj osoblja zaduženog za pružanje tehničke podrške zastupnicima i osoblju na mjestima rada kako bi se omogućilo i osoblju zaduženom za pružanje ICT podrške i parlamentarnom osoblju te zastupnicima sigurnost i neometanost izravne komunikacije; podsjeća glavnog tajnika da podrška u obliku pristupa na daljinu informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji (ICT) može biti ometana i manje primjerena za ostvarivanje povjerenja između osoblja zaduženog za održavanje informacijskih tehnologija i korisnika usluga održavanja; ističe također neprikladnost oslanjanja u potpunosti na rješenja na daljinu dok se gore spomenuto ocjenjivanje sigurnosti primjereno ne provede;

98.    traži da glavni tajnik osigura da se do 1. prosinca 2014. poduzmu barem sljedeće mjere revizije:

-  ispitivanje funkcionalnosti softvera bez prethodnog znanja o njegovim osnovama („black box” ispitivanje)

-  ispitivanje funkcionalnosti softvera s poznavanjem njegovih osnova („white box”ispitivanje)

-  pregled kriptografskih protokola

-  pregled aplikacija

-  pregled lista za kontrolu pristupa (Access Control Lists ) aplikacijama

-  pregled lista za kontrolu pristupa (Access Control Lists ) fizičkim infrastrukturama

-  pregled kompilacijskog lanca (compilation chain) za aplikacije

-  pregled izvornog koda za aplikacije.

očekuje da rezultati revizije budu predstavljeni Odboru za proračunski nadzor i Odboru za proračune zajedno s procjenom rashoda, ljudskih resursa i vremena potrebnog za popravak svih sigurnosnih nedostataka otkrivenih tijekom revizije;

99.    drži da podaci ne smiju biti ograničeni s obzirom na platformski specifičnu ili sistemski uvjetovanu arhitekturu i da se format podataka mora temeljiti na raširenim i slobodno dostupnim standardima te da ga moraju podupirati i održavati organizacije neovisne o proizvođačima; naglašava kako je na slobodno raspolaganje potrebno staviti cjelokupnu dokumentaciju formata i svih nadopuna;

Putnička agencija

100.  pozdravlja činjenicu da novi ugovor o putničkoj agenciji, na zahtjev Odbora za proračunski nadzor, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014., omogućuje provođenje financijskih revizija i revizija uspješnosti; napominje da se za ugovor nadmetala samo putnička agencija BCD Travel N.V. koja je imala prijašnji ugovor te da će sadašnji ugovor trajati dvije godine;

101.  ustraje na tome da se za europske letove zastupnika nadoknađuju iz proračuna Parlamenta isključivo karte ekonomskog razreda;

Godišnja izvješća o sklopljenim ugovorima

102.  podsjeća da Financijska uredba i njezina Pravila primjene, koja je na snazi od 1. siječnja 2013., propisuju koje se informacije trebaju dostaviti proračunskom tijelu i javnosti u vezi s ugovorima koje je institucija sklopila s trećima; primjećuje da nova Financijska uredba zahtijeva objavljivanje sklopljenih ugovora čija je vrijednost viša od 15 000 EUR (prijašnja je bila 25 000 EUR), što odgovara novom pragu iznad kojeg konkurentno nadmetanje postaje obvezno;

103.  primjećuje da je ukupna vrijednost svih sklopljeni ugovora Glavne uprave Parlamenta 2012., a čija je vrijednost viša od 25 000 EUR, iznosila 724 milijuna EUR (603 milijuna EUR 2011.); primjećuje nadalje da su središnje službe izradile, na temelju informacija koje su unijele službe za ovjeravanje u registar sklopljenih ugovora, godišnje izvješće za proračunsko tijelo o ugovorima sklopljenim 2012.;

104.  uzima u obzir sljedeći presjek po vrsti sklopljenih ugovora 2012. i 2011.:

Vrsta ugovora (između 15 000 EUR i 25 000 EUR)	2012
	Broj	Vrijednost (EUR)
Usluge Potrošni materijal Radovi Građevinski objekti	66 13 15 0	1 363 733 246 663 289 561 0
Ukupno	94	1 899 957

Vrsta ugovora (čija je vrijednost 25 000 EUR ili viša)	2012		2011
1.	Broj	Postotak	Broj	Postotak
Usluge Potrošni materijal Radovi Građevinski objekti	167 39 21 3	73 % 17 % 9 % 1 %	168 43 29 5	68 % 18 % 12 % 2 %
Ukupno	230	100 %	245	100 %

Vrsta ugovora (čija je vrijednost 25 000 EUR ili viša)	2012		2011
1.	Vrijednost (EUR)	Postotak	Vrijednost (EUR)	Postotak
Usluge Potrošni materijal Radovi Građevinski objekti	478 867 118 20 050 555 48 097 311 177 282 082	66 % 3 % 7 % 24 %	372 679 542 181 515 814 33 142 238 15 881 213	61 % 30 % 6 % 3 %
Ukupno	724 297 066	100 %	603 218 807	100 %
(Godišnje izvješće o ugovorima koje je sklopio Europski parlament, 2012. str. 6.)

105.  uzima u obzir sljedeći presjek sklopljenih ugovora 2012. i 2011. po vrsti postupka:

Vrsta postupka (između 15 000 EUR i 25 000 EUR)	2012
	Broj	Vrijednost (EUR)
Otvoren Ograničen Pregovarački Tržišno natjecanje Iznimke	0 0 94 - -	0 0 1 899 958 - -
Ukupno	94	1 899 958

Vrsta postupka (čija je vrijednost 25 000 EUR ili viša)	2012		2011
1.	Broj	Postotak	Broj	Postotak
Otvoren Ograničen Pregovarački Tržišno natjecanje Iznimke	93 4 133 - -	40 % 2 % 58 % - -	90 12 138 2 3	37 % 5 % 56 % 1 % 1 %
Ukupno	230	100 %	245	100 %

Vrsta postupka (čija je vrijednost 25 000 EUR ili viša)	2012		2011
1.	Vrijednost (EUR)	Postotak	Vrijednost (EUR)	Postotak
Otvoren Ograničen Pregovarački Tržišno natjecanje Iznimke	268 775 678 245 111 639 210 409 749 - -	37 % 34 % 29 % - -	436 253 061 126 420 563 31 283 089 4 668 600 4 593 494	72 % 21 % 5 % 1 % 1 %
Ukupno	724 297 066	100 %	603 218 807	100 %
(Godišnje izvješće o ugovorima koje je sklopio Europski parlament, 2012. str. 8.)

106.  primjećuje da su se ukupno 230 ugovora sklopila 2012., njih 97, čija je vrijednost 514 milijuna EUR, temeljilo se na ograničenom postupku i njih 133, čija je vrijednost 210 milijuna EUR, temeljilo se na pregovaračkom postupku; primjećuje da je znatno povećanje, u smislu vrijednosti, korištenja pregovaračkim postupcima u razdoblju 2011. ‒ 2012., povezano s tri postupka sklapanja ugovora u vezi s nekretninama sa zajedničkom vrijednosti u iznosu od 177,28 milijuna EUR čime se bitno povećao ukupan iznos;

107.  žali što zbog smanjenja administrativnog opterećenja za ugovore niske vrijednosti kojim se ciljalo na povećanje sudjelovanja malih i srednjih poduzetnika u podnošenju ponuda za te ugovore, uprava ne raspolaže brojem malih i srednjih poduzeća koji su dobili ugovore niske vrijednosti; stoga Glavno tajništvo nije u mogućnosti pokazati je li smanjenje administrativnog opterećenja zaista dovelo do povećanog sudjelovanja malih i srednjih poduzetnika te time ni učinkovitost poduzetih mjera; traži praćenje broja malih i srednjih poduzeća koji su dobili ugovore niske vrijednosti;

108.  mišljenja je da bi se i za ugovore čija je vrijednost ispod praga od 60 000 EUR trebala pružiti potpuna transparentnost po pitanju kriterija dodjele te bi se trebala osigurati provjera sukoba interesa;

Izvanredni pregovarački postupci

109.  ukazuje na to da je korištenje Parlamenta izvanrednim pregovaračkim postupcima palo 2012. kad je riječ o brojkama (s 59 postupaka 2011. na njih 43 u 2012.), smanjenje od 27 % za instituciju, a pet glavnih uprava nije se koristilo tom vrstom postupka 2012., dok je jedna glavna uprava sklopila isti broj ugovora 2012. kao i 2011., a dvije su sklopile više; ističe, nadalje, da od 2012. dužnosnik za ovjeravanje mora, u prilogu godišnjem izvješću o aktivnostima, sustavno navoditi razloge korištenja izvanrednim pregovaračkim postupkom;

Klubovi zastupnika (proračunska stavka 400)

110.  mišljenja je da su klubovi zastupnika ključni akteri za Parlamenta i Uniju u cijelosti s obzirom na to da njihova transnacionalna narav predstavlja jedinstven model u svijetu, a njihova je uloga ključna kako bi se osigurala snažna demokratska odgovornost svih institucija Unije;

111.  primjećuje da su 2012. odobrena sredstva unesena u proračunsku stavku 400 korištena kako slijedi:

Skupina	2012						2011
	Godišnja odobrena sredstva		Vlastita sredstva i prenesena odobrena sredstva	Rashodi	Stopa korištenja godišnjim odobrenim sredstvima	Iznos prenesen u iduće razdoblje	Godišnja odobrena sredstva	Vlastita sredstva i prenesena odobrena sredstva	Rashodi	Stopa korištenja godišnjim odobrenim sredstvima	Iznos prenesen u iduće razdoblje (2001)
EPP	21 128		2 024	18 974	89,81 %	4 178	20 336	1 918	20 442	100,42 %	1 832
S&D	14 908		6 313	14 520	97,40 %	6 702	14 302	5 499	13 696	95,76 %	6 105
ALDE	6 673		2 281	6 855	102,72 %	2 100	6 477	2 416	6 676	103,07 %	2 217
Verts/ALE	4 319		1 460	4 002	92,65 %	1 778	4 025	1 242	3 820	94,91 %	1 447
GUE/NGL	2 563		1 094	2 602	101,52 %	1 055	2 535	1 088	2 553	100,71 %	1 070
ECR	3 765		1 219	3 407	90,51 %	1 577	3 831	720	3 375	88,09 %	1 176
EFD	2 538		881	2 494	98,29 %	925	2 088	835	2 046	98,03 %	876
Nezavisni zastupnici	1 362		413	963	70,73 %	367	1 270	409	924	72,72 %	413
Ukupno	57 255		15 687	53 817	94,00 %	18 680	54 866	14 126	53 514	97,53 %	15 137
*          svi su iznosi izraženi u tisućama EUR

Europske političke stranke i europske političke zaklade

112.  primjećuje da su 2012. odobrena sredstva knjižena u proračunsku stavku 400 korištena kako sljedi[26]:

Stranka	Pokrata	Vlastita sredstva*	Bespovratna sredstva EP-a	Ukupni prihodi	Bespovratna sredstva EP-a izražena kao postotak prihvatljivih rashoda (do 85 %)	Višak prihoda (prijenos u pričuve) ili gubitak
Europska pučka stranka	EPP	1 471	6 483	8 863	85 %	242
Stranka europskih socijalista	PES	977	4 323	5 514	85 %	91
Savez liberala i demokrata za Europu	ALDE	440	1 950	2 784	85 %	60
Europska stranka zelenih	EGP	397	1 333	1 908	84 %	127
Savez europskih konzervativaca i reformista	AECR	216	1 139	1 701	85 %	13
Stranka europske ljevice	EL	269	835	1 263	79 %	47
Europska demokratska stranka	EDP/PDE	79	363	630	84 %	0
Europski slobodni savez	EFA	91	382	530	85 %	23
EUDemokrati	EUD	29	195	271	85 %	-6
Europski kršćanski politički pokret	ECPM	44	242	285	85 %	0,6
Europski savez za slobodu	EAF	65	357	428	85 %	2
Savez europskih nacionalnih pokreta	AEMN	44	186	333	85 %	-2
Pokret za Europu sloboda i demokracije	MELD	81	458	702	85 %	0
Ukupno		4 203	18 247	25 214	84 %	598
(*) svi su iznosi izraženi u tisućama EUR

113.  primjećuje da su 2012. odobrena sredstva unesena u proračunsku stavku 400 korištena kako slijedi[27]:

Zaklada	Pokrata	Povezana sa strankom	Vlastita sredstva*	Bespovratna sredstva EP-a	Ukupni prihodi	Bespovratna sredstva EP-a izražena kao postotak prihvatljivih rashoda (do 85 %)
Centar za europske studije	CES	EPP	786	3 719	4 505	83 %
Zaklada za europske napredne studije	FEPS	PES	517	2 795	3 312	85 %
Europski liberalni forum	ELF	ALDE	183	996	1 179	85 %
Zelena europska zaklada	GEF	EGP	156	865	1 020	85 %
Izmijenimo Europu	TE	EL	120	550	671	83 %
Institut europskih demokrata	IED	PDE	48	238	286	85 %
Organizacija za europsku međudržavnu suradnju	OEIC	EUD	20	132	152	85 %
Centar Maurits Coppieters	CMC	EFA	36	200	235	85 %
Novi smjer	ND	AECR	141	679	820	85 %
Europski kršćanski politički pokret	ECPF	ECPM	30	167	197	82 %
Europski zaklada za slobodu	EFF	EAF	44	234	279	84 %
Zaklada za Europu sloboda i demokracije	FELD	MELD	56	194	250	78 %
Ukupno			2 136	10 768	12 905	84 %
(*) svi su iznosi izraženi u tisućama EUR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	18.3.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	17 2 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Marta Andreasen, Jean-Pierre Audy, Inés Ayala Sender, Zuzana Brzobohatá, Tamás Deutsch, Martin Ehrenhauser, Jens Geier, Gerben-Jan Gerbrandy, Ingeborg Gräßle, Cătălin Sorin Ivan, Rina Ronja Kari, Monica Luisa Macovei, Jan Mulder, Eva Ortiz Vilella, Monika Panayotova, Crescenzio Rivellini, Bogusław Sonik, Bart Staes, Georgios Stavrakakis, Michael Theurer, Derek Vaughan
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Amelia Andersdotter, Philip Bradbourn, Esther de Lange, Vojtěch Mynář, Jan Olbrycht, Markus Pieper

• [1]  SL L 56, 29.2.2012.
• [2]  SL C 334, 15.11.2013., str. 1.
• [3]  SL C 118, 29.6.2013., str. 1.
• [4]  SL C 331, 14.11.2013., str. 1.
• [5]  SL C 334, 15.11.2013,, str. 122.
• [6]  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
• [7]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
• [8]     PE 349.540/Bur/ann/def.
• [9]       SL C 199 E, 7.7.2012, str. 90.
• [10]    SL C 296 E, 2.10.2012., str. 226.
• [11]    SL L 56, 29.2.2012.
• [12]    SL C 334, 15.11.2013., str. 1.
• [13]    SL C 118, 29.6.2013., str. 1.
• [14]    SL C 331, 14.11.2013., str. 1.
• [15]    SL C 334, 15.11.2013,, str. 122.
• [16]    SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
• [17]    SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
• [18]    PE 349.540/Bur/ann/def.
• [19]     SL C 199 E, 7.7.2012., str. 90.
• [20]     SL C 296 E, 2.10.2012., str. 226.
• [21]  Telefonska veza putem internetskog protokola.
• [22]     'Tri mjesta rada Europskog parlamenta – financijski, ekološki i regionalni učinci geografske raspršenosti' bilješka glavnog tajnika Europskog parlamenta od 30. kolovoza 2013.
• [23]     Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0498.
• [24]     Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (SL L 309, 25.11.2005., str. 15).
• [25]  Dobrovoljni mirovinskih fond utemeljen je kao neprofitna udruga u skladu s luksemburškim zakonom od 14. srpnja 1993.
• [26]     Izvor: PV BUR. 9.9.2013. (PE 512.496/BUR) točka 14. i PV BUR. 7.10.2013. (PE 516.110/BUR) točka 12.
• [27]     Izvor: PV BUR. 9.9.2013. (PE 512.496/BUR) točka 14., SG bilješka Predsjedništvu: D(2013)33164