IZVJEŠĆE o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.

9.10.2014 - (12608/2014 – C8‑0144/2014 – 2014/2040(BUD))

1. dio: Prijedlog rezolucije
Odbor za proračune
Izvjestitelji:                    Eider Gardiazabal Rubial (dio III. – Komisija)
                                     Monika Hohlmeier (ostali dijelovi)

Amandmani

• 001-018 (PDF - 155 KB)
• 001-018 (DOC - 384 KB)
• 019-030 (PDF - 137 KB)
• 019-030 (DOC - 358 KB)
• 031-033 (PDF - 98 KB)
• 031-033 (DOC - 308 KB)
• 034-034 (PDF - 90 KB)
• 034-034 (DOC - 299 KB)
• 035-059 (PDF - 182 KB)
• 035-059 (DOC - 421 KB)
• 060-066 (PDF - 122 KB)
• 060-066 (DOC - 331 KB)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015. (12608/2014 – C8-0144/2014 – 2014/2040(BUD))

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–   uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2007/436/EZ, Euratom od 7. lipnja 2007. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica[1],

–   uzimajući u obzir Uredbu (EZ, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[2],

–   uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020.[3] (Uredba o VFO-u),

–   uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju[4] (MIS od 2. prosinca 2013.),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2014. o općim smjernicama za pripremu proračuna – dio III. – Komisija[5],

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2014. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2015.[6],

–   uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015. koji je Komisija usvojila 24. lipnja 2014. (COM(2014)0300),

–   uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015. koje je Vijeće usvojilo 2. rujna 2014. i proslijedilo Europskom parlamentu 12. rujna 2014. (12608/2014 – C8-0144/2014),

–   uzimajući u obzir pismo izmjene br. 1/2015 nacrta općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015. koje je predstavila Komisija 15. listopada 2014.,

–   uzimajući u obzir razmatranja Predsjedništva od 15. rujna 2014. i revidiranu napomenu glavnog tajnika od 17. rujna 2014. o čitanju svojeg nacrta proračuna za 2015. u Europskom parlamentu;

–   uzimajući u obzir svoju zakonodavnu Rezoluciju od 15. travnja 2014. o nacrtu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Protokola o Statutu Suda Europske unije povećanjem broja sudaca Općeg suda[7],

–   uzimajući u obzir sporazum o suradnji od 5. veljače 2014. između Europskog parlamenta, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija,

–   uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

–   uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0014/2014),

Dio III.

Opći pregled

1.  podsjeća da je u svojoj rezoluciji od 13. ožujka 2014. Parlament naglasio da je potrebno povećati strateška ulaganja s europskom dodanom vrijednošću radi povratka europskog gospodarstva na pravi put poticanjem konkurentnosti i zapošljavanja, posebno u području zapošljavanja mladih, istodobno jačajući gospodarsku i društvenu koheziju;

2.  naglašava da su se čelnici država i vlada još jednom složili u lipnju 2014. (ponovljeno na posebnom sastanku Europskog vijeća u kolovozu 2014.) oko potrebnih ulaganja i pripreme gospodarstava država članica za budućnost dodatnim dugoočekivanim ulaganjima u prometnu, energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu (uključujući dovršenje procesa stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta do 2015.) od važnosti za Uniju, ali i u područja energetske učinkovitosti, inovacija i istraživanja te vještina; ponavlja neupitnu ulogu proračuna Europske unije u ispunjavanju tih političkih ciljeva;

3.  podsjeća još jednom da se proračun Unije nikako ne smije doživljavati i ocjenjivati tek kao financijska stavka kojom se opterećuju nacionalni proračuni nego ga, naprotiv, valja smatrati prilikom za poticanje inicijativa i ulaganja koja su od važnosti i dodane vrijednosti za Uniju kao cjelinu te o većini kojih suodlučuju Parlament i Vijeće;

4.  ponavlja važnost sukladnosti proračuna Unije s državnim proračunima te njegovu ulogu u promicanju rasta i zapošljavanja te naglašava da ga zbog njegove prirode i ograničene veličine ne bi trebalo ograničiti i držati pod kontrolom proizvoljnim smanjenjima nego, naprotiv, valja ojačati ciljana područja;

5.  napominje da nacrt proračuna EU-a za 2015. koji je predložila Komisija iznosi, uključujući posebne instrumente, 145 599,3 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 142 137,3 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje; naglašava da ukupna razina dogovorenih odobrenih sredstava za plaćanje u nacrtu proračuna predstavlja skromni rast od 1,4 % u odnosu na proračun 2014. (uzimajući u obzir izmjenu proračuna br. 1 i nacrt izmjene proračuna br. 2-4/2014) te da je on još uvijek 2 milijarde EUR niži od izvršenog proračuna za 2013. godinu; napominje da je Komisija u svojem nacrtu proračuna predložila ostavljanje ukupne razlike od 1 478,9 milijuna EUR do gornje granice u okviru odobrenih sredstva za preuzimanje obveza;

6.  naglašava važnost decentraliziranih agencija koje su ključne za provedbu politika i programa EU-a; ističe da za njih valja predvidjeti dostatna financijska sredstva i broj zaposlenih kako bi mogle primjereno obavljati zadatke koje su im povjerile zakonodavne vlasti;

Stajalište Vijeća

7.  izražava žaljenje zbog činjenice da je Vijeće u svojem čitanju smanjilo odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 522 milijuna EUR i odobrena sredstva za plaćanje za 2,1 milijarde EUR te sada odobrena sredstva za preuzimanje obveza u proračunu Unije za 2015. iznose 145 077,4 milijuna EUR, a sredstva za plaćanje 139 996,9 milijuna EUR; ističe da bi smanjenje od 2,1 milijarde EUR u plaćanjima predstavljalo smanjenje od 0,18 % u odnosu na proračun za 2014. (uključujući izmjenu proračuna br. 1/2014 i nacrt izmjene proračuna br. 2-4/2014); posebno je zabrinut zbog oštrih rezova u odobrenim sredstvima za plaćanje namijenjenih fondovima za konkurentnost za rast i zapošljavanje u okviru naslova 1.a koji predstavljaju ozbiljno kršenje obveze koju je Vijeće preuzelo u cilju prevladavanja krize i jačanja gospodarskog rasta;

8.  ne slaže se s čitanjem Vijeća o proračunu za 2015. u kojemu se ne uzima u obzir višegodišnja narav politika Unije te kojim bi se, umjesto da se problem riješi, moglo pogoršati pomanjkanje plaćanja i uzrokovati daljnje usporavanje provedbe programa Unije;

9.  još jednom naglašava da se pristupom Vijeća u utvrđivanju razine plaćanja prema stopi inflacije ne uzima u obzir priroda i uloga višegodišnje naravi politika Unije čime se oduzima vrijednost VFO-u; napominje u tom pogledu da se rastućom razlikom između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje pogoršava problem zaostalih nepodmirenih obveza; ističe negativan učinak koji taj pristup ima na predodžbu Unije od strane njezinih građana; povrh svega, još jednom naglašava da bi Unija trebala povećati svoja ulaganja kako bi se prebrodila gospodarska kriza;

10. ne odobrava proizvoljne rezove koje Vijeće predlaže u administrativnim i potpornim linijama kojima se financira provođenje glavnih programa EU-a koji bi mogli naštetiti uspješnom početku novih programa s obzirom na to da nedostatak administrativnih kapaciteta podrazumijeva ozbiljan rizik od onemogućavanja provedbe politika Unije;

11. ozbiljno je zabrinut zbog dvostrukih standarda Vijeća u odnosu na proračun Unije te što, s jedne strane, poziva na povećanje sredstava Unije u područjima kojima se može ostvariti održivi rast, a s druge strane, predlaže znatne rezove u ključnim područjima poput inovacija, istraživanja, svemira, infrastrukture, malog i srednjeg poduzetništva i energije;

12. pozdravlja stajalište 13 država članica u kojemu izražavaju svoje uvjerenje da dogovorena razina odobrenih sredstava za plaćanje možda neće dostajati te da bi mogla izazvati snažan pritisak na pravovremeno ispunjenje pravnih obveza Unije i ispunjenje preuzetih obveza; podsjeća da prema članku 323. Ugovora „Europski parlament, Vijeće i Komisija osiguravaju da Unija na raspolaganju ima financijska sredstva koja joj omogućuju ispunjavanje njezinih pravnih obveza u odnosu na treće strane”;

13. smatra da Vijeće, s obzirom na to da godinu za godinom ne uspijeva skupiti kvalificiranu većinu u svojim redovima kako bi osiguralo razinu plaćanja kojima bi Unija mogla podmiriti neosporive potrebe u plaćanjima, snosi političku odgovornost za vrlo napetu situaciju u odobrenim sredstvima za plaćanje; osuđuje činjenicu da se time postupno izazvao strukturni deficit u proračunu Unije koji nije u skladu s odredbama Ugovora i kojim se ugrožava sposobnost Komisije da ispuni svoje pravne obveze;

14. istovremeno napominje da se aktualnim oblikom proračuna Unije, u kojemu su odobrena sredstva za plaćanje povezana s nacionalnim doprinosima, utječe na donošenje nepovoljnih odabira u državama članicama, poglavito u razdobljima kada je uravnoteženi nacionalni proračun od ključne važnosti; naglašava, međutim, da takva razina plaćanja izravno proizlazi iz odgovarajuće razine preuzetih obveza koje je Vijeće službeno usvojilo potrebnom kvalificiranom većinom u okviru godišnjih proračunskih postupaka;

15. izražava žaljenje zbog prirođenog sukoba između Vijeća, s jedne strane, i Parlamenta i Komisije, s druge strane; poziva na pronalaženje načina kojima bi se ta napetost preoblikovala u plodniju razmjenu mišljenja; nada se da će otvorenost prema novim stajalištima i prijedlozima naposljetku dovesti do strukturnih promjena kojima se promiče uravnoteženi dogovor o proračunu koji odražava ambicije i zabrinutosti Parlamenta i Vijeća;

Čitanje Parlamenta

16. naglašava da osim provedbe političkog dogovora koji je postignut u pregovorima oko višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. u vezi s pojačanim financiranjem na početku razdoblja konkretnih političkih ciljeva, Komisija nije predložila ulaganje dodatnih napora kako bi zadovoljila prioritete koje je naveo Parlament, ali i o kojima su se dogovorili čelnici država i vlada u Europskom vijeću; stoga odlučuje pojačati financijska sredstva za političke ciljeve i strateške prioritete Unije u brojnim područjima;

17. odlučuje usmjeriti povećanje sredstava prema programima koji su u središtu strategije Europa 2020. kojom se promiče rast, konkurentnost i zapošljavanje, kao što su Obzor 2020., COSME, Erasmus +, Digitalni program, Progress i Socijalna agenda (uključujući EURES i Instrument za mikrofinanciranje) s obzirom na to da su ti programi primjer doprinosa Unije inovativnom i uspješnom gospodarstvu diljem kontinenta; dodatno pojačava programe koji su ključni za izvršenje vanjskopolitičkih programa Unije, kao što su europska susjedska politika, razvojna i humanitarna pomoć; naglašava da je u cilju borbe protiv nejednakosti potrebno povećati financiranje programa i inicijativa kao što su Fond europske pomoći za najpotrebitije i Europa za građane te valja promicati rodnu jednakost;

18. stoga utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2015. na 146 348,9 milijuna EUR za odobrena sredstva za preuzimanje obveza te 146 416,5 milijuna EUR za odobrena sredstva za plaćanje;

Rješavanje opetovanih kriza u plaćanjima

19. podupire prijedlog Komisije da se u potpunosti iskoriste raspoloživa sredstva u okviru gornje granice za plaćanje za 2015. čime se ne ostavlja razlika do gornje granice za plaćanja za 2015. godinu; vraća u prijašnje stanje sve rezove Vijeća u plaćanjima na temelju trenutnih i očekivanih obrazaca provedbe;

20. naglašava, međutim, da čak ni potpuna uporaba gornje granice odobrenih sredstava za plaćanje za 2015. nije dovoljna da se na odgovarajući način riješe stalni problemi koji se događaju od proračuna Unije za 2010. godinu; posebno napominje velike zaostatke u plaćanjima iz prošlih godina, posebno za kohezijsku politiku u nezapamćenom iznosu od 23,4 milijardi EUR na kraju 2013. te strahuje da bi se slično stanje moglo ponoviti i na kraju 2014. godine; naglašava, stoga, da se opetovani problem pomanjkanja plaćanja mora učinkovito riješiti bez daljnje odgode; stoga, odlučuje, u iznosu od 4 milijarde EUR nadići prijedloge Komisije koji se odnose na plaćanja u brojnim proračunskim linijama u kojima je stanje u odobrenim sredstvima za plaćanje iznimno kritično, uključujući i glavne linije za zaključenje u razdoblju od 2007. do 2013. u okviru strukturnih fondova Unije i istraživačkih programa;

21. s time u skladu poziva Komisiju da bude pripravna predstaviti odgovarajuće prijedloge za mobilizaciju mehanizama fleksibilnosti koji su obuhvaćeni Uredbom o VFO-u; ponavlja da ne namjerava prihvatiti ograničena tumačenja odredaba o fleksibilnosti i posebnim instrumentima u okviru Uredbe o VFO-u i Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. koje je Parlament uspješno dogovorio u pregovorima;

22. ustraje na tome da se sva odobrena sredstva za plaćanje mobilizirana preko posebnih instrumenata moraju unijeti u proračun iznad gornjih granica za plaćanje predviđenih VFO-om;

23. podsjeća na izniman primjer dramatičnog pomanjkanja odobrenih sredstava za plaćanje za humanitarnu pomoć koji se zbio krajem 2013. i u prvoj četvrtini 2014. te koji se mogao riješiti samo zahvaljujući kratkoročnim i privremenim rješenjima u obliku preraspodjele sredstava u okviru usvojenog proračuna; iznimno je zabrinut da se takvo stanje može lako ponoviti u nekom drugom području politike kao što je istraživanje/razvoj i inovacija;

24. naglašava činjenicu da se radi jasnijeg utvrđivanja potreba za 2015. koje proizlaze iz prethodnih godina pregovori o dodatnim potrebama za plaćanja iz 2014. trebaju završiti prije mirenja o proračunu za 2015. godinu; ponavlja da se nacrti izmjene proračuna br. 2, 3 i 4/2014 trebaju razmatrati kao jedan paket te da Vijeće ne može očekivati da će ostvariti korist od neočekivanih prihoda koji su posljedica uključivanja u proračun viškova i novčanih kazni, a da ne ispuni dodatne potrebe za plaćanje koje su predstavljene u nacrtu izmjene proračuna br. 3/2014; podsjeća da nacrti izmjene proračuna br. 2, 3 i 4 bez dodatnih izmjena i zajedno gledani predstavljaju ukupni proračunski učinak od samo 106 milijuna EUR dodatnih doprinosa BND-a koje države članice moraju staviti na raspolaganje kako bi se osigurala dostatna količina dodijeljenih sredstava za plaćanje u 2014. za pokrivanje postojećih pravnih obveza Unije;

25. ističe da se razina odobrenih sredstava, posebno za plaćanje, koju je u čitanju izglasao Parlament temelji na pretpostavci da će svi nacrti izmjene proračuna za 2014. biti usvojeni u cijelosti;

26. naglašava da nova Komisija valja što prije započeti s postizbornom revizijom VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. kako je previđeno člankom 2. Uredbe o VFO-u kako bi se osigurala dostatna sredstava za investicijske planove na razini Unije (koje je Europsko vijeće napomenulo u lipnju 2014. i istaknulo kao jedan od političkih prioriteta novoizabranog predsjednika Junckera u njegovim političkim smjernicama[8]) za nastavak Inicijative za zapošljavanje mladih, posebno Europskog jamstva za mlade, počevši s proračunom za 2016. i riješio stalan problem u odobrenim sredstvima za plaćanje;

Naslov 1.a

27. primjećuje da je Vijeće izvršilo najveće rezove u naslovu 1.a u okviru odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (-323,5 milijuna EUR u usporedbi s nacrtom proračuna) i odobrenih sredstava za plaćanje (-1 335 milijuna EUR) unatoč činjenici da je Europsko vijeće u lipnju 2014. postavilo rast, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta na vrh ljestvice svojih političkih ciljeva; naglašava da su neki rezovi izravno u sukobu sa sporazumom o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2014. do 2020. s obzirom na to da se njima smanjuju sredstva za program Obzor 2020. (za 190 milijuna EUR u sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu na nacrt proračuna) koji je 2014. bio znatno pojačano financiran na početku razdoblja u iznosu od 200 milijuna EUR te program ITER (-11,2 milijuna EUR), koji bi se zapravo trebali pojačano financirati na početku proračunskog razdoblja u 2015. radi nadoknađivanja preraspodjele sredstava na kraju proračunskog razdoblja u 2014. godini;

28. vjeruje da je, imajući u vidu ovisnost o ruskoj energiji, ključno promicati obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost radi postizanja energetske sigurnosti, posebno u državama članicama koje najviše ovise o ruskom plinu; poziva na usklađivanje ciljeva potrošnje sredstava namijenjenih energiji u okviru Obzora 2020. s obvezama preuzetim tijekom zakonodavnog postupka;

29. suprotstavlja se rezovima koje Vijeće primjenjuje na Instrument za povezivanje Europe (smanjenje od 34,4 milijuna EUR) uz preraspodjelu sredstava za taj instrument na kraju razdoblja u 2015. koja je ranije unesena u nacrt proračuna na temelju sporazuma o VFO-u; zabrinut je zbog rizika koji predstavlja neučinkoviti početak ovog strateškog programa od ključne važnosti za buduća ulaganja u telekomunikacijsku, prometnu i energetsku infrastrukturu kojom se može još više poticati otvaranje radnih mjesta u Europi;

30. stoga odlučuje kao opće načelo zadržati nacrt proračuna za 2015. za sve rezove koje je izvršilo Vijeće u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i za plaćanje; nadalje, povećava sredstva odabranih linija koje se odnose na programe koji odražavaju prioritete Parlamenta u okviru naslova 1.a (Obzor 2020., COSME, Erasmus+, Digitalni program, Socijalna agenda) za ukupni iznos razlike do gornje granice (ukupna povećanja od otprilike 200 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna);

31. smatra da je potrebno nadmašiti nacrt proračuna i dodatno povećati sredstva u linijama za Instrument za povezivanje Europe — energetika za ukupni iznos od 34 milijuna EUR kako bi se djelomično ublažile posljedice preraspodjele sredstava na kraju proračunskog razdoblja za ovaj program drugu godinu uzastopno na temelju sporazuma o VFO-u; drži da je pojačanje ulaganja u digitalni program i širokopojasnu mrežu prioritet te stoga povećava sredstva za Instrument za povezivanje Europe — telekomunikacijske mreže za 12 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna;

32. smatra da je ključno kako bi gospodarstvo EU-a ostvarilo rast i izašlo iz krize povećati financijsku potporu malim i srednjim poduzećima čime se doprinosi borbi protiv nezaposlenosti; vjeruje da je uloga inovativnosti malih i srednjih poduzeća u konkurentnosti EU-a često istaknuta, ali i nedovoljno financijski podržana; odlučuje, stoga, povećati odobrena sredstava za preuzimanje obveza namijenjena malim i srednjim poduzećima i poduzetništvu u iznosu od 26,5 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna; traži od Komisije da zajamči istinski pristup odozdo prema gore u njegovoj primjeni; također poziva Komisiju da dodjeli dovoljna sredstva za provedbu aktivnosti predviđenih okvirom Zelenog akcijskog plana za mala i srednja poduzeća;

33. povećava iznad razina u nacrtu proračuna odobrena sredstva za preuzimanje obveza za tri nadzorne agencije (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) u ukupnom iznosu od 6,1 milijuna EUR;

34. zabrinut je zbog povećanog broja slučajeva s vidljivim učincima pomanjkanja plaćanja u okviru naslova 1.a, posebno onih u vezi s programom Obzor 2020. čije je predfinanciranje smanjeno, a znatan broj projekata blokiran te se ujedno nazire mogućnost prekida plaćanja u okviru programa Erasmus+; iznimno je zabrinut zbog brojnih programa u kojima su skoro upotrijebljena sva dostupna sredstva za 2014. mjesecima prije isteka roka za predaju računa;

35. pozdravlja ostvarenje prvih koraka prema reformi EFRAG-a, ali naglašava potrebu za potpunom provedbom Maystadtovih preporuka, uključujući i zahtjev za ograničenje rada na međunarodne standarde financijskog izvještavanja i postepeno napuštanje rada na malim i srednjim poduzećima i poreznim pitanjima;

36. naglašava ulogu inovativnosti malih i srednjih poduzeća u poticanju gospodarskog oporavka EU-a; očekuje da Komisija ispuni svoje pravne i proračunske obveze u odnosu na Instrument za mala i srednja poduzeća u Obzoru 2020. i poziva Vijeće da to omogući usvajanjem odgovarajućeg proračuna; traži od Komisije da od 2016. uspostavi posebnu proračunsku liniju za Instrument za mala i srednja poduzeća kako bi se omogućili jasniji proračunski nadzor i kontrola te zajamčio istinski pristup odozdo prema gore u njegovoj primjeni;

37. pozdravlja paket kružnoga gospodarstva koji je Komisija objavila 2. srpnja 2014.[9]; poziva na dodjelu odgovarajućih sredstava za provedbu aktivnosti koje paket uključuje;

Naslov 1.b

38. duboko je zabrinut da je Vijeće, iako održavajući razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz nacrta proračuna (49 227 milijuna EUR) smanjilo razinu odobrenih sredstava za plaćanje za 220 milijuna EUR te ona sada iznose 51 382 milijuna EUR;

39. naglašava da je najveći dio aktualnih nepodmirenih obveza u okviru naslova 1.b čime se sprječava povrat troškova za sredstva koja su države članice i regije korisnice već potrošile; ističe da ta praksa uzrokuje ozbiljne posljedice za države članice i regije koje je kriza najviše pogodila; žali što Vijeće naizgled u potpunosti zanemaruje taj problem; naglašava da je u razdoblju u kojemu se većina država članica suočava s poteškoćama u pronalasku izvora sredstva za projekte koji vode do otvaranja radnih mjesta, regionalna politika Unije ključan instrument u prevladavanju tih problema;

40. odlučuje zadržati nacrt proračuna u plaćanjima za proračunske linije namijenjene novim programima, u kojima je Vijeće provelo rezove, te premašiti nacrt proračuna u plaćanjima za brojne linije koje se posebno odnose na zaključenje programa VFO-a za razdoblje 2007. – 2013.;

41. odlučuje povećati sredstva u iznosu od 20,2 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna za Fond za europsku pomoć za najpotrebitije te pilot-projekte i pripremna djelovanja; namjerava izmijeniti prijedlog Komisije za mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti kako bi ga, nakon završetka pregovora s Vijećem, uskladio s financiranjem programa strukturnih fondova za Cipar u okviru naslova 1.b do ukupnog iznosa od 100 milijuna EUR;

42. čvrsto vjeruje da se sredstva Unije, a osobito ona u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih, ne bi trebala upotrebljavati za subvencioniranje nacionalnih pristupa, nego za pružanje dodatne potpore mladima na način kojim će se nadopuniti i poboljšati nacionalni programi;

43. poziva Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste sredstva koja su namijenjena pružanju potpore nezaposlenom mladom stanovništvu; podsjeća na politički dogovor koji je povezan s višegodišnjim financijskim okvirom 2014. ‒ 2020. o ranijem oslobađanju sredstava u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih, ali i odgovarajućih iznosa predviđenih u okviru Europskog socijalnog fonda, kako bi se tijekom prvih godina programskog razdoblja osigurala potrebna pomoć; pozdravlja činjenicu da Komisija i Vijeće poštuju taj dogovor u odnosu na predložene iznose; izražava zabrinutost oko sposobnosti iskorištavanja fondova nekih država članica u odnosu na Inicijativu za zapošljavanje mladih; podsjeća da u skladu s Uredbom o VFO-u razlike koje preostaju do gornjih granica višegodišnjeg financijskog okvira za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za razdoblje od 2014. do 2017. predstavljaju ukupne razlike VFO-a za obveze koje je potrebno staviti na raspolaganje iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u za razdoblje od 2016. do 2020. za ciljeve politika u vezi s rastom i zapošljavanjem, osobito zapošljavanjem mladih;

Naslov 2.

44. pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za novi program za okoliš i klimatsko djelovanje LIFE koje je predložila Komisija i očekuje da će se taj program u potpunosti uspostaviti tijekom 2015., uključujući i prvi niz financijskih instrumenata; izražava žaljenje, međutim, da su manji programi poput programa LIFE, ali i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u najvećoj mjeri žrtve rezova Vijeća u okviru ovog naslova, kako u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza tako i u odobrenim sredstvima za plaćanje, što utječe na ispunjenje njihovih dogovorenih ciljeva; također žali zbog neopravdanih rezova Vijeća u okviru programa dijeljenja voća u školama i programa mlijeka u školama; stoga zadržava nacrt proračuna na svim linijama koje je Vijeće umanjilo;

45. slaže se da je potrebna dodatna potpora kako bi se ublažio učinak ruske zabrane na uvoz određenih poljoprivrednih i ribarskih proizvoda Unije; pozdravlja hitne mjere potpore koje je poduzela Europska komisija kao prvi odgovor na krizu; povećava, stoga, sufinanciranje Unije u iznosu od 30 milijuna EUR za promicanje mjera u zajedničkoj poljoprivrednoj politici kako bi se pomoglo proizvođačima da pronađu alternativne trgovačke prilike, istodobno pružajući 5 milijuna EUR dodatne potpore ribarima preko Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo; također odlučuje povećati dostupan iznos za program dijeljenja voća u školama za 7 milijuna EUR i program mlijeka u školama za 4 milijuna EUR iznad iznosa navedenog u nacrtu proračuna Komisije;

46. napominje da, uzimajući u obzir sve izmjene u okviru ovog naslova, uključujući i 2,9 milijuna EUR za pilot-projekte te i pripremna djelovanja, naslov 2. ukupno iznosi 59,3 milijuna EUR, čime se ostavlja razlika do gornje granice u iznosu od 293,4 milijuna EUR;

Naslov 3.

47. naglašava da, iako se njime obuhvaća samo 1,5 % proračuna Unije, što ga čini najmanjim naslovom VFO-a po pitanju dodjele sredstava, u naslovu 3. sadržana su pitanja, između ostalog, politike azila i migracija te unutarnja sigurnost, koje su od ključne važnosti za europske građane, ali i nacionalne vlasti; stoga poziva Komisiju i Vijeće da i dalje povećavaju svoje financijske i političke napore u okviru tog naslova u predstojećim godinama;

48. žali što se nacrtom proračuna smanjuju odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 1,9 % s 2 171,998 milijuna EUR na 2 130,721 milijun EUR u odnosu na proračun 2014. čime se ostavlja okvirna razlika do gornje granice od 115 milijuna EUR; žali zbog činjenice da je Vijeće smanjilo odobrena sredstva za preuzimanje obveza za dodatnih 30,2 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna, a odobrena sredstva za plaćanje za dodatnih 28,5 milijuna EUR u usporedbi s nacrtom proračuna (što odgovara smanjenju od 1,42 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 1,51 % u odobrenim sredstvima za plaćanje); napominje stoga da je naslov 3. jedan od najpogođenijih rezovima Vijeća;

49. vjeruje da će dodatni rezovi koje je predložilo Vijeće ugroziti ispravnu provedbu programa i aktivnosti u okviru naslova 3.; ističe važnost održavanja razine sredstava iz nacrta proračuna na proračunskim linijama „Zaštita prava građana i osnaživanje građana” i „Promicanje nediskriminacije i ravnopravnosti” za provođenje Programa o pravima, ravnopravnosti i građanstvu za razdoblje 2014. ‒ 2020.; odlučuje se stoga na opći pristup zadržavanja nacrta proračuna na svim proračunskim linijama pod ovim naslovom; odlučuje, također, povećati razinu sredstava odabranih linija iznad razine u nacrtu proračuna, posebno za programe Kreativna Europa, Europa za građane i multimedijske aktivnosti, ali i za zajednički sustav azila (ukupno povećanje od 53,2 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u odnosu nacrt proračuna, uključujući agencije, pilot-projekte i pripremna djelovanja);

50. podsjeća na zajedničku izjavu triju institucija u kojoj je navedeno da će se u godišnje proračunske postupke na temelju VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. po potrebi uključiti rodna perspektiva; ističe da je, stoga, potrebno uložiti dodatne napore također i za ostvarivanje zajedničkog pristupa među trima institucijama kako bi se zajamčilo učinkovito uključivanje rodne perspektive u godišnje proračunske postupke; ponavlja svoj poziv da bi rodna analiza trebala biti sastavni dio proračunskih postupaka Unije te da bi je svi akteri u svim fazama postupka trebali aktivno uključiti u svoj rad kako bi se promicala predanost Unije rodnoj jednakosti;

51. podsjeća da je pravedna i transparentna raspodjela sredstava za različite ciljeve Fonda za azil, migracije i integraciju bila prioritet Parlamenta tijekom pregovora koji su prethodili uspostavi tog fonda; poziva Komisiju da u skladu s tim poveća broj proračunskih linija za Fond za azil, migracije i integraciju kako bi se poboljšalo razumijevanje i omogućila bolja transparentnost trošenja financijskih sredstava dodijeljenih za različite ciljeve tj. te proračunske linije;

52. slaže se da je potrebna dodatna potpora za inicijative europskih građana; odlučuje, stoga, uspostaviti novu liniju u okviru naslova 3.: „Provedba europskih građanskih inicijativa i drugih instrumenata participativne demokracije” te joj dodijeliti 1 milijun EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza;

53. naglašava potrebu i važnost trajnih procjena načina provedbe svih fondova i programa i korištenja njihovim sredstvima radi otkrivanja mogućih nedostataka u ranoj fazi, ali i učinkovitosti njihova djelovanja;

Naslov 4.

54. žali zbog rezova Vijeća u naslovu 4. (-0,83 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i -5,24 % u odobrenim sredstvima za plaćanje) što ovaj naslov čini najpogođenijim rezovima Vijeća u odobrenim sredstvima za plaćanje; ponavlja činjenicu da se naslovom 4. odražava djelovanje Unije u inozemstvu iako se njime obuhvaća manje od 6 % ukupnog proračuna Unije te stoga valja osigurati dostatna sredstva da Unija može izvršavati svoje zadaće globalnog aktera;

55. snažno osuđuje rezove Vijeća u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za humanitarnu pomoć čime se ne rješava problem prijenosa zaostalih neplaćenih računa od prethodnih godina te se ugrožava neometana provedba te politike, ali i životi korisnika humanitarne pomoći; naglašava da razina odobrenih sredstava za plaćanje za pričuvu za pomoć u nuždi mora odgovarati razini odobrenih sredstava za preuzimanje obveza te mora biti unesena u proračun iznad gornje granice za plaćanje predviđene VFO-om; ističe da bi razlika između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje u humanitarnoj pomoći trebala biti smanjena radi kratkih ciklusa potrošnje u tom području i prekidanja učestalih prijenosa zaostataka u nepodmirenim računima od proteklih godina; čvrsto odbacuje štetne učinke koje rezovi u plaćanjima, uključujući odgođena plaćanja i djelovanja koja su posljedica neodgovarajuće raspodjele proračuna, predstavljaju za humanitarnu pomoć te koji su posebno nepoželjni u vremenima kada je toliko ljudi suočeno s rastućom nestabilnošću u rubnim dijelovima; smatra da su ti događaji tužan, ali snažan poziv na realističniji način raspodjele proračuna;

56. podsjeća na međunarodnu obvezu EU-a i država članica da povećaju svoju potrošnju za službenu razvojnu pomoć na 0,7 % BND-a te da ostvare milenijske razvojne ciljeve do 2015. te stoga poziva na povećanje dodijeljenih sredstava za tematska područja koja su obuhvaćena Instrumentom za razvojnu suradnju u cilju ispunjenja obveza globalnog razvojnog okvira nakon 2015.;

57. ističe svoju potporu bliskoistočnom mirovnom procesu te je odlučan osigurati dostatna sredstva za financiranje Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku i palestinskih vlasti povećanjem razine odobrenih sredstva za preuzimanje obveza za 35,5 milijuna EUR u odnosu na nacrt proračuna; zaprepašten je činjenicom da je Vijeće još jednom smanjilo odobrena sredstva za plaćanje iz nacrta proračuna za Agenciju Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku i palestinske vlasti za 2,4 milijuna EUR bez jasnog obrazloženja te smatra da je ta linija i u nacrtu proračuna nedovoljno financirana;

58. ističe da je potrebno osigurati potporu za zemlje u istočnom i južnom susjedstvu Unije koje su suočene s velikim izazovima u pogledu demokratske tranzicije i konsolidacije, gospodarskog i društvenog razvoja, imigracije i stabilnosti; ističe dodatne napore koji su potrebni da bi se odgovorilo na stanje u Ukrajini; stoga poziva na odobravanje dodatnih 203,3 milijuna EUR više nego u nacrtu proračuna Europskom instrumentu za susjedstvo kako bi se omogućilo da Unija ispuni svoju dužnost u svojem istočnom i južnom susjedstvu;

59. smatra da su rezovi Vijeća u prioritetnim linijama Parlamenta neprihvatljivi te predlaže zadržavanje nacrta proračuna na linijama koje je Vijeće smanjilo te da se čak povećaju iznosi odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iz nacrta proračuna u nekim strateški važnim linijama za vanjske odnose Unije u ukupnom iznosu od 400,55 milijuna EUR (humanitarna pomoć, Europski instrument za susjedstvo, Instrument za razvojnu suradnju, Instrument pretpristupne pomoći, Europski instrument za demokraciju i ljudska prava, Instrument za doprinos stabilnosti i miru te pilot-projekti i pripremna djelovanja); napominje da se tim povećanjima u potpunosti upotrebljava razlika do gornje granice u okviru naslova 4., ali i dodatnih 66 milijuna EUR koji proizlaze iz smanjenih odobrenih sredstava iz linija koje su prenesene u proračun ESVD-a;

60. smatra da je potrebno povećati odobrena sredstva za liniju koja se odnosi na tursku zajednicu na Cipru kako bi se zajamčio nastavak financijske pomoći Unije namijenjene djelovanju Odbora za nestale osobe na Cipru i Tehničkog odbora za kulturnu baštinu;

61. odobrava prijenos proračunskih linija za posebne predstavnike EU-a u proračun ESVD-a kako bi se poduprla njihova bolja integracija u ESVD-u, u skladu s prijedlogom Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije sadržanim u pregledu ESVD-a te u skladu s preporukama Parlamenta od 13. lipnja 2013. i tematskim izvješćem br. 11/2014 Europskog revizorskog suda; očekuje da će se prijenos završiti do 1. siječnja 2016. godine;

Naslov 5.

62. podsjeća da nacrt proračuna odražava posljednju reformu Pravilnika o osoblju, uključujući i promjene u izračunu plaća i usklađivanju mirovina te stalnom smanjenju broja zaposlenih;

63. napominje, međutim, sa žaljenjem, da je Vijeće uslijed povećanja standardnog paušalnog smanjenja smanjilo odobrena sredstva u naslovu 5. za 27,6 milijuna EUR, od čega 16,7 milijuna EUR proizlazi iz administrativnog proračuna Komisije za rashode povezane s dužnosnicima i privremenim osobljem;

64. smatra ovo povećanje standardnog paušalnog smanjenja (do 4,5 % za sjedište Komisije i 6 % za delegacije) arbitrarnim uzimajući u obzir da Komisija smanjuje ukupni broj zaposlenih treću uzastopnu godinu te da se njezina predviđanja slobodnih radnih mjesta trebaju smatrati pouzdanima i trebaju se temeljiti na stvarnim očekivanjima institucije;

65. također prima na znanje izjavu Vijeća priloženu njegovom stajalištu o „važnosti pozornog praćenja odobrenih sredstava za sve kategorije vanjskog osoblja, u kontekstu dodatnih kapaciteta stvorenih produljenjem radnog vremena” te predložene paralelne rezove u rashodima za potporu raznim područjima politike u iznosu od 20,8 milijuna EUR; smatra da su takvi rezovi, osim što predstavljaju prijetnju, također i neopravdani; podsjeća da su u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom od 2. prosinca 2013. ti pretpostavljeni dodatni kapaciteti već neutralizirani smanjenjem od 5 % broja zaposlenih tijekom pet godina; u tom pogledu napominje da Komisija prerevno ispunjava svoje obveze s obzirom na to da smanjuje broj zaposlenih u svim kategorijama, bilo da se financiraju iz naslova 5. ili drugih naslova;

66. stoga zadržava nacrt proračuna na svim linijama administrativnih rashoda i rashoda za potporu te na svim linijama za koje je Vijeće smanjilo sredstva u okviru naslova 5.;

67. odlučuje izdvojiti neka odobrena sredstva u pričuvu sve dok Komisija ne izmijeni pravila o skupinama stručnjaka i pobrine se za njihovu cjelovitu provedbu u svim glavnim upravama;

Agencije

68. u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; primjećuje da je Komisija već znatno smanjila početne zahtjeve većine agencija;

69. stoga smatra da bi dodatni rezovi koje predlaže Vijeće ugrozili propisno djelovanje agencija te bi im onemogućili da ispune svoje zadaće koje su im dodijelila zakonodavna tijela;

70. ne može, međutim, prihvatiti pristup Komisije prema broju zaposlenih, u skladu s kojim se planovi radnih mjesta agencija ne smanjuju samo za 1 % na temelju političkog sporazuma o VFO-u, koji se primjenjuje na sve institucije i tijela, nego se njima dodaje još 1 % „bazi za preraspodjelu djelatnikaˮ;

71. naglašava činjenicu da se dogovoreno smanjenje broja zaposlenih temelji na postojećem osoblju i zadaćama u funkciji na referentni datum 31. prosinca 2012. te da se bilo koje nove zadaće postojećih agencija i osnivanje novih agencija mora popratiti dodatnim sredstvima;

72. naglašava da se ciljano dogovoreno smanjenje od 5 % mora postići do kraja 2017. te da bi agencije trebale biti donekle fleksibilne u vezi s godinama tijekom kojih će točno provesti te rezove kako bi mogle imati korist od prirodnog protoka osoblja te kako bi minimizirale troškove sustava osiguranja nezaposlenih EU-a i druge troškove povezane s prijevremenim prekidom ugovora o zapošljavanju;

73. stoga izmjenjuje nekoliko planova radnih mjesta agencija kako bi se provelo dogovoreno smanjenje od 1 %, izmijenilo postupanje prema mjestima koja se financiraju iz naknada ili uskladio broj djelatnika s dodatnim zadaćama;

74. odlučuje povećati odobrena proračunska sredstva za 2015. za tri financijske nadzorne agencije; vjeruje da bi ta odobrena sredstva trebala odražavati potrebu za ispunjenjem traženih zadaća s obzirom na to da je doneseno ili se donosi više uredbi, odluka i direktiva u cilju prevladavanja tekuće financijske i gospodarske krize koja je snažno povezana sa stabilnošću financijskog sektora;

75. također odlučuje povećati odobrena sredstva za Europsku agenciju za pomorsku sigurnost i Agenciju za kontrolu ribarstva, ali i druge agencije u okviru naslova 3. zbog dodatnih zadataka koji su im povjereni (Frontex, Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama i Europski potporni ured za azil);

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

76. nakon pažljive analize podnesenih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u vezi s uspješnošću tekućih projekata i djelovanja te isključujući inicijative koje su već obuhvaćene postojećim pravnim osnovama, ali i uzimajući u obzir u potpunosti procjenu Komisije o provedivosti projekata, odlučuje usvojiti kompromisni paket koji se sastoji od ograničenog broja pilot-projekata i pripremnih djelovanja, također imajući u vidu ograničene raspoložive razlike do gornje granice;

Ostali dijelovi

77. podsjeća da su administrativni rashodi svih institucija, mirovine i europske škole, obuhvaćeni naslovom 5. VFO-a; primjećuje da su ukupni rashodi naslova u nacrtu proračuna za 2015. procijenjeni na 8 612,2  milijuna EUR (povećanje od 2,5 % u odnosu na proračun za 2014.) te razlika do gornje granice iznosi 463,8 milijuna EUR, dok su administrativni rashodi svih institucija u 2015. zajedno procijenjeni na 6 893,1 milijuna EUR (povećanje od +1,6 % u odnosu na proračun za 2014.) te razlika do gornje granice iznosi 457,9 milijuna EUR;

78. prima na znanje stajalište Vijeća o nacrtu proračuna u kojemu je bez uzimanja u obzir posebnosti institucija, razina administrativnih rashoda institucija za 2015. horizontalno smanjena na 6 865,6 milijuna EUR (tj. za 27,5 milijuna EUR ili za 0,4 %) čime se razlika do gornje granice umjetno povećala te sada iznosi 485,4 milijuna EUR;

79. iznenađen je što je i ove godine Vijeće predložilo linearne rezove administrativnih rashoda institucija; ponavlja da proračun svake institucije Unije, zbog specifičnih zadaća i stanja, valja razmatrati pojedinačno, a ne primjenjivati jedinstveno rješenje, te valja uzeti u obzir posebne stupnjeve razvoja, operativne zadaće, upravljačke ciljeve, kadrovske potrebe i politiku nekretnina svake institucije; snažno se protivi pristupu Vijeća kojim se horizontalno povećava stopa slobodnih radnih mjesta za 1 % čime se ujedno i umjetno povećava razlika; naglašava da bi, uslijed tog povećanja, uz ranije ukinuta radna mjesta zbog jednopostotnog smanjenja broja zaposlenih, određene institucije koje je već pogodilo spomenuto smanjenje broja zaposlenih bile primorane zaustaviti popunjavanje slobodnih radnih mjesta i time ugrozile svoje djelovanje;

80. primjećuje da nacrt proračuna uključuje usklađivanja od 0,8 % za plaće osoblja i mirovine za sve institucije i tijela za 2011. i 2012. te njihovo zamrzavanje za 2013. i 2014. godinu; pozdravlja činjenicu da je većina institucija u svojim procjenama već provela usklađivanja;

81. naglašava da bi tri institucije, Komisija, Vijeće i Parlament, trebale zbog uzajamnog poštovanja pristati na projekcije proračuna dviju grana proračunskog tijela bez dodatnih izmjena;

82. smatra da bi Parlament i Vijeće, iako podupiru sve moguće uštede i dobitke na učinkovitosti koje proizlaze iz stalnih procjena postojećih i novih zadaća, trebali postaviti dostatnu razinu odobrenih sredstava kako bi osigurali rad institucija, poštovanje za unutarnje i vanjske pravne obveze i pružanje visoko profesionalnih javnih usluga građanima Unije; podsjeća da su se nove zadaće koje proizlaze iz Ugovora iz Lisabona morale provesti bez dodatnih sredstava;

83. pohvaljuje sve ostale institucije za uštede i bolju učinkovitost koje su već uključile u svoje nacrte proračuna; naglašava da je ispravno, učinkovito i odgovorno korištenje sredstvima Unije jedno od ključnih načina za osnaživanje povjerenja građana Unije; pozdravlja napore koje su poduzele institucije u cilju daljnjeg promicanja transparentnosti, administrativne učinkovitosti, dobrog financijskog upravljanja i određivanja prioriteta; smatra da bi se zahtjevi za transparentnost trebali i dalje primjenjivati jednako u svim institucijama;

84. vraća razinu paušalnih smanjenja, kako su prvotno zatražili Sud Europske unije, Revizorski sud, Europski gospodarski i socijalni odbor i Europska služba za vanjsko djelovanje, a koje je Vijeće horizontalno izmijenilo i zadržava nacrt proračuna na odgovarajućim proračunskim linijama;

Dio I. – Europski parlament

85. podsjeća da je projekcija proračuna Parlamenta za godinu 2015. iznosila 1 794 929 112 EUR, što čini ukupnu stopu povećanja od 2,24 % u odnosu na proračun 2014.; naglašava, međutim, da je 0,67 % tog povećanja povezano s pravno obvezujućim izvanrednim naknadama za prijelazno razdoblje uslijed završetka mandata zastupnika, a 0,4 % povezano s dogovorom o usklađivanju plaća i mirovina za 2011. ‒ 2012.; ističe da se razina drugih rashoda stoga povećala za samo 1,18 % u odnosu na proračun za 2014.;

86. naglašava da Parlament i Vijeće radi ostvarivanja dugoročnih ušteda u proračunu Unije moraju uzeti u obzir izradu plana jedinstvenog sjedišta, kao što je Parlament naveo u nekoliko svojih prethodnih rezolucija;

87. pozdravlja revidirani prijedlog glavnog tajnika od 17. rujna 2014. u kojemu se iznosi namjera da se u proračun prenesu nedavno donesene odluke Predsjedništva i tehnička usklađenja; ističe da su te izmjene proračunski neutralne; odobrava to usklađivanje prema svojim projekcijama;

88. smanjuje broj radnih mjesta u okviru plana radnih mjesta Parlamenta radi njegovog usklađivanja sa smanjenjem broja zaposlenih koje je dogovoreno u okviru reforme Pravilnika o osoblju;

89. naglašava da aktivnosti klubova zastupnika nisu istovjetne s njihovim administrativnim poslovima; primjećuje da su klubovi zastupnika od 2012. zamrznuli svoja sredstva za osoblje i da su njihove potrebe tek djelomično ispunjene u proteklim proračunskim godinama; ustraje u tome da ukupna razina osoblja klubova zastupnika u 2015. i narednim godinama ne bi trebala biti niža od sadašnje razine; podsjeća da je Parlament takvu odluku donio već ranije u prethodnom zakonodavnom razdoblju[10];

90. primjećuje da se ciljani troškovi projekta KAD procjenjuju na 411,27 milijuna EUR u aktualnim cijenama (406,22 milijuna EUR u stalnim cijenama) te da financijske potrebe za projekt KAD za 2015. odgovaraju iznosu od 128,91 milijuna EUR (ili 29 % ukupnih troškova); naglašava da se preostale financijske potrebe za 2015., uključujući već dostupna proračunska sredstva koja nisu još iskorištena, procjenjuju na 84,8 milijuna EUR; smatra da se taj iznos može znatno smanjiti prijenosom sredstava na kraju 2014. te da bi se preostali dio trebao financirati korištenjem zajmovima; podsjeća da će, zbog izgradnje zgrade KAD, ukupna godišnja buduća plaćanja biti mnogo niža nego troškovi najamnine usporedive građevine;

91. odlučuje povećati odobrena sredstva za financiranje europskih političkih zaklada za 3 milijuna EUR kako bi se zajamčilo da političke zaklade mogu u potpunosti ispunjavati svoje aktivnosti u odnosu na cjelokupni raspon klubova zastupnika, ali da i pojačaju svoja istraživanja i aktivnosti zastupanja interesa kako bi prenijele i predočile nove ideje u svrhu unaprjeđivanja procesa europske integracije; naglašava da će to povećanje biti proračunski neutralno s obzirom na to da se radi o nadoknadi iz pričuve za nepredviđene izdatke; stoga utvrđuje da je ukupni iznos njegovog proračuna za 2015. 1 794 929 112 EUR; ističe da će to odgovarati povećanju od 0 % u odnosu na razinu iz njegovih projekcija koje su usvojene na plenarnoj sjednici od 17. travnja 2014. godine;

92. pozdravlja odluku zajedničke radne skupine kojom se zastupnicima preporučuje korištenje letovima ekonomske klase na kraćim putovanjima; traži od glavnog tajnika da predstavi procjenu rezultata te preporuke najkasnije do kraja 2015. godine;

93. pozdravlja odluku zajedničke radne skupine o procjeni mogućih ušteda u vezi s rashodima za vozila i vozače; očekuje da će se te uštede ostvariti u proračunima za iduće godine;

Dio IV. – Sud Europske unije

94. naglašava da je Komisija, unatoč nezabilježenom povećanju broja slučajeva, odlučila isključiti iz nacrta proračuna Suda Europske unije 12 novih mjesta kojima se željelo spriječiti zastoje i ograničiti što je više moguće rizik od nedonošenja presuda u razumnome vremenskome roku; naglašava da je time Komisija ugrozila produktivnost triju sudova imajući u vidu zabrinjavajuće stalno i dosad nezabilježeno povećanje novih predmeta čime je proračun doveden u pitanje;

95. odobrava stvaranje 12 novih mjesta, kako je to prvotno zatražio Sud; u skladu s time povećava sredstva na odgovarajućim proračunskim linijama te usklađuje plan radnih mjesta Suda Europske unije kako je utvrđen u njegovim proračunskim projekcijama;

96. prilagođava standardno paušalno smanjenje na početnu razinu od 3 % kako bi se osiguralo da se Sud Europske unije može na odgovarajući način boriti sa sve većim obimom posla te kako bi se omogućilo cjelovito ispunjenje njegovog plana radnih mjesta; naglašava da se smanjenje koje je predložilo Vijeće u potpunosti protivi popunjenosti radnih mjesta od 98 % (98 % je najveći mogući iznos uzmu li se u obzir nezaobilazni učinci protoka osoblja tijekom godine) sa stopom realizacije za plaće blizu 99 % za 2013. godinu;

97. naglašava da Opći sud, unatoč znatnim naporima, ne može više podnositi sve veći obim posla; naglašava da dosad zabilježeni podaci za 2014. u potpunosti potvrđuju taj opći trend rasta koji će se nastaviti s obzirom na, između ostalog, promjene koje su posljedica Ugovora iz Lisabona (kojim se od 1. prosinca 2014. proširuje nadležnost Suda na područje slobode, sigurnosti i pravde) i pristupanja Hrvatske;

98. naglašava da unatoč znatnim inicijativama koje su dosad poduzete u cilju povećanja produktivnosti, broj slučajeva u postupku nastavlja rasti (+25 % u 2013., +6 % do kraja lipnja 2014.), a rizik od tužbi zbog nedonošenja presuda u razumnom roku (posebno u predmetima podnesenima Općem sudu, gdje je trenutni obim posla skoro neizdrživ) sad se i ostvario te je u lipnju 2014. podnesena prva tužba na toj osnovi s mogućim ozbiljnim negativnim posljedicama za Uniju; ističe da zastoji u donošenju presuda u razumnom roku u Općem sudu, posebno onih koje se odnose na pravo tržišnog natjecanja, ozbiljno ugrožavaju funkcioniranje unutarnjeg tržišta te bi mogli postati ozbiljna prijetnja proračunu Unije;

99. podsjeća na načelni sporazum između Parlamenta i Vijeća prema kojemu se broj sudaca mora povećati; naglašava da je u trenutnim okolnostima nužno naći rješenje o imenovanju dodatnih sudaca za Sud što je prije moguće; izdvaja 2 milijuna EUR u pričuvu za imenovanje devet novih sudaca i poziva Sud da Vijeću i Parlamentu predstavi ažuriranu procjenu dodatnih financijskih potreba za nove suce i osoblje; očekuje da će se dogovor u Vijeću postići čim je prije moguće i da će se zakonodavni postupak okončati do 1. listopada 2015. godine; ustraje na činjenici da bi valjalo razumno procijeniti potrebu za dodatnim osobljem koje proizlazi iz imenovanja devet sudaca;

Dio V. – Revizorski sud

100.    prilagođava standardno paušalno smanjenje na početnu razinu od 2,1 % kako bi se Revizorskom sudu omogućilo da ispuni svoje potrebe u odnosu na plan radnih mjesta;

101.    zadržava sredstva iz nacrta proračuna na proračunskim linijama koje se odnose na primitke drugog osoblja kako bi se Revizorskom sudu omogućilo da ispuni pravne obveze prema svojem osoblju;

Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor i dio VII. – Odbor regija

Provedba sporazuma o suradnji između Europskog parlamenta, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija

102.    podsjeća da se u skladu sa sporazumom o suradnji od 5. veljače 2014. do 80 mjesta prenosi s dvaju Odbora na Parlament te da je dogovoreno povećanje odobrenih sredstava za brojnije političke aktivnosti Odbora i njihove dodatne potrebe za eksternalizacijom prevođenja;

103.    potvrđuje da se očekuje prijenos najmanje 60 mjesta Parlamentu i da će se taj prijenos provoditi u dvije faze, prva faza će započeti 1. listopada 2014., a druga faza tijekom 2015. godine; uključuje u proračun usklađivanja povezana s prijenosom 42 mjesta (30 mjesta Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i 12 Odbora regija) koja se odnose na provedbu prve faze, a u pričuvu izdvaja pola odobrenih sredstava za prijenos očekivanih dodatnih mjesta (najmanje 6 Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i najmanje 12 Odbora regija) koja će se osloboditi nakon što se donese konačna odluka o preostalim prijenosima; očekuje da će se konačni prijenos završiti do srpnja 2015. godine;

104.    pozdravlja stalnu suradnju između dvaju Odbora u administrativnim pitanjima i potiče ih da i dalje jačaju tu suradnju radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i ušteda; poziva Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija da istraže kako se njihove strukturne i organizacijske reforme mogu usklađeno nastaviti produbljivanjem njihove bilateralne suradnje;

Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor

105.    prilagođava standardno paušalno smanjenje na početnu razinu od 4,5 %, kako bi se Europskom gospodarskom i socijalnom odboru omogućilo da se suoči sa stalnim smanjenjem broja zaposlenih;

Dio VII. – Odbor regija

106.    naglašava da će povećane političke aktivnosti Odbora regija biti zabilježene u proračunu za 2015. s obzirom na to da novi šesti politički mandat Odbora regija započinje u veljači 2015., što je ujedno prva godina u kojoj je u proračunsku osnovicu uračunat pun utjecaj uvođenja petog kluba zastupnika u Odbor regija (ECR, klub Europskih konzervativaca i reformista);

107.    snažno se protivi rezovima Komisije u okviru rashoda koji su izravno povezani s političkim aktivnostima Odbora regija i popratnim rashodima ili s informacijskim i komunikacijskim aktivnostima; imajući u vidu početak novog mandata Odbora regija, povećava relevantne proračunske linije;

Dio VIII. – Europski ombudsman

108.    primjećuje da je Vijeće smanjilo nacrt proračuna za ombudsmana za 1,7 %; naglašava da će se tim smanjenjem nametnuti veliki teret na ionako ograničeni proračun ombudsmana te da će imati važan učinak na provedbu nove strategije ombudsmana i sposobnosti institucije da djelotvorno i učinkovito služi europskim građanima; zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za većinu proračunskih linija na kojima je Vijeće izvršilo rezove kako bi se omogućilo da ombudsman izvršava svoj mandat i ispunjava svoje obveze;

Dio IX. – Europski nadzornik za zaštitu podataka

109.    podsjeća da bez uzimanja u obzir neizbježnih pravnih obveza kao što su rashodi koji se odnose na kraj mandata članova službe Europskog nadzornika za zaštitu podataka ili usklađivanje plaća, glavno povećanje u odnosu na proračun za 2014. povezano je s osnivanjem radne skupine Europskog odbora za zaštitu podataka, ali i novim konkretnim aktivnostima koje su predviđene za razdoblje 2014. ‒ 2020.;

110.    zadržava nacrt proračuna na proračunskim linijama koje se odnose na nove mandate Europskog nadzornika za zaštitu podataka, osnivanje radne skupine Europskog odbora za zaštitu podataka te one kojima se omogućuje ispravan rad institucije, posebno u svjetlu nove strategije za razdoblje 2014. ‒ 2020.; naglašava da horizontalni rezovi u okviru rashoda mogu biti iznimno pogubni i kontraproduktivni, posebno za tako malu instituciju;

Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

111.    podsjeća Vijeće da su se države članice složile sa stvaranjem ESVD-a i da su mu stoga potrebna dostatna sredstva da izvršava svoje aktivnosti; poziva države članice da dodatno istraže sinergije između nacionalnih veleposlanstava i ESVD-a kao što su korištenje zajedničkom građevinskom infrastrukturom, sigurnost i suradnja u administrativnim pitanjima;

112.    usklađuje paušalno smanjenje na početnu razinu od 5,3 % za sjedište ESVD-a, 2,7 % za delegacije i 27 % za upućene nacionalne vojne stručnjake te usklađuje odobrena sredstva na razine predviđene nacrtom proračuna; naglašava da će se takvim rastom smanjenja dovesti do smanjenja broja zaposlenih koje će iznositi više od obaveznog reza od 1 % predviđenog planom radnih mjesta te da će se usporiti funkcioniranje i spriječiti napredak ESVD-a kao novog tijela sa sve više povjerenih zadaća;

113.    zadržava nacrt proračuna na svim proračunskim linijama za koje je Vijeće predložilo smanjenje, posebno na onima koje se odnose na sredstva namijenjena za sigurnost komunikacije ESVD-a kako bi se Visokoj predstavnici i njezinom osoblju na višim položajima omogućilo učinkovito sudjelovanje u iznimno osjetljivim pregovorima;

114.    apelira da se komunikacijski sustavi ESVD-a bolje zaštite protiv neovlaštenih upada te da su sustavi koji služe za komunikaciju između ESVD-a i država članica, s jedne strane, i sjedišta i delegacija, s druge strane, sigurniji i moderni;

115.    podupire prijedlog Visoke predstavnice da se u proračun ESVD-a uključe sredstva potrebna za otvaranje delegacije na području Zaljeva na kojemu je Unija podzastupljena[11]; stoga povećava sredstva na spomenutim proračunskim linijama na zahtjev ESVD-a prema njegovim procjenama;

116.    premješta sredstva za zajedničke administrativne troškove za osoblje Komisije u delegacijama iz dijela III., proračun Komisije, u dio X., proračun ESVD-a; naglašava da se time prijenosom sredstava ne utječe ni na proračun ni na odobrena sredstva za administrativne troškove Komisije, ali ni na radne uvjete osoblja Komisije u delegacijama te će se njime održavati pojednostavljenje upravljanja administrativnim rashodima delegacija EU-a u skladu sa zahtjevima ESVD-a i Vijeća, ali i u skladu sa zaključcima iznesenim u nedavno pripremljenom izvješću Revizorskog suda; ustraje u tome da se prijenos sredstava izvrši u dobroj suradnji između ESVD-a i Komisije; poziva Vijeće da poštuje proračunsku neutralnost tog dogovora;

o

o o

117.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

• [1]  SL L 163, 23.06.2007., str. 17.
• [2]  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
• [3]  SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
• [4]  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
• [5]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0247.
• [6]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0450.
• [7]  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0358.
• [8]  http://ec.europa.eu/about/juncker-commission/docs/pg_en.pdf
• [9]  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 2. srpnja 2014.: Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu (COM(2014)0398).
• [10]  Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2013. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014. (P7_TA(2013)0437).
• [11]  Rezolucija Europskog parlamenta od 3. travnja 2014. o strategiji EU-a prema Iranu, usvojeni tekstovi P7-TA(2014)0339.

PRILOG

ZAJEDNIČKA IZJAVA

Datumi za proračunski postupak i načini funkcioniranja Odbora za mirenje u 2014.

A.     U skladu s dijelom A. Priloga Međuinstitucionalnom sporazumu između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju, Europski parlament, Vijeće i Komisija dogovorili su sljedeće ključne datume za proračunski postupak za 2015.:

1.          trijalog će se sazvati 10. srpnja prije usvajanja stajališta Vijeća;

[Komisija će nastojati predstaviti izjavu o procjenama za 2015. početkom lipnja.]

2.          Vijeće će nastojati usvojiti svoje stajalište i poslati ga Europskom parlamentu do 36. tjedna (prvi tjedan u rujnu) kako bi se omogućio pravovremeni dogovor s Europskim parlamentom;

[Komisija će službeno usvojiti nacrt proračuna 24. lipnja, a nacrt proračuna za 2015. bit će dostupan na internetskim stranicama na svim službenim jezicima 25. lipnja.]

3.          Odbor za proračune Europskog parlamenta nastojat će glasovati o izmjenama stajališta Vijeća najkasnije do kraja 41. tjedna (sredina listopada);

[Sjednice Odbora BUDG predviđene su za 29.9. ‒ 1.10. i 6. ‒ 7.10.]

4.          trijalog će se sazvati 15. listopada prije čitanja Europskog parlamenta;

5.          na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u 43. tjednu glasovat će se o njegovom čitanju;

[Plenarna sjednica 20. ‒ 23. listopada]

6.          razdoblje mirenja počinje 28. listopada; u skladu s odredbama točke (c) članka 314. stavka 4. UFEU-a, raspoloživo razdoblje za mirenje istječe 17. studenog 2014.;

[U dijelu E, točki 13. Priloga Međuinstitucionalnom sporazumu navodi se: „Pismo kojim se saziva Odbor za mirenje šalje se najkasnije prvog radnog dana u tjednu nakon završetka parlamentarne sjednice tijekom koje je glasovano na plenarnoj sjednici, a razdoblje mirenja započinje sljedeći dan.”

Pismo valja poslati najkasnije do 27. listopada kako bi se osiguralo da zajednički tekst mogu usvojiti obje grane proračunskog tijela u roku od 14 dana od njihovog dogovora uzimajući u obzir da je relevantna plenarna sjednica u 48. tjednu.]

7.          Odbor za mirenje sastat će se 6. studenoga u prostorima Europskog parlamenta i 14. studenoga u prostorima Vijeća; sjednice Odbora za mirenje pripremit će se u okviru jednog ili više trijaloga. Trijalog je predviđen za 11. studenoga. Tijekom 21-dnevnog razdoblja mirenja može se sazvati dodatni trijalog ili više njih.

B.     Načini funkcioniranja Odbora za mirenje navedeni su u dijelu E. Priloga gore spomenutom Međuinstitucionalnom sporazumu.

_____________________

MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove (03.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: Zigmantas Balčytis

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje za naslov 4. u odnosu na tekuću godinu jer je ono hitno potrebno nakon velikih rezova, ali primjećuje da je to povećanje još uvijek nedostatno za ispunjenje svih potreba EU-a; naglašava da je od ključne važnosti osigurati odgovarajuća sredstva za financiranje globalnih aktivnosti EU-a kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi određeni Ugovorom iz Lisabona;

2.  s posebnom zabrinutošću primjećuje smanjenje sredstava namijenjenih Europskom instrumentu za susjedstvo koje je uslijedilo nakon jednako drastičnog lanjskog smanjenja; iako priznaje da je to u skladu s višegodišnjim programom Europskog instrumenta za susjedstvo, ipak naglašava da je zbog trenutne situacije u susjedstvu, i na istoku i na jugu, smanjenje angažmana EU-a nedopustivo te snažno zagovara znatno povećanje sredstava dodijeljenih objema regijama;

3.  posebno primjećuje da su ponovno dodijeljena nedostatna sredstva za bliskoistočni mirovni proces, Palestinu i Agenciju Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku; naglašava da je povećanje sredstava potrebno s obzirom na trenutačnu humanitarnu krizu, povećanje broja izbjeglica, stanje na terenu i uništenje ključne infrastrukture u pojasu Gaze;

4.  ističe zabrinjavajuću situaciju kada je riječ o sredstvima za plaćanje u naslovu 4. koja, usprkos znatnom povećanju u odnosu na sadašnju godinu koje je predvidjela Komisija, možda neće biti dovoljna za stvarne potrebe na terenu; odobrava, međutim, odluku o ujednačavanju obveza i plaćanja za instrument humanitarne pomoći;

5.  s posebnom zabrinutošću primjećuje znatne rezove u odobrenim sredstvima za plaćanje za Instrument za doprinos stabilnosti i miru, koji je zakinut zbog znatnog manjka sredstava za plaćanje, čime je već tijekom ove godine ograničena sposobnost EU-a da reagira u hitnim kriznim situacijama; napominje da bi se daljnjim rezovima ta situacija mogla samo pogoršati; naglašava da je Instrument za doprinos stabilnosti i miru važan alat EU-a za upravljanje krizama i rješavanje sukoba, primjerice u Ukrajini;

6.  ističe da je Službi Komisije za instrumente vanjske politike važno pružiti dostatna sredstva kako bi se izvršila primjena Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, operacijâ ZVSP-a, Instrumenta za partnerstvo te misijâ za promatranje izbora u sklopu Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava;

7.  odbija znatne rezove u naslovu 4. koje je predložilo Vijeće, a kojima bi se samo dodatno pogoršala ionako kritična situacija, poglavito u pogledu plaćanja; snažno se protivi svakom pokušaju uspostave veze između pregovora o proračunu za 2015. i pregovora o nacrtu izmjene proračuna br. 3;

8.  naglašava važnost dodjele dostatnih sredstava ESVD-u u cilju pripreme za osnivanje delegacije EU-a u Iranu u slučaju uspješnog zaključenja pregovora i u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta od 3. travnja 2014. o strategiji EU-a prema Iranu;

9.  prima na znanje tematsko izvješće Revizorskog suda o uspostavi ESVD-a objavljeno 30. lipnja 2014. i njegove preporuke o unapređenju dodane vrijednosti i učinkovitosti ESVD-a, primjerice u pogledu suradnje s Komisijom na ublažavanju utjecaja koji proizlaze iz njezine stroge Financijske uredbe i Pravilnika o osoblju na učinkovitost delegacija EU-a, kako bi se više sredstava izdvojilo za političke zadaće;

10. ponovno ističe važnost prijenosa proračunske linije za posebne predstavnike EU-a u proračun ESVD-a kako bi se poduprla njihova bolja integracija u ESVD, u skladu s prijedlogom Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije sadržanima u pregledu ESVD-a te u skladu s preporukom Parlamenta od 13. lipnja 2013. i tematskim izvješćem br. 11/2014 Europskog revizorskog suda;

11. pozdravlja stalne napore ESVD-a pri ažuriranju njegovih informatičkih sustava i jačanju sposobnosti u području informacijske sigurnosti; i dalje je zabrinut zbog nerazmjernog broja radnih mjesta za više dužnosnike u Službi;

12. poziva Komisiju da, slijedeći primjer ESVD-a, dostavi godišnje ažurirane podatke o broju službenika Komisije zaposlenih u delegacijama, i unutarnjim i vanjskim, razvrstane prema državi i glavnoj upravi kojoj pripadaju te s naznakom o tome iz koje se proračunske linije financiraju kako bi proračunska tijela mogla bolje ocijeniti globalne aktivnosti Komisije.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	2.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	51 10 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Petras Auštrevičius, Goffredo Maria Bettini, Mario Borghezio, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Javier Couso Permuy, Andi-Lucian Cristea, Mark Demesmaeker, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Richard Howitt, Pablo Iglesias, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, Ilhan Kyuchyuk, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Annemie Neyts-Uyttebroeck, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Jacek Saryusz-Wolski, Joachim Starbatty, Charles Tannock, Eleni Theocharous, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Geoffrey Van Orden, Boris Zala
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Zigmantas Balčytis, Bodil Ceballos, Neena Gill, Ana Gomes, Andrzej Grzyb, Norbert Neuser, Helmut Scholz, György Schöpflin, Dubravka Šuica, Traian Ungureanu
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Eva Kaili

MIŠLJENJE Odbora za razvoj (24.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: Paul Rübig

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.   podsjeća na zajedničke i pojedinačne obveze država članica EU-a koje se odnose na povećanje razine službene razvojne pomoći na 0,7 % do 2015. godine;

2.   ističe da je glavni cilj razvojne suradnje EU-a smanjenje te, dugoročno gledajući, iskorjenjivanje siromaštva i podsjeća da u skladu s Uredbom o uspostavi financijskog instrumenta za razvojnu suradnju[1] prednost u postupku dodjele sredstava imaju zemlje kojima su ona najpotrebnija;

3.   izražava ozbiljnu zabrinutost ponajviše zbog nedovoljnog financiranja „proračunskih linija za zaključenje” (plaćanja za proračunske linije iz prijašnjeg VFO-a) i strahuje od toga da će porast deficita koji se iz jedne proračunske godine prenosi u drugu rezultirati gubitkom kredibiliteta i pouzdanosti u odnosu na partnerske zemlje i provedbene organizacije te poništiti napredak ostvaren u pogledu upravljanja i učinkovitosti pomoći; stoga poziva na jačanje tih proračunskih linija za zaključenje programa, osobito onih za tematske programe (sigurnost hrane, ljudski razvoj, nedržavne sudionike te okoliš i energiju);

4.   pozdravlja činjenicu da je u proračunskim linijama za humanitarnu pomoć uspostavljena ravnoteža između odobrenih sredstava za plaćanje i odobrenih sredstava za preuzimanje obveza, čime se nastoje izbjeći prekidi u pružanju humanitarne pomoći, kao oni zabilježeni tijekom 2013. i 2014.; naglašava da je iznimno važno da se deficit platne bilance ne prenosi iz 2014. u 2015. te da se svi problemi trebaju rješavati izmjenama proračuna tijekom 2014. godine; također ističe isplativost ulaganja u sprečavanje katastrofa i pripravnost;

5.   poziva da se u vrijeme sukoba poveća financiranje humanitarnih agencija kao što su UNHCR, UNRWA i Liječnici bez granica; u tom smislu apelira na veću financijsku potporu, posebno za rješavanje krize u Iraku, Siriji i području Gaze, kako bi snažan naglasak i dalje bio na potrebama izbjeglica, u prvom redu na liječničkoj skrbi, osnovnim uslugama i obrazovanju te kako bi se riješilo pitanje zapadnoafričkih država koje su pogođene virusom ebole;

6.   s obzirom na dramatičnu situaciju u području humanitarne pomoći, inzistira prije svega na znatnom povećanju razine plaćanja za pričuvu za pomoć u nuždi u svrhu rješavanja nepredviđenih događaja te podsjeća na to da se plaćanja iz pričuve za pomoć u nuždi financiraju izvan VFO-a, kao poseban instrument;

7.   smatra da rezovi koje je predložilo Vijeće nisu prihvatljivi s obzirom na to da razvojna pomoć EU-a iziskuje odgovarajuće financiranje koje je pouzdano za partnere.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	23.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	24 3 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Louis Aliot, Kostas Chrysogonos, Ignazio Corrao, Doru-Claudian Frunzulică, Nathan Gill, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Hans Jansen, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, György Schöpflin, Davor Ivo Stier, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Paul Rübig, Kathleen Van Brempt

• [1]     Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.‒ 76.)

MIŠLJENJE OdborA za međunarodnu trgovinu (4.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: Reimer Böge

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.   naglašava da je potrebno zajamčiti dovoljno sredstava u proračunskoj liniji za trgovinsku politiku Unije kako bi Komisija mogla učinkovito i djelotvorno provesti svoj ambiciozan trgovinski plan čime se izravno doprinosi održivom i ekološkom razvoju, rastu i stvaranju radnih mjesta u svim državama članicama EU-a, te kako bi se na odgovarajući način pratilo provođenje trgovinske politike, posebno trgovinskih sporazuma na snazi te njihov učinak na gospodarstvo EU-a i njegovih partnerskih zemalja; smatra da bi u tu svrhu sredstva trebala biti popraćena odgovarajućom preraspodjelom i premještajem osoblja ako to bude potrebno;

2.   pozdravlja povećanje odobrenih sredstava za Instrument za makrofinancijsku pomoć nakon znatnog smanjenja u prethodnom proračunskom razdoblju;

3.      potiče Komisiju da uloži više napora u uključivanje opće javnosti i svih dionika u tekuće pregovore i aktivnosti Glavne uprave za trgovinu, posebno u pogledu partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP-a); stoga žali što su u odnosu na prethodne godine rashodi u proračunu predviđeni za informiranje i komunikaciju srezani;

4.   žali zbog smanjenja dodijeljenih sredstava za Europski instrument za susjedstvo (ENI); ističe da će se smanjenjem sredstava umanjiti sposobnost EU-a da stabilizira susjedne zemlje i pruža im pomoć, uključujući one s kojima je Unija već sklopila produbljene i sveobuhvatne sporazume o slobodnoj trgovini, kao i one s kojima trenutačno pregovara;

5.      primjećuje blago povećanje odobrenih sredstava za Instrument za razvojnu suradnju, uključujući pomoć za trgovinu i povećanje skromnih sredstava za multilateralno djelovanje u okviru pomoći za trgovinu;

6.      podsjeća da je Parlament 2009. u proračunsku liniju uveo dodatni kredit od 1 milijuna EUR koji se isključivo odnosi na aktivnosti povezane s poštenom trgovinom u cilju financiranja projekata na području vanjske trgovine te poziva Komisiju da razmotri ponovno uvođenje te proračunske linije 2015. za financiranje aktivnosti koje se odnose na poštenu trgovinu, kako je određeno u Komunikaciji Komisije od 5. svibnja 2009. godine[1];

7.      vjeruje da se veći naglasak treba staviti na dosljednost politika, posebno u vezi s uvođenjem uvjeta u trgovinske sporazume; naglašava da bi se unutarnja suradnja između Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), Glavne uprave za razvoj i Glavne uprave za trgovinu trebala pojačati radi što učinkovitijeg rada; stoga potiče da se ta potreba za suradnjom i dosljednosti politike odrazi u proračunu;

8.      pozdravlja nastavak pripremnog djelovanja „Euro-mediteranski inovativni poduzetnici za promjene” u 2015. godini, no poziva Komisiju da ocijeni pripremno djelovanje za 2013. i 2014. godinu;

9.   izražava određenu zabrinutost oko učinkovitosti i dodane vrijednosti poslovnih centara u Indiji, Kini i Tajlandu i načina njihova poslovanja, posebno kada je riječ o uspostavi kontakata s malim i srednjim poduzećima, održivosti te komplementarnosti s postojećim javim i privatnim strukturama EU-a i država članica; poziva Komisiju da naruči neovisnu procjenu aktivnosti tih poslovnih centara i prenese rezultate Parlamentu; inzistira na tome da Komisija u potpunosti uzme u obzir rezultate te procjene prilikom planiranja budućih aktivnosti tih centara;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	3.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	31 2 4
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	William (The Earl of) Dartmouth, Tiziana Beghin, David Borrelli, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Yannick Jadot, Ska Keller, Jude Kirton-Darling, Alexander Graf Lambsdorff, Bernd Lange, Jörg Leichtfried, Marine Le Pen, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Ionel-Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Franck Proust, Viviane Reding, Olli Rehn, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler, Jan Zahradil, Kosma Tadeusz Złotowski
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Bendt Bendtsen, Reimer Böge, Klaus Buchner, Dita Charanzová, Nicola Danti, Georgios Epitideios, Seán Kelly, Fernando Ruas, Joachim Starbatty, Jarosław Leszek Wałęsa
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Amjad Bashir

• [1]  (COM(2009) 215 završna verzija)

MIŠLJENJE Odbora za proračunski nadzor (9.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: Markus Pieper

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A.  budući da bi u situaciji koja je uzrokovana gospodarskom i financijskom krizom i u kojoj su resursi ograničeni, institucije Unije i države članice trebale u potpunosti surađivati kako bi učinkovito provele izvršenje općeg proračuna Europske unije i prikladno ga zaštitile preventivnim i korektivnim mjerama;

B.   budući da je glavni cilj nacrta proračuna za 2015. zajamčiti da proračun Unije raspolaže s dovoljno sredstava kako bi se u potpunosti ostvario pojačani doprinos rastu i zaposlenju te da bi se osigurala solidarnost među državama članicama i regijama;

C.  budući da bi dijalog između Parlamenta i Komisije predviđen člankom 318. UFEU-a trebao potaknuti kulturu uspješnosti unutar Komisije;

D.  budući da je Europski parlament bez dovođenja u pitanje odluke o davanju razrješnice Komisiji za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2012. u svojoj rezoluciji o razrješnici od 3. travnja 2014.[1] istaknuo svoju uzdržanost u vezi s izvršenjem proračuna nekih država članica i Komisije u područjima poljoprivredne i regionalne politike;

E.   budući da je Parlament pozvao Komisiju da preuzme obveze u odnosu na aktivnosti navedene u gorespomenutoj rezoluciji o davanju razrješnice[2] kako bi se ispravila situacija;

1.   podsjeća na svoju duboku zabrinutost činjenicom da Komisija sve teže ispunjava sve zahtjeve za plaćanje u godini u okviru prvotno izglasanih odobrenih sredstva za plaćanje i naglašava da je to posljedica činjenice da su odobrena sredstva za preuzimanje obveza bila blizu utvrđene gornje granice dok su odobrena sredstva za plaćanje bila na najmanjoj mogućoj razini tijekom svakog razdoblja; poziva Komisiju da pruži informacije o mogućim zastojima u plaćanju;

2.       strahuje da će tijekom razdoblja 2014. – 2020. Vijeće dalje slijediti svoju strategiju smanjenja razine plaćanja ne uzimajući u obzir stvarne potrebe za koje se mora pronaći održivo rješenje; poziva Komisiju da utvrdi koji programi ne uključuju europsku dodanu vrijednost te se nisu pokazali dovoljno uspješnima kako bi ih se moglo napustiti s ciljem oslobađanja sredstava koja bi se mogla iskoristiti na učinkovit način;

3.   naglašava da se tom praksom od proračunskog tijela traži usvajanje izmjene proračuna te osuđuje činjenicu da se tom praksom krše proračunska načela utvrđena Financijskom uredbom;

4.   primjećuje da je provedba financijskih ispravaka nepravilnosti koje je Komisija odredila za države članice koje ne primjenjuju uredne sustave i povrate 2013. iznosila oko 3 362 milijuna EUR što predstavlja pad od 4 419 milijuna EUR koliko je iznosila 2012. godine[3];

5.   poziva Komisiju da jasno naznači koji su vraćeni iznosi tijekom 2013. u računima Unije knjiženi kao prihodi ili kompenzirani te u kojoj bi mjeri financijski ispravci nepravilnosti i povrati o kojima je odlučeno 2013. mogli utjecati na potrebe za isplatama u proračunima za 2014. i 2015. godinu;

6.   podsjeća da u novom razdoblju programiranja 2014.–2020. primjena neto financijskih ispravaka nepravilnosti u slučaju ozbiljnih nedostataka u provedbi kohezijske politike ovisi o mnogo čimbenika i od Komisije traži da bez odgađanja podnese prijedlog o ograničavanju ako ne i potpunoj zabrani zamjenskih projekata;

7.   traži od Komisije da poduzme potrebne mjere i po potrebi da izravno izvrši reviziju projekata kako bi osigurala da stupanj rizika i pogreške odobrenih sredstava na regionalnoj razini nije podcijenjen;

8.   ponavlja svoj zahtjev Komisiji da s posebno istaknutim državama članicama postigne obvezujuće bilateralne sporazume u skladu s Europskim semestrom;

9.       pozdravlja izjave o rashodima poslovanja za programe u prilogu nacrtu proračuna 2015. koji su glavni instrument za opravdanje sredstava koja je predložila Komisija u nacrtu proračuna i ističe da su te izjave sukladne s odgovarajućim zakonskim temeljima te da sadrže detaljne podatke o sredstvima koja su namijenjena svakom pojedinom programu potrošnje;

10. posebno pozdravlja činjenicu da, kako je zatražio Parlament u svojim rezolucijama koje prate odluke o razrješnicama Komisije za 2011.[4] i 2012.[5], svaka izjava uključuje brojčane podatke koji se odnose na dodanu vrijednost EU-a i doprinose strategiji „Europa 2020.” (naslovne ciljeve, vodeće inicijative);

11. ustraje na tome da Komisija pri podnošenju Parlamentu i Vijeću ocjena o uspješnosti Unije predviđenih člankom 318. UEFU-a treba podastrijeti izvješće o ostvarenim rezultatima s operativnim rashodima predstavljenima u programskim izjavama;

12. pozdravlja činjenicu da je Komisija odlučila nastaviti s davanjem procjena i obavještavanjem o obvezama koje se svake godine određuju kao „potencijalno nepravilne” s ciljem uklanjanja svih neopravdanih nepodmirenih obveza (RAL) s računa te da se Komisiji omogući da po potrebi nastavi s povratima i da pospješi podmirivanje postojećih obveza.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	8.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	20 1 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Louis Aliot, Inés Ayala Sender, Ryszard Czarnecki, Dennis de Jong, Martina Dlabajová, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Rina Ronja Kari, Bernd Kölmel, Bogusław Liberadzki, Fulvio Martusciello, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Igor Šoltes, Bart Staes, Michael Theurer, Marco Valli, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Markus Pieper, Julia Pitera, Patricija Šulin, Marco Zanni
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Ulrike Trebesius

• [1]        SL L 266, 5.9.2014., str. 32.
• [2]        Posebno vidi stavke 56. i 57.
• [3]        Vidi Komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2014. „Objedinjeni pregled postignuća uprave Komisije za 2013.”, (COM(2014)0342), točka 4.1.
• [4]       SL L 308, 16.11.13., str. 27.
• [5]       SL L 266, 5.9.2014., str. 32. Posebno vidi stavke 310. i 315.

MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU (5.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: Nils Torvalds

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja činjenicu da Komisija naglašava važnost inovacija, konkurentnosti, rasta i zapošljavanja dajući u nacrtu proračuna iznimnu prednost podnaslovu 1.1. kojim su obuhvaćene ključne politike usmjerene na poticanje pozitivnog razvoja u tim područjima;

2.  podsjeća da je Europski parlament snažno podržao i vrlo aktivno doprinio osnivanju europskih nadzornih tijela te vjeruje da Unija treba poboljšati kvalitetu nadzora širom Unije; vjeruje da su europska nadzorna tijela, uz ESB, temelj za potpuno djelotvorna financijska tržišta Unije te ključna za gospodarski oporavak i stvaranje radnih mjesta i rasta u Europi, kao i za upravljanje budućim krizama i njihovo sprječavanje u financijskom sektoru;

3.  imajući u vidu ciljeve strategije Europa 2020. te poticanje gospodarskog rasta i razvoja i rješavanje problema nezaposlenosti, osobito mladih, poziva Europsku komisiju da u partnerskim sporazumima s državama članicama i operativnim programima inzistira na razvojnim projektima i pokretačima rasta poput otvaranja izvora financiranja malim i srednjim poduzećima te na taj način usmjeri sredstva proračuna na stvaranje inovativne, kreativne i konkurentne Europe;

4.  polazeći od činjenice da je Europski semestar uveden s ciljem koordinacije gospodarskih politika država članica na razini Europske unije, pri čemu Europska komisija provodi detaljnu analizu programa ekonomskih i strukturnih reformi država članica te daje preporuke usuglašene s državama članicama, smatra da u okviru Europskog semestra države članice mogu učiti, iz iskustava, jedne od drugih, i tako biti brže i uspješnije u postizanju ciljevа; stoga smatra da je važno u proračunu EU-a poticati programe razvoja ljudskih kapaciteta koji omogućavaju razmjenu znanja i iskustava na području javnih financija, financijskog sustava, strukturnih reformi, zapošljavanja i socijalne politike; poziva Europsku komisiju da zajedno s državama članicama potiče ulaganja u analize, znanstvena istraživanja i inovacije na navedenim područjima te razmjenu znanja i iskustava kroz projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova;

5.  budući da je dobro financijsko upravljanje ključno za izvršavanje proračuna EU-a, ali i nacionalnih proračuna jer povećava efikasnost potrošnje, smanjuje mogućnost grešaka i prijevara i povećava proračunsku transparentnost, smatra da je važno u proračunu EU-a poticati programe kojima se razvijaju statistički, izvještajni i računovodstveni sustavi država članica, mehanizmi revizije i nadzora te uvođenje sustava financijskog upravljanja i kontrola; stoga poziva Europsku komisiju na brzo i efikasno korištenje Informacijskim sustavom za borbu protiv prijevara (AFIS) i europskim statističkim programom (ESP) te, u suradnji s državama članicama, na usmjeravanje sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova na jačanje kapaciteta i razmjenu znanja i iskustava između država članica u području financijskog upravljanja i izvještavanja;

6.  imajući u vidu da su najčešće preporuke državama članicama u okviru Europskog semestra jačanje sustava naplate poreza, sprječavanje porezne evazije, dobro upravljanje prihodima i izračun poreznih rashoda, osobito s ciljem podizanja konkurentnosti za što je važan stabilan i predvidljiv porezni sustav te bolje upravljanje i povećanje efikasnosti postojećeg poreznog sustava, smatra da je od posebne važnosti razmjena znanja i iskustava na području upravljanja porezima između država članica; stoga poziva Europsku komisiju na brzo i efikasno korištenje programa Fiscalis i Hercules III te u suradnji s državama članicama na usmjeravanje sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova na jačanje kapaciteta i razmjenu znanja i iskustava između država članica u području kvalitetne implementacije porezne politike;

7.   smatra da će dodatne zadaće povjerene europskim nadzornim tijelima, prije svega nadgledanje pravilne provedbe novog prava EU-a i usklađenost s novim pravnim aktima i novim mandatima koji proizlaze, između ostalog, iz zakonodavstva bankarske unije, kao i buduće zadaće predviđene u podnesenim zakonskim prijedlozima, zahtijevati odgovarajuća proračunska sredstva kako bi ta tijela ispunila svoju nadzornu i regulatornu zadaću koja im je dodijeljena u uredbama o europskim nadzornim tijelima;

8   stoga izražava zabrinutost oko prijedloga Komisije o znatnom smanjenju odobrenih sredstava za tri europska nadzorna tijela, u odnosu na njihove proračune za 2014., kao i prijedlog Komisije o planu radnih mjesta prema kojem broj radnih mjesta u europskim nadzornim tijelima 2015. godine ostaje nepromijenjen u odnosu na 2014.; ne smatra razumljivim i logičnim način na koji je Komisija pristupila smanjenju proračuna tijela koja su uključena u kategoriju „novih zadaća”;

9.  žali što je Vijeće odabralo isti prekomjerno ograničavajući pristup kao i Komisija u vezi s odobrenim sredstvima za europska nadzorna tijela;

10. naglašava da europska nadzorna tijela moraju raspolagati odgovarajućim ljudskim resursima kako bi na zadovoljavajući način ispunila svoju nadzornu i regulatornu ulogu; ističe da bi povećanju ljudskih resursa trebali uvijek prethoditi pokušaji racionalizacije i/ili da bi ono trebalo biti praćeno takvim pokušajima, kao što je preraspodjela sredstava radi postizanja veće učinkovitosti; naglašava da se racionalizacija ne smije odnositi na suradnju sa znanstvenim institucijama, provedbu istraživanja i analiza te edukacija i treninga za što je potrebno povećati ulaganja i broj aktivnosti na tom području; naglašava da europska nadzorna tijela imaju poteškoća u zapošljavanju radnika s određenim radnim stažem te ih u ispunjavanju zadaća sprječava činjenica da osoblje i dostupni resursi nisu dorasli zadaćama koje se moraju provoditi, što se posebno odnosi na sastavljanje jedinstvenog pravilnika koje zahtijeva znatno korištenje resursa te je vremenski ograničeno;

11. naglašava da tri europska nadzorna tijela mogu i moraju u kratkom roku značajnije povećati ljudske kapacitete u smislu kvantitete i kvalitete kako bi obavljali sve poslove koji su im dodijeljeni uredbama;

12. primjećuje da predsjedniku, izvršnom direktoru i članovima nadzornog odbora i upravnih odbora treba omogućiti da postupaju neovisno, objektivno i isključivo u interesu Unije kao cjeline; smatra da bi obvezni doprinosi nadležnih tijela država članica mogli biti u opreci s neovisnošću europskih nadzornih tijela; vjeruje da trenutačni načini financiranja europskih nadzornih tijela utemeljeni na sustavu mješovitog i nacionalno usmjerenog financiranja nisu dovoljno iskorišteni i ne dopuštaju dovoljno fleksibilnosti za povremena kratka razdoblja povećanih potreba za koja bi bilo najprimjerenije zaposliti upućene nacionalne stručnjake;

13. stoga poziva Komisiju da, ako se to pokaže procjenom Komisije, do 2017. predloži sustav financiranja koji sadrži sljedeće elemente:

     - temelji se isključivo na uvođenju naknada koje plaćaju sudionici na tržištu, ili

     - spaja naknade sudionika na tržištu s osnovnim financiranjem iz zasebnih proračunskih linija proračuna EU-a;

14. u tom smislu naglašava da takav novi financijski sustav mora biti osmišljen na način da potpuno štiti cjelovitost europskih nadzornih tijela u odnosu na sudionike u financijskom sektoru;

15. naglašava da je ključno da se program Fiscalis 2020 pokrene bez teškoća, između ostalog, radi jačanja koordinirane borbe protiv poreznih prijevara i evazija; primjećuje da se razmjerno skromna sredstva koja je predložila Komisija za to područje mogu smatrati prihvatljivima; naglašava, međutim, da bi smanjenje koje je predložilo Vijeće moglo ugroziti planirane aktivnosti u okviru programa Fiscalis 2020 te ga zato ne bi trebalo prihvatiti;

16. ističe da sredstva namijenjena statističkoj djelatnosti moraju stalno odražavati veliko radno opterećenje i zahtjeve za visokom kvalitetom u tom području politike, a ne samo onda kada je riječ o isporuci ključnih gospodarskih i financijskih podataka; naglašava da odgovarajuća proračunska sredstva u proračunu za 2015. ne smiju biti manja od onog što je sada predložila Komisija; stoga se ne slaže sa stavom Vijeća da se ključna odobrena sredstva smanje ispod razine koju je predložila Komisija;

17. stoga poziva Komisiju da razmotri u okviru šireg pregleda europskih nadzornih tijela kako dopustiti fleksibilnije radne uvjete unutar europskih nadzornih tijela kojima se na privremenoj osnovi najbolje može uključiti znatno stručno znanje nadzornika u državama članicama te poticati zaposlenje visokokvalitetnog osoblja na trajnoj osnovi;

18. podsjeća na potrebu za daljnjim osiguravanjem financiranja za izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva u području financijskih usluga;

19. pozdravlja ostvarenje prvih koraka prema reformi EFRAG-a, ali naglašava potrebu za potpunom provedbom Maystadtovih preporuka, uključujući i zahtjev za ograničenje rada na međunarodne standarde financijskog izvještavanja i postepeno napuštanje rada na malim i srednjim poduzećima i poreznim pitanjima;

20. smatra da je ključno održati financiranje Eurostata na razini koju je predložila Komisija;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	3.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	41 13 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Fabio De Masi, Anneliese Dodds, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Neena Gill, Sylvie Goulard, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Danuta Maria Hübner, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Notis Marias, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Patrick O’Flynn, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Paul Tang, Sampo Terho, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Cora van Nieuwenhuizen, Johan Van Overtveldt, Jakob von Weizsäcker, Steven Woolfe, Pablo Zalba Bidegain, Marco Zanni, Sotirios Zarianopoulos
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Philippe De Backer, Bas Eickhout, Doru-Claudian Frunzulică, Ildikó Gáll-Pelcz, Marian Harkin, Ramón Jáuregui Atondo, Thomas Mann, Siegfried Mureşan, Tibor Szanyi, Antonio Tajani, Nils Torvalds

MIŠLJENJE odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (4.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestiteljica: Maria Arena

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da proračun za 2015. mora imati ključnu ulogu u jačanju doprinosa Unije rastu i zapošljavanju s posebnim naglaskom na otvaranju radnih mjesta kao rješenja trajnog pitanja nezaposlenosti mladih u Uniji;

2.  primjećuje ukupno godišnje povećanje sredstava za naslov 1. ‒ Pametan i uključiv rast, koje predlaže Komisija i Vijeće; nadalje primjećuje proporcionalno još veća povećanja za naslov 1.a ‒ Konkurentnost za rast i zapošljavanje;

3.  primjećuje da bi odobrena sredstva za preuzimanje obveza za naslov 1.b ‒ Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija, trebalo povećati do razlike do gornje granice prema prijedlogu Komisije; međutim, žali zbog smanjenja odobrenih sredstava za plaćanje iz tog naslova koje je pogoršano dodatnim smanjenjima koje predlaže Vijeće;

4.  čvrsto vjeruje da se sredstva EU-a, a osobito ona u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih, ne bi trebala upotrebljavati za subvencioniranje nacionalnih pristupa, nego za pružanje dodatne potpore mladima na način koji će nadopuniti i poboljšati nacionalne programe;

5.  smatra da bi financiranje EU-a trebalo usmjeriti na područja koja pomažu malim i srednjim poduzećima, mikropoduzećima i rastu poduzetništva; istovremeno potvrđuje da je smanjenje nacionalnih propisa osobito potrebno malim poduzećima; smatra da programi EU-a ne bi trebali uzrokovati odgode u provođenju potrebnih nacionalnih strukturnih reformi;

6.  poziva Komisiju da osigura brzu isplatu nepodmirenih obveza nastalih uslijed završetka programa ESF-a, kako bi se osiguralo da će se iz obveza za 2015. financirati novi projekti ESF-a te kako bi se izbjeglo da zaostaci imaju destimulativan učinak na nacionalno predfinanciranje novih aktivnosti u državama članicama;

7.  ističe važnost dostatnog financiranja i dobrog upravljanja proračunom programa u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira 2014. ‒ 2020., čiji je cilj suočavanje s nezaposlenošću, siromaštvom i društvenom isključenosti, kao što su Inicijativa za zapošljavanje mladih, Europski fond za prilagodbu globalizaciji, različiti potprogrami Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije i Fond za europsku pomoć za najpotrebitije, za potonji, uzimajući u obzir sredstva koja su konačno odobrena u izmjenama proračuna br. 3/2014.

8.  poziva Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste fondove koji su namijenjeni nezaposlenom mladom stanovništvu; podsjeća na politički dogovor koji je povezan s višegodišnjim financijskim okvirom 2014. ‒ 2020. o ranijem oslobađanju sredstava u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih kao i odgovarajućih iznosa predviđenih u okviru Europskog socijalnog fonda, kako bi se tijekom prvih godina programskog razdoblja osigurala potrebna pomoć; pozdravlja činjenicu da Komisija i Vijeće poštuju ovaj dogovor oko predloženih iznosa; izražava zabrinutost oko sposobnosti iskorištavanja fondova nekih država članice u odnosu na Inicijativu za zapošljavanje mladih; podsjeća da prema Uredbi Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013[1] razlike ostavljene na raspolaganje ispod gornjih granica VFO-a za odobrena sredstva za preuzimanje obveza za godine od 2014. do 2017. čine opću razliku VFO-a za obveze koja će biti dostupna iznad gornjih granica utvrđenih u VFO-u za godine od 2016. do 2020. za ciljeve politike povezane s rastom i zapošljavanjem, posebno za zapošljavanje mladih;

9.  naglašava činjenicu da je, kako bi se uvele dugotrajne i učinkovite promjene na tržištu rada, nužno osigurati dobre uvjete za stvaranje i razvoj MSP-ova koji stvaraju 65 % svih radnih mjesta u EU-u, te stoga poziva Europsku komisiju i države članice da osiguraju učinkovito financiranje programa koji podržavaju MSP-ove, kao i poduzeća socijalne ekonomije, socijalno poduzetništvo i financiranje novoosnovanih poduzeća;

10. poziva Komisiju da bez odgode usvoji operativne programe FEAD-a koje su pripremile države članice te da u okviru FEAD-a predstavi delegirane i provedbene akte;

11. poziva na povećanje financijskih sredstava za EURES, jer taj instrument ima važnu ulogu u mobilnosti u svrhu prekograničnog zapošljavanja i stoga može doprinijeti borbi protiv nezaposlenosti u Europi;

12. predlaže pokretanje pilot-projekta europske radničke e-iskaznice, da istraži prednosti uvođenja i, po potrebi, da uvede europski elektronički dokument koji se ne može krivotvoriti i koji sadrži pojedinosti o socijalnom osiguranju radnika; područje primjene ove kartice posve je zasebno i ne bi se trebalo miješati s onim koje obuhvaća europska kartica zdravstvenog osiguranja; Komisija bi u svrhu stvaranja temelja ovog pilot-projekta te kako bi osigurala potrebna znanja za njegovo pokretanje, trebala pokrenuti komparativnu analizu različitih sustava socijalnog osiguranja koji postoje u 28 država članica;

13. predlaže pokretanje pilot-projekta o siromaštvu gorivom/energijom u cilju procjene učinka ekonomske i financijske krize na manjak energije u Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na one države članice koje još preispitale to pitanje i/ili u kojima to pitanje nije obuhvaćeno aktualnim mjerama politika;

14. predlaže pokretanje pripremnog djelovanja pod nazivom „Radna mjesta u Europskoj uniji bez azbesta” kojime bi se osigurali instrumenti za ispitivanje i mjerenje materijala koji sadrže azbest, u skladu s člankom 11. Direktive 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[2], te izradu plana za potpuno uklanjanje azbesta na radnom mjestu, istovremeno osiguravajući da javnost bude svjesna rizika kao i činjenice da je na razini radnih mjesta također potrebno poduzeti mjere; to bi trebalo postati sastavnim dijelom potencijalne strategije zabrane svih vrsta azbesta i upotrebe azbestnih vlakana, kao i dijelom odgovarajućih izvoznih zahtjeva u skladu s Uredbom (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća[3] i uzimajući u obzir načelo blizine iz Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[4] s obzirom na to da je azbest uzrok brojnih bolesti koje nastaju zbog izloženosti azbestnim vlaknima.

15. predlaže pokretanje pripremnog djelovanja za podršku aktivnog uključivanja migranata koji su u nepovoljnom položaju, u cilju procjene prednosti i ispitivanja mogućnosti za stvaranje lokalnih centara za socijalnu i ekonomsku integraciju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	3.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	36 9 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Guillaume Balas, Beatriz Becerra Basterrechea, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, David Casa, Ole Christensen, Jane Collins, Corina Creţu, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Zdzisław Marek Krasnodębski, Kostadinka Kuneva, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Georgi Pirinski, Marek Mirosław Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Ulrike Trebesius, Ulla Tørnæs, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Maria Arena, Mircea Diaconu, Tamás Meszerics, Csaba Sógor

• [1]             Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).
• [2]             Direktiva 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu (SL L 330, 16.12.2009., str. 28.).
• [3]             Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada (SL L 190, 12.7.2006.., str. 1.).
• [4]             Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o otpadu (SL L, 312, 22.11.2008.., str. 3.).

MIŠLJENJE OdborA za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (3.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: Giovanni La Via

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.        napominje da nacrt proračuna EU-a za 2015., koji je predložila Komisija, iznosi, uključujući posebne instrumente, 145 599,3 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 142 137,3 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanje te da povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza iznosi + 2,1 %, a povećanje odobrenih sredstava za plaćanje + 1,4 % u odnosu na proračun za 2014., kako je izmijenjen nacrtima izmjene proračuna br. 2/2014 i br. 3/2014;

2.        podsjeća na nedavni sporazum o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. ‒ 2020. u koji su uvršteni novi instrumenti fleksibilnosti i kojim se utvrđuju glavni parametri za godišnje proračune do 2020.; očekuje da Vijeće neće pokušati nametnuti ograničavajuća tumačenja pojedinih odredbi; naglašava činjenicu da svaki godišnji proračun mora biti u skladu s Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013[1] i s Međuinstitucionalnim sporazumom od 2. prosinca 2013. o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[2] te ne bi smio poslužiti kao izlika za ponovne pregovore o VFO-u; uvjeren je da su visoka razina zaštite okoliša u Europskoj uniji, zdravlje kao preduvjet gospodarskog blagostanja, sigurnost hrane i hrane za životinje te mehanizmi zaštite od prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem od ključne važnosti za sve europske građane;

3.        ističe da će 2015., kao druga godina novog VFO-a, biti važna za uspješnu provedbu novih višegodišnjih programa za razdoblje 2014. ‒ 2020.; ističe činjenicu da radi neometane provedbe ključnih politika Unije svi programi moraju biti operativni i u punom zamahu što je prije moguće;

4.        ističe da je uključivanje pitanja klimatske i resursne učinkovitosti u sve politike Unije od horizontalne važnosti radi ostvarenja ciljeva utvrđenih strategijom Europa 2020.;

5.        svjestan je da će 2015. godina biti važna za uspješnu provedbu novih višegodišnjih programa (trećeg programa djelovanja Unije na području zdravlja (2014. – 2020.), programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i mehanizma Unije za civilnu zaštitu (2014. – 2020.)) pod nadležnošću Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane; u skladu s tim naglašava da je nužno osigurati potrebna sredstva kako bi se ostvario puni potencijal tih novih programa;

6.        ističe da je potrebno pronaći ravnotežu između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje kako bi se ispunili svi zahtjevi korisnika;

7.        napominje da su odobrena sredstva za plaćanje za program LIFE u odnosu na proračun za 2014. porasla za 23,3 milijuna EUR (+ 7,67 %) za okoliš i 7,2 milijuna EUR (+7,13 %) za klimu; napominje da bi, iako bi sredstva dodijeljena liniji za klimu trebala biti dostatna za pokrivanje potreba u 2015., u listopadu 2015. moglo doći do manjka odobrenih sredstava za plaćanje u liniji za okoliš; stoga očekuje od Komisije i Vijeća da osiguraju dostatna sredstva u slučaju manjka odobrenih sredstava za plaćanje;

8.        naglašava da je nužno pomoći Europi u oporavku od krize; napominje da se planom potrošnje nastoji potaknuti provedba i uključenje ciljeva iz područja okoliša i klime u druga područja politike te stvoriti ekološki osvještenija Europa; u potpunosti je svjestan da su te politike i financijski instrumenti za koje je nadležan Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane opsegom manji i ne dobivaju toliku pozornost kao drugi programi i fondovi; stoga je pripravan ne prihvatiti daljnje smanjenje proračunskih linija jer učinak ne bi bio prihvatljiv; posebno poziva države članice i regije da na provedbu ekoloških i klimatski prihvatljivih politika, mjera i projekata gledaju kao na priliku za poticanje rasta, a ne kao na teret;

9.        napominje da će proračun za 2015. biti manji u stvarnim iznosima od onoga za 2013.; potiče u tom kontekstu Komisiju i države članice da učine sve što mogu da bi osigurale brzo donošenje svih sporazuma o partnerstvu i operativnih programa kako se ne bi dodatno gubilo vrijeme na provođenje novih investicijskih programa; ističe važnost pune podrške Komisije nacionalnim upravnim tijelima u svim fazama tog procesa;

10.    podsjeća da će se programom Obzor 2020. doprinijeti ciljevima u nadležnosti Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane uz pomoć istraživačkih projekata iz područja klime, zdravlja, okoliša i posebice proizvodnje obnovljive energije korištenjem inovativnih rješenja; potvrđuje svoju obvezu da nadzire usklađivanje projekata s odgovarajućim ciljevima te napredak u njihovoj provedbi;

11.      naglašava važnost decentraliziranih agencija (Europske agencije za sigurnost hrane, Europske agencije za lijekove, Europske agencije za okoliš, Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europske agencije za kemikalije), koje su ključne za provedbu politika i programa Unije; naglašava da je potrebno sve agencije ocjenjivati od slučaja do slučaja u smislu proračuna i ljudskih resursa te za njih predvidjeti dostatna financijska sredstva i osoblje u proračunu za 2015. i nadolazećim godinama kako bi mogle primjereno obavljati zadatke koje im je povjerilo zakonodavno tijelo;

12.      vjeruje da decentralizirane agencije moraju snositi pravedan udio u uštedi troškova kao i druge institucije; u potpunosti podržava postupno smanjenje osoblja za 5 % do kraja 2017. počevši s izglasanim planom radnih mjesta od 1. siječnja 2013. kao referentnim datumom;

13.      ističe da će upravljanje bespovratnim sredstvima, što je velik dio programa LIFE, biti delegirano Izvršnoj agenciji za mala i srednja poduzeća (EASME); napominje da je eksternalizacija tog dijela programa LIFE (+/– 206 milijuna EUR) cilj Memoranduma o razumijevanju s EASME-om koji se nalazi u završnoj fazi pregovora; ističe da će nakon potpisivanja memoranduma odgovarajuća odobrena sredstva za poslovanje biti delegirana EASME-u;

14.      svjestan je da nacrt proračuna za 2015. sadrži subvenciju Komisije u iznosu od 5,5 milijuna EUR namijenjenu Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) za aktivnosti na području biocida i aktivnosti povezane s postupkom prethodnog pristanka (zakonodavstvo o uvozu i izvozu opasnih kemikalija) uz pretpostavku da ECHA dobije 3,25 milijuna EUR naknada od industrije; poziva Komisiju da osigura dostatna sredstva u slučaju manjka sredstava dobivenih od naknada za 2015. godinu; traži od međuinstitucionalne radne skupine da razmotri jasna i transparentna pravila o financiranju agencija;

15.      napominje da doprinos Europskoj agenciji za lijekove za 2015. iznosi 31,516 milijuna EUR kako je Agencija zatražila, a Komisija odobrila; svjestan je da je tom iznosu potrebno dodati izvršena sredstva iz 2013. u iznosu od 1,499 milijuna EUR čime će ukupan iznos za 2015. biti 33,015 milijuna EUR; ističe da predloženi doprinos ne obuhvaća dodatne doprinose povezane s provedbom zakonodavstva o farmakovigilanciji jer se troškovi te aktivnosti trebaju financirati naknadama; podsjeća da je Uredba (EU) br. 658/2014 Europskog parlamenta i Vijeća[3] stupila na snagu u srpnju 2014. i da će Agencija morati prilagoditi postojeće ljudske i financijske resurse kako bi se njima obuhvatile i aktivnosti povezane s farmakovigilancijom; naglašava da je Europska agencija za lijekove jedna od agencija usmjerenih na industriju kojoj u posljednje četiri godine nije odobreno nijedno dodatno radno mjesto za provedbu zakonodavstva o farmakovigilanciji zbog čega je rješavanje predmeta usporeno;

16.      ističe da su pilot-projekti i pripremna djelovanja važni instrumenti za pokretanje novih aktivnosti i politika; ponavlja da je više prijedloga Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u prošlosti uspješno provedeno; stoga će se dalje koristiti tim instrumentima; potiče potpuno iskorištavanje gornjih granica koje su na raspolaganju u okviru svakog naslova;

17.      općenito nije uvjeren da će eksternalizacija usluga, kojoj je cilj smanjenje broja zaposlenih u planovima radnih mjesta, dugoročno biti isplativija jer pružatelje usluga treba nadgledati i voditi dok oni istovremeno teže zaradi.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	3.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	50 12 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Marco Affronte, Margrete Auken, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Cristian-Silviu Buşoi, Nessa Childers, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Iosu Juaristi Abaunz, Karin Kadenbach, Syed Kamall, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław Grzegorz Piecha, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Teresa Rodriguez-Rubio, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Dubravka Šuica, Tibor Szanyi, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Glenis Willmott
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Giorgos Grammatikakis, James Nicholson, Alojz Peterle, Christel Schaldemose

• [1]  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).
• [2]  SL L 373, 20.12.2013., str. 1.
• [3]             Uredba (EU) br. 658/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o naknadama koje se plaćaju Europskoj agenciji za lijekove za provedbu aktivnosti farmakovigilancije u pogledu lijekova za primjenu kod ljudi (SL L 189, 27.6.2014., str. 112.).

MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (25.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: Jerzy Buzek

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.   duboko je zabrinut zbog znatnih rezova koje je predložilo Vijeće u nacrtu proračuna za 2015. koji je izradila Komisija, i to u ključnim područjima poput inovacija, uključujući inovacije socijalne prirode, istraživanja, svemira, infrastrukture, malog i srednjeg poduzetništva i energije, posebno energetske sigurnosti, koja iziskuje visoku razinu ulaganja u energetsku infrastrukturu, energetsku učinkovitost, međusobnu povezanost i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora; čvrsto vjeruje da nije vrijeme za rezove, već za znatno i smjelo povećanje u odnosu na nacrt proračuna koji je predložila Komisija, kako bi se što prije prebrodila gospodarska kriza; smatra da bi predloženi rezovi mogli biti štetni za konkurentnost i rast EU-a;

2.   zabrinut je zbog činjenice da već sada u proračunu za 2015. nedostaju znatni iznosi za plaćanja, oko kojih je prethodno postignut dogovor s Vijećem tijekom pregovora o VFO-u, te će predloženi rezovi samo dodatno pogoršati situaciju, ugrožavajući neometano odvijanje programâ EU-a; naglašava da bi trebalo poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi se ispunile pravne obveze Unije i izbjegle odgode plaćanja važnim dionicima kao što su istraživači, sveučilišta, mala i srednja poduzeća i poduzetnici; traži stoga potpuni povratak na izvorno stanje nacrta proračuna Komisije te dodatno ulaganje u područjima koja su strateški bitna za konkurentnost, održivost, rast i stvaranje radnih mjesta;

3.   zapanjen je time što čelnici država i vlada na svakom sastanku na vrhu naglašavaju važnu ulogu proračuna EU-a u rastu i otvaranju radnih mjesta, dok Vijeće istovremeno smanjuje proračun EU-a upravo u tim područjima; podsjeća Vijeće da je tijekom pregovora o VFO-u za niz programa dogovoreno pojačano financiranje na početku razdoblja; uvjeren je da su oštri rezovi u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i plaćanja pod naslovom 1.a u opreci s dogovorom postignutim u okviru VFO-a;

4.   iznimno je zabrinut time što je Vijeće u naslovu 1.a smanjilo odobrena sredstva za preuzimanje obveza za 1,85 %, a odobrena sredstva za plaćanje za 8,57 %; smatra da je to smanjenje u potpunosti neprihvatljivo jer gornje granice VFO-a treba u potpunosti iskoristiti kako bi se podržao oporavak gospodarstva te podmirile sve preostale obveze prema korisnicima;

5.   smatra ključnim pružiti veću potporu mikro, malim i srednjim poduzećima, s obzirom na to da oni čine 99 % svih poduzeća i 80 % radnih mjesta u EU-u, i to u cilju poticanja njihove konkurentnosti u okviru stabilnog poslovnog okruženja, ublažavanja utjecaja dominantnih tržišnih položaja velikih poduzeća i konglomerata, poticanja kulture poduzetništva i pružanja pomoći malim i srednjim poduzećima u vrijeme njihova osnivanja i razvoja;

6.   poziva na povećanje sredstava u proračunskim naslovima koji se odnose na pružanje subvencija mikro, malim i srednjim poduzećima te zadrugama, pri čemu 40 % iznosa pod tim naslovima treba namijeniti izravnoj potpori stabilnom rastu i održivom razvoju mikro, malih i srednjih poduzeća te zadruga kako bi se mogli nositi s rastućim troškovima proizvodnje te držati korak s društvom znanja i razvojem koji se temelji na uravnoteženom gospodarskom rastu, osobito u državama članicama u kojima je kriza imala veći utjecaj kad je riječ o zatvaranjima mikro, malih i srednjih poduzeća;

7.   ističe važnost smanjenja jaza između subjekata koji se smatraju izvrsnima i onih koji ne, s obzirom na to da je cilj zajamčiti da se znanost i istraživanje mogu podupirati i u institucijama koje, premda se ne smatraju izvrsnima, napreduju u tom smjeru ili bi mogli postići tu razinu u suradnji s drugima za koje se smatra da su je već dosegli; vjeruje da je postizanje pravednije raspodjele odobrenih sredstava za program Obzor 2020. cilj prema kojem i dalje treba težiti kako bi se promijenila postojeća situacija uzrokovana prethodnim okvirnim istraživačkim programima;

8.   podsjeća da su višegodišnji programi kao što su Obzor 2020., COSME, Instrument za povezivanje Europe i Program za zapošljavanje i socijalne inovacije ključni za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020., a time i za osiguravanje stabilnog rasta za EU; vjeruje da je pravilno funkcioniranje programa također ključno za učinkovito korištenje sredstvima iz cjelokupnog VFO-a; ističe da je nekoliko ključnih programa još uvijek u svojoj početnoj fazi te da je njihovo postupno povećanje potrebno ubrzati; naglašava potencijalnu dodanu vrijednost programâ EU-a; smatra da će proračun za 2015. biti odlučujući čimbenik uspjeha novih višegodišnjih programa za razdoblje 2014. – 2020.; ističe da bi se proračunom za 2015. stoga trebalo osigurati sredstva za sve nužne mjere poput poticanja ulaganja pojačanim financiranjem obveza na početku razdoblja kako bi se omogućilo da ti programi što prije postignu svoj puni tempo djelovanja;

9.   naglašava ulogu inovativnosti malih i srednjih poduzeća u poticanju gospodarskog oporavka EU-a; očekuje da Komisija ispuni svoje pravne i proračunske obveze u odnosu na Instrument za mala i srednja poduzeća u Obzoru 2020. i poziva Vijeće da to omogući usvajanjem odgovarajućeg proračuna; traži od Komisije da od 2016. uspostavi jedinstvenu proračunsku liniju za Instrument za mala i srednja poduzeća kako bi se omogućili jasniji proračunski nadzor i kontrola te zajamčio istinski pristup odozdo prema gore u njegovoj primjeni;

10. naglašava važnost ključnih europskih svemirskih programa poput Galilea i Copernicusa u poticanju inovativnosti, rasta i konkurentnosti te u budućem pružanju svakodnevnih usluga građanima EU-a; ističe golemi potencijal svemirskog sektora za mala i srednja poduzeća;

11. vjeruje da provedba strategije Europa 2020., ključne za ostvarivanje klimatskih ciljeva uz istovremeno poticanje rasta i otvaranja radnih mjesta u sektorima obnovljivih izvora energije i niskougljičnih tehnologija, iziskuje bolje upravljanje i prisniju suradnju između EU-a, država članica i regija te savjetovanje s predstavnicima industrije i istraživačkih tijela; poziva na najvišu moguću sinergiju između fondova EU-a i fleksibilnih instrumenata za financiranje i onih važnih za industriju te europskih i nacionalnih rashoda;

12. ističe da je reindustrijalizacija, koja sjedinjuje konkurentnost sa socijalnom uključenošću i održivošću, ključna za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta te da bi industrija do 2020. trebala činiti 20 % BDP-a, što je cilj koji treba postići poboljšanjem poslovnog okruženja, osobito za mala i srednja poduzeća, te podržavanjem razvoja snažne i održive industrijske osnove koja je u stanju biti globalno konkurentna; napominje da sredstva EU-a mogu doprinijeti održavanju razine ulaganja u europsku industriju radi poticanja reindustrijalizacije i oporavka Europe, te bi se stoga daljnjim rezovima u ulaganjima u europsku industriju, i to u sektorima istraživanja, inovacija i infrastrukture, ozbiljno usporio gospodarski oporavak EU-a;

13. naglašava važnost obnovljive energije i energetski i resursno učinkovitih tehnologija uz pomoć kojih bi Europa došla na vodeće mjesto u području istraživanja i inovacija te proizvodnje takvih tehnologija uz osnaživanje dugoročne europske konkurentnosti; naglašava važnost dovoljnog ulaganja u navedene tehnologije u cilju doprinosa borbi protiv klimatskih promjena, čime će se također pomoći u osnivanju novih održivih poduzeća i otvaranju kvalitetnih, dobro plaćenih radnih mjesta u brzo rastućim sektorima u Europi;

14. pozdravlja paket kružnoga gospodarstva koji je Komisija objavila 2. srpnja 2014.[1]; poziva na dodjelu odgovarajućih sredstava za provedbu aktivnosti koje paket uključuje;

15. poziva na dostatno financiranje svih nadležnih tijela EU-a koja doprinose konkurentnosti i rastu Europe, npr. Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, kao i izvršnih agencija kako bi mogli primjereno obavljati zadatke koje su im povjerila zakonodavna tijela.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	25.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	50 5 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Zigmantas Balčytis, Nicolas Bay, David Borrelli, Soledad Cabezón Ruiz, Philippe De Backer, Pilar del Castillo Vera, Pablo Echenique, Christian Ehler, Peter Eriksson, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, Marek Józef Gróbarczyk, András Gyürk, Roger Helmer, Dawid Bohdan Jackiewicz, Eva Kaili, Krišjānis Kariņš, Jeppe Kofod, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Ernest Maragall, Edouard Martin, Nadine Morano, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Morten Helveg Petersen, Herbert Reul, Algirdas Saudargas, Jean-Luc Schaffhauser, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Evžen Tošenovský, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Martina Werner, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	José Blanco López, David Coburn, Jens Geier, Jude Kirton-Darling, Werner Langen, Olle Ludvigsson, Fulvio Martusciello, Ionel-Sorin Moisă, Dan Nica, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Anne Sander, Maria Spyraki, Cora van Nieuwenhuizen
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Momchil Nekov

• [1]  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 2. srpnja 2014.: Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu (COM(2014)0398).

MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (9.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestiteljica: Catherine Stihler

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da je jedinstveno tržište ključno političko i prioritetno područje za gospodarski rast; smatra da je snažnije i integrirano jedinstveno tržište s primjereno dodijeljenim proračunskim sredstvima neophodno za izlazak Europske unije iz krize;

2.  smatra da je politika zaštite potrošača glavni prioritet EU-a; naglašava da bi za to područje politike trebala biti predviđena primjerena proračunska sredstva te vjeruje da bi ih se trebalo koristiti u cilju jačanja povjerenja potrošača u transparentnije jedinstveno tržište na sljedeće načine: jačanjem sigurnosti potrošača; poboljšanjem znanja te usklađivanjem prava potrošača i politike zaštite potrošača s promjenama u društvu i gospodarstvu;

3.  traži odgovarajuća financijska sredstva za podržavanje strategije za pametan i održiv rast i zapošljavanje;

4.  ističe da je potrebna uravnotežena financijska omotnica za funkcioniranje carinske unije i za borbu protiv prijevara kako bi se zaštitili potrošači i zajamčio financijski oporavak uz pomoć vlastitih resursa;

5.  potvrđuje važnost financiranja Foruma o jedinstvenom tržištu i poziva na produljenje njegovih pripremnih radnji na 2015. godinu; poziva Komisiju da predloži pravnu osnovu koja će se potvrditi u sekundarnom zakonodavstvu kako bi se zajamčio nastavak djelovanja Foruma o jedinstvenom tržištu nakon 2015. godine;

6.  naglašava da treba promicati SOLVIT i da države članice trebaju dodijeliti odgovarajuća sredstva za taj sustav s obzirom na to da građani i poduzeća EU-a mogu dobiti korisne smjernice za razna pitanja poput osnivanja poduzeća, prava na vizu i prava boravišta, trgovine i usluga, obiteljskih naknada i mnogih drugih;

7.   potiče Komisiju da izvještava Parlament o razini provedbe pilot-projekta aplikacije za mobilne uređaje „Your Europe Travel”; naglašava važnost jačanja svijesti potrošača o tim vrstama usluga; toplo pozdravlja prijašnje aktivnosti Mreže europskih potrošačkih centara u tom pogledu; napominje da bi aplikaciju trebalo uključiti u aktualnu kampanju na razini Unije za podizanje svijesti o pravima i interesima potrošača; preporučuje da se dodjela sredstava odobri nakon pozitivnog ishoda studije izvedivosti;

8.  upozorava na potrebu da se za 2015. osiguraju odgovarajuća financijska sredstva za program COSME, kao i za Europsku poduzetničku mrežu, kako bi se posebno uzele u obzir poteškoće s kojima se zbog gospodarskih i financijskih ograničenja EU-a susreću mala i srednja poduzeća (MSP);

9.  pozdravlja veću predanost financiranju rasta inovativnosti u malim i srednjim poduzećima u skladu s proračunskom linijom 02 04 02 03 jer je uvjeren da MSP-ovi imaju važnu ulogu u modernizaciji, rastu i stvaranju radnih mjesta te pozdravlja instrument za MSP-ove uvršten u Obzor 2020., što je novi pristup usmjeren na trgovačka društva i tržište kojim se podržavaju inovacije MSP-ova i stvara pozitivan učinak na gospodarstvo;

10. traži financiranje novog pilot-projekta pod nazivom „Obučavanje malih i srednjih poduzeća o pravima potrošača u digitalno doba”; ističe da bi se time trebalo pomoći MSP-ovima da se pridržavaju zakona o zaštiti potrošača u internetskom okruženju; naglašava da su istraživanja pokazala da mnogim malim i srednjim poduzećima nedostaje osnovno znanje relevantnog zakonodavstva EU-a i načina na koji je preneseno u nacionalne zakone; smatra da bi se boljim pridržavanjem pravila smanjili problemi potrošača i da bi se pomoglo trgovcima koji bi tako izbjegli probleme s tijelima za provedbu zakona;

11.  naglašava da su norme važan instrument za konkurentnost poduzeća, posebno MSP-ova, čije je sudjelovanje u procesu normizacije ključno za tehnološki napredak u Uniji; stoga smatra da je važno na odgovarajući način financirati inicijative usmjerene na potporu aktivnostima normizacije koje provode CEN, Cenelec i ETSI;

12.  podsjeća da je potrebno financirati višejezični alat za platformu za rješavanje sporova preko interneta; ističe da je taj višejezični instrument usvojen u Uredbi (EU) br. 524/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o rješavanju sporova s potrošačima preko interneta (Uredba o rješavanju potrošačkih sporova putem interneta)[1] naglašava da će se djelotvornim sustavima za rješavanje sporova preko interneta diljem EU-a potaknuti potrošače da traže rješenja problema na koje nailaze pri kupnji proizvoda i usluga na jedinstvenom tržištu te da će se povećati internetska kupnja, posebno od trgovaca iz drugih država članica; podsjeća da će se porastom internetske i prekogranične trgovine u EU-u stvoriti nove prilike za poduzeća i potpomognuti gospodarski rast.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	8.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	32 4 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Dita Charanzová, Carlos Coelho, Lara Comi, Nicola Danti, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Maria Grapini, Louis Ide, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Diane James, Gabriel Mato, Margot Parker, Marcus Pretzell, Robert Rochefort, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Richard Sulík, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Matthijs van Miltenburg
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Lucy Anderson, Pascal Arimont, Birgit Collin-Langen, Andrzej Sebastian Duda, Roberta Metsola, Jens Nilsson, Julia Reda, Marc Tarabella, Sabine Verheyen, Theodoros Zagorakis

• [1]  SL L 165, 18.6.2013., str. 1.

MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (4.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: Roberts Zīle

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da je prometni sektor žila kucavica unutarnjeg tržišta i temelj slobodnog kretanja ljudi i robe te da pomaže u poboljšanju kvalitete usluga i unapređenju teritorijalne kohezije u EU-u;

2.  ističe da su ulaganja u promet ključna za jačanje uloge i cilja proračuna EU-a, a to je poticanje rasta, konkurentnosti i zapošljavanja, te za približavanje ciljevima strategije Europa 2020., kao i za sigurnija putovanja, čime se smanjuje broj nesreća i shodno tomu žrtava, te stoga pozdravlja činjenicu da je Instrument za povezivanje Europe (CEF) prepoznat kao jedan od ključnih programa u okviru proračunskog naslova 1.a: „Konkurentnost za rast i zapošljavanje”;

3.  napominje da će 2015. biti druga godina višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. ‒ 2020. i da bi bilo važno nakon pokretanja financijskih programa Transeuropske prometne mreže (TEN-T) i CEF-a 2014. osigurati njihovu pravilnu provedbu i nesmetano funkcioniranje; također napominje da je nužno osigurati potrebna odobrena sredstva (za obveze i za plaćanje) za te nove programe kako bi se ključna prometna infrastruktura mogla realizirati bez odgađanja;

4.  skreće, međutim, pozornost na financijske poteškoće s kojima se suočavaju neke države članice, a koje su posljedica gospodarske krize i zbog kojih im je iznimno teško predstavljati projekte, o čemu svjedoči i nedavni poziv na podnošenje prijedloga objavljen u vezi s programom transeuropske prometne mreže, te stoga u cilju jamčenja uravnoteženijeg sudjelovanja poziva na veću fleksibilnost pri provedbi programa CEF;

5.  naglašava da bi se u proračunu EU-a trebalo koncentrirati na infrastrukturne projekte koji će Europi donijeti visoku dodanu vrijednost i to uklanjanjem uskih grla i gradnjom/poboljšanjem prekogranične infrastrukture te nadogradnjom postojeće, kao što su željezničke veze, kako bi se razvilo unutarnje tržište EU-a i povećala konkurentnost cijele Unije; primjećuje da je u kontekstu trenutne situacije na istočnim granicama EU-a posebno važno spojiti države članice u prometnu mrežu EU-a s europskim tehničkim parametrima, uključujući europsku širinu kolosijeka, kako bi se mogle bolje integrirati u zajedničko tržište EU-a; istovremeno skreće pozornost na velike probleme u pogledu interoperabilnosti koji i dalje postoje diljem željezničke mreže EU-a, uključujući razlike u širini kolosijeka, poziva na usredotočenje napora na usklađivanje radi izgradnje istinski interoperabilnog europskog željezničkog područja, te također naglašava potrebu razvoja intermodalnih veza željeznice s ostalim načinima prijevoza;

6.  naglašava da je potrebno zajamčiti da Komisija državama članicama koje ispunjavaju uvjete za primanje financijske pomoći iz Kohezijskog fonda preko Instrumenta za povezivanje Europe pomogne da razviju i pripreme niz dovoljno zrelih i/ili kvalitetnih projekata te da učinkovito iskoriste financiranje EU-a; stoga naglašava da je važno provesti aktivnosti potpore programu u cilju jačanja institucionalnog kapaciteta i učinkovitosti dotičnih javnih administracija, kao i organizirati dodatne pozive za dostavu prijedloga kako bi se zajamčilo maksimalno korištenje prenesenih sredstava u državama članicama koje imaju pravo na primanje financijske pomoći iz Kohezijskog fonda; nadalje, pozivi na podnošenje prijedloga koje organizira Komisija trebali bi se prioritetno odnositi na prekogranične dionice s obzirom na to da za njih često nisu izdvojena dostatna sredstva premda na njima u mnogim slučajevima dolazi do uskih grla;

7.  ponovno ističe važnost korištenja sredstava EU-a iz Instrumenta za povezivanje Europe u svrhu financiranja projekata i opreme od zajedničkog interesa koji ispunjavaju kriterije za Instrument za prekograničnu interoperabilnost;

8.  naglašava važnost uspostave i učinkovitog funkcioniranja jedinstvenog europskog željezničkog prostora bez granica i to poboljšanjem razine interoperabilnosti i sigurnosti željezničkih sustava, čime će se poboljšati konkurentnost željezničkog sektora; u tom smislu primjećuje da su četvrtim željezničkim paketom mjera predviđene važne nove funkcije, zadaci i odgovornosti za Europsku agenciju za željeznice; smatra da bi se sva vlastita sredstva koja industrijski sektor potroši trebala realno procijeniti te da stoga ne bi trebala ugroziti nove zadaće Agencije koje bi se pak trebale temeljiti na jasno definiranim potrebama te biti u skladu s vremenskim okvirom koji su na kraju pregovora dogovorili suzakonodavci;

9.  naglašava da se proračunska sredstva agencija EU-a ne sastoje samo od administrativnih rashoda nego da doprinose ostvarivanju ciljeva EU-a i da se njima istovremeno nastoje ostvariti uštede na nacionalnoj razini te da bi proračun agencija trebao obuhvaćati dostatna i primjerena sredstva za provedbu zadataka; podsjeća na važnost jamčenja najviše razine sigurnosti, zaštite i interoperabilnosti prometa unutar Unije, uz istovremeno osiguravanje bolje komunikacije i usklađenosti, što EASA, EMSA i ERA i ostvaruju na razini EU-a, a što je prije bila zadaća 28 nacionalnih upravnih tijela;

10. skreće pozornost na ključnu ulogu agencija čija je glavna odgovornost briga o sigurnosti raznih načina prijevoza te stoga odbija predložena smanjenja operativnih proračuna agencija i ne slaže se s predloženim rezovima kojima bi se u pitanje mogla dovesti sigurnost u prijevozu;

11. ističe da se Europskoj agenciji za pomorsku sigurnost moraju priskrbiti potrebna sredstva za kontroliranje sigurnosti i sprečavanje onečišćenja koje uzrokuju naftna i plinska postrojenja na moru, u skladu s novom Uredbom o financiranju Europske agencije za pomorsku sigurnost;

12. kada je riječ o Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa ističe da se više od dvije trećine rashoda agencije pokriva pristojbama i porezima iz sektora i da ne bi trebalo biti smanjenja u broju osoblja Europske agencije za zračnu sigurnost ovlaštenog za izdavanje potvrda koje nije obuhvaćeno proračunom EU-a i na njega nema nikakav utjecaj;

13. ističe važnost ulaganja u razvoj teretnih koridora kako bi se omogućilo prebacivanje tereta s cesta na željeznice, poboljšala održivost željezničkog prometa smanjenjem postojeće buke koja nastaje zbog neprikladnih željezničkih vozila te osnažilo gospodarstvo s niskim udjelom ugljika u prometu;

14. podsjeća na važnost obnovljenog programa NAIADES za razdoblje 2014. ‒ 2020. čiji je cilj smanjiti zagušenje i prijeći na gospodarstvo s niskom razinom ugljika premještanjem teretnog prometa na unutarnje vodene putove, te vjeruje da bi taj program trebao raspolagati dostatnim sredstvima; naglašava da bi dobro strukturirana politika s konkretnim ostvarivim ciljevima jamčila najbolju moguću upotrebu sredstava iz fondova kao što su Instrument za povezivanje Europe i Obzor 2020.;

15. ističe da u skladu s člankom 195. Ugovora EU ima dodatne nadležnosti u pogledu politike turizma; stoga smatra da bi trebalo dodijeliti primjerena sredstva iz proračuna za razvoj istinske europske politike turizma; stoga poziva Komisiju na veću uključenost na tom području te na promicanje dovršetka velikih turističkih projekata, mreža biciklističkih ruta kao što je EuroVelo i zaštite prirodne, kulturne, povijesne i industrijske baštine; također primjećuje da uz pomoć sredstava iz programa COSME EU može brzo i učinkovito odgovoriti na promjene koje se pojavljuju u turizmu, no i da postoji potreba za ciljanim programima i eksperimentalnim projektima; smatra da bi se na taj način ostvario gospodarski rast te otvorilo više održivih radnih mjesta, čime bi EU postao glavna destinacija na međunarodnoj turističkoj mapi;

16. ističe ulogu istraživanja i inovacija u prometnom i turističkom sektoru te ističe da će pravovremeni razvoj pametnih prometnih tehnologija, kao i eko-socijalnog znanja, uključujući održivu mobilnost u gradovima, program SESAR i ostale tehnologije, znatno doprinijeti gospodarskim, socijalnim, sigurnosnim i ekološkim uštedama; u okviru fondova Obzor 2020. i CEF stoga je potrebno dodijeliti primjerena sredstva za te prometne tehnologije i znanje;

17. naglašava da je za provedbu pojedinih dijelova programa SESAR potrebno izdvojiti prikladna sredstva kako bi se osiguralo uvođenje funkcija za upravljanje europskim zračnim prometom (ATM) koje se smatraju ključnima za poboljšanje učinkovitosti sustava ATM;

18. ističe važnost ulaganja u regionalne zračne luke jer će se time pozitivno utjecati na širok niz aktivnosti kao što su izvoz, poslovna učinkovitost i produktivnost te ulazna ulaganja kojima će se u konačnici ojačati tržište EU-a;

19. primjećuje postupni porast administrativnih i operativnih izdataka u cjelini; stoga poziva Komisiju da, s obzirom na sve veća proračunska ograničenja, osigura da svi programi uključuju termin „vrijednost za novac” kako bi se rashodi pažljivo analizirali s obzirom na njihovu održivost, učinkovitost i djelotvornost te kako bi se novac poreznih obveznika EU-a koristio za učinkovitu provedbu politika EU-a i učinkovito upravljanje njima, usmjeravajući sredstva na aktivnosti ulaganja s potrebnom operativnom sposobnošću i pravilnim funkcioniranjem programa;

20. naglašava da je u operativne programe razvijene u suradnji s državama članicama potrebno uključiti vodeće projekte za razvitak podunavske regije; Komisija bi nadalje trebala osigurati da se vodeći projekti s ciljem razvoja prometa unutarnjim vodama u okviru podunavske strategije financiraju iz operativnih programa;

21. ističe važnost održivog prometa kao jednog od širih ciljeva strategije Europa 2020. koji se odnose na klimatske promjene i energetsku održivost; naglašava da ambiciozni ciljevi u pogledu zaštite klime moraju biti dio prometne politike EU-a; stoga ističe da je primjereno financiranje prometa ključno za jamčenje uspješne provedbe prometnih politika koje se odnose na okoliš;

22. naglašava da se prometnom politikom EU-a moraju osigurati jednaka prava za sve, u prvom redu tako da se osobama smanjene pokretljivosti pruži pristup prometu, te ističe da se to mora postići znatnim ulaganjima u javni prijevoz diljem EU-a.

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Uvod

U nacrtu proračuna za 2015. naglasak bi bio na potpori zapošljavanju, poduzećima, obrazovanju i istraživanju. Komisija je predložila proračun u kojem je 145,6 milijardi EUR izdvojeno za obveze, a 142,1 milijardi EUR za plaćanja. To je u odnosu na 2014. povećanje od 2,1 % u obvezama i 1,4 % u plaćanjima. Većina sredstava za obveze odnosi se na buduće projekte dok je oko 40 % plaćanja i dalje namijenjeno projektima koje financira EU u okviru financijskog razdoblja 2007. ‒ 2013. Komisija također predlaže daljnje smanjenje od 1 % od ukupnog broja svog osoblja.

Veliki dio odobrenih sredstava za plaćanje namijenjen je područjima koje potiču gospodarski rast i radna mjesta u Europi (+29,5 % u odnosu na 2014.) kao što su istraživanje (Obzor 2020.), transeuropske energetske mreže, promet i informacijske i komunikacijske tehnologije (Instrument za povezivanje Europe) ili Inicijativa za zapošljavanje mladih.

I. Proračun za promet

U okviru Glave 10. ‒ Mobilnost i promet nacrta proračuna Komisije za 2015. nalaze se proračunske linije koje se odnose na prometnu politiku EU-a. U nacrtu proračuna predlaže se povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza od 14 % (od 2 867 184 572 EUR 2014. godine na 3 279 502 992 EUR 2015. godine) i povećanje odobrenih sredstava za plaćanje od 107 % (od 1 003 421 856 EUR 2014. godine na 2 075 861 835 EUR 2015. godine). Do povećanja sredstava za plaćanje došlo je prije svega zbog potreba novih programa „Instrument za povezivanje Europe” i „Obzor 2020.”.

Izvjestitelj bi posebno želo skrenuti pozornost na:

Instrument za povezivanje Europe (06 02 01)

To je ključna proračunska linija za promet. Odobrena sredstva za preuzimanje obveza za projekte Instrumenta za povezivanje Europe određena su na 2 844 milijuna EUR (porast od 16 % u odnosu na 2014.), a odobrena sredstva za plaćanje na 1 040 milijuna EUR (0 plaćanja za nove projekte u 2014.). Proračun Instrumenta za povezivanje Europe primjenjivat će se putem poziva na dostavu prijedloga u okviru godišnjih i višegodišnjih radnih programa. Nadalje, predlaže se i iznos od 634 milijuna EUR za plaćanja koji bi se potrošio na završetak programa TEN-T (06 02 51).

Aktivnosti za potporu europskoj prometnoj politici i pravima putnika uključujući komunikacijske aktivnosti (06 02 05)

U nacrtu proračuna predlaže se smanjenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (smanjenje sa 20 019 000 EUR 2014. godine na 12 363 000 EUR 2015. godine) i povećanje odobrenih sredstava za plaćanje (s 13 894 437 EUR na 17 447 683 EUR) za ovu proračunsku liniju. Ova odobrena sredstva namijenjena su pokrivanju rashoda za informiranje i komunikaciju, konferencije i događanja kojima se promiču aktivnosti u prometnom sektoru.

Prometna sigurnost (06 02 06)

Dolazi do povećanja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza (s 2 510 000 EUR na 2 582 000 EUR) i odobrenih sredstava za plaćanje (s 1 514 026 EUR na 1 706 036 EUR). Ova odobrena sredstva namijenjena su pokrivanju rashoda za osnivanje i rad inspekcijske skupine za provjeru usklađenosti sa zahtjevima zakonodavstva Unije o sigurnosti u zračnim lukama, lukama i lučkim objektima država članica.

Obzor 2020. ‒ Istraživanje i inovacije koji se odnose na promet (06 03)

Nacrt proračuna za istraživanje prometa iznosi 234 117 242 EUR (212 585 039 EUR 2014. godine) za obveze i 178 377 220 EUR (27 847 732 EUR 2014. godine) za plaćanja. Tim su odobrenim sredstvima obuhvaćena, između ostalog, zajednička poduzeća SESAR i Shift2Rail.

Agencije

Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (06 02 02)

Doprinos EU-a proračunu Europske agencije za sigurnost prometa povećao bi se sa 34 174 000 EUR na 36 370 000 EUR, što je jednako povećanju od 6 %. Ukupni nacrt proračuna Europske agencije za sigurnost prometa (doprinos EU-a i ostali izvori financiranja) iznosi 149 532 000 EUR (149 059 000 EUR 2014 godine). Učinci predloženih izmjena zakonodavstva o jedinstvenom europskom nebu još nisu uračunati. Ukupan broj zaposlenika 2015 godine smanjio bi se s 804 zaposlenika odobrenih u proračunu za 2014. godinu na 797. Unutar tog ukupnog iznosa, osoblje koje financira EU povećalo bi se s 280 na 284. Novo osoblje bilo bi zaduženo za odobrenje subjekata iz trećih zemalja te potencijalno za certificiranje daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava.

Europska agencija za pomorsku sigurnost (06 02 03)

U nacrtu doprinosa EU-a proračunu EMSA-e predviđa se povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza od 4,37 % na 52 656 000 EUR, i povećanje od 1,09 % odobrenih sredstava za plaćanje u iznosu do 51 256 000 EUR. Ukupni nacrt proračuna EMSA-a (doprinos EU-a i ostali izvori financiranja) iznosi 54 611 675 EUR (52 410 475 EUR 2014. godine) za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i 53 169 255 EUR (52 669 145 EUR 2014. godine) za odobrena sredstva za plaćanje. Povećanje se predviđa prije svega za razvoj baza podataka i jačanje informatičkih alata. Predlaže se smanjenje broja zaposlenih s 258, što je broj koji je odobren u proračunu 2014., na 255.

Europska agencija za željeznice (06 02 04)

Predlaže se povećanje subvencija EU-a za Europsku agenciju za željeznice na 25 613 000 EUR (25 007 400 EUR 2014. godine) u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje. Dodatnim financijskim sredstvima trebali bi se pokriti troškovi vezani uz nove zadatke zajedničkog poduzeća Shift2Rail. Ukupni nacrt proračuna Europske agencije za željeznice (doprinos EU-a i ostali izvori financiranja) iznosi 26 379 500 EUR (25 715 600 EUR 2014 godine) u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje. Predlaže se smanjenje broj ugovornog osoblja s 140, broja koji se odobren u proračunu za 2014., na 137, dok ljudski resursi koji uključuju ugovorne djelatnike i upućene nacionalne stručnjake ostaju nepromijenjeni u odnosu na 2014., tj. radi se o 161 radnom mjestu.

II. Turizam

Proračun za turizam nalazi se u sklopu Glave 2. ‒ Poduzetništvo. U programu za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) o postoji određeni turistički cilj za programsko razdoblje od 2014. do 2020. (Uredba br. 1287/2013). Predlaže se, u sklopu proračunske linije 02 02 01, da se 11 000 000 EUR iskoristi za turističke projekte, nagrade, ankete i događanja.

III. Pilot-projekti i pripremna djelovanja

U proračunu EU-a trenutno su predviđena tri aktualna projekta i aktivnosti vezane za Odbor TRAN: brodovi koji koriste LNG (ukapljeni prirodni plin) (0 EUR u obvezama, 436 192 EUR u plaćanjima), uloga željezničkih vozila u europskoj interoperabilnosti (0 EUR u obvezama, 0 EUR u plaćanjima) i Opće zrakoplovstvo ‒ statistika i glavne brojke (0 EUR u obvezama, 87 238 EUR u plaćanjima). Ciljevi pripremnih djelatnosti za turizam postignuti su, a turizam je prepoznat u proračunu EU-a. Izvjestitelj stoga ne predlaže nove aktivnosti na području turizma.

IV. Moguće izmjene

Izvjestitelj poziva na usvajanje odgovornog i realističnog proračuna usmjerenog na rezultate. U isto vrijeme izvjestitelj naglašava da bi proračun EU-a trebao predstavljati ulaganje u politike koje znače dodanu vrijednost za EU te podržavati gospodarski rast i stvaranje radnih mjesta. Ukupna razina nacrta proračuna Komisije, uključujući financiranje agencija, čini se proporcionalnom s potrebom za provođenjem politika EU-a i stvaranjem dodane vrijednosti EU-a.

Što se tiče tri aktualna pripremna djelovanja, izvjestitelj posebno naglašava važnost pripremnog djelovanja na području brodova koji koriste LNG, u kontekstu novih ograničenja sadržaja sumpora u brodskim gorivima u područjima kontrole emisije sumpora (SECAs) koji stupaju na snagu 1. siječnja 2015.

Ovisno o stajalištu Vijeća o nacrtu proračuna, izvjestitelj bi mogao razmisliti o vraćanju nacrta proračuna na njegove pojedine proračunske linije kako bi se uzeli u obzir prioriteti za djelovanje Parlamenta. To se posebno odnosi na proračunske linije za Instrument za povezivanje Europe, SESAR i istraživanje prometa.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	3.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	41 4 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Syed Kamall, Georgios Katrougkalos, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Renaud Muselier, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Ana-Claudia Tapardel, Keith Taylor, István Ujhelyi, Peter van Dalen, Elissavet Vozemberg, Janusz Władysław Zemke, Roberts Zīle, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Martina Dlabajová, Curzio Maltese, Georgi Pirinski, Franck Proust, Patricija Šulin

MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (24.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: Derek Vaughan

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  smatra da bi trebalo zadržati iznose iz nacrta proračuna za 2015. za naslov 1.b namijenjene podmirivanju minimalnih potreba i ciljeva kohezijske politike kako je to na razini Unije utvrđeno u Ugovoru i zakonodavnom okviru za to područje politike za razdoblje 2014. ‒ 2020.;

2.  sa zabrinutošću upozorava na jasnu poruku šestog kohezijskog izvješća da su se regionalne razlike povećale posebno tijekom kriznih godina u razdoblju između 2008. i 2011., što znači da će biti potrebno znatno pojačati napore u okviru kohezijske politike kako bi se ostvarili ciljevi gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije kako je utvrđeno člankom 174. UFEU-a;

3.  upozorava na činjenicu da će 2015. biti druga godina provedbe novog ciklusa europskih strukturnih i investicijskih fondova; naglašava da je potreban dovoljan iznos odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje kako bi se zajamčilo da programi dođu do ciljanog broja korisnika te na taj način ostvare utjecaj;

4.  sa zabrinutošću primjećuje smanjenje odobrenih sredstava za plaćanje u okviru naslova 1.b od 5,0 % na 51 601,9 milijuna EUR tijekom 2014., dok takozvani rast odobrenih sredstava za preuzimanje obveza od 3,6 % proizlazi uglavnom iz predložene mobilizacije Instrumenta fleksibilnosti za 2015. radi rješavanja stanja na Cipru;

5.  sa zabrinutošću navodi da, iako će predložena razina odobrenih sredstava za plaćanje uglavnom biti namijenjena pokrivanju nepodmirenih obveza i zaključivanju programa, Komisija napominje kako će zaostaci u plaćanjima i dalje rasti te da se očekuje da će do kraja 2015. dosegnuti 18 milijardi EUR, čak i ako se nacrt izmjene proračuna br. 3/2014 odobri;

6.  traži pravovremene i detaljne podatke o procjenama u vezi s kretanjima zahtjeva za isplatu tijekom 2014. te daljnja razjašnjenja o tome kako Komisija namjerava riješiti neodrživu razinu nepodmirenih plaćanja koja su već predviđena za kraj 2014. u okviru naslova 1.b;

7.  sa zabrinutošću napominje kako Komisija nije u mogućnosti podmiriti sve zahtjeve za plaćanje te poziva Komisiju da u slučaju kašnjenja plaćanja dostavi sve potrebne detalje;

8.  traži od Komisije da iznese mjere koje u budućnosti namjerava uvesti kako bi se izbjegla trajna razlika između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje, a time i zaostaci u redovnom plaćanju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	23.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	34 3 2
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	José Blanco López, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Tamás Deutsch, Bill Etheridge, Raffaele Fitto, Michela Giuffrida, Anna Hedh, Krzysztof Hetman, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Younous Omarjee, Stanislav Polčák, Julia Reid, Liliana Rodrigues, Monika Smolková, Maria Spyraki, Olaf Stuger, Ramón Luis Valcárcel, Ángela Vallina, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Salvatore Cicu, Andor Deli, James Nicholson, Jan Marian Olbrycht, Davor Škrlec, Iuliu Winkler, Milan Zver

MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (8.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: Peter Jahr

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.      primjećuje da će, s obzirom na gornju granicu koju je Vijeće odredilo za naslov 2. Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020., glavne kategorije potrošnje za zajedničku poljoprivrednu politiku u stvarnosti tijekom 2015. vjerojatno biti smanjene, uključujući izravna plaćanja, tržišne mjere i ruralni razvoj;

2.      primjećuje da će prema nacrtu proračuna za naslov 2. proračun za 2015. u odnosu na 2014. biti smanjen za 0,1 % za obveze i neznatno uvećan za 0,5 % za plaćanja;

3.      primjećuje da će prema nacrtu proračuna za 2015. sredstva namijenjena za ruralni razvoj u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj biti smanjena za 0,8 % za plaćanja;

4.      u vezi s tim, ustraje u tome da Vijeće poštuje svoje obećanje da će osigurati dovoljno odobrenih sredstava za plaćanje u proračunskom postupku 2015. kako bi se omogućilo da Unija podmiri svoje nepodmirene obveze i to, ako bude potrebno, trećim nacrtom izmjene proračuna koji bi predstavila Komisija;

5.      ističe da se za sredstva dodijeljena prema VFO-u ne uzima u obzir inflacija; traži da se naslov 2. uskladi prema deflatoru;

6.      ponavlja da su mjere za nadzor iznosa neplaćenih obveza preduvjet za uspješan početak programskog razdoblja 2014. – 2020.; stoga snažno poziva Vijeće i države članice da poduzmu sve potrebne korake kako bi se namirili neispunjeni zahtjevi za isplatu, a posebno da u cijelosti usvoje izmjene proračuna br. 3/14; ističe da je izmjena proračuna br. 3/14 predložena na temelju najnovijih procjena potreba za plaćanjima dobivenih od samih država članica;

7.      primjećuje da, premda će proračun za izravna plaćanja i tržišne mjere u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u 2015. biti povećan za 0,2 % u odnosu na 2014., i za obveze i za plaćanje, Komisija mora objasniti na koji će se način podmiriti rastuće potrebe povezane s postupnim uvođenjem izravnih plaćanja u Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku te s osnivanjem fonda za poljoprivredne krize;

8.      žali zbog smanjenja sredstava operativnih fondova za više od 3,3 milijuna EUR za obveze i plaćanja za udruge proizvođača te za potporu skupinama proizvođača za prethodno priznavanje iznosa od 1 milijun EUR; primjećuje da su, zbog trajne neravnoteže moći u lancu, obiteljska poduzeća pod pritiskom; naglašava da skupine proizvođača udruživanjem snaga znatno poboljšavaju položaj primarnih proizvođača; poziva da se zajamči ambiciozan proračun za operativne fondove za udruge proizvođača; ustraje na tome da se oba smanjenja ponište; poziva Komisiju da se koristi tim operativnim fondovima za programe izobrazbe, izgradnju partnerstva i razmjenu dobrih praksi udruga proizvođača;

9.      žali zbog smanjenja od 481 289 EUR za program mlijeka u školama i zbog smanjenja od 900 073 EUR za program voća u školama jer su oba programa bila korisna i učinkovito su provođena u državama članicama i smatra da je to smanjenje krajnje neprimjereno s obzirom na trenutnu krizu i razinu pothranjenosti djece u EU-u; traži da se sredstva za oba programa vrate barem na prethodne vrijednosti; traži da se oba programa osmisle na takav način da se smanji birokratski teret te da budu pristupačniji korisnicima;

10.    zabrinut je da će zbog primjene mehanizma financijske discipline poljoprivrednici s plaćanjima iznad 2 000 EUR biti pogođeni smanjenjem iznosa izravnih plaćanja koji će biti isplaćen tijekom financijske godine 2015.; žali zbog predviđenog učinka primjene mehanizma financijske discipline koja možda neće dovesti do učinkovitije i odgovornije potrošnje;

11.    poziva Komisiju i države članice da zajamče da se sredstva dodijeljena pričuvi za krizne situacije u sektoru poljoprivrede u proračunu za 2015. koja se posljedično ne potroše u cijelosti daju na raspolaganje kao izravna plaćanja u sljedećoj proračunskoj godini;

12.    poziva Komisiju i države članice da nadziru znatne nestabilnosti cijena poljoprivrednih proizvoda, koje nepovoljno djeluju na prihode poljoprivrednika, te da pravovremeno i učinkovito reagiraju kad to bude bilo potrebno;

13.    žali zbog smanjenja sredstava za pčelarstvo jer Parlament drži da je pčelarstvo prioritet za budućnost poljoprivrede i očuvanje biološke raznolikosti;

14.    ističe da se dodijeljenim sredstvima mora ostvariti cilj konkurentnosti i održivosti europske poljoprivrede;

15.    poziva na potpuno usklađivanje iznosa izravnih plaćanja i sredstava za ruralni razvoj u EU-28 što je prije moguće; primjećuje da velika razlika u izravnim plaćanjima među državama članicama koči konkurentnost, te stoga poziva Komisiju da razmisli o EU-28 kao cjelini na svjetskom poljoprivrednom tržištu;

16.    žali zbog predloženih smanjenja sredstava za programe ruralnog razvoja; traži od Vijeća da ponovno razmotri taj prijedlog s obzirom na rastuću nesigurnost i smanjivanje broja stanovnika u mnogim ruralnim zajednicama;

17.    oštro se protivi prijedlogu Vijeća za smanjenje odobrenih sredstava za plaćanje u nacrtu proračuna za 2015. godinu; mišljenja je da su sredstva predviđena nacrtom proračuna za 2015. minimum neophodan za rješavanje kroničnog i dugotrajnog problema rasta nepodmirenih obveza.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	3.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	19 6 8
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, Paul Brannen, Daniel Buda, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Edouard Ferrand, Luke Ming Flanagan, Beata Barbara Gosiewska, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Jan Huitema, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Krzysztof Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Nuno Melo, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Marit Paulsen, Marijana Petir, Constantin-Laurențiu Rebega, Bronis Ropé, Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Peter Eriksson, Maria Heubuch, Anthea McIntyre, Annie Schreijer-Pierik
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Ulla Tørnæs

MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO (4.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: António Marinho e Pinto

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja donošenje odluke o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) kojom su sektoru pomorske politike i ribarstva za razdoblje 2014. – 2020. dodijeljena sredstva u iznosu od 6,39 milijardi EUR; ističe međutim da unatoč važnosti ribarstva za gospodarstvo brojnih obalnih regija, fondovi namijenjeni ribarstvenoj politici, jednoj od rijetkih zajedničkih politika EU-a, predstavljaju tek 0,7 % proračuna EU-a; napominje da će se tim sredstvima sektoru ribarstva pomoći u stvaranju održivog ribarstva, pružiti potpora obalnim i otočnim zajednicama koje uvelike ovise o ribarstvu u diversifikaciji gospodarstva, dati veća potpora nego do sada malom ribarstvu i regijama koje snažno ovise o ribarstvu i na taj način doprinijeti ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.;

2.   žali zbog toga što je Vijeće na rok od najviše šest mjeseci, po plovilu i tijekom razdoblja od 2014. do 2020., ograničilo mogućnost primanja potpore u okviru EFPR-a za privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti tijekom razdoblja biološkog obnavljanja, suprotno odobrenju Europskog parlamenta; smatra da prekidi radi biološkog obnavljanja predstavljaju važan instrument za održivo upravljanje određenim vrstama ribolova; stoga traži da se ta oštra mjera ukine i da se zajamče dovoljna sredstva za prekide radi biološkog obnavljanja;

3.   poziva Komisiju i države članice da hitno pripreme potrebne zakonodavne akte kako bi se ubrzala provedba operativnih programa država članica s ciljem provođenja prioriteta zajedničke ribarstvene politike (ZRP), osobito gospodarske i socijalne održivosti sektora ribarstva, očuvanja bioloških resursa te održivog iskorištavanja ribolovnih resursa i akvakulture;

4.  ističe važnost strogog i nezavisnog istraživanja u procjeni točnog stanja ribolovnih zaliha kako bi se izračunao najviši održivi prinos koji je ključan za održivo ribarstvo; smatra, između ostalog, da se moraju provesti studije o socijalno-gospodarskim posljedicama mjera usvojenih u pogledu zajednica koje ovise o ribarstvu; naglašava da se novom osnovnom Uredbom o ZRP-u koja je donesena prošle godine poseban naglasak stavlja na održivost kako bi se dobio najviši održivi prinos (NOP); podsjeća da taj cilj predstavlja jedan od osnovnih elemenata novog ZRP-a te podrazumijeva točna i pouzdana saznanja o stanju zaliha te o socijalnim i gospodarskim implikacijama usvojenih mjera; smatra da se to istraživanje treba primjereno financirati iz proračuna EU-a;

5.  naglašava potrebu za povećanjem sredstava za znanstveno-istraživačke organizacije na međunarodnoj razini i u državama članicama s ciljem prikupljanja saznanja i procjene morskih bioloških resursa;

6.   podsjeća da je kontrola ribolovnih aktivnosti na plovilima i u lukama ključna žele li se postići ciljevi održivog ribarstva; nedostatna financijska sredstva mogla bi biti prepreka ostvarenju ciljeva reforme; podsjeća da nova reforma ZRP-a zahtijeva jačanje operativnih aktivnosti Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA), čime bi se pružila podrška državama članicama i Europskoj komisiji pri razvoju praktičnih instrumenata nadzora i kontrole (operacije koje se odnose na upravljanje ribarstvom, sustavi upravljanja podacima, obveze iskrcavanja i borba protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (NNN));

7.   poziva na povećanje proračuna Europske agencije za kontrolu ribarstva (EFCA) namijenjenog za operativne instrumente i ljudske resurse kako bi se osigurala ispravna provedba reforme ZRP-a te olakšala kontrola, inspekcija, nadzor i suradnja na nacionalnoj razini, te kako bi se pravila ZRP-a na učinkovit i dosljedan način poštovale i primjenjivale osiguravajući jednake uvjete u ribarstvenoj industriji, kao i to da se svi dijelovi sektora tretiraju na jednak način;

8.  ističe da je, s obzirom na to da više od 60 % ribarstvenih proizvoda kojima se opskrbljuje EU potječe iz međunarodnih voda i isključivih gospodarskih zona trećih zemalja, u godišnji proračun za 2015. potrebno uvrstiti točna i pouzdana proračunska sredstva. vanjska dimenzija ZRP-a zahtijeva stalno uključivanje posebnih proračunskih mjera s ciljem jačanja i razvoja suradnje Europske unije s regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom, kao i financiranje sklapanja bilateralnih sporazuma s trećim zemljama, i to uzimajući u obzir predviđeno produljenje protokola sklopljenih s Mauritanijom, Mozambikom, Madagaskarom, Grenlandom, Kabo Verdeom i Kiribatijem;

9.   žali zbog toga što je Komisija smanjila iznose stavke za pilot-projekt koji se odnosi na mjere za pomoć malom ribarstvu (11 06 77 08); hitno poziva Komisiju na vraćanje odobrenog prijašnjeg iznosa; smatra da taj pilot-projekt ima iznimnu važnost te da mora poslužiti kao temelj za razradu programa pomoći EU-a malom ribarstvu, na način kojim bi se u obzir uzela važnost i posebnost tog sektora, kako je to već Europski parlament istaknuo u nekoliko svojih rezolucija na tu temu;

10.     pozdravlja odredbe Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo kojima se 647 milijuna EUR namijenilo Komisiji za izravne aktivnosti u Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. – 2020. Poziva Komisiju da ubrza proces usvajanja potrebnih mjera za provođenje svojih projekata;

11. žali zbog toga što je Vijeće u okviru postupka čitanja nacrta proračuna uvelo rezove u naslov 11.; zabrinut je zbog posljedica koje će ti rezovi ostaviti na aktivnosti koje se financiraju u okviru tih proračunskih linija te nepovoljnog učinka na ostvarivanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike (ZRP) i integrirane pomorske politike (IPP); točnije, primjećuje da se u pogledu odobrenih sredstava za plaćanje već ove godine bilježi njihov manjak te smatra da je prijeko potrebno osigurati dovoljan iznos odobrenih sredstava.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	3.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	20 2 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Miguel Arias Cañete, Renata Briano, Alain Cadec, David Coburn, Richard Corbett, João Ferreira, Raymond Finch, Werner Kuhn, Isabella Lövin, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Norica Nicolai, Ulrike Rodust, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas, Ruža Tomašić, Peter van Dalen, Jarosław Leszek Wałęsa
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	José Blanco López, Diane Dodds, Marek Józef Gróbarczyk, Mike Hookem, Yannick Jadot, Francisco José Millán Mon

MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (4.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestiteljica: Silvia Costa

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.      upozorava da 2015. višegodišnji programi iz područja obrazovanja, osposobljavanja, mladih, sporta, kulture, medija i građanstva ulaze u drugu godinu; naglašava potrebu za dovoljno odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje kako bi se zajamčilo da svi programi dopru do ciljanog broja korisnika; budući da se ti programi izravno odnose na veliki broj građana naglašava da je ključno da EU ne ponovi obustavu plaćanja što je posljednjih godina već imalo velik utjecaj, na primjer na bespovratna sredstva za mobilnost u okviru programa Erasmus;

2.      upozorava da je povećanje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za program Erasmus+ vrlo malo u odnosu na 2014. godinu; ukazuje da je zbog velike brzine provedbe i potražnje za ovim programom nužno osigurati dovoljno odobrenih sredstava za plaćanje kako bi se uzele u obzir dodatne obveze i osiguralo nesmetano funkcioniranje programa, posebno s obzirom na to da Europska komisija želi povećati mobilnost studenata na 20 % do kraja desetljeća; ističe da bi bespovratna sredstva koja se odnose na program Erasmus+ trebala biti izuzeta iz oporezivanja i socijalnih pristojbi;

3.      u vezi s Instrumentom jamstva za studentske zajmove, za koji je dodijeljeno 3,5 % proračuna, podsjeća da bi on trebao biti proveden „uz povoljne uvjete” za studente „bez obzira na [njihovo] društveno porijeklo” te da „taj dodatni i inovativni instrument za obrazovnu mobilnost ne bi trebao zamijeniti nijedan postojeći sustav dodjeljivanja bespovratnih sredstava ili sustav zajmova kojima se podržava mobilnost studenata na lokalnoj ili nacionalnoj razini, ili na razini Unije, niti onemogućiti njihov razvoj”;

4.      žali što je Komisija predložila nižu razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za program Kreativna Europa nego u 2014. unatoč njegovoj važnoj ulozi u podupiranju kulturnih i kreativnih industrija te unatoč potrebi za organiziranjem budućeg instrumenta za davanje jamstava s obećanim mjerama poput osposobljavanja financijskih posrednika; u svjetlu toga smatra da su neprihvatljivi daljnji rezovi koje predlaže Vijeće za potprograme Kultura i MEDIA te jamstveni instrument zbog činjenice da će se time dodatno ugroziti učinkovita provedba programa; također podsjeća na prvotnu zabrinutost Europskog parlamenta u vezi sa spajanjem potprograma Kultura i Media te pitanjima naknadne politike i ravnoteže u financiranju;

5.      podsjeća da je ukupna financijska omotnica za program Europa za građane za razdoblje 2014. ‒ 2020. smanjena za otprilike 20 % u odnosu na razdoblje 2007. ‒ 2013.; kritizira činjenicu da je u nacrtu proračuna Komisije za 2015. predviđena niža razina odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u odnosu na 2014.; preporučuje da se posveti posebna pozornost tom programu koji je i dalje jedinstven zbog svojeg kontakta s građanima i podrške njihovih aktivnosti odozdo prema gore; ističe da je trenutna razina financiranja daleko preniska pa čak i kontraproduktivna za ugled Unije; stoga je duboko zabrinut prijedlogom Vijeća o dodatnom smanjenju odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i odobrenih sredstava za plaćanje za program te ne odobrava slanje takvog signala europskim građanima;

6.      naglašava da bi komunikacijsku politiku Unije trebalo poboljšati kako bi postala važan instrument koji će služiti građanima za bolje razumijevanje funkcioniranja EU-a, njegovih politika i procesa te koji će ih poticati na sudjelovanje, posebice s obzirom na činjenicu da građani EU-a imaju zabrinjavajuće nisku razinu poznavanja zakonodavstva i programa Europske unije, kao što je nedavno pokazao mali odaziv na europskim izborima; stoga odbacuje prijedloge Vijeća za smanjenje financiranja komunikacijskih aktivnosti; naglašava hitnu potrebu za poticanjem suradnje na području komunikacija među institucijama Unije, nacionalnim parlamentima i svim drugim strankama kojih se to tiče kako bi uložena sredstva bila što djelotvornija te kako bi se ojačala i podržala suradnja između europskih multimedijskih mreža u svrhu širenja informacija o Europi;

7.      podsjeća na važnost digitalnih platformi, kao što je Europeana, koje su usmjerene na digitalizaciju europskog kulturnog i umjetničkog nasljeđa te na kojima se provode projekti temeljeni na transnacionalnim mrežama i partnerstvima kojima se javnosti pruža širi pristup informacijama, promičući europsku kulturu i podržavajući kulturne i kreativne industrije;

8.      skreće pozornost na obvezu Komisije, između ostalog na poticaj Parlamenta, u pogledu isticanja vrijednosti europskog volonterstva i volonterskih mreža;

9.      naglašava da bi trebalo usmjeriti veću pozornost na aktivnosti programa istraživačkih stipendija Marie Sklodowska-Curie kojima se podržavaju karijere istraživača s pomoću bespovratnih sredstava za mobilnost i koje stoga zauzimaju ključnu ulogu u jačanju istraživanja u Europi; žali što Vijeće predlaže značajne rezove odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i za plaćanje za taj program i odlučan je ponovno uspostaviti brojke koje je predložila Komisija;

10.    traži od Europske komisije da obavijesti Europski parlament o raspodjeli sredstava među državama članicama za programe u područjima obrazovanja, osposobljavanja, mladih, sporta, kulture, medija i građanstva kako bi se poboljšali transparentnost i nadziranje dodjele javnih sredstava;

11.    ističe potrebu za proširenjem područja djelovanja programa Kultura Istočnog partnerstva, osobito s obzirom na nedavne tragične događaje u Ukrajini i euro-mediteransku suradnju na području kulture; ističe da će pružanje financijske pomoći EU-a zajedničkim kulturnim projektima u kojima sudjeluju mladi umjetnici iz zemalja Istočnog partnerstva i država članica EU-a naglasiti i povećati politički značaj tih projekata te doprinijeti nastojanjima da se osigura mir u Europi;

12.    primjećuje da Komunikacija Komisije pod nazivom „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” posebnu pozornost posvećuje pitanju nezaposlenosti mladih koja iznosi 59,2 % u Grčkoj i 55,7 % u Španjolskoj te napominje da je „još jedan velik razlog za zabrinutost sve veći udio mladih ljudi koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (NEET), koji je 2012. iznosio 13,2 %”.; ističe da je stoga pristup znanju preduvjet za zapošljavanje i rast te da društveni aspekti i smanjenje nejednakosti moraju biti u središtu svake politike koju se provodi;

13.    ističe da je zbog mjera štednje kojima se uništavaju javne službe ugrožena mogućnost da se sustavima obrazovanja i osposobljavanja doprinese gospodarskom oporavku te da cjeloživotno učenje mora biti visoko na popisu prioriteta radi borbe sa siromaštvom i nejednakostima;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	4.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	24 4 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Louise Bours, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Damian Drăghici, Jill Evans, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Fernando Maura Barandiarán, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Giovanni Toti, Anders Primdahl Vistisen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Maria Łybacka
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Ernest Maragall, Emma McClarkin, Marlene Mizzi, Liliana Rodrigues, Algirdas Saudargas, Hermann Winkler

MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE (4.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestitelj: Tomáš Zdechovský

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  uzima u obzir smanjenje obveza za 1,9 % u okviru 3. naslova „Sigurnost i građanstvo” u usporedbi s proračunom za 2014., najviše zbog prestanka djelovanja schengenskog instrumenta za Hrvatsku u skladu s Ugovorom o pristupanju Hrvatske, te pozdravlja povećanje plaćanja za 12,2 % čime će se pridonijeti jamstvu da odobrena sredstva za plaćanje budu dostatna za provedbu politika na tom području;

2.  podsjeća da je za područje slobode, sigurnosti i pravde nakon usvajanja strateških smjernica na sjednici Europskog vijeća 26. i 27. lipnja 2014. nastupila nova faza; naglašava da zbog provedbe smjernica u nekim vrlo specifičnim područjima može doći do potrebe za povećanjem financijskih sredstava namijenjenih za ta područja; naglašava da se u tom slučaju ne bi trebao stvarati pritisak na već dodijeljena sredstva te od Komisije očekuje da donese konkretne prijedloge u slučaju da tijekom 2015. bude potrebno povećanje financijskih sredstava;

3.  ustraje u tome da bi agencije za koje je nadležan trebale raspolagati odgovarajućim sredstvima kako bi mogle ispuniti svoj mandat i svjestan je međuinstitucionalnog sporazuma o smanjenju broja zaposlenih za 5 % u sljedećih pet godina; ipak ustraje u tome da se ti rezovi provedu na temelju pojedinačnih slučajeva vodeći računa o sredstvima koja su agencijama potrebna za izvršenje dodijeljenih zadaća;

4.  poziva na snažnije uvećanje proračuna za Europski ured za podršku u pitanjima azila (EASO) jer je taj ured ključan za rješavanje gorućih pitanja u vezi s azilom te će imati snažniju ulogu pri promicanju jedinstvene provedbe paketa o azilu; stoga traži odgovarajuće uvećanje proračuna kako bi Ured mogao učinkovito izvršavati svoje zadaće i poslove, među ostalim promicanje najboljih praksi i suradnje među državama članicama;

5.  pozdravlja povećanje proračunskih linija „Zaštita prava građana i jačanje njihove uloge” i „Promicanje nediskriminacije i ravnopravnosti” za provođenje Programa o pravima, ravnopravnosti i građanstvu za razdoblje 2014. ‒ 2020.;

6.  nije sasvim zadovoljan povećanjem proračuna za Frontex jer on mora osnažiti svoju operativnu pomoć, posebno državama članicama koje se suočavaju s velikim pritiskom na vanjskim granicama te poboljšati sposobnost reagiranja u odnosu na brze promjene migracijskih tokova; smatra da bi Frontex trebao imati dodatno osoblje i sredstva za izvršavanje dodijeljenih zadaća i provedbu sustava EUROSUR;

7.  naglašava da je važno osigurati odgovarajući proračun EU-a za azil i migraciju te za zajedničko upravljanje jedinstvenom vanjskom granicom EU-a radi suočavanja s izazovima koje ona donosi, osobito kad je riječ o trenutačnoj situaciji koja pogađa južnu granicu EU-a te poziva sve partnere Unije da jasno pokažu predanost istome cilju;

8.  pozdravlja prijedlog Komisije o povećanju godišnjeg proračuna Europola, među ostalim, imajući u vidu njegovu Uredbu koju trebaju usvojiti suzakonodavci; uviđa da povećanje sredstava u proračunu agencija, čime se tim agencijama omogućuje da pravilno izvršavaju svoje zadaće, mora biti usklađeno s odgovarajućim brojem zaposlenih u tim agencijama; smatra da bi plan radnih mjesta u Uredu trebalo prilagoditi radi zapošljavanja dodatnog privremenog osoblja u svjetlu rastuće potražnje za potporom u borbi protiv kibernetičkog kriminala i teškog međunarodnog kriminala i terorizma te radi kvalitetnije procjene i analize tih rizika;

9.  podržava povećanje proračuna agencije eu.LISA kako bi se zajamčili sigurni i učinkoviti informatički sustavi u području unutarnjih poslova, kao što su SIS II, VIS i Eurodac, kojima upravlja Ured kao i provedba potrebnih poboljšanja predviđenih za navedene sustave; podupire daljnji razvoj Ureda u pogledu predstojećih zadataka koji bi mu mogli biti povjereni, primjerice osmišljavanja, izrade i provedbe novih sustava;

10. propituje postojanje proračunske linije „Uspostava novih informatičkih sustava za potporu upravljanju migracijskim tokovima preko vanjskih granica Unije”, iako suzakonodavci još nisu usvojili „paket o pametnim granicama”; naglašava da, otkad je otvorena, toj proračunskoj liniji nisu dodijeljena nikakva konkretna sredstva; poziva Komisiju da otvori proračunske linije za takve aktivnosti tek nakon što ih suzakonodavci odobre odgovarajućim zakonodavnim aktom;

11. razočaran je zbog smanjenja proračuna za Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama jer će se taj centar morati baviti mogućim usvajanjem Uredbe o novim psihoaktivnim tvarima (2013/0305 (COD)) kojom mu se dodjeljuju nove zadaće;

12. podsjeća da je pravedna i transparentna raspodjela sredstava za različite ciljeve Fonda za azil, migracije i integraciju bila prioritet Parlamenta tijekom pregovora koji su prethodili uspostavi tog fonda; poziva Komisiju da u skladu s tim poveća broj proračunskih linija za Fond za azil, migracije i integraciju kako bi se poboljšalo razumijevanje i omogućila bolja transparentnost načina na koji će se trošiti financijska sredstva dodijeljena za različite ciljeve i, prema tome, za te proračunske linije; posebno poziva Komisiju da ubuduće u svim nacrtima proračuna odvoji rashode za poboljšanje pravednih i učinkovitih strategija za povratak od rashoda za zakonite migracije i promicanje učinkovite integracije državljana trećih zemalja;

13. naglašava potrebu i važnost trajnih procjena načina provedbe svih fondova i programa i korištenja njihovim sredstvima radi otkrivanja mogućih nedostataka u ranoj fazi kao i učinkovitosti njihova djelovanja.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	3.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	44 9 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Jan Philipp Albrecht, Heinz K. Becker, Malin Björk, Michał Boni, Caterina Chinnici, Ignazio Corrao, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Cornelia Ernst, Laura Ferrara, Monika Flašíková Beňová, Kinga Gál, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Eva Joly, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Barbara Kudrycka, Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Vicky Maeijer, Barbara Matera, Roberta Metsola, Louis Michel, József Nagy, Péter Niedermüller, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Helga Stevens, Valdemar Tomaševski, Traian Ungureanu, Marie-Christine Vergiat, Harald Vilimsky, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Marina Albiol Guzmán, Janice Atkinson, Anna Maria Corazza Bildt, Pál Csáky, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Rikke Karlsson, Miltiadis Kyrkos, Kati Piri, Josep-Maria Terricabras, Axel Voss

MIŠLJENJE Odbora za ustavna pitanja (2.9.2014)

upućeno Odboru za proračune

o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015.
(2014/2040(BUD))

Izvjestiteljica: Danuta Maria Hübner

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  primjećuje da postupak za usvajanje proračuna za 2015. sadrži određene značajke nastale tijekom razdoblja izborne stanke: izbori za novi Parlament podrazumijevaju da će sastav jedne od institucija koje čine proračunsko tijelo biti bitno drugačiji[1]; Komisija, koja je izradila nacrt proračuna, posao privodi kraju, a postupak će se najvjerojatnije zaključiti već tijekom saziva sadašnje Komisije;

2.  naglašava da povrh toga cijeli postupak znatno kasni jer je Komisija iznijela nacrt proračuna tek 11. lipnja 2014. i da će Vijeće, nakon što je 15. srpnja 2014. postignut dogovor na razini COREPER-a, svoje stajalište službeno usvojiti, pisanim postupkom, tek početkom rujna 2014. godine;

3.  žali zbog činjenice da se takva ključna politička odluka poput usvajanja stajališta Vijeća o nacrtu proračuna za 2015. donosi pisanim postupkom; smatra to protivnim transparentnosti i otvorenosti koje u suštini moraju pratiti donošenje odluka o proračunu u svim institucijama EU-a;

4.  primjećuje da je Vijeće poduzelo korake u cilju uvođenja daljnjih rezova u naslovu 3. „Sigurnost i građanstvo” za koji je u sklopu nacrta proračuna već izvršeno smanjenje od 1,9 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u usporedbi s proračunom za 2014. (smanjenje s iznosa od 2 171,998 milijuna EUR 2014. na iznos od 2 130,721 milijuna EUR u nacrtu proračuna 2015.); U usporedbi s proračunom za 2014. prema stajalištu Vijeća, naslov 3. zaista bi trebao biti smanjen za 3,3 % u pogledu preuzetih obveza. podsjeća na to da je gornja granica u naslovu 3. koju je Komisija ostavila iznosila 115,3 milijuna EUR; primjećuje da je u pogledu plaćanja Vijeće smanjilo porast za naslov 3. koji je predložila Komisija s +12,2 % na +10,5 %;

5.  svjestan je činjenice da, unatoč ponekim malim naznakama oporavka europskog gospodarstva vidljivima već ove godine, mnoge države članice i dalje provode oštre mjere pri konsolidaciji proračuna, čime se otežavaju ulaganja u projekte kojima bi se mogao potaknuti oporavak; smatra stoga da će europski fondovi u 2015. biti od velike važnosti u nastojanju kompenziranja tih poteškoća; smatra da je vrlo važno pružiti adekvatnu financijsku potporu projektima koji se izravno odnose na građane i čiji je cilj poboljšanje kvalitete europske javne rasprave;

6.  naglašava da slab odaziv na prošlim europskim izborima ukazuje na to da je tijekom čitavog parlamentarnog saziva, a ne samo prije europskih izbora, potrebno ulagati u kampanje za informiranje građana o utjecaju koji Unija ima na njihov svakodnevni život te o ulozi Europskog parlamenta; ključnom smatra izradu procjene nedavne institucionalne komunikacijske kampanje Parlamenta;

7.  smatra da pri procjeni komunikacijskih projekata može doći do poteškoća u utvrđivanju njihove učinkovitosti, u prvom redu zbog nedostatka dogovorenih ili prikladnih mjerila u skladu s kojima bi se njihova učinkovitost ocjenjivala;

8.  vjeruje da su instrumenti participativne demokracije utvrđeni Ugovorom iz Lisabona važni za građane; u tom pogledu žali zbog poteškoća u vezi s provedbom europske građanske inicijative (ECI) i ističe da je potrebno osigurati primjereno financiranje i samih inicijativa i njihova promicanja u cilju povećanja medijske prisutnosti i povjerenja u europsku građansku inicijativu; ističe, u skladu s Ugovorima, da takvo financiranje nije ovisno o temi europske građanske inicijative te da se sve inicijative koje ispunjavaju uvjete financiraju pod jednakim uvjetima, neovisno o njihovu sadržaju;

9.  naglašava da je potrebno osigurati primjerena sredstva za financiranje raznih instrumenata e-demokracije u cilju jačanja postupaka participativne demokracije uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

10. smatra da je s obzirom na stupanje na snagu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada potrebno osigurati primjerena i pravedno raspodijeljena financijska sredstva za njezinu učinkovitu provedbu;

11. traži da se u proračunskim linijama podaci u pogledu infrastrukture Europskog parlamenta, troškova i ostalih stavaka koje se odnose na mjesta rada Parlamenta razdijele kako bi se jasno ukazalo na to gdje su nastali troškovi (Bruxelles, Luxembourg, Strasbourg);

12. napominje da je manje sredstava potrošeno u pogledu odnosa između institucija EU-a i nacionalnih parlamenata i žali zbog toga što se ne poduzima više kako bi se sudjelovanje nacionalnih parlamenata postavilo kao prioritet;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	2.9.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	17 3 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Miguel Arias Cañete, Mercedes Bresso, Richard Corbett, Danuta Maria Hübner, Ramón Jáuregui Atondo, Georgios Katrougkalos, Constance Le Grip, Jo Leinen, Petr Mach, Morten Messerschmidt, Florian Philippot, Paulo Rangel, György Schöpflin, Francisco Sosa Wagner, Barbara Spinelli, Josep-Maria Terricabras, Kazimierz Michał Ujazdowski
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Isabella Adinolfi, Max Andersson, Gerolf Annemans, Pervenche Berès, Sven Giegold, Enrique Guerrero Salom, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Cristian Dan Preda, Marcus Pretzell, Viviane Reding, Siôn Simon
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Fernando Maura Barandiarán

• [1]  Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2014. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2015., Odjeljak III. – Komisija (P7_TA(2014)0247); i Rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2014. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2015. (P7_TA(2014)0450).

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	7.10.2014
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	27 8 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nedzhmi Ali, Jonathan Arnott, Richard Ashworth, Jean-Paul Denanot, Gérard Deprez, Valdis Dombrovskis, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Esteban González Pons, Heidi Hautala, Monika Hohlmeier, Kaja Kallas, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Sophie Montel, Clare Moody, Victor Negrescu, Jan Marian Olbrycht, Pina Picierno, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Eleytherios Synadinos, Paul Tang, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Daniele Viotti, Marco Zanni
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Tamás Deutsch, Ernest Maragall, Ivan Štefanec, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Laura Agea