IZVJEŠĆE o godišnjem izvješću Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu
3.3.2015 - (2014/2219(INI))
Odbor za vanjske poslove
Izvjestitelj: Elmar Brok
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o godišnjem izvješću Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu
Europski parlament,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (12094/14),
– uzimajući u obzir članke 21. i 36. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s pitanjima proračuna i o dobrom financijskom upravljanju,
– uzimajući u obzir izjavu Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednice Komisije o političkoj odgovornosti,
– uzimajući u obzir obveze koje je Federica Mogherini, Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije, preuzela tijekom saslušanja pred Odborom za vanjske poslove održanog 6. listopada 2014.,
– uzimajući u obzir članak 52. i članak 132. stavak 1. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za proračune (A8-0039/2015),
Suočavanje s novim političkim i sigurnosnim okruženjem
1. ističe da se sigurnosno okruženje oko EU-a dramatično pogoršalo, posebice u njegovu neposrednom susjedstvu, gdje se red, stabilnost i sigurnost Europe, koji se temelje na međunarodnom pravu, suočavaju s dosad najvećim izazovom od početka procesa europske integracije; upozorava na promjene koje se trenutačno događaju na svjetskoj političkoj sceni;
2. zabrinut je zbog toga što EU, dijelom i zbog svoje unutarnje krize, dosad nije bio u mogućnosti da iskoristi svoj puni potencijal za oblikovanje međunarodnog političkog i sigurnosnog okruženja te što nedostatak koordinacije i dosljednosti u politikama EU-a i financijska ograničenja čine dodatnu prepreku utjecaju Europe u svijetu i njegovoj sposobnosti da bude regionalni i svjetski pružatelj sigurnosti, pritom doprinoseći sprečavanju sukoba i upravljanju u kriznim situacijama;
3. smatra da su prioriteti vanjske i sigurnosne politike EU-a sljedeći:
zaštititi europske vrijednosti i interese i ojačati politički i pravni poredak u Europi te tako ponovno uspostaviti i očuvati mir i stabilnost,
poboljšati doprinos EU-a teritorijalnoj obrani njegovih država članica i sigurnosti njegovih građana jačanjem njegove sposobnosti da se obrani od prijetnji s kojima se suočava, uključujući terorizam i trgovanje oružjem, drogom i ljudima,
pružiti potporu sigurnosti, demokratizaciji, vladavini prava te gospodarskom i društvenom razvoju u susjedstvu EU-a,
preuzeti vodeću ulogu u rješavanju sukoba, pa i preko održavanja i uspostavljanja mira u kontekstu ZSOP-a,
jačati, u suradnji s partnerima, svjetski pluralistički politički, gospodarski i financijski poredak koji se temelji na pravilima, uključujući poštovanje vladavine prava i ljudskih prava, i
poboljšati unutarnje strukture i radne metode EU-a radi jačanja njegove otpornosti i ostvarivanja njegova punog potencijala na svjetskoj sceni;
EU kao vjerodostojan sudionik
4. smatra da se ambiciozna i djelotvorna vanjska politika EU-a treba temeljiti na zajedničkoj viziji ključnih europskih interesa, vrijednosti i ciljeva u okviru vanjskih odnosa te na zajedničkom shvaćanju prijetnji koje utječu na EU kao cjelinu; pozdravlja obvezu Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije, koja se temelji na mandatu Europskog vijeća iz prosinca 2013., da se prioritetno započne s procesom strateškog promišljanja o vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a kojim bi se trebao obuhvatiti čitav niz dionika, uključujući države članice, europske institucije i europsku javnost; ustraje u tome da bi to promišljanje trebalo dovesti do izrade nove europske sigurnosne strategije kojom se vodi računa o nedavnim geopolitičkim promjenama radi reagiranja na nove prijetnje i izazove;
5. naglašava da su države članice, u skladu s člankom 24. stavkom 3. UEU-a, preuzele obvezu ratifikacije Ugovora o Europskoj uniji radi pružanja bezrezervne aktivne potpore vanjskom djelovanju Unije i njezinoj sigurnosnoj politici u duhu lojalnosti i solidarnosti;
6. ustraje u tome da se politička, gospodarska, financijska i obrambena sredstva EU-a i država članica moraju ojačati i sjediniti radi ostvarivanja najvećeg mogućeg utjecaja EU-a u svijetu, izgradnje sinergija te jamčenja mira i stabilnosti u Europi i njezinu susjedstvu; ističe da se boljom suradnjom između država članica na području vanjske i sigurnosne politike mogu ostvariti znatne uštede;
7. naglašava da se vanjska financijska pomoć koju dodjeljuju EU i države članice mora preusmjeriti i učinkovitije upotrebljavati u skladu s dogovorenim strateškim prioritetima; poziva EU da poduzme brojnije mjere radi ostvarivanja veće vidljivosti, usklađenosti i djelotvornosti pomoći EU-a; mišljenja je da svim područjima pomoći EU-a, bilo da je riječ o razvojnoj pomoći bilo pomoći u nuždi ili o humanitarnoj pomoći, treba koordinirati i ostvariti njihovu dosljednost; poziva Komisiju, ESVD i države članice da zajamče učinkovit nadzor nad financijskom pomoći kako bi osigurale postizanje ciljeva; upućuje na izvješća Europskog revizorskog suda iz kojih su bili vidljivi problemi u prošlosti; ističe da treba povećati financijsku pomoć kojom se podupiru civilno društvo i nevladine organizacije na terenu; poziva na brže postupke uz manje birokracije kad je riječ o odobrenju projekata;
8. potiče institucije EU-a i države članice da iskoriste sve mogućnosti koje im nudi instrumentarij Ugovora iz Lisabona radi prelaska s dosadašnjeg, uglavnom reaktivnog pristupa na proaktivan, dosljedan i strateški pristup vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a koja se temelji na zajedničkim vrijednostima i provodi se u zajedničkom europskom interesu;
9. smatra da se Vijeće i Komisija, uz aktivnu suradnju država članica, moraju pobrinuti za usklađenost i dosljednost:
unutarnjih i vanjskih politika EU-a, uključujući zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP), zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP) te politika koje se odnose na susjedstvo, trgovinu, razvoj, humanitarnu pomoć, pravosuđe i unutarnje poslove, energiju, okoliš, migracije itd.,
politika koje provode EU i države članice;
10. s tim u vezi pozdravlja organizaciju nove Komisije po klasterima, čime se Visokoj predstavnici/potpredsjednici Komisije omogućuje da koordinira sve relevantne politike Komisije s vanjskopolitičkom odrednicom; podržava Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije u njezinim nastojanjima da u cijelosti preuzme svoju ulogu potpredsjednice Komisije; istodobno potiče Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da se koristi svojim položajem predsjednice Vijeća za vanjske poslove kako bi u Vijeću povela inicijative kojima se promiču zajedničke proaktivne politike koje nadilaze osnovni utvrđeni sadržaj, koristeći se pritom cijelim instrumentarijem ZVSP-a i vanjskih politika EU-a;
11. ponavlja da unutarnje strukture ESVD-a treba reformirati kako bi bile od pomoći Visokoj predstavnici/potpredsjednici Komisije u svim njezinim zadaćama te joj omogućile da provodi strateška planiranja i koordinirane političke postupke u Vijeću i Komisiji; ustraje u potrebi da se smanje troškovi najvišeg upravnog kadra ESVD-a i da se ubrza i pojednostavni postupak odlučivanja u njemu; ponavlja svoj poziv na bolju integraciju posebnih predstavnika EU-a u ESVD, što obuhvaća i prijenos njihova proračuna iz operativnog proračuna ZVSP-a u proračun ESVD-a; s tim u vezi potiče na političku i isplativu procjenu uloge koju ti posebni predstavnici imaju;
12. ponavlja svoj poziv na veću suradnju i koordinaciju između različitih kapaciteta praćenja i reagiranja na krizu na razini EU-a; uz to snažno potiče na racionalizaciju postojećih struktura radi smanjenja nepotrebnih udvostručenja, pa i spajanjem kapaciteta koji se preklapaju; zauzima stajalište da centri za praćenje moraju biti opskrbljeni odgovarajućim sredstvima i da jezične profile osoblja koje radi u tim centrima treba uskladiti s jezicima koji se govore u najvažnijim kriznim područjima, posebno ruskim i arapskim; poziva na pojačanu suradnju i razmjenu informacija između centara za praćenje na razini EU-a i odgovarajućih službi u državama članicama;
13. poziva na modernizaciju mreže delegacija EU-a kako bi se u njoj odrazile potrebe vanjske politike EU-a u 21. stoljeću, pa i prilagodbom broja zaposlenika i stručnjaka; smatra, na primjer, da bi sve delegacije koje se nalaze u područjima sukoba, a osobito u zemljama u kojima se provodi misija ZSOP-a, trebale imati stručnjaka za sigurnost i obranu; traži od Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije da osnaži autoritet voditelja delegacije nad cjelokupnim osobljem, neovisno o tome iz koje institucije dolazi, te da pojednostavni administrativne proračune delegacija kako bi se sredstva za njih izdvajala iz jednog izvora; zahtijeva da se linije izvješćivanja preciziraju; žali zbog toga što sinergije i ekonomije razmjera koje bi se mogle ostvariti jačanjem suradnje među veleposlanstvima država članicama i delegacija EU-a još nisu potpuno iskorištene; ustraje u tome da bi se na svim razinama trebala poštovati ravnoteža između broja zaposlenika koji se upućuju iz država članica i broja dužnosnika EU-a utvrđena u Odluci Vijeća od 26. srpnja 2010. o uspostavljanju ESVD-a;
14. zabrinut je zbog nedostatka fleksibilnosti u financijskim pravilima EU-a, što često dovodi do kašnjenja u isplatama operativnih sredstava EU-a i čini dodatnu prepreku sposobnosti EU-a da reagira na krize; naglašava potrebu da se financijska sredstva brže isplaćuju te istodobno ističe da je potrebna djelotvorna kontrola kako bi se izbjegle prijevare i pronevjere; traži od Komisije da tijekom 2015. iznese prijedlog reforme mjerodavnog zakonodavstva i to, između ostalog, omogućavanjem da se ubrzani postupak, koji se trenutačno primjenjuje za humanitarnu pomoć, rabi za upravljanje krizama, osiguravajući pritom da je potrošnja u reagiranju na krize u skladu s dugoročnim strateškim ciljevima EU-a; iznimno je zabrinut zbog nedostatka u plaćanjima kad je riječ o dvama velikim proračunskim izvorima EU-a za upravljanje u kriznim situacijama i za sprečavanje sukoba, a to su proračun ZVSP-a i Instrument za doprinos stabilnosti i miru; uvjeren je da aktualno sigurnosno okruženje na istoku i jugu Europe nameće potrebu za sinergijskim učincima i dodatnim sredstvima, a ne za znatnim smanjenjima;
15. ističe da djelovanje Europske unije treba biti vidljivije na razini strateškog planiranja i multilateralnih foruma, ali i na operativnoj razini posredstvom misija ZSOP-a i svih drugih misija s vanjskim aspektom;
16. podsjeća da EU prema članku 21. Ugovora o Europskoj uniji ima obvezu jamčenja da se njegovo vanjsko djelovanje priprema i provodi u svrhu učvršćivanja i podupiranja demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i načela međunarodnoga prava te da je to zajednička obveza EU-a i njegovih država članica; poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da redovito izvješćuje o poštovanju članka 21. i da istražuje načine poboljšanja usklađenosti vanjske politike, posebice u vezi s ljudskim pravima i međunarodnim pravom; ističe da se praćenje vanjskih politika kad je riječ o njihovu poštovanju članka 21. mora izvršavati na ujednačeniji i stroži način; ističe potrebu da se od partnera traži da poštuju svoje obveze u vezi s ljudskim pravima u sporazumima s EU-om i naglašava potrebu da se u tim sporazumima prema potrebi upotrebljavaju klauzule s uvjetima o poštovanju ljudskih prava;
17. uzima na znanje povećanu potražnju za međunarodnom pomoći u podupiranju demokracije i promatranju izbora; prepoznaje to kao područje u kojem EU može imati djelotvornu ulogu u podupiranju demokratskih procesa; stoga poziva na dosljedno praćenje provedbe preporuka za pojedine države i zahtjeva za potporu u izgradnji kapaciteta za političke stranke;
18. ističe presudnu važnost zajedničke obrane koju NATO jamči svojim članicama; snažno potiče države članice da hitno povećaju svoje kapacitete za sudjelovanje u teritorijalnoj obrani, izdvoje više sredstava i ozbiljno shvate metodologiju udruživanja i dijeljenja prisnije surađujući kako bi se ostvarile sinergije; naglašava da u skladu s člankom 42. stavkom 7. UEU-a sve države članice moraju imati jednaku razinu sigurnosti; ističe da se vjerodostojna vanjska politika EU-a mora poduprijeti primjerenim obrambenim kapacitetima u državama članicama i djelotvornom zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom (ZSOP); smatra da je ZSOP važna sastavnica europske obrane i sigurnosti te da im doprinosi na mnogo načina, između ostalog, poticanjem stvaranja industrijske i tehnološke baze europskog obrambenog sektora, poticanjem suradnje u razvoju kapaciteta obrane i izravnim djelovanjem u kriznim područjima posredstvom civilnih misija i vojnih operacija; stoga naglašava da ZSOP treba dodatno produbiti u suradnji s NATO-om; ponavlja da je EU partner NATO-a i da se strategije tih dviju organizacija trebaju uzajamno dopunjavati; ističe važnu ulogu sigurnosne i obrambene suradnje između EU-a i partnera kao što su UN, NATO, Afrička unija i OESS; pozdravlja predanost Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije aktivnom bavljenju pitanjima povezanima s obranom, uključujući predsjedanje sastancima Vijeća za vanjske poslove u sastavu ministara obrane;
19. ističe da potencijal nekoliko odredbi Ugovora iz Lisabona još nije iskorišten, poput odredbi iz članka 44. UEU-a (kojim se misija ZSOP-a povjerava manjoj skupini država članica), iz članka 41. UEU-a (o početnom fondu), iz članka 46. UEU-a (o jačoj stalnoj suradnji), iz članka 42. UEU-a (o klauzuli o solidarnosti) i iz članka 222. UFEU-a (o klauzuli o uzajamnoj obrani); poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da aktivno promiče te instrumente i da potiče njihovu primjenu, i potiče države članice da se njima koriste;
20. pozdravlja činjenicu da je u prosincu 2013. održan sastanak Europskog vijeća o obrani te poziva na provođenje donesenih odluka; pozdravlja predstojeću raspravu u lipnju 2015. godine; poziva da se tijekom tog sastanka na vrhu donesu ambiciozne odluke, i to o:
– pokretanju, na temelju preispitivanja strateškog okvira EU-a, postupka strateškog promišljanja o ciljevima i prioritetima u području sigurnosti i obrane, kojim se utvrđuju nužne sposobnosti i pravci za produbljenje obrambene suradnje kako bi se moglo bolje odgovoriti na prijetnje kojima su izložene države Europske unije;
– jačanju Europske obrambene agencije pružanjem dostatnih sredstava i političkih poticaja za nju kako bi mogla u potpunosti preuzeti svoju ulogu u koordiniranju i poticanju suradnje u naoružanju;
– preispitivanju financijskog mehanizma Athena radi daljnjeg povećanja zajedničkog financiranja u području vojnih operacija ZSOP-a kako financijska razmatranja ne bi dovela u pitanje sposobnost EU-a da reagira na krize i da potiče države članice na brzo generiranje sila za operacije ZSOP-a te da osigura pravedniju raspodjelu opterećenja;
– jačanju europskih industrijske i tehnološke baze europskog obrambenog sektora, između ostalog, koordinacijom proračuna za obranu, usklađivanjem zahtjeva, smanjenjem neučinkovitosti i stvaranjem sinergija;
– rješavanju postojećih problema u područjima planiranja i vođenja vojnih operacija, između ostalog i osnivanjem stalnih operativnih vojnih stožera u uskoj suradnji s već postojećom Službom za planiranje i vođenje civilnih operacija;
povećanju djelotvornosti i uporabljivosti borbenih skupina EU-a, između ostalog i uvođenjem modularnog pristupa, širenjem zajedničkog financiranja primjenom mehanizma Athena te raspoređivanjem borbenih skupina u budućim planovima upravljanja u kriznim situacijama kad god je to potrebno;
21. zauzima stajalište da nedavni teroristički napadi u državama EU-a pokazuju da je sve teže odvojiti unutarnju od vanjske sigurnosti i poziva države članice i institucije EU-a da bolje povežu svoje napore u tim područjima; poziva države članice da pojačaju razmjenu obavještajnih podataka o sigurnosti iskorištavanjem postojećih koordinacijskih ustanova na europskoj razini; traži da se pojača suradnja u području borbe protiv terorizma u odnosima EU-a sa zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, pa i preko osposobljavanja i izgradnje kapaciteta u sigurnosnom sektoru te razmjenom informacija i najboljih praksi; poziva EU i države članice da poduzmu sve napore kako bi ojačale međunarodnu suradnju u svrhu sprečavanja i borbe protiv terorizma te ističe važnu ulogu koju u tom nastojanju mora imati UN;
22. poziva na razvijanje industrijskih i tehnoloških resursa potrebnih za poboljšanje računalne sigurnosti, pa i promicanjem jedinstvenog tržišta za proizvode računalne sigurnosti; naglašava potrebu za uvrštavanjem računalne obrane u vanjsko djelovanje i ZVSP te poziva na bolju koordinaciju računalne obrane s NATO-om s namjerom uspostavljanja računalnog odvraćanja radi učinkovitog suočavanja s napadima koji se računalno pokreću i radi njihova sprečavanja; poziva države članice EU-a, ESVD i Komisiju da se usredotoče na to kako pojačati otpornost relevantne infrastrukture; pozdravlja strategiju za računalnu sigurnost EU-a; ističe potrebu da se znatno povećaju kapaciteti država članica za računalnu obranu; potiče Europsku obrambenu agenciju da pojača koordinaciju računalne obrane među državama članicama te poziva države članice da Europskoj obrambenoj agenciji pruže sredstva za ostvarivanje tog cilja; poziva Komisiju da ažurira uredbu o robi s dvojnom namjenom radi izbjegavanja izvoza sustava onima koji žele ugroziti sigurnost i ključnu infrastrukturu EU-a te da spriječi izvoz tehnologije za masovni nadzor autoritarnim režimima; podsjeća na važnost održavanja ravnoteže između zaštite digitalnih sloboda i sigurnosti;
23. poziva na obnovljenu i koherentnu migracijsku politiku EU-a; ustraje u potrebi za rješavanjem korijenskih uzroka nezakonite migracije jačanjem suradnje sa zemljama tranzita i podrijetla migracijskih tokova koristeći se svim politikama i instrumentima pomoći, uključujući i razvojnu i trgovinsku politiku, humanitarnu pomoć, sprečavanje sukoba i upravljanje u kriznim situacijama u kombinaciji s potrebom jačanja pravaca zakonite migracije; ponavlja svoj poziv na jačanje humanitarne potpore za zemlje koje primaju izbjeglice i jačanje regionalnih programa zaštite koji se u suradnji s UNHCR-om provode u blizini regija iz kojih te izbjeglice potječu; ističe da bi se pitanja upravljanja migracijom trebala obuhvatiti vanjskim djelovanjem EU-a i da bi trebala biti najveći prioritet u okviru suradnje EU-a s istočnim i južnim susjedstvom; ističe da se gubitak života na granicama EU-a mora izbjeći;
24. ističe da se energija sve više rabi kao instrument vanjske politike te podsjeća da suradnja u području energije čini temelj europske integracije; naglašava važnost izgradnje europske energetske unije radi povećanja dosljednosti i koordinacije vanjske politike i politike o energiji; naglašava da bi sigurnost opskrbe energijom trebala biti dio sveobuhvatnog pristupa vanjskom djelovanju EU-a i smatra da politika o energiji mora biti usklađena s drugim prioritetima u politikama Unije, u koje se ubrajaju i njezine sigurnosne, vanjske, susjedske, trgovinske i razvojne politike te politike u vezi s obranom ljudskih prava; s tim u vezi ističe potrebu za znatnim smanjenjem ovisnosti o Rusiji i za pronalaskom alternativnih izvora energije; poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije i Komisiju da prate i razmatraju nadzor nad infrastrukturom koji provode subjekti koji nisu iz EU-a, posebno poduzeća u državnom vlasništvu, nacionalne banke ili javni fondovi iz trećih zemalja, koji prodiru na tržište energije u EU-u ili otežavaju diversifikaciju, pa i u nuklearnom sektoru; naglašava da i energetska poduzeća koja nisu iz EU-a moraju podlijegati pravilima o tržišnom natjecanju koja se primjenjuju na tržištu energije u EU-u;
25. pozdravlja osnivanje mjesta potpredsjednika za energetsku uniju i Komunikaciju Komisije o europskoj strategiji za sigurnost opskrbe energijom; poziva Komisiju i države članice da pojačaju suradnju radi primjene kratkoročnih i dugoročnih mjera iz te strategije; ustraje u potrebi za jačanjem dosljednosti između vanjske politike EU-a i drugih politika povezanih s vanjskim poslovima kao što je politika o energiji te očekuje od Komisije da u okviru novog ustroja koji se temelji na klasterima ostvari rezultate u tom pogledu; snažno potiče daljnje korake radi usklađenja ciljeva sigurnosti opskrbe energijom s drugim ciljevima EU-a; poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da razradi strateške prioritete vanjske politike o energiji sadržane u općim ciljevima vanjske politike i da se sustavnije koristi instrumentima vanjske politike u područjima sigurnosti opskrbe energijom;
26. zauzima stajalište da bi trebalo uspostaviti mehanizam solidarnosti radi suočavanja s mogućim prekidima u opskrbi energijom; smatra da bi trebalo razraditi međusobno povezanu infrastrukturu opskrbe energijom i da bi se svi dijelovi područja EU-a trebali obuhvatiti energetskom mrežom koja se prostire diljem EU-a; ističe da bi se napori oko diversifikacije opskrbe energijom u EU-u trebali ubrzati kako bi se ojačala neovisnost EU-a u opskrbi energijom; zauzima stajalište da će razvoj obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti snažno koristiti vjerodostojnosti vanjskog djelovanja Europske unije; podsjeća da je unutarnje tržište energije koje dobro funkcionira nužno i da je u općem interesu EU-a jamčiti stabilnost i transparentnost međunarodnih tržišta energije te njihovu utemeljenost na međunarodnim pravilima; poziva Komisiju da podnese prijedlog za sveobuhvatnu strategiju u svrhu jačanja sigurnosti opskrbe za resurse koji nisu energetski resursi;
27. pozdravlja spremnost Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije Federice Mogherini na suradnju s Parlamentom, kojoj je cilj jačanje njezine odgovornosti prema toj instituciji; ponavlja potrebu za sustavnim i proaktivnim savjetovanjem s Parlamentom, osobito s njegovim Odborom za vanjske poslove, a prije usvajanje strategija vanjske politike i mandata u okviru ZSOP-a; traži od Vijeća da privede kraju pregovore s Parlamentom o donošenju novog Međuinstitucionalnog sporazuma kojim će se zamijeniti onaj iz 2002. o pristupu Europskog parlamenta informacijama osjetljive prirode Vijeća iz područja sigurnosne i obrambene politike; predan je jačanju suradnje s nacionalnim parlamentima, pa i u okviru međuparlamentarne konferencije o ZVSP-u i ZSOP-u i u okviru COSAC-a, kako bi se postigla veća spremnost u nadziranju njihovih resursa;
Očuvanje i jačanje europskog političkog i pravnog poretka
28. naglašava potrebu za konsolidacijom EU-a i jačanjem njegove integracijske sposobnosti koja je jedan od kriterija iz Kopenhagena; podsjeća na izglede o proširenju za sve države kandidatkinje i druge potencijalne kandidatkinje u okviru Solunske deklaracije iz 2003. na temelju kriterija iz Kopenhagena te podupire nastavak pregovora o proširenju; podržava, u tom pogledu, pristup Komisije koji je usmjeren na bavljenje temeljnim reformama u područjima vladavine prava, javne uprave i gospodarskog upravljanja, i to u ranoj fazi procesa proširenja; ponavlja da će se svaka država ocjenjivati prema vlastitim zaslugama i smatra da pregovore o pristupanju treba započeti ili nastaviti u slučajevima u kojima EU procjenjuje zadovoljavajućim usklađenje države kandidatkinje s pravnom stečevinom EU-a jer je to presudno za očuvanje vjerodostojnosti EU-a kao cjeline; naglašava važnost suradnje s državama kandidatkinjama u području vanjske politike i ističe važnost njihove usklađenosti sa ZVSP-om;
29. smatra da je potrebna sveobuhvatna politička strategija usmjerena na vraćanje europskog političkog poretka u skladu s međunarodnim pravom, koji je utvrđen u Helsinškom završnom dokumentu iz 1975. i koji obvezuje sve europske države, pa i Rusiju; ustraje na tome da se taj poredak temelji na poštovanju ljudskih prava, prava manjina i temeljnih sloboda, suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu država te mirnom rješavanju sukoba; vidi razvoj konstruktivnog dijaloga s Rusijom i drugim državama u susjedstvu EU-a o suradnji radi jačanja tog poretka kao važan temelj za izgradnju mira i stabilnosti u Europi, uz uvjet da Rusija poštuje međunarodno pravo i ispunjava svoje obveze u vezi s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom, uključujući povlačenje s Krima;
30. smatra da je potreban nov pristup u okviru odnosa EU-a s njegovim istočnim susjedstvom na temelju zasluga, diferencijacije i načela „više za više”; smatra da glavni prioritet vanjske politike EU-a treba biti pružanje potpore zemljama koje se žele približiti EU-u te da je važan odgovor za obuzdavanje ambicija Rusije u njezinu susjedstvu ulaganje u neovisnost, suverenost, gospodarski razvoj i daljnju demokratizaciju u tim zemljama; predan je europskoj perspektivi istočnih susjeda EU-a i podsjeća da u skladu s člankom 49. UEU-a oni, kao i svaka druga europska država, mogu zatražiti članstvo u Europskoj uniji uz uvjet da se pridržavaju kriterija iz Kopenhagena i načela demokracije, poštuju temeljne slobode te ljudska i manjinska prava i jamče vladavinu prava;
31. pozdravlja činjenicu da su Europski parlament i nacionalni parlamenti pojedinih zainteresiranih država potpisali, ratificirali i privremeno provode sporazume o pridruživanju te detaljne i sveobuhvatne sporazume o slobodnoj trgovini s Gruzijom, Republikom Moldovom i Ukrajinom, što je ključni korak u njihovu približavanju EU-u; smatra da bi te zemlje trebale iskoristiti proces pridruživanja za modernizaciju demokratskog upravljanja, jačanje vladavine prava, reformu javne uprave i provedbu gospodarskih i strukturnih reformi kao velik korak prema njihovu političkom, gospodarskom, socijalnom i ekološkom približavanju EU-u; snažno potiče znatno povećanje političke, financijske i tehničke pomoći EU-a radi pružanja potpore tim reformama; ustraje, međutim, u strogom uvjetovanju i potrebi da se jamči odgovornost u trošenju tih sredstava i da se postigne primjetan uspjeh u smanjenju korupcije; pozdravlja održavanje i ishode parlamentarnih izbora održanih u listopadu 2014. u Ukrajini te u prosincu 2014. u Republici Moldovi u skladu s međunarodnim demokratskim normama;
32. poziva na tijesnu suradnju s tim istočnoeuropskim susjedima koji još uvijek nisu sklopili sporazume o pridruživanju s EU-om ili koji žele produbiti i ojačati odnose u različitim okvirima, pa i promicanjem bilateralne suradnje u područjima od zajedničkog interesa; podsjeća, međutim, da pomoć EU-a može biti djelotvorna samo ako postoji dovoljna razina odgovornosti i poštovanja europskih vrijednosti u partnerskim zemljama, koje moraju poštovati svoje obveze u okviru međunarodnog prava;
33. snažno potiče Rusiju da ispuni svoja obećanja i pravne obveze, uključujući one iz Povelje UN-a, Pariške povelje, Helsinškog završnog dokumenta OESS-a, Memoranduma iz Budimpešte i Sporazuma o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu između Rusije i Ukrajine; oštro osuđuje činjenicu da je Rusija prekršila međunarodno pravo svojom izravnom vojnom agresijom i hibridnim ratom protiv Ukrajine, što je rezultiralo tisućama vojnih i civilnih žrtava te nezakonitim pripojenjem i okupacijom Krima te sličnim djelovanjem prema gruzijskim područjima Abhaziji i Južnoj Osetiji; ističe uznemirujuće narušavanje poštovanja ljudskih prava, slobode govora i slobode medija na Krimu; snažno potiče Rusiju da primiri situaciju i povuče svoje postrojbe s ukrajinskog teritorija te da ponovno uspostavi status quo koji je vladao prije pripojenja; pozdravlja napore oko postizanja sveobuhvatnog sporazuma u Minsku 12. veljače 2015. te poziva na hitnu i potpunu provedbu tog sporazuma; odbacuje kao nelegitimne predsjedničke i parlamentarne izbore održane u Donjecku i Lugansku 2. studenog 2014. godine;
34. podržava sankcije koje je EU usvojio kao odgovor na rusku agresiju protiv Ukrajine te naglašava da se one mogu ublažiti i ukinuti, što posebno ovisi o tijeku izvršavanja sporazuma iz Minska, ali da se mogu i pojačati ako Rusija nastavi neispunjavati svoje međunarodne obveze; poziva Komisiju da nadgleda ujednačenu primjenu tih sporazuma;
35. naglašava potrebu da EU i njegove države članice pokažu solidarnost i usuglase se kada je riječ o Rusiji; poziva države kandidatkinje da svoju vanjsku politiku prema Rusiji usklade s vanjskom politikom EU-a; poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da prioritetno razradi zajedničku strategiju EU-a u pogledu Rusije kojom će se ta zemlja obvezati na poštovanje mira i stabilnosti u Europi, uključujući bezuvjetno poštovanje suverenosti i teritorijalne cjelovitosti svojih susjeda; smatra da bi dobar odnos između Rusije i EU-a, temeljen na poštovanju međunarodnog prava i drugih međunarodnih obveza, bio u zajedničkom interesu obiju strana te se nada da će Rusija iskazati volju za ostvarivanje tog odnosa poštovanjem međunarodnog prava;
36. ističe potrebu za dosljednim europskim pristupom dezinformacijskim kampanjama i propagandnim aktivnostima kojima se Rusija služi i u EU-u i izvan EU-a; snažno potiče ESVD i Komisiju na donošenje akcijskog plana s konkretnim mjerama za suprotstavljanje ruskoj propagandi; poziva na suradnju sa Strateškim komunikacijskim centrom izvrsnosti NATO-a u vezi s tim pitanjem;
Pružanje potpore sigurnosti i stabilnosti u južnom susjedstvu
37. ustraje u potrebi da se temeljito preispita politika EU-a prema južnom susjedstvu koja bi trebala biti praćena odgovarajućim proračunskim resursima te razvojem i provedbom sveobuhvatne strategije usmjeravanja instrumenata i sredstava EU-a prema pružanju potpore izgradnji uspješnih i uključivih država koje su kadre jamčiti sigurnost svojih građana, promicati demokraciju, suočiti se s vjerskim ekstremizmom, poštovati vjerske i etničke manjine te učvršćivati vladavinu prava, a to je osnovni preduvjet za ulaganja, gospodarski razvoj; ističe neiskorišteni potencijal prekogranične trgovine u regiji; ustraje u uskoj suradnji s tijelima predmetnih zemalja u upravljanju migracijskim tokovima poštujući pritom ljudska prava i međunarodno pravo;
38. ističe da EU prilikom pružanja pomoći i potpore mora postaviti uvjete jer se programi pomoći i potpore civilnom društvu mogu održati samo ako su postavljeni jasni uvjeti na najvišoj političkoj razini;
39. ustraje u tome da bi se izmijenjeni pristup EU-a njegovim južnim susjedima trebao temeljiti na diferencijaciji i načelu „više za više” prema kojem bi se dodatna potpora EU-a trebala dodijeliti partnerskim vladama koje su istinski predane uvođenju demokracije i poštovanju temeljnih sloboda i ljudskih prava te ostvaruju konkretne rezultate u tim područjima, kao što je slučaj s Tunisom, Jordanom i Marokom;
40. izražava žaljenje zbog nedavnog pogoršanja odnosa između EU-a i Turske i poziva na ponovno ulaganje napora oko jačanja partnerstva radi rješavanja zajedničkih sigurnosnih i humanitarnih izazova na južnom Sredozemlju; dodatno potiče Tursku da radi na reformama kojima će se u potpunosti postići sukladnost s normama na području ljudskih prava, uključujući slobodu tiska, demokraciju, jednakost i vladavinu prava;
41. potiče vodstvo EU-a da u bliskoj suradnji s SAD-om i zajedno s velikim silama (npr. Rusijom i Kinom) razradi strategiju kojom se regionalne sudionike (uključujući Tursku, Irak, Izrael, Jordan, Egipat, vlade Vijeća za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva, Iran, Arapsku ligu i kurdske snage) potiče na udruživanje kako bi se stalo na kraj ratovima preko posrednika i ukinula financijska pomoć fundamentalistima te kako bi se pronašlo rješenje za ostvarivanje mira i stabilnosti u regiji, posebno radi zaustavljanja rata u Siriji i Iraku; ističe potrebu za očuvanjem teritorijalne cjelovitosti i nacionalnog jedinstva Libije te potiče Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da pruži poticaj većem sudjelovanju regionalnih sudionika u posredovanju i rješavanju sukoba, u bliskoj suradnji s UN-om; pozdravlja trajne pregovore između skupine E3+3 i Irana i izražava nadu da će ti pregovori dovesti do svima prihvatljivog sporazuma, čime bi se zajamčila isključivo mirna priroda iranskog nuklearnog programa i stvorila dugoročna mogućnost potpune reintegracije Irana u međunarodnu zajednicu; podržava angažman Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije i svih strana uključenih u bliskoistočni mirovni proces oko pronalaska sveobuhvatnog, konstruktivnog i održivog rješenja za krizu na Bliskom istoku koje je pogodno za obje strane; naglašava da nedostatak napretka u donošenju nagodbe o dvodržavnom rješenju na temelju granica iz 1967. godine samo vodi daljnjem nasilju i krvoproliću;
42. pozdravlja izjavu Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije o otvaranju ureda u Arbilu, u Iračkom Kurdistanu, i poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije i ESVD da taj ured otvore što je prije moguće; ističe da bi na taj način EU mogao prikupljati informacije na terenu, poboljšati svoj angažman među lokalnim dionicima, zajamčiti bolju procjenu i koordinaciju humanitarnih i vojnih reakcija i poboljšati prepoznatljivost EU-a u regiji;
43. poziva na imenovanje posebnog savjetnika koji bi ocijenio prednosti otvaranja stalnog diplomatskog predstavništva EU-a u Iranu;
44. smatra da zločinstva i barbarsko nasilje terorističkih džihadističkih skupina koje sudjeluju u tzv. Islamskoj državi ili su s njome povezane predstavljaju veliku prijetnju široj regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, Europi, pa potencijalno i svjetskom miru i stabilnosti; podržava globalnu koaliciju protiv Islamske države i njezina nastojanja da se vojnim intervencijama bori protiv te organizacije; pozdravlja doprinose država članica u tom pogledu i potiče tješnju i učinkovitu globalnu suradnju i dijalog kako bi se donijela zajednička procjena prijetnje; snažno potiče donošenje odlučnih mjera kojima se vrši regulatorni pritisak na svjetskoj razini kako bi se džihadisti lišili prihoda od nafte te uvođenje strogih sankcija na svjetskoj razini usmjerenih protiv financijskih transakcija u korist džihadista; s tim u vezi ističe da neke arapske zemlje također financiraju skupine džihadista te da bi EU od tih zemalja trebao zatražiti da pokažu veću dosljednost; upozorava na hitnu potrebu da se skupinama džihadista onemogući korištenje internetom u svrhe regrutacije i širenja propagande; ustraje u potrebi da se pojača međunarodna suradnja, kao i suradnja u EU-u usredotočena na sprečavanje ekstremista da putuju u Siriju i Irak kako bi se pridružili džihadistima u borbi, uključujući ulaganje u nacionalne programe sprečavanja radikalizacije te deradikalizacije u državama članicama; poziva države članice da u okviru svojih kaznenopravnih sustava donesu mjere o privođenju pravdi boraca koji se vrate u Europu; podsjeća na potrebu za užom suradnjom i koordinacijom Turske i EU-a;
45. snažno potiče zemlje iz regije da ostanu predane ratu protiv terorizma i da se suzdrže od mjera koje bi mogle prouzročiti tenzije, napetosti i krizu između njih ili dovesti do dodatnih problema u borbi međunarodne zajednice protiv IS-a;
46. osuđuje brutalno nasilje koje pripadnici Asadova režima provode nad građanima Sirije i poziva na povećanje pritiska za provedbu stvarne političke promjene u Siriji, pa i povećanjem potpore umjerenoj sirijskoj opoziciji;
47. ističe da vanjska politika EU-a koja se odnosi na njezino južno susjedstvo također mora uspostaviti vezu s Afrikom u brojnim područjima; smatra da je Afrika, a posebno regija Sahela i Sahare, pod strateškom prijetnjom i poziva na odgovarajuću reakciju EU-a na tu prijetnju, uključujući mjere u područjima ekonomskog razvoja, demokracije, vladavine prava, obrazovanja i sigurnosti; primjećuje kontinuirano jačanje kriminalnih aktivnosti terorista al-Kaide islamskog Magreba (AQIM), Pokreta za jedinstvo i džihad u zapadnoj Africi (MUJAO) i Boko Harama; naglašava potrebu za primjenom preporuka Europske strategije za sigurnost i razvoj Sahela i poziva Komisiju na ocjenjivanje te strategije;
48. ističe važnost Jordana i Libanona kao stabilnih partnera na Bliskom istoku; podsjeća da se te dvije države suočavaju sa sve većim valom izbjeglica, što predstavlja goleme društveno-gospodarske izazove; pohvaljuje neprekidnu pomoć susjednih zemalja izbjeglicama iz Iraka i Sirije; potiče vodstvo EU-a, pa i regionalne sile, da povede inicijativu na svjetskoj razini kako bi se u golemoj mjeri povećala humanitarna pomoć civilnom stanovništvu pogođenom sukobom u Siriji i Iraku i nasiljem Islamske države, posebno kako bi se pružila potpora izbjeglicama i dodijelila izravna financijska pomoć svim zemljama u regiji koje primaju izbjeglice radi poticanja društvene integracije i izbjegavanja marginalizacije;
49. potiče EU da zajamči da suradnja u borbi protiv terorizma s trećim zemljama poštuje vladavinu prava i univerzalna ljudska prava;
Jačanje svjetskog poretka koji se temelji na suradnji i pravilima
50. smatra da je SAD ključni strateški partner EU-a te potiče bolju koordinaciju s SAD-om na ravnopravnoj osnovi u sklopu vanjske politike kao podršku međunarodnom pravu i usvajanje zajedničkih pristupa za izazove u susjedstvu EU-a i na globalnoj razini; ističe stratešku narav Transatlantskog partnerstva za trgovinu i ulaganja zahvaljujući kojem bi transatlantski partneri mogli zacrtati norme na svjetskoj razini kad je riječ o radnoj snagi, zdravlju, okolišu i intelektualnom vlasništvu te pojačati globalno upravljanje; smatra da je Latinska Amerika važan partner EU-a te da bi trebalo razvijati razne oblike trostrane transatlantske suradnje;
51. ističe potrebu za uspostavljanjem strateške suradnje i partnerstva s brojnim zemljama, s jasnim planom, te za provođenjem revizija aktualnih strateških partnerstava u svjetlu učinka njihovih politika;
52. pozdravlja zaključke sa sastanka na vrhu NATO-a održanog u rujnu 2014. u Walesu te poziva na njihovu provedbu; smatra da bi suradnju EU-a i NATO-a trebalo pojačati te da bi trebalo provoditi bolje planiranje i bolju koordinaciju između pametne obrane NATO-a i metode EU-a udruživanja i dijeljenja kako bi se izbjeglo udvostručavanje troškova i na najbolji način iskoristila dostupna oskudna sredstva; ponovno ističe potrebu za poštovanjem sigurnosnih politika onih država članica EU-a koje nisu članice NATO-a;
53. ističe potrebu da EU, uz koordinaciju s SAD-om, izradi strategiju o podjeli odgovornosti za mir i stabilnost svjetskog političkog i gospodarskog poretka s Rusijom, Kinom i drugim velesilama; ističe važnost jačanja odnosa s ključnim zemljama Azije i regionalnim organizacijama kao što je ASEAN u kontekstu te strategije;
54. poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije na jačanje vanjske politike EU-a prema Aziji, posebice Kini i Indiji; poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da zajamči da se bilateralni sastanci na vrhu s Kinom i Indijom održavaju svake godine te da daju vidljive rezultate;
55. naglašava da su mir i stabilnost azijsko-pacifičke regije, a posebno u Istočnom i Južnom kineskom moru, od velike važnosti za EU; snažno potiče sve zainteresirane strane u regiji da izglade svoje razlike mirnim putem, u skladu s međunarodnim pravom, te da međusobno surađuju na iskorištavanju prirodnih i pomorskih resursa; zalaže se za razvoj i unapređenje europskih politika na temelju pružanja potpore strategijama za aktivno sprečavanje i mirno rješavanje sukoba; zauzima stajalište da EU ima znatan interes u nastavku rasta i blagostanja istočne Azije; naglašava potrebu za jačanjem gospodarskog partnerstva EU-a s azijsko-pacifičkim zemljama na uključiv način kako bi se očuvali održiv mir, stabilnost i blagostanje; pozdravlja ohrabrujuća poboljšanja u odnosima između Kine i Tajvana do kojih je došlo tijekom posljednjih šest godina i poziva sve strane na poduzimanje daljnjih mjera za miran razvoj;
56. poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije i države članice EU-a da politici o dogovorenom nuklearnom razoružanju i nadzoru oružja daju novi jaki poticaj; pozdravlja nadolazeće preispitivanje UN-a Ugovora o neširenju nuklearnog oružja kao velikog koraka u izgradnji međunarodnog mira i sigurnosti te potiče države članice da u okviru pregovora usvoje koordiniran i proaktivan stav; pozdravlja stupanje na snagu Ugovora o trgovini oružjem te poziva da se on provede u cijelosti i djelotvorno; poziva na osnivanje tijela EU-a nadležnog za trgovinu oružjem koje bi državama članicama pomagalo u tumačenju i postizanju dosljedne i stroge sukladnosti s normama utvrđenima zajedničkim stajalištem EU-a o izvozu oružja; naglašava potrebu za boljim naknadnim provjerama upotrebe izvezenog oružja;
57. ustvrđuje da EU, koji je u prošlosti bio uspješan u borbi sa smrtnom kaznom u određenim slučajevima, treba zauzeti odlučniji stav; poziva institucije i države članice da zadrže i pojačaju svoju predanost tom cilju, kao i svoju političku volju, kako bi se smrtna kazna konačno ukinula u cijelom svijetu;
58. ponovo navodi potrebu za reformom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kako bi bolje odražavalo današnju globalnu stvarnost; potiče Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da to učini prioritetom i da povede sveeuropsku raspravu o reformi Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda; u tom smislu naglašava da bi EU trebao postati punopravnim članom UN-a;
59. ponovno ističe potrebu za time da EU preuzme vodeću ulogu u promicanju univerzalnog potpisivanja i ratifikacije Rimskog statuta i daljnjem jačanju i pružanju potpore Međunarodnom kaznenom sudu;
60. poziva na izradu usklađene strategije za sigurnost klime na razini EU-a kojom će se razmotriti strateške i političke posljedice klimatskih promjena i time omogućiti EU-u da se pripremi za geopolitičku nestabilnost prouzročenu klimatskim promjenama i da na nju odgovori posvećujući posebnu pozornost suradnji sa zemljama u razvoju i zemljama koje su najviše pogođene posljedicama klimatskih promjena; potvrđuje važnost predstojećeg sastanka na vrhu u Parizu o klimatskim promjenama; poziva ESVD da odredi kao prioritet diplomaciju o ciljevima u vezi s klimatskim promjenama radi izgradnje snažnog i sveobuhvatnog sporazuma; poziva na raspravu o strategiji napredovanja za rješavanje problema migracije prouzročene klimatskim promjenama;
61. poziva EU i države članice da pozitivno i na koordiniran način doprinesu začetku razvojnog programa za razdoblje nakon 2015. te ističe važnu ulogu Visoke predstavnice/potpredsjednice Komisije u jamčenju vodeće uloge EU-a u pregovorima; naglašava da bi se novi okvir trebao baviti strukturnim uzrocima siromaštva, nejednakosti i nasilja, jačanjem djelotvornih, uključivih i demokratskih institucija, dobrog upravljanja i vladavine prava;
°
° °
62. nalaže svom predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednici Komisije, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku NATO-a, predsjedniku Parlamentarne skupštine NATO-a, predsjedniku OESS-a, predsjedniku Parlamentarne skupštine OESS-a, predsjedniku Odbora ministara Vijeća Europe te predsjedniku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
MIŠLJENJE MANJINE (25.2.2015)
podneseno u skladu s člankom 56. stavkom 3. Poslovnika
Sabine Lösing i Javier Couso
U izvješću se ustraje u tome da se politička, gospodarska, financijska i obrambena sredstva EU-a i država članica moraju sjediniti radi ostvarivanja najvećega mogućega geostrateškog utjecaja EU-a i oslobađanja njegova punoga potencijala kao globalnog aktera. Njime se promiče podređivanje svih strateških područja ZVSP-u i ZSOP-u te se zahtijeva povećanje sredstava za obranu i vojsku. U izvješću se zagovara daljnja militarizacija EU-a i jačanje suradnje EU-a i NATO-a te se podupire objedinjavanje unutarnje i vanjske sigurnosti.
Protivimo se izvješću zato što:
• Ono ne odražava negativnu i sve prošireniju ulogu EU-a u aktualnim sukobima u njegovu južnom i istočnom susjedstvu.
• U njemu se govori o mirnom rješavanju sukoba, no istodobno se naglašava jačanje trajne strukturirane suradnje, produbljivanje obrambene suradnje, uporaba borbenih skupina, daljnja vojna suradnja i integracija preko Europske obrambene agencije i operativnog sjedišta EU-a.
• Njime se podupire i promiče proširenje mehanizma ATHENA na područje izvan parlamentarne kontrole i odlučuje se za financiranje vojnog djelovanja iz proračuna EU-a (početnih fondova).
• Njime se jača tehnološka i industrijska baza europskog obrambenog sektora i vojno-industrijski kompleks.
• U njemu se promiče TTIP i njegova geopolitička narav.
Zahtijevamo:
- potpuno razoružavanje (uključujući nuklearno) na razini EU-a i na globalnoj razini;
- da se iz proračuna EU-a ne izdvajaju sredstva za vojno djelovanje;
- da sve aktivnosti budu strogo u okviru Povelje UN-a, međunarodnog prava;
- civilni EU, strogo civilni mirovni pristup rješavanju sukoba i razdvajanje civilnih i vojnih akcija;
- strogo odvajanje EU-a od NATO-a.
MIŠLJENJE Odbora za proračune (22.1.2015)
upućeno Odboru za vanjske poslove
o godišnjem izvješću Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku upućeno Europskom parlamentu
(2014/2219(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Indrek Tarand
PRIJEDLOZI
Odbor za proračune poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:
1. napominje da je u proračunu za 2013. za ZVSP bilo namijenjeno ukupno 396 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 316 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja, što je povećanje od 9,5 %, odnosno 4,6 % u usporedbi s 2012.; no konstatira i da su rashodi ZVSP-a za 2013. ostali na razini od 4 % ukupnih obveza i 4,9 % plaćanja za cijeli naslov 4.;
2. ističe negativne posljedice općeg manjka sredstava za plaćanja u proračunu EU-a za ZVSP, osobito kad je riječ o civilnim misijama i Instrumentu za stabilnost; međutim, naglašava da manjak sredstava za plaćanja utječe i na druge instrumente financiranja vanjskog djelovanja, uključujući humanitarnu pomoć, što ozbiljno ugrožava njihovu provedbu;
3. podsjeća da su Ugovorom iz Lisabona uvedeni novi instrumenti za prikupljanje sredstava za ZVSP, točnije stalna strukturirana suradnja (članak 46. UEU-a) i početni fond za uvodnu fazu misija koje se drugačije ne mogu financirati (članak 41. UEU-a); žali što se ti instrumenti još nijednom nisu upotrijebili;
4. naglašava važnost poboljšanja sposobnosti brzog reagiranja borbenih skupina EU-a povećanjem udjela zajedničkih troškova u okviru mehanizma Athena, čime bi se ravnopravnije raspodijelio teret među državama sudionicama; napominje da načelo „svatko pokriva svoje troškove” onemogućava brzu provedbu vojnih misija ZVSP-a jer države članice pod takvim uvjetima iznimno nevoljko preuzimaju inicijativu u operacijama;
5. ponovno ističe važnost transparentnih informacija o troškovima misija ZVSP-a; naglašava da mehanizmom Athena nije omogućen cjelovit pregled vojnih troškova; pozdravlja ideju o reviziji sustava financiranja mehanizma Athena, kao što je Europsko vijeće predložilo u svojim zaključcima iz prosinca 2013., kako bi taj sustav postao transparentniji i efikasniji;
6. podsjeća da je potrebno poticati suradnju među državama članicama kako bi se povećala isplativost troškova, a time i dodana vrijednost djelovanja EU-a; naglašava važnost udruživanja i dijeljenja resursa u područjima kao što su prijevoz, obrana od kibernetičkih napada, zdravstvena pomoć i obuka; podsjeća da bi se na taj način godišnje moglo uštedjeti nekoliko milijardi eura, s obzirom na to da 80 % troškova za obranu još uvijek nastaje samo na nacionalnoj razini;
7. ustraje u tome da je potrebna veća prilagodljivost pri upravljanju financijskim pravilima EU-a kako bi Unija mogla brže i učinkovitije odgovoriti na krizu te kako bi se učinkovito i pravodobno provele misije zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a kao što su misije u Libiji, Maliju, Ukrajini, Gruziji i Kosovu; u tom kontekstu pozdravlja prijenos „zajedničkih administrativnih troškova” za osoblje Komisije u delegacijama iz dijela III. (Komisija) u dio X. (ESVD) u proračunu za 2015. kako bi se pojednostavilo upravljanje delegacijama EU-a;
8. naglašava da je potrebno bolje organizirati i racionalizirati višu upravu ESDV-a te poboljšati učinkovitost rada mreže delegacija EU-a; poziva na još bolje usklađivanje delegacija EU-a i diplomatskih predstavništva država članica;
9. ustraje na usvajanju prijenosa proračunskih linija za posebne predstavnike Europske unije iz dijela III. (Komisija) u dio X. (ESVD) u proračunskom postupku za 2016., u skladu s prijedlogom Visoke predstavnice i uz potporu Parlamenta.
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
20.1.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
27 2 3 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Jean Arthuis, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Jean-Paul Denanot, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Bernd Kölmel, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Ernest Maragall, Clare Moody, Siegfried Mureșan, Victor Negrescu, Liadh Ní Riada, Pina Picierno, Patricija Šulin, Paul Tang, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Marco Valli, Monika Vana, Daniele Viotti, Marco Zanni |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Tamás Deutsch, Anneli Jäätteenmäki, Georgios Kyrtsos, Andrey Novakov, Andrej Plenković, Ivan Štefanec |
||||
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
24.2.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
47 8 6 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Lars Adaktusson, Nikos Androulakis, Petras Auštrevičius, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Aymeric Chauprade, Arnaud Danjean, Mark Demesmaeker, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Richard Howitt, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Afzal Khan, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Ulrike Lunacek, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Jean-Luc Mélenchon, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Pașcu, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jacek Saryusz-Wolski, Jaromír Štětina, Charles Tannock, Eleni Theocharous, László Tőkés, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Geoffrey Van Orden, Hilde Vautmans |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Angel Dzhambazki, Marek Jurek, Gabrielius Landsbergis, Jo Leinen, Javi López, Antonio López-Istúriz White, Igor Šoltes, Marie-Christine Vergiat |
||||