Postupak : 2013/2182(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A7-0249/2014

Podneseni tekstovi :

A7-0249/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 15/04/2014 - 17.17
CRE 15/04/2014 - 17.17
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P7_TA(2014)0395

IZVJEŠĆE     
PDF 179kWORD 120k
25.3.2014
PE 524.493v02-00 A7-0249/2014

o novim tehnologijama i otvorenim obrazovnim resursima

(2013/2182(INI))

Odbor za kulturu i obrazovanje

Izvjestitelj: Cătălin Sorin Ivan

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o novim tehnologijama i otvorenim obrazovnim resursima

(2013/2182(INI))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

   uzimajući u obzir članak 14. Povelje o temeljnim pravima Europske unije;

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 25. rujna 2013. naslovljenu „Otvaranje obrazovanja inovativnom podučavanju i učenju s pomoću novih tehnologija i otvorenih obrazovnih resursa” (COM(2013)0654) i popratni radni dokument službi Komisije o analizi i utvrđivanju inovativnog podučavanja i učenja za sve pomoću novih tehnologija i otvorenih obrazovnih resursa u Europi (SWD (2013)0341),

–   uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. srpnja 2013. naslovljenu „Europsko visoko obrazovanje u svijetu” (COM(2013)0499),

–   uzimajući u obzir Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca o uspostavi programa „Erasmus+: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport” te stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ(1),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 24. veljače 2014. o učinkovitom i inovativnom obrazovanju i osposobljavanju s ciljem ulaganja u vještine – podrška europskom semestru za 2014.(2)

–   uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja(3),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 14. veljače 2011. o ulozi obrazovanja i osposobljavanja u provedbi strategije Europa 2020.(4),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. svibnja 2010. o društvenoj dimenziji obrazovanja i osposobljavanja(5),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. svibnja 2010. o internacionalizaciji visokog obrazovanja(6),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2013. o ponovnom promišljanju obrazovanja(7),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o digitalnom programu za rast, mobilnost i zapošljavanje: vrijeme je za prelazak u višu brzinu(8),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2012. o obrazovanju, osposobljavanju i o strategiji Europa 2020.(9),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. travnja 2012. o modernizaciji europskoga sustava visokog obrazovanja(10),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2011. o programu za nove vještine i nova radna mjesta(11),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o inicijativi Mladi u pokretu – okvir za poboljšanje europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja(12),

–   uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 26. veljače 2014.(13),

–   uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 31. siječnja 2014.(14),

–   uzimajući u obzir članak 48. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A7-0249/2014),

A. budući da sustavi obrazovanja i osposobljavanja trebaju biti usmjereni na postizanje jednakih mogućnosti u učenju i na ispunjavanje sve veće potrebe za neprestanim osuvremenjivanjem znanja i vještina te na sve veće međunarodnog tržišta rada, imajući u cilju veću učinkovitost i jednakost;

B.  budući da je cilj strategije Europa 2020. poticanje inovacija, stvaranje novih prilika za rad, poboljšanje socijalne kohezije i postavljanje čvrstih temelja za održiv i uključiv rast na području EU-a pomoću visokokvalificirane radne snage koja ima pravo na jednak pristup obrazovanju;

C. budući da se visoka razina nezaposlenosti, posebno među mladima, uključujući one sa sveučilišnom diplomom, podudara sa znatnim brojem slobodnih radnih mjesta u Europi koja se ne mogu popuniti, što upućuje na znatno pomanjkanje vještina za čije bi uklanjanje, među ostalim, bili najpogodniji modeli dvojnog sustava strukovnog osposobljavanja; budući da 2012. 15,8 % mladih ljudi u EU-u nije bilo u radnom odnosu, obrazovnom sustavu niti na stručnom usavršavanju (NEET) te su zbog toga u opasnosti da budu isključeni iz tržišta rada zbog sve veće neusklađenosti vještina;

D. budući da se očekuje da će se do 2020. za 90 % radnih mjesta zahtijevati digitalne vještine i budući da će do 2015. postojati gotovo 900 000 nepopunjenih radnih mjesta povezanih sa strukom informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) na području EU-a;

E.  budući da se očekuje da će se broj diplomanata na sveučilištima učetverostručiti do 2030. godine;

F.  budući da 18-28 % učenika na području EU-a ima vrlo malo mogućnosti za pristup internetu i njegovu uporabu u školi ili od kuće; budući da se samo 30 % učenika na području EU-a može smatrati digitalno kompetentnima; budući da samo 20 % učenika u EU-u podučavaju nastavnici koji podupiru digitalni način podučavanja i upoznati su s njim; budući da 70 % nastavnika u EU-u smatra da nisu dovoljno upoznati s digitalnim načinom podučavanja te bi željeli nastaviti razvijati svoje vještine IKT-a; budući da 40 % Europljana u dobi između 16 –74 godine posjeduje niske ili nikakve vještine IKT-a;

G. budući da otvoreni obrazovni resursi mogu imati ključnu ulogu u olakšavanju cjeloživotnog učenja za sve učenike i u poboljšanju kvalitete sadržaja i širenju pružatelja formalnih i neformalnih obrazovnih usluga te da stoga istodobno digitalno manjkav obrazovni sustav može kočiti razvoj znanja i vještina učenika;

H. budući da EU još nije potpuno procijenio potencijal koji nude informacijske i komunikacijske tehnologije u smislu kulturnog i obrazovnog bogatstva i raznolikosti, pristupa informacijama i razmjena dobrih praksi;

I.   budući da modernizacija obrazovnih sustava u Europi zahtijeva ulaganja u obrazovne strukture visoko opremljene informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;

J.   budući da je stoga ključno da širokopojasni internet postane šire zastupljen uključujući i ruralna, planinska i udaljena područja država članica;

K. budući da bi u školama trebalo djecu i mlade podučavati praktičnom korištenju, ali i kritičkom sagledavanju digitalnih tehnologija i interneta;

Mogućnosti i izazovi

1.  pozdravlja Komunikaciju Komisije kojom se utvrđuje program Unije na području otvorenih obrazovnih resursa, u čijem se središtu nalazi potencijal tih resursa za omogućivanje lakšeg pristupa obrazovanju i jednakog sudjelovanja u obrazovanju te za njihovu daljnju diversifikaciju, te priznaje važnost otvorenih obrazovnih resursa u sve više digitalnom društvu; smatra da pojava europskog okvira za razvoj otvorenih obrazovnih resursa može omogućiti poboljšanje obrazovnih sustava država članica;

2.  primjećuje da bi radi ostvarivanja koristi od otvorenih obrazovnih resursa trebalo poduprijeti djelovanje koje vodi prema univerzalnom digitalnom obrazovanju, usmjerenu na dobre prakse i njihovo promicanje u raznim okruženjima;

3.  naglašava da otvoreni obrazovni resursi stvaraju mogućnosti učenja i podučavanja na inovativan način i za pojedince, poput nastavnika, studenata i učenika svih dobi, i za obrazovne ustanove i ustanove za osposobljavanje; poziva obrazovne ustanove da dalje procijene moguću korist otvorenih obrazovnih resursa u obrazovnom sustavu i u smislu mogućnosti stvaranja organizacijskog okruženja u kojem su takve organizacije dobrodošle, pounutrene, primijenjene te ih se promiče; poziva zato države članice i regije, u okviru strategija pametne specijalizacije, da uspostave centre izvrsnosti za inovacije i pokretanje poslovanja iskorištavajući u cijelosti potencijal informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

4.  žali zbog nerazlikovanja u Komunikaciji Komisije između obrazovnih razina s obzirom na uvođenje novih tehnologija i digitalnih sadržaja u svrhe učenja i podučavanja; ističe da učenici stječu različite vještine i kompetencije ovisno o njihovoj dobi te da nastavni planovi i metode učenja stoga variraju prema obrazovnoj razini;

5.  primjećuje da osiguranje kvalitete ima ključnu ulogu u povećanju pouzdanosti otvorenih obrazovnih resursa i njihove uporabe; potiče istraživanje i širenje dobrih praksi radi učinkovitije uporabe otvorenih obrazovnih resursa, ulažući posebno u područje metodološkog eksperimentiranja, meta-vještina (refleksivne, proaktivne vještine i vještine kritičkog razmišljanja) te vještina komuniciranja; ističe da istraživanje također treba poticati u smislu metoda procjene stečenih vještina na tim tečajevima, što se ne može ograničiti na stručnu procjenu ili automatizirane sustave kako je uobičajeno u zajednicama u praksi;

6.  potvrđuje činjenicu da se otvoreni obrazovni resursi većinom proizvode na ograničenom broju jezika, a stvaraju ih najvećim dijelom, iako ne isključivo, visoka učilišta (posebno u slučaju Masovnih otvorenih internetskih tečajeva (MOOC)); potiče institucije za obrazovanje i osposobljavanje na svim razinama diljem država članica, kao i druge relevantne dionike, na stvaranje otvorenih obrazovnih resursa na vlastitim jezicima kako bi se iskoristio cjelokupni potencijal digitalne tehnologije i višejezičnosti; podsjeća da dostupnost, pristupačnost i inovativnost materijala ima ključnu ulogu u uporabi materijala za e-učenje u obrazovanju;

7.  ističe da se IKT i otvoreni obrazovni resursi zasad većinom upotrebljavaju u visokoškolskom obrazovanju; potiče, po potrebi, njihovu uporabu u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju te u stručnom usavršavanju i drugim neformalnim okruženjima za učenje u kojima učenje usredotočeno na učenika uz korištenje IKT-a ima veliki potencijal;

8.  primjećuje da je točna kontekstualizacija ključan faktor za učinkovito djelovanje obrazovnih softvera; ističe da ovaj postupak mora biti prikladno uključen u postupke podučavanja i učenja te se njime moraju uzeti u obzir pedagoški ciljevi i ciljevi nastavnog plana, alati te pojedinačni putovi učenja;

9.  naglašava potrebu za olakšanim priznavanjem znanja i vještina stečenih pomoću otvorenih obrazovnih resursa kroz nastavak dijaloga s dionicima i poziva države članice na uključivanje prikladnih mjera u sklopu svojih nacionalnih okvira kvalifikacija za vrednovanje takvog načina učenja;

10. naglašava da je potrebno pojednostavniti priznavanje kvalifikacija stečenih u inozemstvu kako bi se smanjenjem birokratskog tereta potaknula i olakšala uporaba otvorenih obrazovnih resursa i Masovnih otvorenih internetskih tečajeva;

11. ističe činjenicu da je dostupnost besplatnih visokokvalitetnih i prikladnih nastavnih materijala na internetu te mogućnost pristupa tim materijalima ključna;

12. ističe potrebu usklađivanja postojećih ograničenja i iznimaka u vezi s autorskim pravima u svrhu ilustriranja za nekomercijalno podučavanje kako bi se omogućilo korištenje otvorenih obrazovnih resursa i prekogranično učenje na daljinu te omogućilo europskim platformama natjecanje na globalnoj razini stvaranjem ekonomija razmjera;

13. potiče Komisiju da uputi prijedlog revizije Direktive 2001/29/EZ s ciljem uspostave usklađenog i fleksibilnog sustava autorskih i srodnih prava u EU-u, koji je primjeren digitalnom dobu te se njime potvrđuje opća vrijednost pristupa obrazovanju;

14. potiče države članice na istraživanje predviđenog potencijala otvorenih obrazovnih resursa za smanjivanje javnih i privatnih troškova obrazovanja, osobito trošak obrazovnih materijala, ne zanemarivši pritom kvalitetu;

15. primjećuje važnost osiguravanja održivih modela za stvaranje otvorenih obrazovnih resursa i Masovnih otvorenih internetskih tečajeva; poziva Komisiju da podupre daljnje istraživanje njihova oblikovanja, uporabe i korištenja, u dijalogu s dionicima;

16. potvrđuje da se otvoreni obrazovni resursi trebaju usvojiti tako da potiču razvoj rješenja za učenje u 21. stoljeću te da stvore nove poslovne mogućnosti za male i srednje inovativne europske pružatelje usluga rješenja za učenje;

17. poziva države članice da pojačaju neformalno obrazovanje o sigurnosti na internetu te da u školama osiguraju pravila za sigurnost na internetu pružanjem odgovarajuće izobrazbe za nastavnike;

18. poziva države članice da u školama osiguraju koordinirano i napredno obrazovanje o sigurnosti na internetu; primjećuje da se na roditelje i pravne skrbnike treba gledati kao na partnere u osiguravanju sigurnosti na internetu te preporučuje da se razviju dodatne strategije koje će biti usmjerene na njih, čime će se ojačati uloga roditeljskog posredovanja; ističe činjenicu da ovi napori trebaju biti usmjereni jačanju samostalnosti mladih ljudi kako bi preuzeli odgovornost za svoje postupke na internetu te razvili e-vještine; ustraje u tome da se osigura zaštita fizičkog i psihičkog integriteta pojedinca te privatnost nastavnika te učenika i studenata koji se koriste otvorenim obrazovnim resursima;

19. poziva Komisiju da podupre razmjenu dobrih praksi između država članica u formalnom i neformalnom obrazovnom sektoru u odnosu na sigurnosti na internetu, stvaranje odgovarajućeg obrazovnog sadržaja i stvaranje javno-privatnih partnerstava s ciljem uključivanja mladih ljudi, njihovih roditelja i nastavnika te svih onih koji rade s mladima, uključujući nevladine organizacije uključene u mrežu Sigurniji internet;

Vještine nastavnika te učenika i studenata

20. primjećuje da nove tehnologije i otvoreni obrazovni sustavi omogućuju interaktivnije učenje te su korisni alati za stavljanje učenika u središte obrazovnog procesa;

21. ističe da nastavnici na svim razinama obrazovanja imaju ključnu ulogu u vezi s olakšanim pristupom nastavnim materijalima na internetu te njihovom uporabom među učenicima te u vezi s pomoći pri stjecanju digitalnih vještina;

22. naglašava nužnost što brže i bolje tehničke opremljenosti za sve učenike, kao i nužan pristup širokopojasnom internetu;

23. podsjeća na iznimnu važnost visokokvalitetnog osposobljavanja nastavnika i instruktora koje se mora nadopuniti obveznim stručnim usavršavanjem tijekom cijeloga radnog vijeka usmjerenim na inovativne metode podučavanja te podučavanje učenika o pristupima obrazovanju („učiti učenje”);

24. poziva države članice na pružanje potpore nastavnicima u njihovu stručnom razvoju omogućujući im pristup modernim nastavnim planovima i programima tijekom njihova početnog obrazovanja te omogućujući im osposobljavanje tijekom službe koje će im osigurati potrebne kompetencije za korištenje digitalno potpomognutim metodama podučavanja;

25. izričito naglašava dokazane prednosti europskih inozemnih iskustava za nastavnike i instruktore, npr. u okviru programa „Erasmus+”, te traži masovno proširenje tog i drugih sličnih programa;

26. ističe da su osnovna razina pismenosti i matematičke vještine, uz meta-vještine i komunikacijske vještine, kao i generičke vještine poput kritičkog razmišljanja te učenja kako treba učiti, preduvjet za uspješan razvoj digitalnih vještina i uporabu internetskih obrazovnih materijala, poput otvorenih obrazovnih resursa; u tom kontekstu, poziva Komisiju na nastavak procjenjivanja učinka digitalnih i/ili nastavnih materijala na internetu na uspjeh u učenju učenika prema njihovoj dobi i obrazovnoj razini;

27. prepoznaje važnost tradicionalnih načina podučavanja i učenja te poziva Komisiju da podupre daljnja istraživanja o tome mogu li i na koji način otvoreni obrazovni resursi i Masovni otvoreni internetski tečajevi poboljšati rezultate učenja pojedinaca kao dodatak tradicionalnim metodama podučavanja ili kao njihov sastavni dio;

28. podsjeća da inovativne metode podučavanja olakšane IKT-om i otvorenim obrazovnim resursima pridonose razvoju socijalnih i generičkih vještina poput kritičkog razmišljanja, donošenja odluka, vještina komunikacije i rješavanja problema, koji su ključni za zapošljavanje i ostvarenje tržišta rada;

29. ističe da cilj politika obrazovanja ponajprije treba biti pomoći učenicima da razviju ključne kognitivne i socijalne vještine; poziva Komisiju na nastavak procjenjivanja učinka uvođenja digitalnih uređaja i sadržaja na učenike u pedagoške svrhe, istodobno osiguravajući njihov fizički i psihološki integritet;

30. ističe da se otvoreni obrazovni resursi usmjereni na potrebe odraslih učenika trebaju razviti tako da osiguraju više mogućnosti cjeloživotnog učenja za niže kvalificirane europske građane, imajući na umu da mnogi učenici posjeduju niske vještine IKT-a;

31. naglašava činjenicu da su digitalne vještine i znanje ključni za građane u informacijskom društvu koje teži postati najdinamičnije svjetsko gospodarstvo temeljeno na znanju;

32. primjećuje da se digitalna pismenost otvaranjem novih kanala za komunikaciju i obrazovanje odražava pozitivno na jačanje socijalne kohezije, osobnog razvoja, međukulturnog dijaloga i aktivnog građanstva;

33. naglašava činjenicu da IKT i obrazovni materijal na internetu, uključujući otvorene obrazovne resurse mogu poduprijeti načine podučavanja i učenja stranih jezika na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja; ističe da je socijalna interakcija preduvjet za učenje stranog jezika;

34. potiče države članice da također poboljšaju i prodube digitalne vještine uključivanjem programiranja u svoje odgovarajuće nastavne planove kako bi se potaknula gospodarska konkurentnost te učenici opremili pravim vještinama za tržište rada budućnosti;

35. ponavlja da je neprestano osuvremenjivanje znanja i vještina ključno za uspješno uključivanje u tržište rada te primjećuje da otvoreni obrazovni resursi mogu pridonijeti olakšavanju cjeloživotnog učenja koje je nužno za održavanje konkurentnosti na tržištu rada; potiče rodno uravnoteženiju uporabu IKT-a s ciljem osiguravanja da žene koje su na određeno vrijeme izvan tržišta rada (primjerice zbog rodiljskog dopusta ili drugih obiteljskih obveza radi njegovanja) također mogu imati koristi od ove vrste osposobljavanja kako bi nadogradile svoje vještine i obrazovale se, poboljšavajući svoje buduće prilike za ponovno zapošljavanje na tržištu rada;

36. ističe da javne knjižnice i obrazovni centri mogu ponuditi besplatan pristup računalima i internetu te osposobljavanje na internetskim resursima;

Širenje dosega

37. ističe važnost omogućivanja pristupa obrazovanju i osposobljavanju te IT opremi svim učenicima i studentima, uključujući i osobe s invaliditetom, osobe iz ugroženih sredina, mlade koji se trenutno ne obrazuju, ne rade niti usavršavaju te osobe iz zemljopisno udaljenih regija, kao i bilo koga tko se želi usavršiti;

38. primjećuje, još jedanput, da nemaju svi građani jednak pristup informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u pogledu cijena i kvalitete usluge te da, općenito govoreći, gradske regije dobivaju bolju uslugu od ruralnih regija, stvarajući time digitalnu podjelu štetnu za jednake mogućnosti građana gdje god se nalazili na području Europske unije;

39. naglašava rastuću važnost obrazovanja odraslih, posebno u okviru stručnih kvalifikacija tijekom cijeloga radnog vijeka, te zahtijeva priznavanje, jačanje i poticanje svih organizacija za obrazovanje odraslih diljem Europe;

40. ponovno potvrđuje prednosti učenja za više generacija i upućuje na velike potencijale obrazovanja koji se nude kroz digitalno učenje i besplatne materijale za učenje i podučavanje, kao i u pogledu na sve širi pristup općem i strukovnom obrazovanju za sve dobne skupine;

41. potvrđuje da su nove tehnologije i otvoreni obrazovni resursi, posebno MOOC, omogućili pristup institucijama za obrazovanje i osposobljavanje tisućama učenika i studenata s područja Unije, uključujući i one u najudaljenijim regijama te diljem svijeta; prepoznaje da obrazovanje i znanje sada s lakoćom putuju preko granica, što povećava potencijal za međunarodnu suradnju i pomaže promicanju europskih obrazovnih institucija kao centara za inovacije i razvoj novih tehnologija;

42. primjećuje da je važno držati primjerenu ravnotežu između kvalitete i pristupačnosti obrazovanja; ističe činjenicu da se nove tehnologije mogu upotrijebiti kako bi se uvjerilo da pristupačnije obrazovanje ne znači smanjena kvaliteta obrazovanja;

43. primjećuje da se EU nalazi u opasnosti da počne zaostajati za drugim dijelovima svijeta, poput Sjedinjenih Američkih Država ili Azije, gdje su ulaganja u istraživanja i razvoj, nove tehnologije i otvorene obrazovne resurse iznimno visoka; ustraje na tome da Unija mora temeljiti svoju snagu na kulturnoj i lingvističkoj raznolikosti i prilagoditi ulaganja u materijale za e-učenje, uključujući otvorene obrazovne resurse, te u nove tehnologije za bolju potporu svojeg stanovništva;

44. podsjeća da nove tehnologije mogu pridonijeti konkurentnosti europskog obrazovanja na globalnoj sceni, ponuditi mogućnosti internacionalizacije europskoga visokog obrazovanja te time posljedično povećati privlačnost Europe kao obrazovnog odredišta;

45. naglašava da otvoreni obrazovni resursi mogu pridonijeti poboljšanju kvalitete obrazovanja u Europi; potiče u vezi s tim na suradnju s obrazovnim institucijama diljem svijeta, posebice u Sjedinjenim Državama;

46. ponavlja da uspješne strategije otvorenih obrazovnih resursa i Masovni otvoreni internetski tečajevi mogu poduprijeti strategije internacionalizacije poboljšanjem kvalitete i vidljivosti europskih (visoko)obrazovnih institucija te privlačenjem učenika i istraživača u sve većem globalnom natjecanju za talent;

47. poziva države članice da promiču suradnju i sinergiju na području cjeloživotnog učenja, a osobito na olakšavanje pristupa obrazovanju te na prilagodbu i modernizaciju nastavnih planova i programa obrazovnih institucija u skladu s mogućnostima i ponudama digitalnog učenja koje sve više napreduju te pomoću besplatnih materijala za učenje i podučavanje („Open Educational Resources”) kako bi se mogle suočavati s novim izazovima suvremenog svijeta;

48. potiče čvršću suradnju među europskim institucijama za obrazovanje i osposobljavanje te s međunarodnim organizacijama i dionicima kako bi se omogućilo bolje razumijevanje novih metoda podučavanja i učenja te učinak IKT-a na obrazovanje; potiče razvoj zajedničkih platformi namijenjenih takvu načinu suradnje;

49. naglašava da uporaba novih tehnologija u obrazovanju treba biti dobro ciljana kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada i nadvladalo sadašnje pomanjkanje vještina; naglašava potrebu za poboljšanom komunikacijom i suradnjom između institucija za obrazovanje i osposobljavanje te poslovnog sektora;

50. primjećuje da nove tehnologije i e-učenje imaju dodanu vrijednost u pružanju iskustva međunarodnog učenja onima koji ne sudjeluju u shemama mobilnosti;

51. ističe da se na području Unije nedovoljno iskorištava potencijal digitalnih tehnologija u obrazovanju i osposobljavanju; strahuje da bi takva situacija mogla dovesti do daljnje rascjepkanosti pristupa podučavanju i učenju; poziva države članice da primijene načela jednakosti na nova tržišta budući da otvoreni obrazovni resursi trebaju ostati alat kojim se širi pristup obrazovanju, a ne postati samo ekonomski pokušaj;

52. naglašava da je digitalna tehnologija važan alat za učenje za građanstvo jer pojednostavljuje sudjelovanje mnogih građana koji žive u perifernim područjima, a posebno mladih, čime im se omogućuje da potpuno iskoriste slobodu izražavanja i komunikacije preko interneta;

Doprinos programa EU-a

53. pozdravlja pokretanje novog portala Open Education Europa na svim jezicima EU-a, koji pruža jedinstven pristup europskim otvorenim obrazovnim resursima te poziva na snažan razvoj i promicanje portala u državama članicama;

54. primjećuje da je prikladna digitalna infrastruktura temeljena na popularnim tehnologijama u širokoj uporabi preduvjet za dosezanje najvećeg mogućeg broja učenika i studenata s pristupom otvorenim obrazovnim resursima;

55. traži od Europske komisije da jedanput godišnje organizira europsku konferenciju za prostorno planiranje kako bi se osiguralo da su svim građanima, gdje god se nalazili na području EU-a, dostupne usluge informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

56. ističe da lokalne i regionalne vlasti moraju odigrati ključnu ulogu u razvoju infrastrukture, širenju i objavljivanju raznih mjera široj javnosti, uključujući ostale lokalne dionike, te širenju i provedbi odgovarajućih europskih inicijativa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

57. poziva države članice te lokalna i regionalna tijela da koriste raspoloživa financijska sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi smanjili digitalnu podjelu područja unapređenjem infrastruktura i mreža te poduprli osposobljavanje u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te njihovu ispravnom korištenju, uzimajući u obzir potrebe obrazovnih institucija, posebno u ruralnim i udaljenim regijama; primjećuje da pametna i sveobuhvatna uporaba financijskih sredstava EU-a zahtijeva sinergiju između različitih programa i alata. uključujući program Erasmus+, program Obzor 2020. te strukturne i investicijske fondove;

58. poziva Komisiju da potiče razmjenu dobrih praksi među državama članicama te među obrazovnim institucijama, pozivajući se na postojeće projekte i iskustva;

59. pozdravlja inicijativu Komisije da razvije pokazatelje kako bi pomno nadzirala uključivanje IKT-a u institucije za podučavanje i osposobljavanje te podupire provođenje kvantitativnih istraživanja diljem Unije;

60. poziva Komisiju da promiče i proširi mrežu i djelovanje Europske školske mreže;

61. cijeni to što će svi obrazovni materijali sastavljeni uz potporu programa Erasmus+ biti dostupni javnosti uz predočenje otvorenih licencija; potiče slične prakse u sklopu drugih programa Unije, uključujući široko uvođenje otvorenog pristupa u okviru programa Obzor 2020.;

62. ističe činjenicu da programi Erasmus+ i Obzor 2020. mogu igrati ključnu ulogu u stvaranju otvorenih obrazovnih resursa preko zajednica u praksi, poput zajednice nastavnika u školama koji se koriste platformom eTwinning; potiče proširenje uporabe tih platformi na područje drugih obrazovnih sektora;

°

°         °

63. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 50.

(2)

SL C 62, 4.3.2014., str. 4.

(3)

SL C 398, 22.12.2012., str. 1.

(4)

SL C 70, 4.3.2011., str. 1.

(5)

SL C 135, 26.5.2010., str. 2.

(6)

SL C 135, 26.5.2010., str. 12.

(7)

Usvojeni tekstovi, P7_TA (2013)0433.

(8)

Usvojeni tekstovi, P7_TA (2013)0377.

(9)

Usvojeni tekstovi, P7_TA (2012) 0323.

(10)

SL C 258 E, 7.9.2013., str. 55.

(11)

SL C 131 E, 8.5.2013., str. 87.

(12)

SL C 377 E, 7.12.2012., str. 77.

(13)

Još nije objavljeno u Službenom listu.

(14)

Još nije objavljeno u Službenom listu.


OBRAZLOŽENJE

Dana 25. rujna 2013. Komisija je predstavila komunikaciju naslovljenu „Otvaranje obrazovanja: inovativno podučavanje i učenje s pomoću novih tehnologija i otvorenih obrazovnih resursa”. Dokumentom se utvrđuju tri područja izazova:

o   (1) Inovacije u institucijama za obrazovanje i osposobljavanje;

o   (2) Uporaba otvorenih obrazovnih resursa (OER-a);

o   (3) Dostupnost infrastrukture i opreme informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT-a).

Prijedlozi Komisije državama članicama i institucijama za obrazovanje i osposobljavanje uključuju sljedeće:

o   (1) Davanje sve većeg priznanja vještinama usvojenima na internetu i potpore stjecanju digitalnih kompetencija nastavnika;

o   (2) Promicanje otvorenog pristupa obrazovnim materijalima koji se financiraju državnim sredstvima;

o   (3) Unapređenje širokopojasnog povezivanja i opreme IKT-a u učionicama.

Izvjestitelj smatra da, s obzirom na trenutačnu gospodarsku krizu te visoku stopu nezaposlenosti mladih, među sve važnijim izazovima s kojima se suočavaju države članice jest pružanje kvalitetnog obrazovanja mladim osobama.

Drugi je izazov neujednačena dostupnost digitalne infrastrukture na području EU-a. Izvjestitelj smatra da rješenje ovoga problema leži u uporabi programa EU-a te u suradnji među državama članicama i regijama.

Nadalje, izvjestitelj strahuje da bi Unija mogla dodatno zaostajati za SAD-om i Azijom kada je riječ o digitalnim kompetencijama radne snage. Europski sustavi obrazovanja i osposobljavanja i dalje su neuspješni u uključivanju IKT-a u svoje raširene prakse. Postoji iznimno velika razlika između svakodnevne uporabe digitalnih tehnologija te njihove uporabe u institucijama za obrazovanje i osposobljavanje. Treba poticati suradnju između europskih institucija za obrazovanje i osposobljavanje kako bi se omogućio razvoj OER-a.

Na području obrazovanja i osposobljavanja dolazi do iznimno velikih pomaka. Svjedočimo golemom porastu broja obrazovnih tečajeva i drugih resursa dostupnih na internetu, kako besplatnih u sklopu OER-a, tako i resursa koji se plaćaju: znanje je u sve većoj mjeri dostupno svima te vrlo često besplatno.

Nadalje, naši se životi u sve većoj mjeri digitaliziraju. To istodobno pruža nove mogućnosti i predstavlja izazov za obrazovni sektor: prednosti novih tehnologija moraju se iskoristiti a da se pritom ne zanemari vrijednost tradicionalnih metoda.

Iskorištavanjem sve većeg broja prednosti digitalnih tehnologija za institucije za obrazovanje i osposobljavanje te za nastavnike, učenike i studente stvaraju se prilike za učenje i podučavanje na inovativne načine. Obrazovne institucije imat će priliku izabrati pojedine resurse i prilagoditi ih svojim određenim potrebama te na taj način pridonijeti većoj raznolikosti okruženja za učenje. OER može pomoći u unapređenju zajedničkih pristupa i prilagođavanju procesa učenja osobnim potrebama.

Sa sve većim rastom digitalne generacije, današnji nastavnici moraju biti ispravno osposobljeni kako bi uključili IKT u svoje pedagoške prakse. Iz tog razloga izvjestitelj smatra da bi Europska Unija trebala poduprti obrazovanje i profesionalni razvoj nastavnika u pogledu IKT-a te promicati uporabu OER-a.

Mnoge institucije koriste se materijalima OER-a. Dok otvorene licencije omogućuju slobodnu razmjenu digitalnih obrazovnih resursa, postoje izazovi s kojima se još treba suočiti, poput onih povezanih s autorskima pravima na materijale namijenjene za podučavanje i učenje. Ta je pitanja potrebno pomno pratiti i analizirati.

Na području obrazovanja i osposobljavanja ključno je da se nastave unapređivati postojeće i promicati inovativne metode učenja i podučavanja. OER može snažno pridonijeti postizanju ciljeva strategije Europa 2020. te učiniti cjeloživotno učenje stvarnošću.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

18.3.2014

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zoltán Bagó, Piotr Borys, Silvia Costa, Santiago Fisas Ayxela, Lorenzo Fontana, Mary Honeyball, Cătălin Sorin Ivan, Petra Kammerevert, Morten Løkkegaard, Emma McClarkin, Emilio Menéndez del Valle, Marek Henryk Migalski, Doris Pack, Chrysoula Paliadeli, Monika Panayotova, Gianni Pittella, Marie-Thérèse Sanchez-Schmid, Hannu Takkula, László Tőkés, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Milan Zver

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Iosif Matula, Isabelle Thomas

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti