IZVJEŠĆE o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2015.

2.2.2015 - (2014/2212(INI))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
Izvjestiteljica: Ildikó Gáll-Pelcz

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2015.

(2014/2212(INI))

Europski parlament,

–    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. studenog 2014. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2015.” (COM(2014)0902),

–    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. studenog 2013. naslovljenu „Godišnji pregled rasta 2014.” (COM(2013)0800) i izvješće Komisije od 13. studenog 2013. naslovljeno „Jedinstveno tržište za rast i radna mjesta: analiza postignutog napretka i preostale prepreke u državama članicama – doprinos Godišnjem pregledu rasta 2014.” (COM(2013)0785),

–    uzimajući u obzir izvješće Komisije od 28. studenog 2012. naslovljeno „Stanje integracije jedinstvenog tržišta 2013. – Doprinos Godišnjem pregledu rasta 2013.” (COM(2012)0752),

–    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. lipnja 2012. naslovljenu „Bolje upravljanje za jedinstveno tržište” (COM(2012)0259),

–    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2014. naslovljenu „Provjera napretka strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2014)130),

–    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2014. naslovljenu „Europski semestar 2014.: Preporuke po državama članicama – Jačanje rasta” (COM(2014)0400),

–    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. listopada 2012. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu II. – Zajedno za novi rast” (COM(2012)0573),

–    uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. travnja 2011. naslovljenu „Akt o jedinstvenom tržištu – dvanaest poluga za stimuliranje rasta i jačanje povjerenja – zajedničkim radom do stvaranja novog rasta” (COM(2011)0206),

–    uzimajući u obzir izvješće Marija Montija od 9. svibnja 2010. upućeno predsjedniku Europske komisije i naslovljeno „Nova strategija za jedinstveno tržište – Na usluzi europskom gospodarstvu i društvu”,

–    uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–    uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Pokazatelji za mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta – izgradnja stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–    uzimajući u obzir studiju iz rujna 2014. naslovljenu „Doprinos unutarnjeg tržišta i zaštite potrošača rastu” koju je naručio Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–    uzimajući u obzir internetsko izdanje pregleda stanja jedinstvenog tržišta iz srpnja 2014.,

–    uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 26. i 27. lipnja 2014.,

–    uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. i 21. ožujka 2014.,

–    uzimajući u obzir rasprave Vijeća za konkurentnost od 25. i 26. rujna 2014. o strategiji za rast i radna mjesta Europa 2020.,

–    uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. veljače 2013. s preporukama Komisiji o upravljanju jedinstvenim tržištem[1] i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 8. svibnja 2013.,

–    uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o upravljanju jedinstvenim tržištem u okviru Europskog semestra 2014.[2] i naknadni odgovor Komisije u vezi s tim usvojen 28. svibnja 2014.,

–    uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2014. o Europskom semestru za koordinaciju ekonomske politike: provedba prioriteta za 2014.[3],

–    uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–    uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0018/2015),

A.  budući da bi u okviru pregleda strategije Europa 2020. na sredini provedbenog razdoblja jedinstveno tržište i jedinstveno digitalno tržište trebalo razmatrati kao ključne instrumente za ponovno pokretanje gospodarskog rasta i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u EU-u koji istovremeno jamče komplementarnost s tradicionalnijim pokretačima rasta poput poticanja ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, usavršavanje i obrazovanje, posebno vodeći računa o potrebama malih i srednjih poduzeća;

B.   budući da strategija jedinstvenog tržišta zahtijeva holistički pristup koji vodi računa o problemima građana, potrošača te malih i srednjih poduzeća te projicira prioritete jedinstvenog tržišta na sva područja politike kako bi se zajamčilo dovršenje održivog jedinstvenog tržišta koje služi kao katalizator za gospodarski oporavak i održivi rast;

C.  budući da je potrebno ojačati upravljanje jedinstvenim tržištem u okviru Europskog semestra kao horizontalnog prioriteta različitih politika Unije, održavajući potrebnu ravnotežu između gospodarske, društvene dimenzije i dimenzije okoliša, i poboljšati kvalitetu prijenosa u nacionalna zakonodavstva, provedbe i primjene pravila kojima je jedinstveno tržište uređeno kako bi bilo praktično i ekonomski funkcionalno, također znatno skraćujući trajanje postupaka radi utvrđivanja povrede prava Unije;

D.  budući da je u okviru upravljanja jedinstvenim tržištem u Europskom semestru i odgovarajućih preporuka za pojedine države za konkurentniju Europu započet vrlo pozitivan proces kojim se otvaraju kvalitetna radna mjesta uz uravnotežen rast privlačniji za ulagače;

E.   budući da nakon više od 20 godina od njegova službenog stvaranja jedinstveno tržište još nije u potpunosti dovršeno, prvenstveno zbog toga što države članice nisu potpuno prenijele propise Unije u nacionalno zakonodavstvo ili ih ne provode;

F.   budući da se strategiji jedinstvenog tržišta EU-a treba pristupiti dosljedno i odlučno, da je treba uskladiti i temeljiti na holističkom pristupu i pragmatičnom, cjelovitom i sveobuhvatnom sporazumu koji podržavaju sve države članice i institucije EU-a; budući da su za potpunu provedbu i primjenu propisa koji se odnose na jedinstveno tržište te jačanje vjerodostojnosti jedinstvenog tržišta i povjerenja u njega i upravljanje njime još uvijek potrebni snažno vodstvo, predanost i usklađenost svih institucija EU-a, a posebno predsjednika Komisije i Vijeća, te jasna politička odgovornost, suradnja i solidarnost država članica;

G.  budući da unatoč tome što postoje brojni alati, posebno konkretni pokazatelji, za mjerenje gospodarske uspješnosti jedinstvenog tržišta u okviru Europskog semestra, oni do sada još uvijek nisu imali jasan utjecaj na politiku;

H.  budući da najveći napor treba uložiti ne samo kako bi se postigla jasnoća, jednostavnost, provedivost i primjenjivost zakonodavstva, već i da bi se uspostavio predvidljiv i stabilan okvir za procjenu načina na koji zakonodavstvo na području jedinstvenog tržišta funkcionira u praksi;

I.    budući da je za poticanje održivog rasta i konkurentnosti, privlačenje ulaganja, poticanje socijalne kohezije te otvaranje novih radnih mjesta za oporavak europskog gospodarstva potrebno učinkovito jedinstveno tržište koje se temelji na održivom te vrlo inovativnom i konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu; budući da je jače i pravednije jedinstveno tržište s ojačanim industrijskim temeljima visoko na ljestvici prioriteta programa rada Komisije za 2015.; budući da bi države članice i EU, između ostalog i radi postizanja ciljeva zacrtanih u programu rada, trebale zajedno razraditi europsku industrijsku politiku koja se zasniva na poslu koji je na tom području obavljen prethodnih godina i koja je usmjerena na strateške sektore; budući da je jedinstveno tržište također potrebno kako bi se na primjeren način vodilo računa o potrebama građana, potrošača i poduzeća te kako bi se zajamčilo da predložene politike pruže dodanu vrijednost europskim građanima i drugim sudionicima;

J.    budući da je nužna veća usmjerenost na jedinstveno tržište u okviru Europskog semestra u cilju boljeg iskorištavanja njegovih mogućnosti rasta i zapošljavanja, njegova stavljanja u srž europske industrijske strategije, bolje komunikacije o pozitivnim učincima te kako bi građani i poslovni subjekti u potpunosti mogli iskoristiti njegove prednosti;

K.  budući da su se države članice obvezale na dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta do 2014. te na integraciju „energetskih otoka” u unutarnje energetsko tržište do 2015.;

L.   budući da je potpuno integrirano unutarnje energetsko tržište neophodno za ostvarenje općih ciljeva energetske sigurnosti i održivosti Unije te je od presudne važnosti za njezinu globalnu konkurentnost, gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta, kao što je prepoznato u Aktu o jedinstvenom tržištu II. i u strategiji Europa 2020.;

I. Izgradnja stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra

1.   ponovno poziva Komisiju da razvojem analitičkih instrumenata za mjerenje gospodarske i regulatorne uspješnosti jedinstvenog tržišta u okviru stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra poboljša upravljanje jedinstvenim tržištem; vjeruje da bi takav analitički instrument mogao pružiti korisne informacije za preporuke za pojedine države članice, Godišnji pregled rasta, smjernice Europskog Vijeća za države članice i nacionalne akcijske planove čiji je cilj provedba smjernica u području jedinstvenog tržišta;

2.   naglašava važnost i dodanu vrijednost izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta iz prethodnih godina s obzirom na njihov doprinos općim prioritetima utvrđenima u Godišnjem pregledu rasta Komisije i utvrđivanje preporuka za pojedine države članice u kontekstu Europskog semestra; stoga jako žali zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta za 2015.;

3.   nadalje, izražava žaljenje zbog izostanka izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta u vrijeme kada Europski parlament i Komisija rade na razvoju posebnih pokazatelja za procjenu integracije unutarnjeg tržišta i svih potencijalnih prednosti daljnje ciljane integracije u ključnim područjima rasta; stoga poziva da se pojačaju napori u cilju bolje primjene i provedbe već postojećih pravila;

4.   poziva Komisiju da objasni promjenu strukture Godišnjeg pregleda rasta 2015. i razloge zbog kojih nije objavila popratnu studiju o trenutnom stanju integracije jedinstvenog tržišta u odnosu na ključna područja s najvećim potencijalom za rast; poziva Komisiju da objavi barem prikupljene podatke o jedinstvenom tržištu kako bi nadopunila ovogodišnji Pregled godišnjeg rasta;

5.   poziva Komisiju da što ranije tijekom 2015. predstavi izvješće o stanju integracije jedinstvenog tržišta kako bi se tim izvješćem postavili temelji za izgradnju stupa jedinstvenog tržišta Europskog semestra 2015.; ističe, međutim, da u budućnosti treba razmisliti o izboru trenutka za objavljivanje izvješća; smatra da bi se radi postizanja maksimalnog učinka, također u pogledu preporuka za pojedine države članice, to izvješće trebalo objavljivati zajedno s Godišnjim pregledom rasta;

6.   potiče Komisiju da svake godine predstavi obvezno izvješće s ciljem nadzora nad funkcioniranjem jedinstvenog tržišta u Europskom semestru koje će sadržavati analizu stanja integracije jedinstvenog tržišta u ključnim područjima s najvećim potencijalom za rast; poziva Komisiju da utvrdi političke prioritete u kontekstu Godišnjeg pregleda rasta, čime bi se doprinijelo punom ostvarenju potencijala jedinstvenog tržišta za rast i uklanjanju preostalih prepreka daljnjoj integraciji;

7.   prima na znanje da je u Godišnjem pregledu rasta za 2015. izražena potpora integriranom jedinstvenom tržištu u okviru kojeg se potrošačima nude iste mogućnosti kao i na njihovim domaćim tržištima te naglašava da prava potrošača na internetu ne bi trebala biti manja od prava koja imaju na svojim tradicionalnim tržištima;

8.   ističe da je u Godišnjem pregledu rasta za 2015. prepoznata potreba da se u cilju povećanja konkurentnosti u Europi ukinu nepotrebni opterećujući propisi, posebno za mala i srednja poduzeća, da se poboljša pristup financijskim sredstvima i da se zajamči kvaliteta ulaganja u istraživanje i inovacije;

9.   prima na znanje potencijalne prednosti modernizacije uprave koja je okvirno prikazana u Godišnjem pregledu rasta i načine na koji bi se time mogle ukloniti birokratske i regulatorne prepreke, čime bi se pomoglo poduzećima i građanima povećanjem konkurentnosti, broja radnih mjesta i rasta u Europi;

10. traži potpunu reviziju okvira za upravljanje jedinstvenim tržištem, jačanje nadzora i kvalitetne procjene pravilne, pravovremene i učinkovite provedbe i primjene propisa jedinstvenog tržišta; naglašava potrebu za korištenjem jedinstvenim tržištem kao trećim stupom Europskog semestra kako bi se obuhvatio jasan niz prioriteta koji se odnose na realno gospodarstvo uz istodobno potpuno poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti unutar EU-a;

11. poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir glavna područja rasta i otvaranja novih kvalitetnih radnih mjesta za izgradnju jedinstvenog tržišta EU-a spremnog za 21. stoljeće koja je unaprijed odredila i dodatno precizirala u svojoj studiji iz rujna 2014. naslovljenoj „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu”, uključujući usluge, jedinstveno digitalno tržište, a posebno e-trgovinu, pravnu stečevinu u području potrošača, javnu nabavu i koncesije, slobodno kretanje robe; također poziva Komisiju na dovršenje jedinstvenog tržišta na području prometa i energetike;

12. smatra da je potrebno odrediti cjeloviti sustav mjerenja kombinirajući različite metode kao što su složeni pokazatelji, sustavni skup pokazatelja i sektorski alati za mjerenje uspješnosti jedinstvenog tržišta, kako bi ga uklopili u Europski semestar; ističe da, u cilju mjerenja i pružanja poticaja za jačanje jedinstvenog tržišta u ključnim područjima, treba razmotriti osnovni pokazatelj i cilj za taj pokazatelj s obzirom na integraciju jedinstvenog tržišta;

13. poziva Komisiju da uvede metodologiju za kvantitativne ciljeve u svrhu smanjenja regulatornog opterećenja na europskoj razini; primjećuje pozitivna iskustva u nekim državama članicama s postavljanjem ciljeva neto smanjenja radi snižavanja troškova usklađivanja; traži da se ta inicijativa razmotri u novoj inicijativi Komisije o smanjenju administrativnog opterećenja;

14. napominje da u okviru procjene ekonomskih učinaka na jedinstveno tržište u Europskom semestru treba uložiti dodatne napore za pružanje odgovarajućih informacija o metodi koja se primjenjuje i korištenim podacima kako bi se zajamčili vjerodostojnost i usporedivost dobivenih rezultata, utvrdila relevantna povezanost s ex-post procjenama te istaknula odstupanja u podacima koji su potrebni za provođenje procjena;

15. ponovno poziva da se postupcima predvidi uključivanje Europskog parlamenta u ciklus gospodarskog upravljanja te navodi da Europski parlament i Vijeće donose druge mjere koje su potrebne za jačanje upravljanja jedinstvenim tržištem, a posebno mjere usmjerene na područja u kojima je regulatorni okvir Unije uspostavljen u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvrđenim u članku 294. UFEU-a;

16. žali zbog toga što preporuke za pojedine države članice nisu dovoljno usklađene s ciljevima strategije Europa 2020.; stoga poziva na poduzimanje odlučnijih napora u provedbi i koordinaciji nacionalnih politika i politika EU-a kao i na daljnje provođenje konkretnih mjera potrebnih za jačanje jedinstvenog tržišta i za iskorištavanje njegova potencijala s ciljem poticanja inteligentnog, održivog i uključivog rasta i konkurentnosti te za otvaranje novih radnih mjesta, osobito za mlade;

17. vjeruje da je potrebno pojačati odgovornosti nacionalnih parlamenata s obzirom na preporuke za pojedine države; potiče države članice da Komisiji omoguće predstavljanje preporuka za pojedine zemlje u nacionalnim parlamentima prije nego ih Vijeće usvoji; nadalje poziva države članice da se više posvete provedbi preporuka za pojedine države članice te da odlučno prenose ciljeve EU-a na vlastite ciljeve na nacionalnoj razini; stoga smatra da bi države članice trebale podnositi godišnja i detaljna izvješća o provedbi preporuka za pojedine države u područjima jedinstvenog tržišta; nadalje ponovno traži da Komisija podnosi izvješće nadležnom odboru Parlamenta o mjerama poduzetima kako bi se osigurao napredak u provedbi preporuka za pojedine zemlje i o napretku koji je do sada postignut; poziva države članice da pred nadležnim odborom Parlamenta obrazlože postojanje znatnih razlika u vezi s preporukama za pojedine zemlje;

18. podržava to da se u preporukama za pojedine države članice za 2014. ističe važnost uklanjanja neopravdanih ograničenja i prepreka za ulazak u ključne sektore kao što su maloprodaja, e-trgovina i poslovne usluge; potiče dotične države članice da i te kako uzmu u obzir te preporuke kao prvi prioritet te da uklone prepreke koje ometaju rast jedinstvenog tržišta;

19. traži da predstojeće preporuke za pojedine države u ciklusu Europskog semestra odražavaju zaključke izvješća o integraciji jedinstvenog tržišta na mnogo snažniji i stroži način nego dosad;

20. žali zbog toga što Komisija promicanje jedinstvenog tržišta još uvijek nije odredila kao prioritet u okviru Europskog semestra; poziva Komisiju da upravljanje jedinstvenim tržištem, posebno s obzirom na mjere koje se tiču radnih mjesta, rasta i konkurentnosti, odredi kao ključni dio u svim sljedećim fazama procesa Europskog semestra; podsjeća Komisiju da bi istinsko jedinstveno tržište u tim područjima znatno potaknulo gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta u EU-u; poziva da se iskoristi mogućnost koju pruža taj novi okvir i da se u potpunosti razviju ključna područja rasta i mjere sadržane u Aktu o jedinstvenom tržištu I. i II., i upozorava na potrebu da se u obzir uzmu problemi i očekivanja građana;

21. naglašava potrebu za integriranim pristupom EU-a, država članica, regija, općina, socijalnih partnera i dionika u provedbi i razvoju politika kako bi se ostvario napredak u socijalnom tržišnom gospodarstvu;

22. poziva Komisiju, države članice i regije da zajamče potpuno izvršenje sredstava EU-a za razdoblje 2007. – 2013.; napominje da države članice i regije imaju priliku definirati svoje politike i ulaganja u razdoblju 2014. – 2020. na način da ih usmjere prema sektorima koji više doprinose rastu i otvaranju novih radnih mjesta, posebno za mlade, kao što su jedinstveno digitalno tržište, energija, usluge i zeleno gospodarstvo, te također ostvariti istinska i kvalitetna ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije kako bi se svim građanima omogućio pristup mrežnoj infrastrukturi;

II. Neiskorišteni potencijal jedinstvenog tržišta u ključnim područjima rasta

23. podsjeća da je jedinstveno tržište glavni pokretač rasta i otvaranja novih radnih mjesta te da ima nezamjenjivu ulogu u postizanju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast; ipak napominje da taj potencijal ostaje neiskorišten u mnogim aspektima;

24.     iznova potvrđuje tri prioriteta strategije Europa 2020.:– razvoj gospodarstva koje se temelji na znanju i inovacijama;

– promicanje resursno učinkovitijeg, zelenijeg i konkurentnijeg gospodarstva;

– poticanje gospodarstva koje jamči velik broj radnih mjesta, omogućujući dostizanje visoke razine socijalne i teritorijalne kohezije;

25. pozdravlja novi pristup Komisije u Godišnjem pregledu rasta 2015. u okviru kojeg se koordinirano potiču ulaganja u EU-u kako bi se povećala domaća potražnja i podržalo konkurentnije gospodarstvo; čvrsto vjeruje da u cilju što ambicioznijeg djelovanja prioritetna ulaganja trebaju biti ona kojima se potiče digitalno gospodarstvo i uspostava konkurentnijeg unutarnjeg tržišta u suradnji s državama članicama;

26. vrlo je zabrinut zbog pada razine privatnih ulaganja u Europi i nedostatka povjerenja privatnih ulagača što rezultira njihovom nesklonošću ulaganjima, posebno kao posljedice nedostatka strukturnih reformi, nepostojanja strategije EU-a s ciljem poticanja rasta te stalnih prepreka rastu, u okviru jedinstvenog tržišta, u područjima kao što je e-trgovina; poziva države članice da aktivno podrže plan ulaganja i doprinose Europskom fondu za strateška ulaganja, nadopunjujući iznose predviđene proračunom EU-a i EIB-a, kako bi se usmjerilo i potaklo ulaganje u privatni sektor;

27. poziva Komisiju, države članice, regije i sve relevantne dionike da se usredotoče na realno gospodarstvo pri osmišljavanju i izradi politika ulaganja kojima će zauzvrat privući privatna ulaganja; nadalje, poziva na ulaganja u osposobljavanje pojedinaca i poduzeća za digitalno doba, uključujući i u području najnovijih tehnologija u energetskom sektoru, s obzirom na to da ono ima učinak financijske poluge, uz omogućavanje uspostave globalne digitalne mreže, podupiranje obrazovanja i kvalitetnog istraživanja i inovacija i ostvarivanje vidljivog napretka u postizanju jedinstvenog tržišta u prometnom sektoru, što će nam omogućiti da se pod jednakim uvjetima natječemo s glavnim svjetskim silama;

28. poziva Komisiju i države članice da poboljšaju regulatorni okvir za mala i srednja poduzeća s obzirom na njihovu sposobnost otvaranja novih radnih mjesta; poziva na što učinkovitije iskorištavanje prilika koje se nude u okviru programa COSME kojima se potiče poduzetništvo u Europi, ali i poboljšava pristup malih i srednjih poduzeća financijskim sredstvima te tržištima u EU-u i globalnim tržištima;

29. ističe potrebu da se ulaganja povežu s inovacijama i poduzetništvom, tako da se što više povećaju prilike koje pružaju digitalno gospodarstvo i društvo i da se razvije inteligentna europska industrijska politika; napominje da se u tim ulaganjima treba posebno voditi računa o MSP-ima koji imaju najviše poteškoća u pristupu ulaganjima te bi ona trebala uključivati konkretne mjere za nova poduzeća i socijalno poduzetništvo i inovacije kao izvor budućih novih radnih mjesta za mlade;

30. naglašava potrebu da se u Europi praktičnim mjerama probudi poduzetnički duh, a da bi se to postiglo potrebno je MSP-ima zajamčiti jednostavan pristup kreditima, osobito MSP-ima koji su povezani s ključnim sektorima; također poziva da se pored bankarskog pokrenu i alternativni oblici financiranja;

31. poziva države članice da odlučnije usmjere svoja gospodarstva prema inovacijama i rastu, budući da će nas to pripremiti za poslove i zahtjeve budućnosti digitalnog doba; napominje da će to naša poduzeća učiniti inovativnijima i sposobnijima za djelovanje na svjetskom tržištu, osobito uz potpunu integraciju sektora usluga informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija;

Jedinstveno digitalno tržište

32. stajališta je da je, kao što je utvrđeno u Pregledu godišnjeg rasta za 2015., napredovanje jedinstvenog digitalnog tržišta ključno za poticanje rasta, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, održavanje konkurentnosti europskog gospodarstva na svjetskom tržištu i pružanja prednosti poduzećima i potrošačima; stoga poziva Komisiju da razradi ambiciozan europski akcijski plan za e-upravu 2016. – 2020. i tako nastavi podržavati ciljeve strategije Europa 2020.;

33. naglašava važnost ulaganja, uključujući i ulaganja u širokopojasnu mrežu, za postizanje prioritetnih ciljeva u ključnom području digitalnog tržišta; preporučuje da se znatan dio iz budućeg plana ulaganja od 315 milijardi EUR namijeni za ciljana i strateška ulaganja u digitalni sektor; ističe da je međusobna povezanost elemenata kao što su visoka razina pokrivenosti internetom i visoka kompetencija stanovništva i poduzeća u upotrebi informacijskih i komunikacijskih tehnologija ključni čimbenici za postizanje istinskog jedinstvenog digitalnog tržišta; poziva EU i države članice da prednost daju ulaganju u infrastrukture digitalnih mreža i u informatičko usavršavanje svojih poduzeća i građana;

34. vjeruje da su fragmentacija i nedostatak pravne sigurnosti glavni razlozi za zabrinutost u tom području i, isto tako, da treba razmotriti neusklađenu provedbu postojećih propisa EU-a u državama članicama;

35. napominje da bi dovršetak jedinstvenog digitalnog tržišta mogao stvoriti dodatni rast BDP-a od 0,4 % u razdoblju do 2020. (ili 520 milijardi EUR u cijenama iz 2014.), s dobicima od zaposlenja u rasponu od 0,1 %, što je jednako brojci od preko 223 000 otvorenih radnih mjesta do 2020. prema podacima iz studije „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu”; vjeruje da su rješavanje prepreka za e-trgovinu, ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu i razvoj novih tehnologija kao što su 4G i 5G ključni za razvoj digitalnih rješenja s obzirom na to da se oslanjaju na brze i učinkovite veze; smatra da su usvajanje općeg okvira EU-a za zaštitu podataka i Direktiva o sigurnosti mreže i informacija bitni za dovršetak procesa stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta do 2015. godine; poziva na ulaganje kako bi se popravio nejednak pristup širokopojasnoj mreži i mrežama 4G u EU-u;

36. ističe povezanost visokih razina prodaje na internetu s porastom BDP-a po stanovniku, pa je zbog toga važno potaknuti što brže stvaranje prave prekogranične elektroničke trgovine i računalstva u oblaku; smatra da je važno okončati fragmentaciju na 28 digitalnih tržišta, zajamčiti jedinstven pristup mreži i pretvoriti sigurnost na mreži i povjerenje potrošača u temelje jedinstvenog digitalnog tržišta jer bez povjerenja nema tržišta na internetu;

37. ističe da bi se, na temelju izvještaja „Trošak ne-Europe”, napretkom e-uprave mogla ostvariti ušteda od 100 milijardi EUR godišnje; poziva države članice da usmjere i pojačaju svoje napore za modernizaciju javnih uprava kako bi građani i poduzeća mogli što više postupaka obaviti elektronički koristeći tako svoja prava na jedinstvenom tržištu, posebno na prekograničnoj razini;

38. ističe potrebu da propisi koji se odnose na jedinstveno tržište EU-a budu primjenjivi za digitalno doba, a to znači provedbu propisa jedinstvenog tržišta za plaćanja internetom, razvoj sigurnih e-rješenja diljem Europe (npr. izdavanje e-računa i digitalni potpis), reformu prava intelektualnog vlasništva, po potrebi pojašnjenje zahtjeva za PDV, kako bi se stvorilo povjerenje u e-trgovinu, poboljšala kvaliteta informacija koje se pružaju europskim potrošačima o njihovim pravima i zajamčilo da potrošači na internetu imaju istu razinu zaštite poput one na koju su navikli na tradicionalnom tržištu;

39. ističe da je pregled nedavnog okvira gospodarskog upravljanja odlična prilika u poticanju država članica na ulaganje većeg napora u jedinstveno digitalno tržište, što bi podrazumijevalo ne samo veći rast i više radnih mjesta, osobito u sektoru malih i srednjih poduzeća te među mladima, već i suvremen EU usmjeren na budućnost;

40. smatra da države članice moraju uložiti dodatne napore kako bi modernizirale svoje javne uprave pružanjem brojnijih i lakše dostupnih digitalnih usluga za građane i poslovne subjekte, smanjenjem troškova i povećanjem učinkovitosti, olakšavanjem prekogranične suradnje i provođenjem okvira interoperabilnosti za javne uprave;

41. naglašava važnost elektroničke identifikacije te usluga provjere za povećanje opsega i kvalitete elektroničke razmjene podataka s ciljem njihova rasta; stoga poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se do 1. srpnja 2016. provela Uredba o elektroničkim transakcijama na unutarnjem tržištu;

42. smatra da je poboljšanje digitalnih vještina u Uniji najveći prioritet;

Slobodno kretanje robe

43. vjeruje da slobodno kretanje robe, kapitala, usluga i osoba još uvijek nudi neiskorištene mogućnosti za građane i poslovne subjekte, u smislu učinkovitosti, rasta i otvaranja novih radnih mjesta;

44. ponovno naglašava svoju podršku sveobuhvatnim sporazumima o trgovini i ulaganju koji bi podržali otvaranje novih radnih mjesta za europske radnike i bili u skladu s njima, koji bi bili od izravne koristi europskim potrošačima i otvarali nove mogućnosti za poduzeća u EU-u, posebno mala i srednja poduzeća poštujući društvene, potrošačke i standarde u području okoliša kao ključne u pružanju novih mogućnosti rasta; izražava mišljenje da Parlament mora biti izravno uključen u pregovore o stečevini jedinstvenog tržišta te da svaka izmjena postojećeg zakonodavstva ili uvođenje novog zakonodavstva mora u potpunosti poštovati ulogu Parlamenta kao suzakonodavca;

45. poziva države članice da ojačaju vrijednosni lanac u prekograničnoj proizvodnji kao ključni element za poticanje konkurentnosti i rasta, otvaranje novih radnih mjesta i smanjivanje postojećih trgovinskih prepreka u sektorima koji su relativno veliki, ali se zbog nedovoljne integriranosti ne koriste maksimalno povlasticama koje nudi jedinstveno tržište;

46. poziva na pojačan nadzor prepreka na jedinstvenom tržištu robe;

Usluge

47. naglašava da u strategiju Europa 2020. treba uključiti posebne političke mjere u cilju rješavanja prepreka u uslužnim sektorima koji su obuhvaćeni Direktivom o uslugama i u sektoru financijskih usluga, primjerice izričitijim isticanjem jačanja jedinstvenog tržišta;

48. ističe da u uslužnom sektoru postoji znatni neiskorišteni potencijal za rast kao što je jasno iz procjena iz izvješća „Trošak ne-Europe na jedinstvenom tržištu” pozivajući se na potencijalne dobitke između 337 i 637 milijardi EUR;

49. smatra da je, s obzirom na to da je uslužni sektor jedno od područja s najvećim mogućnostima za rast u EU-u, potrebno osnažiti mjere za povećanje konkurentnosti u tom sektoru, uključujući trgovinu na malo, i pojednostaviti zakonodavstvo za poduzeća, osobito za MSP-e; ističe važnost da se svim potrošačima, obiteljima i poduzećima zajamči opći pristup javnim službama;

50. smatra da treba jačati zaštitu potrošača, izbor i konkurentnost u području financijskih usluga, pridajući osobitu pažnju različitim potrebama potrošača, uključujući i one najosjetljivije; smatra da treba jačati financijska znanja i osvještenost potrošača s obzirom na znatnu pomutnju koja može nastati u pogledu financijskih proizvoda i problema koje to može uzrokovati pojedinačnim potrošačima i jedinstvenom tržištu;

51. još jednom naglašava potrebu za ponovnim ulaganjem napora u borbu protiv prijevara, izbjegavanja plaćanja i utaje poreza te stoga traži da se veća pozornost posveti dobrom poreznom upravljanju u privatnom i javnom sektoru u EU-u; ističe da se u izvještaju „Trošak ne-Europe” navodi da bi se moglo uštedjeti 9 milijardi EUR godišnje mjerama kao što su standardizacija elektroničkih računa i koordinacija prekograničnih poreznih sustava; pozdravlja najavu predsjednika Europske komisije da će doći do automatske razmjene podataka o nacionalnim odlukama u području fiskalne politike; ističe potrebu za jačanjem i poboljšanjem porezne koordinacije kojom će se spriječiti nepošteno tržišno natjecanje, narušavanje tržišta i zajamčiti jednake prilike na jedinstvenom tržištu;

52. pozdravlja izjavu Komisije iz izvješća o Godišnjem pregledu rasta 2015. o tome kako je „rješavanje problema poreznih prijevara i utaje poreza ključno za jamčenje pravednosti te državama članicama omogućuje ubiranje poreznog prihoda koji im pripada”;

53. ponavlja svoje stajalište da treba povećati ukupnu razinu i kvalitetu ulaganja u istraživanje i razvoj kako bi se potakle inovacije, ističući različite razine ulaganja među državama članicama; podsjeća Komisiju da je potrebno stvoriti istinsko jedinstveno tržište za znanje, istraživanje i inovacije te za dovršenje europskog istraživačkog prostora; ističe da se trenutačno 85 % sredstava namijenjenih inovacijama koristi isključivo na nacionalnoj razini, bez prekogranične suradnje, što u konačnici sprečava potpuno iskorištavanje dodane vrijednosti na europskoj razini;

Javna nabava i koncesije

54. pozdravlja činjenicu da su 2014. usvojene direktive o postupcima javne nabave i sklapanju ugovora o davanju koncesija što je moderniziralo javnu nabavu u Europskoj uniji promičući održivost javnih ugovora; naglašava dodanu vrijednost direktive o dodjeli koncesijskih ugovora, posebno u pogledu olakšavanja postupaka i veće transparentnosti te pružanja većih mogućnosti MSP-ima, omogućujući time prevladavanje problema u tim ugovorima, jamčenje pravne sigurnosti, fleksibilnosti i transparentnosti te podržavanje razvoja gospodarske infrastrukture i visokokvalitetnih javnih usluga;

55. ističe da je za jačanje kvalitete, učinkovitosti i transparentnosti ulaganja i javne potrošnje nužna potpuna i brza primjena zakonodavstva EU-a u području javne nabave i koncesija;

56. naglašava potrebu za ispravnim i pravovremenim prijenosom propisa o javnoj nabavi i koncesijama u nacionalna zakonodavstva; naglašava važnost javne nabave i vrijednost inovativnih partnerstva kao glavnih pokretača pametnog, održivog i uključivog rasta, posebno za mala i srednja poduzeća kojima je potrebna podrška u vidu konkretnih mjera koje će potaknuti konkurentnost i inovacije;

Pravna stečevina u području potrošača

57. žali zbog toga što je fragmentirana provedba zakonodavstva EU-a o zaštiti potrošača u državama članicama dovela do razlika u zaštiti potrošača i razlika u ozbiljnosti i dinamici provedbenih mjera koje su poduzete; smatra da to ograničava dosljednost i koherentnost zakonodavnih odredbi u istim sektorima ili između različitih prodajnih kanala;

58. poziva Komisiju da zajamči brzu provedbu i primjenu propisa kao što su Direktiva o pravima potrošača i odredbe o alternativnom rješavanju sporova te rješavanje sporova preko interneta, smanjujući pritom administrativno opterećenje; poziva da se potrošačima pruži primjerena zaštita u skladu s njihovim tradicionalnim tržištima u prekograničnoj prodaji te da se poboljša zaštita podataka u digitalnom dobu budući da će to povećati povjerenje potrošača u kupnju preko interneta; ističe važnost učinkovite primjene prava potrošača na internetu te potrebu za pristupačnim i učinkovitim pravnim sredstvima u slučaju spora;

59. poziva na poduzimanje mjera za povećanje održive potrošnje, osobito u vezi s vijekom trajanja proizvoda te za borbu protiv praksi kojima je cilj namjerno skraćivanje spomenutog vijeka trajanja; nada se da će Komisija, u tom smislu, razraditi koherentan akcijski plan;

60. ističe da je Direktiva o pravima potrošača označila važan korak naprijed u pogledu povećanja pravne sigurnosti za potrošače i poduzeća u transakcijama preko interneta te danas čini glavni instrument zaštite potrošača za internetske usluge;

61. napominje da se budući dobici mogu postići poboljšanjima u funkcioniranju jedinstvenog tržišta, kao što je uspostava sustava za rješavanje potrošačkih sporova preko interneta, čime bi se mogle ostvariti uštede od oko 22 milijarde EUR;

Energija

62. poziva Komisiju da zajamči funkcionalno unutarnje tržište energije s nediskriminirajućim pristupom tržištu i visoku razinu zaštite potrošača, kao i primjerene razine kapaciteta povezanosti i prikladnosti sustava;

63. ponovno ističe potrebu da se poveća energetska sigurnost Europe diversifikacijom izvora i tokova energije te naglašava potrebu za dovršenjem unutarnjeg tržišta energije kao prioritet te prekida izolacije energetskih otoka unutar Europske unije;

64. smatra da, kako bi se poboljšao postupak dovršenja unutarnjeg tržišta, integracije obnovljivih izvora energije i sigurnost opskrbe, države članice trebaju hitno postići minimalni cilj od 10 % kapaciteta elektroenergetske povezanosti, a u najboljem slučaju potrebno je postići razinu od 30 %;

65. smatra da je liberalizacija tržišta plina i električne energije temelj za osnaživanje potrošača te poziva Komisiju da stavi potrošače u središte svoje politike o unutarnjem energetskom tržištu EU-a;

III. Instrumenti za procjenu integracije jedinstvenog tržišta i alata za upravljanje

66. potvrđuje da se pregled stanja jedinstvenog tržišta može smatrati najboljom praksom za nadzor i ocjenu sukladnosti država članica s obvezama jedinstvenog tržišta, s obzirom na to da on može pokrenuti poboljšanja i postupke nadoknađivanja razlika među državama članicama; međutim, ističe da taj pregled stanja ne pruža alate za ocjenjivanje kvalitete; naglašava važnost poboljšavanja dijaloga s državama članicama i među njima kako bi se utvrdile i riješile složenosti koje doživljavaju tijekom provedbe zakonodavstva o jedinstvenom tržištu; u tom smislu poziva Komisiju da više pomaže državama članicama, onda kad države članice to zatraže, u provedbi složenog zakonodavstva o jedinstvenom tržištu;

67. smatra da bi se s obzirom na regulatornu uspješnost jedinstvenog tržišta mogao razviti složeni pokazatelj za mjerenje razlika u jedinstvenom tržištu, što je zbog nedostatka propisa kojima se uređuje jedinstveno tržište dodatno opterećenje za građane i poduzeća u međugraničnim djelatnostima; inzistira na tome da bi takav pokazatelj trebao olakšati razvoj zaključaka koji bi mogli rezultirati preporukama politika za institucije i države članice EU-a;

68. uzima u obzir praćenje napretka Digitalnog programa kao važnog alata za ocjenjivanje napretka država članica u tom području; vjeruje da složeni indeks za mjerenje nedostatka jedinstvenog tržišta treba uključivati to praćenje napretka;

69. poziva Komisiju da razmotri uključivanje obveze izvršavanja sustavnog pregleda prijenosa, sukladnosti, učinkovitosti i prikladnosti za namjenu pravnih instrumenata u svoje prijedloge za pravne instrumente u području jedinstvenog tržišta, uključujući metodologiju i kriterije za takav pregled; vjeruje da bi takva metodologija i kriteriji omogućili bolju procjenu toga jesu li pravni instrumenti pravilno preneseni, provedeni i primijenjeni, ali i pridonose li, i u kojoj mjeri, postizanju svojih ciljeva te koliko će biti prikladni za svoju namjenu;

70. podržava stvaranje održivog jedinstvenog tržišta koje se temelji na razvoju uključivog gospodarstva koje je učinkovito s obzirom na resurse i temelji se na znanju, uključujući mjere za unapređivanje svih inovacija u održivim tehnologijama, za usklađivanje interesa potrošača i poduzeća te za poboljšanja neformalnog mehanizma rješavanja problema za jedinstveno tržište kao što je SOLVIT, istodobno unapređujući znanje javnosti u pogledu jedinstvenih točaka za kontakt kako bi bila svjesnija dostupnih mogućnosti za ostvarivanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta na jedinstvenom tržištu;

71. potvrđuje stalan porast broja korisnika portala Your Europe i Your Europe Advice, koji bi trebali pružiti potrebne informacije svima koji žive, rade, studiraju ili se kreću u Europskoj uniji;

72. pozdravlja činjenicu da je prosječni deficit prijenosa propisa u nacionalna zakonodavstva u državama članicama pao ispod razine od 1 % koju je dogovorilo Europsko vijeće i dosegao 0,6 % što predstavlja dosad najbolji zabilježeni rezultat od stvaranja pregleda stanja jedinstvenog tržišta; naglašava da načelo nulte tolerancije u prijenosu europskih propisa u nacionalna zakonodavstva mora biti temeljno pravilo država članica i EU-a;

73. napominje da je pravilna provedba i primjena zakonodavstva EU-a ključna za dovršenje jedinstvenog tržišta; poziva države članice i Komisiju da odlučno iskoriste svoje ovlasti za postizanje tog cilja i traži države članice i Komisiju da pojačaju napore u cilju provedbe zakonodavstva o jedinstvenom tržištu i da nadziru tu provedbu, između ostalog, redovitim opsežnim inspekcijskim provjerama uz stalno razmišljanje o problemima koji se odnose na provedbu i jamčenje učinkovitijeg zakonodavstva te da se naknadne procjene upotrebljavaju opširnije i učinkovitije; poziva na pojačani nadzor učinkovitosti prava potrošača u digitalnom okruženju, osobito uzimajući u obzir brzinu kojom se kršenje zakona o potrošačima može proširiti u tom okruženju;

74. ipak podsjeća da je postupak zbog povrede propisa otkrio brojna ograničenja u pogledu brzog rješavanja i ispravljanja nedostataka provedbe i primjene odredbi jedinstvenog tržišta; poziva države članice na učinkovitiju suradnju s Komisijom u bržem rješavanju problema;

75. priznaje da neuspjeh provođenja može biti posljedica složenosti u početnoj izradi nacrta; stoga ističe potrebu da primarno i sekundarno zakonodavstvo sve vrijeme bolje slijede regulatorna načela upotrebljavajući prikladno savjetovanje, procjene utjecaja i preglede nakon provedbe;

76. nadalje, inzistira na tome da bi se trebali poduzeti svi napori za djelotvorniju uporabu postupaka zbog povrede odredbi zakonodavstva Unije na području jedinstvenog tržišta te da bi države članice i Europsko vijeće trebali nastaviti daljnji razvoj postupaka zbog povrede pravila u okviru budućih revizija UFEU-a; mišljenja je, međutim, da bi postupci zbog povrede uvijek trebali biti posljednji izbor i da bi se trebali pokretati tek nakon više pokušaja usklađivanja i ispravljanja;

°

°       °

77. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

• [1]  Usvojeni tekstovi, P7_TA (2013) 0054.
• [2]  Usvojeni tekstovi, P7_TA (2014) 0130.
• [3]  Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2014)0038.

EXPLANATORY STATEMENT

Introduction

At the heart of Europe’s competitiveness and its biggest economic strength is the Single Market. This market of 500 million persons gives the European Union (EU) the opportunity to be the global economic powerhouse. It gives businesses right across the continent a ‘home’ market in which to sell their goods and services, attracts investment from around the world and is the launchpad for Europe’s trade with far-flung market.

The crisis has shown that the EU needs to act to improve its economic model and restore competitiveness. This requires a mix of sound public finances, structural reforms and targeted investment. EU 2020 is the EU’s strategy to boost sustainable growth and the creation of jobs and the Single Market has a key role to play in this.

However, the Single Market is not currently fulfilling its potential. The EU needs to support Member States to do far more cross-border trade in services and must take urgent action to keep pace with changing digital technologies. Europe needs a Single Market fit for the twenty-first century to enable European businesses to stay ahead of the competition and consumers to enjoy access to high-quality products and services from across the EU. Relaunching the Single Market serves to re-activate Europe’s engine of growth and employment, and ultimately serves to expand opportunities for citizens. The first challenge is thus to empower citizens to become full actors within the Single Market.

To reap the benefits of the Single Market, its rules must be properly implemented and enforced. Whilst the Commission has been working in partnership with Member States to this end, the situation today demonstrates that there is much room for improvement. The average transposition deficit has slightly fallen, and Member States are taking time (8 months on average) to transpose Directives after the transposition deadline has lapsed. The duration of infringement procedures has further increased on average. And even where rules are formally correctly transposed, they often do not work well in the implementation. Businesses and citizens often do not understand their rights and encounter many difficulties when trying to exercise them.

The March 2012 European Council recognised the need to strengthen the governance of the Single Market and to improve its implementation and enforcement. Similar calls have been made by the European Parliament.

This is the third report on the Single Market governance in the Internal Market and Consumer Protection Committee (IMCO) and is part of the package of three parliamentary reports dealing with the EU semester 2015. It focuses, in particular, on the Commission ‘Single Market for growth and jobs’ report accompanying the Annual Growth Survey and dealing with the state of the integration of the Single Market.

Building the Single Market Pillar of the European Semester

The strengthening of the Single Market governance is connected to the concrete possibility of establishing a dedicated pillar of the European Semester. The Rapporteur considers that the coordination of economic and employment policies should be completed by a fundamental part covering all possible levers for boosting real economy that might otherwise stay out of the overall coordination of the European Semester. Such a Single Market pillar should cover a clear set of priorities related to the real economy and key growth areas.

For this reason, the Rapporteur encourages a focused organisation of the work of the Competitiveness Council so that it is explicitly devoted to feeding those priorities of relevance to the real economy into the European Semester. The achievement of these priorities is essential to stimulate growth and jobs and bridge the present gap from reaching the objectives of the Europe 2020 strategy, while exploiting the Single Market’s full potential to ensure economic convergence between Member States inside and outside the euro area, in core and peripheral areas of the EU. The Italian Presidency’s initiative on the new ‘Approach to the Internal Market’ (new AIM) in the context of the mid-term review of the Europe 2020 strategy is a step in the right direction.

The Rapporteur has dedicated particular attention to key growth areas whose potential for economic recovery and convergence is relevant, with a view to further complete and deepen the Single Market while strengthening the protection of citizens’ rights. To achieve such aims purely quantitative statistics on the implementation of Single Market legislation are not sufficient. It is necessary to focus on the quality of how the legislation is implemented within the Member States, based on specific key indicators for sectors of the Single Market developed at European level.

The Rapporteur believes that Single Market governance must be improved, if it is to fulfil the role of an EU engine to promote and facilitate growth and jobs, but also to serve as a benchmark for commitment to structural reform in the Member States. This means reinstating political oversight at the highest level, eschewing any artificial distinctions between what takes place at EU level and what takes place at Member State level, while developing more efficient tools to ensure the Single Market delivers for citizens and businesses as well.

The Rapporteur underlines that too many problems encountered by businesses and citizens in the Single Market remain unresolved, or are resolved only at the expense of excessive time and cost. For the Single Market to work in practice, businesses and citizens need to know their rights and opportunities and be able to make effective use of them.

To make the enforcement of Single Market law more effective, there is an urgent need to further develop and strengthen existing mechanisms and achieve better synergies between them. Steps should be taken to ensure that problems can be effectively resolved at the national level and, where possible, via informal means. This creates more opportunities for consumers, establishes quality standards and stimulates more competitive prices. Fostering competitiveness, creating new opportunities in the digital Single Market are key areas for the revitalisation of this common economic area.

The Commission report on the state of the Single Market integration accompanying the AGS has already indicated problems and deficiencies; however it should also cover a clear set of priorities related to the real economy and indicate efficient levers for boosting growth and competitiveness.

The Rapporteur is also convinced that coordination of the Single Market priorities in the context of the European Semester should be anchored in a deeper democratic process with the full involvement of national parliaments, the respect of prerogatives of the European Parliament and an adequate space given to social partners and all other stakeholders.

Untapped potential of the Single Market in key growth areas

In its Communication on Better Governance for the Single Market, and in the study entitled ‘The Cost of Non-Europe in the Single Market’ of September 2014, requested by IMCO, the key growth areas for improving the functioning and deepening of the Single Market were identified, through a methodology that should be regularly assessed and revised, as: free movement of goods, services, public procurement and concessions, the digital single market, the body of consumer law (consumer acquis), and energy and transport.

The Rapporteur believes that these are still priority areas and that the efforts of coordination should be re-launched. She also considers that these areas should be enriched and combined with other aspects strictly related to Single Market policies for which other measures and proposals should be put forward.

This report provides an occasion to make an evaluation of the state of play of the most important proposals, considering the important role for the functioning of the Single Market that has been attributed to them.

Instruments for the assessment of Single Market integration and governance tools

In the face of an already dense acquis of Single Market provisions, the proper implementation and enforcement of these rules becomes ever more important in order to effectively contribute to economic recovery. Yet, statistics on the transposition deficit of Member States with regard to Single Market rules as well as the rising number of infringement procedures raise serious concerns and clearly show that we are still not fully reaping the potential benefits of a completed Single Market.

While the transposition of EU law into national law might be perceived as a mere legal technique of the Member States, there is considerable potential to improve the governance of the Single Market also at that stage.

By transposing all measures related to a Union legislative act at once and jointly renders the transposition more transparent and coherent by reflecting the agreement reached at Union level. Further, while there are already instruments to compare provisions of directives adopted at Union level with the corresponding provisions at national level, their added value in terms of transparency has hardly been exploited.

Conclusion

In the face of a large number of Single Market provisions, it is obvious that not all carry the same relevance and have the same impact on citizens and businesses. While in an ideal state, all those provisions were implemented and monitored to an equal degree, in order to achieve tangible improvements for the Single Market key growth areas for actions need to be selected. At this, it is suggested to look in particular at the economic relevance and the growth potential of the specific areas and instruments. While the number of key areas and instruments should further be limited, an annual review of those priorities would allow to reflect the current importance of those areas and to respond to recent developments and their impact on the Single Market.

Following these considerations, the Rapporteur takes the view that in order to achieve tangible improvements a clearer and more stringent governance for the Single Market is needed. For this purpose, it is pertinent to establish a transparent and predictable framework in which the possible negative and positive results of Member States in the implementation and application are adequately and regularly reflected. As previously called for by the IMCO reports, such stringent Single Market governance should be organised within an annual Single Market governance cycle and should be considered in the light of the European Semester. Given the economic importance of the Single Market, a regular assessment of its state would represent an added value to those evaluations and complete the picture.

With the sum of these proposed measures, a strong leadership of all European institutions and a clear political ownership on the part of the Member States, the Rapporteur believes that a stronger governance of the Single Market will contribute to lift remaining restrictions and allow all actors to fully reap the benefits of the four freedoms.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	22.1.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	31 3 4
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Antanas Guoga, Sergio Gutiérrez Prieto, Eduard-Raul Hellvig, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Jiří Maštálka, Eva Paunova, Jiří Pospíšil, Marcus Pretzell, Robert Rochefort, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Lucy Anderson, Pascal Arimont, Othmar Karas, Emma McClarkin, Marc Tarabella
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Igor Šoltes, Ivan Štefanec