IZVJEŠĆE o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

30.3.2015 - (2014/2075(DEC))

Odbor za proračunski nadzor
Izvjestiteljica: Ingeborg Gräßle

Amandmani

Postupak : 2014/2075(DEC)

Faze dokumenta na plenarnoj sjednici

Odabrani dokument :

A8-0101/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0101/2015

Rasprave :

PV 28/04/2015 - 16
CRE 28/04/2015 - 16

Glasovanja :

PV 29/04/2015 - 10.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0118

1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
2. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
3. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
4. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
5. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
6. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
7. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
8. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
9. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija

(2014/2075(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.[1],

– uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)[2],

– uzimajući u obzir izvješće Komisije o popratnim mjerama za razrješnicu za financijsku godinu 2012. (COM(2014)0607), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0285, SWD(2014)0286),

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2014. pod nazivom „Sažetak postignuća Komisije u upravljanju u 2013.“ (COM(2014)0342),

– uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije o ocjeni financija Unije na temelju postignutih rezultata (COM(2014)0383), i radne dokumente službi Komisije priložene tom izvješću (SWD(2014)0200, SWD(2014)0201),

– uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije tijelu nadležnom za davanje razrješnice o unutarnjim revizijama provedenima u 2013. (COM(2014)0615), i radni dokument službi Komisije priložen tom izvješću (SWD(2014)0293),

– uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013., kojemu su priloženi odgovori institucija[3], i tematska izvješća Revizorskog suda,

– uzimajući u obzir brojne odluke i preporuke omubudsmanice u vezi s Komisijom te provedbu tih preporuka od strane institucija u interesu građana,

– uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[4] u pogledu pouzdanosti financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju treba dobiti Komisija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05303/2015 – C8-0053/2015),

– uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica[5],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[6], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

A. budući da prema članku 17. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji Komisija izvršava proračun i upravlja programima te da, u skladu s člankom 317. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, to čini u suradnji s državama članicama, na vlastitu odgovornost, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja;

1. daje razrješnicu Komisiji za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013.;

2. iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji koja je sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije, kao i u Rezoluciji od… o tematskim izvješćima Revizorskog suda u okviru razrješnice Komisiji za financijsku godinu 2013.[7];

3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

[1] SL L 66, 8.3.2013.
[2] SL C 403, 13.11.2014., str. 1.
[3] SL C 398, 12.11.2014., str. 1.
[4] SL C 403, 13.11.2014., str. 128.
[5] SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
[6] SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
[7] Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2015)0000.

2. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2013.

(2014/2075(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.[1],

– uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)[2],

– uzimajući u obzir konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2013.[3],

– uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjim financijskim izvještajima Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima Agencije[4],

– uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[5] u pogledu pouzdanosti financijskih izvještaja te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

– uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica[6],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[7], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice[8], a posebno njezin članak 14. stavak 3.,

– uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice[9], a posebno njezin članak 66. stavak 1. i 2.,

– uzimajući u obzir Odluku Komisije 2009/336/EZ od 20. travnja 2009. o osnivanju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za upravljanje aktivnostima Zajednice u području obrazovanja, audiovizualne politike i kulture primjenom Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003[10],

– uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/776/EU od 18. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i stavljanju izvan snage Odluke 2009/336/EZ[11],

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

1. daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

[1] SL L 66, 8.3.2013.
[2] SL C 403, 13.11.2014., str. 1.
[3] SL C 408, 15.11.2014., str. 39.
[4] SL C 442, 10.12.2014., str. 67.
[5] SL C 403, 13.11.2014., str. 128.
[6] SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
[7] SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
[8] SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
[9] SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
[10] SL L 101, 21.4.2009., str. 26.
[11] SL L 343, 19.12.2013., str. 46.

3. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća (prijašnja Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije) za financijsku godinu 2013.

(2014/2075(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.[1],

– uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)[2],

– uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća (prijašnja Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije) za financijsku godinu 2013.[3],

– uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća (prijašnja Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije) za financijsku godinu 2013., zajedno s odgovorima Agencije[4],

– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

– uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica[6],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[7], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

– uzimajući u obzir Odluku Komisije 2004/20/EZ od 23. prosinca 2003. o osnivanju izvršne agencije pod nazivom „Izvršna agencija za inteligentnu energiju” za upravljanje djelovanjem Zajednice u području energetike u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003[10],

– uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/771/EU od 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća te o stavljanju izvan snage odluka 2004/20/EZ i 2007/372/EZ[11],

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

1. daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća (prije Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije) za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za mala i srednja poduzeća (prijašnja Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije), Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

[1] SL L 66, 8.3.2013.
[2] SL C 403, 13.11.2014., str. 1.
[3] SL C 408, 15.11.2014., str. 6.
[4] SL C 442, 10.12.2014., str. 74.
[5] SL C 403, 13.11.2014., str. 128.
[6] SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
[7] SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
[8] SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
[9] SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
[10] SL L 5, 9.1.2004., str. 85.
[11] SL L 341, 18.12.2013., str. 73.

4. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (prijašnja Izvršna agencija za zdravlje i potrošače) za financijsku godinu 2013.

(2014/2075(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.[1],

– uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)[2],

– uzimajući u obzir konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (prijašnja Izvršna agencija za zdravlje i potrošače) za financijsku godinu 2013.[3],

– uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (prijašnja Izvršna agencija za zdravlje i potrošače) za financijsku godinu 2013., zajedno s odgovorima Agencije[4],

– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

– uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica[6],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[7], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

– uzimajući u obzir Odluku Komisije 2004/858/EZ od 15. prosinca 2004. o osnivanju izvršne agencije, nazvane „Izvršna agencija za program javnog zdravlja” za upravljanje djelovanjem Zajednice u području javnog zdravlja u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 58/2003[10],

– uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/770/EU od 17. prosinca 2003. o osnivanju Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu i o stavljanju izvan snage Odluke 2004/858/EZ[11],

– uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2014/927/EU od 17. prosinca 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2013/770/EU radi preoblikovanja „Izvršne agencije za potrošače, zdravlje i hranu” u „Izvršnu agenciju za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu”[12],

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

1. daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (prije Izvršna agencija za zdravlje i potrošače) za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (prijašnja Izvršna agencija za zdravlje i potrošače), Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

[1] SL L 66, 8.3.2013.
[2] SL C 403, 13.11.2014., str. 1.
[3] SL C 408, 15.11.2014., str. 5.
[4] SL C 442, 10.12.2014., str. 83.
[5] SL C 403, 13.11.2014., str. 128.
[6] SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
[7] SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
[8] SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
[9] SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
[10] SL L 369, 16.12.2004., str. 73.
[11] SL L 341, 18.12.2013., str. 69.
[12] SL L 363, 18.12.2014., str. 183.

5. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2013.

(2014/2075(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.[1],

– uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)[2],

– uzimajući u obzir konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2013.,

– uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima Agencije[3],

– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

– uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica[5],

– uzimajući u obzir Odluku Komisije 2008/37/EZ od 14. prosinca 2007. o osnivanju „Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća” za upravljanje posebnim programom Zajednice „Ideje” u području naprednog istraživanja u primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003[9],

– uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/779/EU od 17. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća i o stavljanju izvan snage Odluke 2008/37/EZ[10],

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

1. daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije Europskog istraživačkog vijeća, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

[1] SL L 66, 8.3.2013.
[2] SL C 403, 13.11.2014., str. 1.
[3] SL C 442, 10.12.2014., str. 240.
[4] SL C 403, 13.11.2014., str. 128.
[5] SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
[6] SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
[7] SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
[8] SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
[9] SL L 9, 12.1.2008., str. 15.
[10] SL L 346, 20.12.2013., str. 58.

6. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2013.

(2014/2075(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.[1],

– uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)[2],

– uzimajući u obzir konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2013.[3],

– uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za istraživanje za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima Agencije[4],

– uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[5] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

– uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica[6],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[7], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

– uzimajući u obzir Odluku Komisije 2008/46/EZ od 14. prosinca 2007. o osnivanju „Izvršne agencije za istraživanje” za upravljanje određenim područjima posebnih programa Zajednice „Ljudi”, „Kapaciteti” i „Suradnja” u području istraživanja u primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003[10],

– uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/778/EU od 13. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za istraživanje i o stavljanju izvan snage Odluke 2008/46/EZ[11],

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

1. daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za istraživanje za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za istraživanje, Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

[1] SL L 66, 8.3.2013.
[2] SL C 403, 13.11.2014., str. 1.
[3] SL C 408, 15.11.2014., str. 40.
[4] SL C 442, 10.12.2014., str. 351.
[5] SL C 403, 13.11.2014., str. 128.
[6] SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
[7] SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
[8] SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
[9] SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
[10] SL L 11, 15.1.2008., str. 9.
[11] SL L 346, 20.12.2013., str. 54.

7. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna Izvršne agencije za inovacije i mreže (prijašnja Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu) za financijsku godinu 2013.

(2014/2075(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.[1],

– uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)[2],

– uzimajući u obzir konačnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Izvršne agencije za inovacije i mreže (prijašnja Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu) za financijsku godinu 2013.[3],

– uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za inovacije i mreže (prijašnja Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu) za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima Agencije[4],

– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

– uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica[6],

– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[7], a posebno njezine članke 62., 164., 165. i 166.,

– uzimajući u obzir Odluku Komisije 2007/60/EZ od 26. listopada 2006. o osnivanju Izvršne agencije za transeuropsku prometnu mrežu na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003[10],

– uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije 2013/801/EU od 23. prosinca 2013. o osnivanju Izvršne agencije za inovacije i mreže i o stavljanju izvan snage odluke 2007/60/EZ kako je izmijenjena Odlukom 2008/593/EZ[11],

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

1. daje razrješnicu direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže (prije Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu) za izvršenje proračuna Izvršne agencije za financijsku godinu 2013.;

3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, Odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija, i Rezoluciju koja je sastavni dio tih odluka proslijedi direktoru Izvršne agencije za inovacije i mreže (prijašnja Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu), Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije i Revizorskom sudu te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

[1] SL L 66, 8.3.2013.
[2] SL C 403, 13.11.2014., str. 1.
[3] SL C 408, 15.11.2014., str. 41.
[4] SL C 442, 10.12.2014., str. 358.
[5] SL C 403, 13.11.2014., str. 128.
[6] SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
[7] SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
[8] SL L 11, 16.1.2003., str. 1.
[9] SL L 297, 22.9.2004., str. 6.
[10] SL L 32, 6.2.2007., str. 88.
[11] SL L 352, 24.12.2013., str. 65.

8. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o zaključenju poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija

(2014/2075(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2013.[1],

– uzimajući u obzir konsolidiranu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Europske unije za financijsku godinu 2013. (COM(2014)0510 – C8-0140/2014)[2],

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2014. pod naslovom „Sažetak postignuća Komisije u upravljanju u 2013.” (COM(2014)0342),

– uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2013., kojemu su priloženi odgovori institucija[3], i tematska izvješća Revizorskog suda,

– uzimajući u obzir izjavu o jamstvu[4] u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija za financijsku godinu 2013., koju u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnosi Revizorski sud,

– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju treba dobiti Komisija za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05303/2015 – C8-0053/2015),

– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 17. veljače 2015. o razrješnici koju trebaju dobiti izvršne agencije za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2013. (05305/2015 – C8-0048/2015),

– uzimajući u obzir članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

– uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica[5],

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

1. odobrava zaključenje poslovnih knjiga općeg proračuna Europske unije koje se odnose na financijsku godinu 2013.;

3. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Sudu Europske unije, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te nacionalnim parlamentima i nacionalnim i regionalnim revizijskim institucijama država članica te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

[1] SL L 66, 8.3.2013.
[2] SL C 403, 13.11.2014., str. 1.
[3] SL C 398, 12.11.2014., str. 1.
[4] SL C 403, 13.11.2014., str. 128.
[5] SL L 248, 16.9.2002., str. 1.
[6] SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
[7] SL L 11, 16.1.2003., str. 1.

9. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

s primjedbama koje su sastavni dio odluka o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir svoju odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija,

– uzimajući u obzir svoju odluku o razrješnici za izvršenje proračuna izvršnih agencija za financijsku godinu 2013.

– uzimajući u obzir članak 93. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0101/2015),

A. budući da već 20. put uzastopce Revizorski sud nije mogao dati pozitivnu izjavu o jamstvu u pogledu zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija, čime se može ugroziti legitimnost troškova i politika Unije;

B. budući da u slučaju oskudnih resursa veću važnost treba pridavati potrebi poštovanja proračunske discipline i učinkovitom i djelotvornom korištenju sredstvima;

C. budući da Komisija snosi krajnju odgovornost za izvršenje proračuna Unije, dok države članice moraju iskreno surađivati s Komisijom kako bi se zajamčilo da se sredstvima koristi u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja; budući da su države članice, posebno pri podijeljenom upravljanju sredstvima, konkretno odgovorne za izvršenje proračuna Unije;

D. budući da je pri podijeljenom upravljanju sredstvima ključno da su podaci koje države članice priopćavaju o prihodima i rashodima ostvarenima u okviru podijeljenog upravljanja sredstvima, objektivni i točni; budući da je ključno da države članice razumiju vlastitu odgovornost za upravljanje sredstvima Unije u okviru podijeljenog upravljanja sredstvima;

E. budući da je međuinstitucijski dijalog predviđen u članku 318. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) prilika za poticanje nove kulture uspješnosti unutar Komisije;

Podijeljeno upravljanje: nedostaci u upravljanju Komisije i država članica

Zadrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju

1. ne može politički zajamčiti da se postupcima kontrole koji su uspostavljeni u Komisiji i državama članicama pruže potrebna jamstva u smislu zakonitosti i pravilnosti svih osnovnih transakcija u poljoprivredi i ruralnom razvoju kao što je prikazano u zadrškama koje je izrazio glavni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) u svojem godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014.;

– ABB02 – tržišne mjere: ugroženo 198,3 milijuna EUR; sedam programa pomoći u devet država članica s 11 elemenata zadrški: Poljska 77,6 milijuna EUR, Španjolska 54 milijuna EUR, Francuska 32,4 milijuna EUR, Nizozemska 16,4 milijuna EUR, UK 8,5 milijuna EUR, Italija 5 milijuna EUR, Češka Republika 2 milijuna EUR, Austrija 1,9 milijuna EUR, Švedska 0,5 milijuna EUR;

– ABB 03 – izravna plaćanja: ugroženo 652 milijuna EUR; 20 agencija za plaćanje koje obuhvaćaju 6 predmetnih država članica: Španjolska (15 od 17 agencija za plaćanje) 153 milijuna EUR, Francuska 203,4 milijuna EUR, UK PRA Engleska 118 milijuna EUR, Grčka 117,8 milijuna EUR, Mađarska 36,6 milijuna EUR, Portugal 28 milijuna EUR;

– ABB 04 - rashodi za ruralni razvoj: ugroženo 599 milijuna EUR; 31 agencija za plaćanje koje obuhvaćaju 19 predmetnih država članica: Belgija, Bugarska (56,8 milijuna EUR), Cipar, Njemačka (Bavarska, Brandenburg), Danska, Španjolska (Andaluzija, Asturias, Kastilja la Mancha, Kastilja i Leon, FOGGA Galicija, Madrid), Finska, Francuska (ODARC, ASP (70,3 milijuna EUR)), UK (SGRPID Škotska, RPA Engleska), Grčka, Irska, Italija (AGEA (52,6 milijuna EUR), AGREA Emilia-Romagna, OPR Lombardija, OPPAB Bolzano, ARCEA Kalabrija), Luksemburg, Nizozemska, Poljska (56,7 milijuna EUR), Portugal (51,7 milijuna EUR), Rumunjska (138,9 milijuna EUR) i Švedska;

– ABB 05: ugroženo 2,6 milijuna EUR – rashodi IPARD-a za Tursku;

Zadrške u regionalnoj politici

2. ne može politički zajamčiti da se postupcima kontrole koji su uspostavljeni u Komisiji i državama članicama pruže potrebna jamstva u smislu zakonitosti i pravilnosti svih osnovnih transakcija u regionalnoj politici kao što je prikazano u sljedećim zadrškama koje je izrazio glavni direktor Glavne uprave za regionalnu politiku (DG REGIO) u svojem godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014.; konstatira da su za 73 od 322 programa izražene zadrške kao posljedica djelomično pouzdanog sustava upravljanja i kontrole (u usporedbi s 85 od 317 operativnih programa u 2012.); napominje da privremena plaćanja izvršena za te programe za koje su izražene zadrške za razdoblje 2007. ‒ 2013. iznose 6 035,5 milijuna EUR; napominje da je Komisija rizični iznos procijenila na 440,2 milijuna EUR;

3. priznaje da, iako su te zadrške pokazatelj nedostataka u sustavima kontrole u državama članicama, one su također učinkovit instrument kojim se Komisija koristi radi ubrzavanja postupaka država članica u ispravljanju tih nedostataka, čime se štiti proračun Unije;

Zadrške u zapošljavanju i socijalnim pitanjima

4. ne može zajamčiti da se postupcima kontrole koji su uspostavljeni u Komisiji i državama članicama pruže potrebna jamstva u smislu zakonitosti i pravilnosti svih osnovnih transakcija u zapošljavanju i socijalnim pitanjima kao što je prikazano u sljedećim zadrškama koje je izrazio glavni direktor Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost (DG EMPL) u svojem godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014.; napominje da njegovo godišnje izvješće o radu sadrži zadrške u pogledu plaćanja izvršenih za programsko razdoblje 2007. ‒ 2013. za rizični iznos od 123,2 milijuna EUR u 2013.; ove zadrške obuhvaćaju 36 od 118 operativnih programa europskih socijalnih fondova (ESF) (u usporedbi s 27 od 117 operativnih programa u 2012.);

Izjava o jamstvu Revizorskog suda

Računi te zakonitost i pravilnost prihoda ‒ pozitivna mišljenja

5. pozdravlja činjenicu da godišnja računovodstvena dokumentacija Unije za financijsku godinu 2013. prikazuje realno i objektivno, te u svim bitnim aspektima, položaj Unije na dan 31. prosinca 2013. godine i sa zadovoljstvom primjećuje da su prihodi koji su temelj računovodstvene dokumentacije za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. zakoniti i pravilni u svim bitnim aspektima,

Zadrške u pogledu doprinosa od bruto nacionalnog dohotka (BND-a)

6. izražava zadršku u pogledu načina na koji se izračunavaju doprinosi od BND-a država članica zbog nedostataka u smislu provjere podataka[1] koju vrši Komisija; podsjeća da je Revizorski sud zaključio da Komisijina provjera podataka o BND-u nije bila dovoljno strukturirana i usmjerena;

Zakonitost i pravilnost obveza – pozitivno mišljenje

7. sa zadovoljstvom primjećuje da su obveze koje su temelj računovodstvene dokumentacije za godinu koja je završila 31. prosinca 2013. zakonite i pravilne u svim bitnim aspektima;

Zakonitost i pravilnost plaćanja – negativno mišljenje

8. smatra neprihvatljivim da postoje značajne pogreške u plaćanjima već 20 godina uzastopce;

9. shvaća da je osnova za negativno mišljenje Revizorskog suda zaključak da su sustavi nadzora i kontrole samo djelomično učinkoviti te da zbog toga na plaćanja utječe vjerojatna stopa pogreške od 4,7 %;

10. podsjeća da je najvjerojatnija stopa pogreške za plaćanja u financijskoj godini 2012. procijenjena na 4,8 %, u financijskoj godini 2011. na 3,9 %, u financijskoj godini 2010. na 3,7 % u financijskoj godini 2009. na 3,3 %, u financijskoj godini 2008. na 5,2 % te u financijskoj godini 2007. na 6,9 %, što znači da prosječna stopa iznosi otprilike 4,6 % za razdoblje 2007. – 2013. koje je obuhvaćeno prethodnim višegodišnjim financijskim okvirom; napominje da godišnja izvješća Revizorskog suda stoga pokazuju stabilizaciju stope pogreške tijekom 2013. na razinu prosječne stope za VFO za razdoblje 2007. – 2013., što je ipak vidno uzlazni i negativni trend od 2009. godine;

11. ističe da prema godišnjim izvješćima Revizorskog suda za 2013. procijenjena stopa pogreške za područja podijeljenog upravljanja iznosi 5,2 %; napominje da svi drugi rashodi poslovanja (kojima većim dijelom izravno upravlja Komisija) imaju procijenjenu stopu pogreške od 3,7 %; naglašava da su obje stope pogreške iznad praga značajnosti od 2 %; naglašava da područja podijeljenog upravljanja imaju stopu pogreške znatno višu od one za sve druge rashode poslovanja;

12. prima na znanje da je glavni direktor Glavne uprave za zapošljavanje u svojem godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014. izrazio zadrške, kao posljedicu djelomično pouzdanog sustava upravljanja i kontrole, za 73 od 322 programa za 2013., što je manji udio u usporedbi s 2012. (85 od 317 operativnih programa); napominje da je procijenjeni rizični iznos iznosi 1 135,3 milijuna EUR te da se zadrške i odgovarajući iznos odnose na dva programska razdoblja, jedno za 2007. – 2013., a drugo za 2000. – 2006.;

13. prima na znanje da je glavni direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije (DG RTD) izrazio jednu zadršku u vezi sa Sedmim okvirnim istraživačkim programom u svom godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014. i da je očekivani učinak za 2013. između 105,5 i 109,5 milijuna EUR;

14. prima na znanje da je glavni direktor Glavne uprave za pomorska pitanja i ribarstvo (DG MARE) izrazio jednu zadršku u vezi s Europskim fondom za ribarstvo u svom godišnjem izvješću od 31. ožujka 2014. i da rizični iznos za 2013. iznosi 10,77 milijuna EUR;

15. upućuje na potrebu za stalnim poboljšanjem sustava upravljanja i kontrole u državama članicama radi jamčenja boljeg financijskog upravljanja sredstvima Unije i smanjenja stope pogreške u relevantnim resornim sektorima tijekom programskog razdoblja 2014. – 2020;

Financijski ispravci i povrati

16. primjećuje da su prijavljeni financijski ispravci provedeni u 2013. godini smanjeni s 3,7 milijardi EUR u 2012. godini na 2,5 milijardi EUR u 2013. godini, te napominje da je visoki financijski ispravak u 2012. bio uglavnom posljedica jednog jedinog ispravka od 1,8 milijardi EUR u Španjolskoj kojim se ispravljaju izdaci strukturnih fondova u razdoblju od 2000. do 2006.; napominje da je 2013. Komisija provela financijske ispravke i povrate u iznosu od 3 362 milijuna EUR, što predstavlja 2,3 % plaćanja iz proračuna Unije;

17. ističe da je akumulacija financijskih ispravaka koji se provode nakon završnog obračuna programa ponekad umjetna te da ispravci nisu značajni s obzirom na to da se pojavljuju godinama nakon što su provedeni; poziva Komisiju da analizira je li prijelaz u metodologiji s potvrđenih ispravaka na provedene ispravke koji se dogodio 2012. najprikladniji za odražavanje načina na koji funkcioniraju sustavi upravljanja i kontrole u zadanoj financijskog godini;

18. konstatira da je smanjenje financijskih ispravaka od 34 % iz 2013. (s 3,7 milijardi EUR na 2,5 milijardi EUR) djelomično nadoknađeno povećanjem od 27 % izvršenih povrata tijekom 2013. (s 0,7 milijardi EUR na 0,9 milijardi EUR);

19. žali što se zbog pravnog okvira kojim se štite financijski interesi Unije, složenosti povezanih postupaka i nekoliko kontrolnih razina u mnogim područjima, pogreške mogu ispraviti tek nekoliko godina nakon što su se dogodile;

20. ističe da je prosječan iznos financijskih ispravka i povrata izvršenih za razdoblje 2009. – 2013. bio 2,7 milijardi EUR, što predstavlja 2,1 % od prosječnog iznosa plaćanja iz proračuna Unije u tom razdoblju; napominje da se prema Komisiji taj trend može objasniti zatvaranjem programskog razdoblja 2000. – 2006.[2]; posebno primjećuje da se za kohezijsku politiku četiri petine ispravaka izvršenih tijekom razdoblja od 2007. do 2013. odnosi na operativne programe za ranija razdoblja[3]; podsjeća da države članice imaju pravo na zamjenu utvrđenih neprihvatljivih rashoda sa zakonitim i redovitim rashodima prema pravnom okviru na snazi za strukturne fondove;

21. podsjeća da Komisija i države članice imaju obvezu korištenja korektivnim mjerama kako bi zaštitile proračun EU-a u slučaju nedjelotvornih sustava kontrole ili nepravilnih rashoda; ističe da se Komisija i države članice koriste takvim korektivnim mjerama i konstatira da bi najizglednija procijenjena stopa pogreške iznosila bi 6,3 %, a ne 4,7 % da se ove korektivne mjere nisu primijenile za plaćanja iz 2013. godine koja je Revizorski sud revidirao; naglašava da je Revizorski sud pronašao da su za nekoliko transakcija s pogreškama posebno u područjima pod podijeljenim upravljanjem, nadležna tijela raspolagala s dovoljno informacija da otkriju i isprave pogreške; traži od Revizorskog suda da u svojim budućim godišnjim izvješćima procijeni razinu pogreške u slučaju da su poduzete sve korektivne mjere;

22. nadalje žali zbog činjenice da te mjere još uvijek imaju ograničen financijski učinak na proračun Unije jer se više od 40 % financijskih ispravaka izvršenih u 2013. ne smatra namjenskim prihodima[4], nego ih može rabiti ista država članica koja je prouzročila te ispravke u kohezijskoj politici, čime se podriva prevencijski učinak financijskih ispravaka;

23. primjećuje da je okvirno 28 % financijskih ispravaka provedenih u 2013. uključivalo neto smanjenje financiranja Unije za program i dotičnu državu članicu u okviru kohezijske politike;

24. sa zabrinutošću primjećuje da navedena Komunikacija Komisije od 29. rujna 2014. nužno ne pruža pouzdane podatke o isplatama, povratima i neriješenim povratima sredstava iz strukturnih fondova koje je izvršila država članica, jer Komisija navodi da je bila dužna zauzeti oprezan pristup uslijed određenih nedostataka u brojkama država članica, kako bi se osiguralo da navedeni iznosi ne budu pretjerani[5];

25. traži od Komisije i država članica da ustanove pouzdane postupke za potvrdu vremenskog usuglašavanja, podrijetla i količine korektivnih mjera te da pruži informacije kojima se što je moguće više usklađuje godina u kojoj je uplata izvršena, godina u kojoj je predmetna pogreška utvrđena te godina u kojoj su povrati ili financijski ispravci objavljeni u bilješkama uz računovodstvenu dokumentaciju, uzimajući u obzir višegodišnjost čitavog postupka; nadalje smatra presudnim pružanje sveobuhvatnih informacija o povratima i financijskim ispravcima te postojanje potpune preglednosti podataka o opozivu odobrenih sredstava i postupaka zbog kršenja za godinu u pitanju;

Sažeto izvješće i godišnja izvješća o radu

26. prima na znanje da su glavni direktori Komisije izrazili ukupno 17 izmjerenih zadrški u vezi s rashodima; ističe da manji broj izmjerenih zadrški u 2013. (21 u 2012.) nije imao utjecaja na smanjenje obima rizičnog iznosa i da je najviši ukupni rizični iznos koji je Komisija objavila u svom sažetom izvješću[6] manji od 4 179 milijuna EUR, što iznosi 2,8 % od svih plaćenih rashoda;

27. traži Komisiju da detaljnije pojasni izračun rizičnog iznosa[7] tako što će objasniti procijenjeni učinak korektivnih mehanizama na te podatke i da u svom sažetom izvješću objavi odgovarajuću „Izjavu o jamstvu” na temelju godišnjih izvješća glavnih direktora;

28. podsjeća da se kumulativni iznosi kojima se koristi Komisija odnose na korektivne mehanizme koje primjenjuju Komisija i države članice (financijski ispravci i povrati) nekoliko godina nakon isplate sredstava (posebice tijekom razdoblja 1994. – 1999. i 2000. – 2006.) te napominje da trenutačno ni Revizorski Sud ni Komisija nisu iznijeli točne stope pogreške;

Pritisak na proračun

29. zabrinut je zbog činjenice da zbog neprihvatljivog stava Vijeća tijekom pregovora o godišnjem proračunu Unije i unatoč visokoj razini plaćanja računovodstvena dokumentacija pokazuje da su nepodmirene financijske obveze (u naslovu 1.b, poglavito regionalna politika, razina nepodmirenih obveza procijenjena je na 23,4 milijardi EUR na kraju 2013., 5 milijardi EUR na kraju 2010., 11 milijardi EUR na kraju 2011. i 16 milijardi EUR na kraju 2012.) te ostale obveze u 2013. godini nastavile rasti; napominje da su na kraju godine iznosile 322 milijardi EUR[8] i da će ta brojka vjerojatno rasti tijekom 2014.;

30. ističe da su na kraju 2013. nepodmirene obveze procijenjene na 322 milijardi EUR te se predviđalo da će taj iznos porasti tijekom 2014.; smatra da je to u suprotnosti s načelom dobrog financijskog upravljanja, kako je utvrđeno u članku 310. UFEU-a, čime se dovodi u pitanje zakonitost proračuna;

31. naglašava da su te nametnute financijske obveze pitanje od posebnog interesa jer su po prvi put gornje granice plaćanja postavljene tako da nekoliko godina ostanu realno uglavnom stabilne[9];

32. ističe da su u vrijeme gospodarske krize financijska sredstva oskudna; no, napominje da je za velike dijelove proračuna najviša stopa rashoda po naslovima VFO-a podijeljena na godišnja izdvajanja po državi članici; primjećuje da način na koji država članica povlači sredstva često postaje glavni cilj politike („iskoristi ili izgubi”)[10]; poziva Komisiju i države članice da stoga promiču prijelaz s kulture potrošnje na kulturu uspješnosti s naglaskom na postignute rezultate na temelju načela učinkovitosti, djelotvornosti i ekonomičnosti;

33. ističe da je bruto pretfinanciranje krajem 2013. iznosilo 79,4 milijardi EUR te ustraje na tome da produžena razdoblja pretfinanciranja mogu prouzrokovati povećan rizik pogreške ili gubitka; naglašava da se taj rizik posebno odnosi na naslov 4. (EU kao globalni čimbenik), u kojem za tipičnu operaciju između preuzimanja obveze i Komisijinog knjiženja konačnih povezanih rashoda proteknu 4 godine;

34. potiče Komisiju da još jednom pripremi i objavi „dugoročno predviđanje novčanog toka” kojim se procjenjuju buduće potrebe za plaćanjima radi osiguravanja da se potrebne isplate mogu podmiriti iz odobrenih godišnjih proračuna; traži od Komisije da po potrebi predstavi izmjene postojećih propisa u slučaju da se godišnjim proračunima ne može zajamčiti dovoljno odobrenih sredstava da odgovaraju potrebnim razinama plaćanja;

35. naglašava da je potrebno raditi na pronalasku dugoročnih rješenja koja će dopustiti Komisiji da povrati kontrolu nad svojim proračunom; naglašava da postoji posebna potreba za time da se veći naglasak stavi na odgovornost te uspješnost i učinke potrošnje; u tom pogledu naglašava da je potrebno da Parlament odigra veću ulogu u nadziranju rashoda i praćenju uspješnosti;

Financijski instrumenti

36. primjećuje da je do kraja 2013. godine uspostavljen 941 instrument financijskog inženjeringa u okviru 176 operativnih programa (OP) europskih fondova za regionalni razvoj (EFRR) i europskih socijalnih fondova (ESF) u 25 država članica; posebice je zabrinut da je samo 47 % od 14,3 milijardi EUR koje su isplaćene za instrumente financijskog inženjeringa zapravo bilo isplaćene krajnjim korisnicima, iako taj iznos predstavlja povećanje u usporedbi s 4,7 milijardi EUR koje su isplaćene do kraja 2012.; primjećuje da prosječna stopa isplate od 47 % na kraju 2013. prikriva činjenicu da postoji određena razlika između sredstava i država članica; primjećuje da se prosječna stopa isplate odnosi na 900 fondova: fondove uspostavljene 2008. kao i novouspostavljene 2013. za koje je provedba tek započela; smatra da iako neka sredstva nisu dovoljno uspješna, druga su već 100 % apsorbirana i sad se njima ulaže u obnovljiva sredstva;

37. primjećuje da je uspostavljeno 14 instrumenata financijskog inženjeringa u okviru fonda za ruralni razvoj u državama članicama; primjećuje da je 443,77 milijuna EUR isplaćeno bankama u Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Italiji i Litvi iz proračuna Unije do kraja 2013. godine; izražava zabrinutost jer od tog iznosa niti jedan euro nije stigao do krajnjih korisnika; napominje da je za šest financijskih instrumenata financijskog inženjeringa uspostavljenih u okviru Europskog fonda za ribarstvo 72,37 milijuna EUR isplaćeno bankama u Grčkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Estoniji, Latviji i Nizozemskoj; navodi da su samo u Latviji dostupne količine u cijelosti isplaćene krajnjim korisnicima, dok je u Rumunjskoj samo 28 % sredstava isplaćeno krajnjem korisniku, 77 % u Bugarskoj, 91 % u Estoniji i nijedan u Nizozemskoj i Grčkoj[11];

38. nadalje žali što su ovi instrumenti složeni i komplicirani za točno predstavljanje, što javni nadzor čini još izazovnijim; poziva Komisiju da bude transparentnija i redovito izvješćuje o učinku poluge, gubicima i rizicima poput investicijskih mjehura; potiče Komisiju da daje potpuni pregled broja projekata koji se financiraju iz svakog instrumenta financijskog inženjeringa i postignutim rezultatima te da se jasno naznači koliko je proračunskih izdvajanja Unije upotrijebljeno u sufinanciranju ovih projekata instrumenata financijskog inženjeringa i da predstavi sveobuhvatnu analizu troškova instrumenta financijskog inženjeringa u usporedbi s izravnijim načinima financiranja projekata;

39. pozdravlja činjenicu da se tijekom godišnjih preglednih sastanaka, provedba financijskih instrumenata sustavno uvrštava na dnevni red, a nedostaci analiziraju te predlažu korektivne mjere; primjećuje sa zadovoljstvom da su za sljedeće razdoblje 2014. – 2020. nedostaci u tom području ispravljeni tj. plaćanja će se samo prenijeti na fondove koji upravljaju financijskim instrumentima kada stvarna isplata krajnjim korisnicima dostigne određeni postotak;

40. preporučuje da, s obzirom na pritisak na proračun za plaćanja i činjenicu da članak 140. stavak 7. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (Financijska uredba) zahtijeva izbjegavanje prekomjernih preostalih iznosa za financijske instrumente, Komisija osigura da doprinosi iz proračuna Unije za te instrumente odražavaju stvarnu potrebu novčanog toka;

41. također je posebice zabrinut zbog nekih nalaza Revizorskog suda u vezi s djelotvornosti spajanja bespovratnih sredstava instrumenata za regionalno ulaganje sa zajmovima financijskih institucija za potporu vanjskim politikama Unije[12];

42. ističe da, iako su instrumenti dobro postavljeni, potencijalne prednosti spajanja nisu u potpunosti ostvarene zbog nedostataka u upravljanju Komisije; traži od Komisije da isplaćuje sredstava samo kada su ona zapravo potrebna korisniku i da poboljša svoj nadzor nad provedbom bespovratnih sredstava Unije;

Odgovornosti Komisije i država članica u podijeljenom upravljanju

43. naglašava činjenicu da je u skladu s člankom 317. UFEU-a Komisija u konačnici odgovorna za izvršenje proračuna Unije; ističe da se, kada Komisija provodi proračun pod podijeljenim upravljanjem, provedbene zadaće dodjeljuju državama članicama u skladu s člankom 59. Financijske uredbe te se time uključuje njihova politička i financijska odgovornost; ponavlja stoga činjenicu da bi države članice trebale djelovati strogo u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja te ne bi trebale dovoditi u pitanje vlastitu odgovornost u upravljanju sredstvima Unije;

44. prima na znanje Komunikaciju Komisije od 28. listopada 2014. pod nazivom „O donošenju preporuka međuinstitucijske radne skupine za uspostavu i uporabu nacionalnih izjava” (COM (2014)0688); ističe da je podnošenje izjava dobrovoljno te stoga pozdravlja činjenicu da su ih četiri države članice, Danska, Nizozemska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina odlučile podnijeti; no, žali što se izjave razlikuju po obliku, opsegu, sveobuhvatnosti i razdoblju izvješćivanja te napominje da su zbog toga od vrlo male koristi;

45. ističe da prema brojnim izjavama Revizorskog suda, nacionalne izjave o upravljanju koje su dostavile četiri navedene države članice imaju vrlo ograničenu vrijednost u postupku revizije Revizorskog suda te se ne mogu smatrati pouzdanim izvorom informacija za izdavanje izjave o jamstvu;

46. prima na znanje priopćenje Komisije od 28. listopada 2014. pod nazivom „O donošenju preporuka međuinstitucijske radne skupine za uspostavu i uporabu nacionalnih izjava” (COM (2014)0688); žali zbog nedostatka znatnog napretka u poboljšanju financijskog upravljanja koji bi mogao dovesti do kontinuiranog gubitka novca Unije zbog pogrešnih odluka na političkoj i upravljačkoj razini; zahtijeva sustav sankcija u slučaju ako države članice prosljeđuju netočne informacije i izjave o programu;

47. stoga poziva Komisiju i Vijeće da poduzmu konkretne i svrhovite korake radi omogućavanja potrebnog napretka u dobrom financijskom upravljanju, uključujući povećano korištenje instrumentom nacionalnih izjava koji u praksi ne iziskuje mnogo dodatnog truda (navodno manje nego ekvivalent punog radnog vremena na godišnjoj osnovi po državi članici), istovremeno napominje da je od velike važnosti da države članice preuzmu političku odgovornost za korištenje sredstvima Unije javnim dokumentnom; poziva Komisiju i države članice da objave ne samo nacionalne izjave nego i godišnje sažetke i izjave o upravljanju kako bi dali bolji uvid u financijsko upravljanje te postigli stvarni napredak u tom području; apelira na Komisiju da podnese preporuku Parlamentu i Vijeću za promicanje korištenja nacionalnim izjavama u skladu s preporukama međuinstitucijske radne skupine za uspostavu i uporabu nacionalnih izjava;

Pouzdanost podataka koje priopćuju države članice

48. primjećuje da nedostatak pouzdanosti provjera na prvoj razini koje provode države članice u podijeljenom upravljanju narušava vjerodostojnost godišnjih izvješća o radu koja su izradile službe Komisije i Sažetog izvješća koje je Komisija usvojila jer su djelomično utemeljena na ishodima provjera koje su provodila nacionalna nadležna tijela; ponavlja svoj prethodni zahtjev da Komisija ocijeni i, ako je potrebno, ispravi podatke država članica radi utvrđivanja pouzdanih i objektivnih godišnjih izvješća o radu;

49. zahtijeva da glavni direktori detaljno izvješćuju u svojim godišnjim izvješćima o radu o stopama pogreške koje dostavljaju države članice i o ispravcima koje prema potrebi provodi Komisija na razini operativnih programa;

Države članice s najlošijim učincima

50. pozdravlja pregled rezultata revizije sredstava Unije kojima se upravlja pod podijeljenim upravljanjem u poljoprivredi i koheziji tijekom 2007. – 2013. koje je objavio Revizorski sud, zajedno sa svojim godišnjim izvješćem za 2013. kojim se djelomično rješava zahtjev Parlamenta izražen u rezoluciji o razrješnici za 2012. o informacijama o podijeljenom upravljanju specifičnima za državu;

51. ističe da, prema podacima koje je Revizorski sud dao u pogledu iznosa i postotka rizičnih sredstava u europskim fondovima za regionalni razvoj, europskim socijalnim fondovima i kohezijskim fondovima (izvorni podaci obuhvaćeni godišnjim izvješćem za 2013. Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost i Glavne uprave za regionalnu politiku), Slovačka, Ujedinjena Kraljevina i Španjolska imaju najvišu stopu pogrešaka;

52. ističe da, prema podacima koje je Revizorski sud dao u pogledu iznosa i postotka rizičnih sredstava u europskim fondovima za jamstva u poljoprivredi i europskim poljoprivrednim fondovima za regionalni razvoj (izvorni podaci obuhvaćeni godišnjim izvješćem o radu za 2013. Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj), Rumunjska, Bugarska i Portugal imaju najvišu stopu pogrešaka;

53. traži od Revizorskog suda da razvije svoj vlastiti način izvješćivanja specifičan za određenu državu imajući u vidu ne samo rizične iznose nego i sustave upravljanja i kontrole država članica, zajedno s korektivnim mehanizmima koje primjenjuju Komisija i države članice kako bi se prikladno procijenio razvoj upravljanja u državama članicama s najlošijim učinkom i preporučila najbolja moguća rješenja;

Sukobi interesa

54. žali zbog činjenice da je u nekim državama članicama zakonodavstvo o sukobima interesa parlamentarnih zastupnika, članova vlade i lokalnih općina nejasno i nedovoljno; poziva Komisiju da pažljivo ispita trenutnu situaciju i iznese preporuke ili čak pravno obvezujuća rješenja po potrebi; smatra da bi se isto moralo primijeniti na zastupničke kandidate i članove Komisije;

Prihodi: vlastita sredstva iz BND-a

55. navodi da u reviziji Revizorskog suda (vidjeti Godišnje izvješće za 2013., točka 2.27) nije otkrivena nikakva znatna pogreška Komisije u njezinu izračunu doprinosa država članica i njihovom plaćanju, od kojih se većina njih temelji na predviđenim podacima bruto nacionalnog dohotka za 2013.;

56. traži od Komisije da zajamči da su podaci Eurostata i država članica identični s obzirom na to da pokazatelj BND-a predstavlja ključnu referentnu vrijednost ne samo za prihode Unije nego i za rashode;

57. podsjeća na kritiku koju je Revizorski sud izrazio u svojem godišnjem izvješću za 2012. u pogledu manjka učinkovitosti Komisijine provjere podataka BND-a (vidjeti godišnje izvješće za 2012., točka 2.41); naglašava da produljena primjena općih zadrški i dugotrajnost ciklusa provjere podataka BND-a koji se koriste za vlastita sredstva može dovesti do proračunske nesigurnosti, kao što je istaknuto u razgovorima između država članica o nacrtu izmjena i dopuna proračuna br. 6. općeg proračuna za 2014.[13];

58. žali što određene države članice nisu predvidjele da će to dovesti do povećanja proračunskog doprinosa, unatoč činjenici da su bile svjesne promjena u statističkoj metodologiji izračuna doprinosa od bruto nacionalnog dohotka od proljeća 2014.;

59. žali što je Komisija ustrajala na postupanju s ovim predmetom kao isključivo tehničkim pitanjem[14] unatoč činjenici da je od proljeća 2013. svjesna da će promjene u statističkoj metodologiji izračuna doprinosa BND-a prouzročiti veliko povećanje doprinosa određenih država članica;

60. podsjeća da je Revizorski sud u svom mišljenju br. 7/2014[15] zaključio da prijedlog Komisije kojim se dopušta odgoda plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) te preostalih iznosa i usklađenja BND-a u slučaju izvanrednih okolnosti može povećati složenost sustava vlastitih sredstava i proračunsku nesigurnost država članica;

61. posebice ističe da se prijedlog Komisije o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ, Euratom) br. 1150/2000 o provedbi Odluke 2007/436 / EZ, Euratom o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica (COM (2014)0704) odnosi samo na odgodu roka za države članice kako bi sredstva bila raspoloživa u slučaju znatnih iznosa proizašlih iz pozitivnih preostalih iznosa i usklađenja PDV-a i BND-a te primjećuje da bi, ako države članice imaju velike negativne preostale iznose i usklađenja PDV-a i BND-a, Komisija mogla biti obvezna prikupiti dodatni prihod s pomoću izmjena proračuna;

62. žali što Vijeće dosad nije bilo u mogućnosti ostvariti napredak u reformi sustava vlastitih sredstava na temelju tih zakonodavnih prijedloga, unatoč činjenici da je Komisija predložila opću reformu sustava vlastitih sredstava koju je pozdravio Parlament[16] i kojom se sustav vlastitih sredstava nastoji učiniti pravednijim, jasnijim, transparentijim, učinkovitijim i usmjerenim na smanjenje nacionalnih doprinosa;

Mjere koje je potrebno poduzeti

63. potiče Komisiju da:

– skrati trajanje svog ciklusa provjere podataka o BND-u kojim se koristi za vlastita sredstva na najviše četiri godine, ako je potrebno, za pokretanje prekršajnog postupka i/ili nametanje stroge odgode kako bi se ukinule zadrške;

– ograniči korištenje općim zadrškama na iznimne slučajeve u kojima postoje znatni rizici da financijski interesi Unije nisu zaštićeni: npr. kada država članica obavlja veliku reviziju tijekom ciklusa za provjeru ili u nepravilnim vremenskim razmacima;

– izradi akcijski plan za otklanjanje nedostataka koje je Revizorski sud uočio u tematskom izvješću br. 11/2013 i podnese Parlamentu i Revizorskom sudu izvješće o njemu do kraja lipnja 2015. godine;

– ustanovi i pomno prati detaljan akcijski plan s jasnim ciljevima za rješavanje problema u sastavljanju nacionalnih računa Grčke,

– unese izmjenu u prijedlog (COM (2014)0704) kako bi se Komisija ovlastila da odgodi naknadu iznosa u slučaju „negativnih” preostalih iznosa i usklađenja;

64. ističe nedostatke koje je uočio Revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 2/2014 pod naslovom „Upravlja li se ispravno povlaštenim trgovinskim dogovorima?” koji se odnose na kontrolnu strategiju i upravljanje rizicima u Njemačkoj, Francuskoj i Ujedinjenoj Kraljevini i koji vode k potencijalnim gubicima za proračun Unije; napominje da je te nedostatke potvrdio i iznos mogućeg gubitka prihoda u tim trima državama članicama; napominje da je ekstrapolacijom pogrešaka koje su pronađene u uzorku iz 2009. godine, Revizorski sud procijenio da carinske pristojbe kojima u tim državama članicama prijeti nastupanje zastare iznose 655 milijuna EUR; napominje da to predstavlja oko 6 % bruto iznosa uvoznih carina naplaćenih u pet odabranih država članica te godine, od čega se 167 milijuna EUR odnosi na Njemačku, 176 milijuna EUR na Francusku i 312 milijuna EUR na Ujedinjenu Kraljevinu;

Poljoprivreda

Poljoprivreda: demografski i izazovi strukture korisnika

65. ističe da demografske promjene utječu na zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) više nego na bilo koju drugu politiku EU-a, jer je gotovo trećina od 12 milijuna poljoprivrednika Unije koji koriste više od 45 % proračuna Unije u dobi od 65 godina, a samo 6 % je mlađe od 35 godina[17]; pozdravlja programe pomoći mladim poljoprivrednicima pokrenute kao dio reforme ZPP-a;

66. žali što se mjerama koje je Komisija pokrenula u poljoprivrednoj politici do sada nije ispravila demografska neravnoteža te u svjetlu toga poziva Komisiju da preispita poljoprivrednu proračunsku potporu;

67. ističe činjenicu da manje od 2 % poljoprivrednika Unije prima 31 % izravnih plaćanja u okviru ZPP-a; ističe da bi se ZPP-om trebalo posebno usredotočiti na male poljoprivrednike i vjeruje da se trenutačnim praksama dodatno ugrožava političko prihvaćenje ZPP-a;

68. ponavlja da su, kako bi ZPP učinili pravednijim, Parlament i Vijeće uveli[18] smanjenje plaćanja iznad 150 000 EUR i moguće postavljanje gornjih granica na izravna plaćanja; stoga traži od Revizorskog suda da revidira učinkovitost i djelotvornost te mjere u iščekivanju sljedećeg godišnjeg izvješća;

69. ističe da Češka, za kojom slijede Slovačka, Mađarska, Njemačka i Bugarska zadržavaju najveću neujednačenost unutar poljoprivrednih sustava[19]; poziva Komisiju i države članice na bolju ravnotežu strukture njihovih korisnika i zahtijeva da glavni direktor Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) svake godine priloži svojem godišnjem izvješću o radu indikativne podatke o raspodjeli plaćanja izravne potpore u okviru ZPP-a proizvođačima koju vrše države članice i o kategoriji korisnika;

Poljoprivreda: stopa pogreške u prvom stupu

70. žali što plaćanja Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi nisu oslobođena značajnih pogrešaka tijekom 2013., od čega je najvjerojatniju stopu pogreške Revizorski sud procijenio na 3,6 % (3,8 % za 2012.)[20] te što je za pet sustava kontrole ispitanih u svrhe rashodovnih plaćanja za dva utvrđeno da su neučinkovita, dva djelomično učinkovita, a samo se jedan smatrao učinkovitim;

71. naglašava da su kod 33 od ukupno 101 mjerljive pogreške koje je utvrdio Revizorski sud nacionalne vlasti imale dovoljno informacija kako bi spriječile, otkrile i ispravile te pogreške barem djelomično te da su sve ove informacije ispravno upotrijebljene, najvjerojatnija stopa pogreške za ovo područje bila bi manja za 1,1 % , a time i relativno blizu praga značajnosti od 2 %; naglašava da države članice imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada su odgovorne za upravljanje sredstvima Unije;

Višestruka sukladnost

72. ističe da se revizija Suda odnosila na obveze višestruke sukladnosti i da se sa slučajevima u kojima nisu bili zadovoljeni zahtjevi višestruke sukladnosti postupalo kao s pogreškama ako se moglo dokazati da je povreda postojala u onoj godini u kojoj je poljoprivrednik predao zahtjev za dobivanje bespovratnih sredstava; ističe da Revizorski sud u svoj izračun stope pogrešaka uključuje nedostatke u području višestruke sukladnosti istodobno napominjući da prema stajalištu Komisije višestruka sukladnost nije relevantna za prihvatljivost plaćanja, nego samo pokreće administrativne kazne;

Stope pogreške u tržišnim mjerama

73. zabrinut je zbog činjenice da stopa pogreške u vezi s poljoprivrednim tržišnim mjerama iznosi 7,44 %, što je izračunala Komisija; izražava žaljenje zbog činjenice da je to druga najviša stopa pogreške u području politike za 2013. godinu;

74. naglašava da zadrške koje je glavni direktor DG AGRI-ja iznio u svojem godišnjem izvješću o radu u 2013. potvrđuju zabrinjavajuće stanje u tržišnim mjerama koje su usmjerene na sedam programa potpore u devet država članica, posebice sektor voća i povrća, restrukturiranje vinograda, ulaganje u vinarstvo, izvozne naknade za perad i programe distribucije mlijeka u školama;

75. usmjerava pozornost na činjenicu da mnogi manji programi, kao što su Program opskrbe škola voćem i Program distribucije mlijeka u školama, nisu usmjereni na potrebe korisnika, djelomice zbog birokracije koja je s njima povezana, i upravo zbog toga njihova primjena i provedba nisu optimalne;

76. žali zbog znatnih nedostataka u postupcima kontrole koji se primjenjuju pri dodjeli priznanja skupinama proizvođača[21] voća i povrća u Poljskoj, Austriji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, kao što je to iznio Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću za 2013. godinu te potvrdio glavni direktor Glavne uprave za poljoprivredu koji je u svojem godišnjem izvješću o radu za 2013. objavio zadršku na temelju procjene da je oko 25 % ukupnih rashoda u okviru ove mjere rizično, odnosno 102,7 milijuna EUR;

77. posebice žali zbog nedostataka koje je otkrila Komisija kako u pogledu mjera povezanih s „restrukturiranjem vinograda” u Španjolskoj koji su opravdali zadršku koju je izrazio glavni direktor DG AGRI-ja na temelju ispravljene stope pogreške od 33 %, i rizičnog iznosa od 54 milijuna EUR, tako i mjere „Izvoza peradi u Francuskoj” na temelju ispravljene stope pogreške od 69,6 % i rizičnog iznosa od 29,3 milijuna EUR;

Pouzdanost podataka država članica u izravnim plaćanjima

78. pozdravlja činjenicu da je, s obzirom na to da stope pogreške koje su priopćile države članice u svojim kontrolnim statistikama ne obuhvaćaju sve komponente stope preostale pogreške i nisu uvijek pouzdane, DG AGRI proveo pojedinačnu procjenu za svaku agenciju za plaćanje na temelju svih dostupnih informacija, uključujući nalaze revizije Revizorskog suda;

79. ponavlja uvjerenja Revizorskog suda[22] da rezultati ovog novog pristupa pokazuju da se iz kontrolnih statistika država članica o provedenim kontrolama, izjava direktora agencija za plaćanje te revizija certifikacijskih tijela može dobiti samo ograničeno jamstvo;

80. ističe da je, unatoč činjenici da su gotovo sve agencije za izravna plaćanja akreditirala i certificirala nadležna tijela za certificiranje te unatoč činjenici da je 79 od 82 izjave o jamstvu agencija za plaćanje dobilo pozitivno mišljenje certifikacijskih tijela u 2013., čime se potvrđuje točnost izjava o jamstvu koje su dali direktori agencija za plaćanje, Komisija morala povećati stope pogreške prijavljene od 42 od ukupno 68 agencija za plaćanje stopom preostale pogreške iznad 2 %;

81. ističe da su 5 agencija za plaćanje s najvećom stopom pogreške:

1. Ujedinjena Kraljevina, RPA	5,66 % (obavijest države članice: 0,67 %)
2. Grčka, OKEPE	5,17 % (obavijest države članice: 0,83 %)
2. Španjolska, AVGA	4,71 % (obavijest države članice: 1,93 %)
4. Portugal, IFAP	4,37 % (obavijest države članice: 0,82 %)
5. Rumunjska, PIAA	4,27 % (obavijest države članice: 1,77 %)

82. žali što postojeći zakonodavni okvir ne predviđa sankcije za netočno ili lažno izvješćivanje[23] agencija za plaćanje;

83. poziva dužnosnike Unije da u dotičnim državama članicama povećaju nadzor te pomnije prate i koordiniraju nacionalne agencije za plaćanje u cilju rješavanja nedostataka na koje nailaze, osobito za one agencije koje su u posljednje tri godine trajno ostvarivale slabe rezultate, u namjeri da se poveća učinkovitost upravljanja plaćanjima;

IACS i LPIS

84. dijeli stajalište Komisije i Revizorskog suda da kao cjelina integrirani administrativni i kontrolni sustav (IACS) ima ključnu ulogu u sprečavanju i smanjenju pogrešaka u potraživanjima od poljoprivrednika i ističe da je njegovo pravilno funkcioniranje trebalo zajamčiti da poljoprivredna izravna plaćanja budu bez značajnih pogrešaka;

85. izražava žaljenje zbog toga što trajne slabosti u izuzimanju neprihvatljivog zemljišta iz sustava za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS) te u zahtjevima poljoprivrednika za administrativnu obradu znatno doprinose značajnoj razini pogreške preostale u plaćanjima EFJP-a;

86. ponovno naglašava horizontalnu dimenziju uočenih nedostataka u LPIS-u; primjećuje da je Revizorski sud od 2007. godine ispitao IACS u 38 agencija za plaćanje u svih 28 država članica i duboko žali što je samo sedam sustava kontrole ocijenjeno kao učinkovito, 22 se smatraju djelomično učinkovitim, a devet sustava kontrole smatra se neučinkovitim; poziva Komisiju da zajamči da su financijski rizici za proračun obuhvaćeni neto financijskim ispravcima;

Postupci kojima se jamči povrat nepravilno isplaćenih plaćanja

87. zabrinut je zbog činjenice o kojoj je izvijestio Revizorski sud[24] da su dužnici u Irskoj sa znatnim zakašnjenjem bili upoznati s iznosima koji su izgubljeni kao rezultat nepravilnosti ili nemara u vezi sa zahtjevima podnesenim za 2008. godinu ili ranije, a nekoliko godina ti iznosi nisu bili predmetom bilo kakvog postupka povrata ili ovrhe;

88. navodi da je do kraja 2012. godine od ukupno 6,7 milijuna EUR dugova koji se odnose na te godine podnošenja zahtjeva 2,3 milijuna EUR snosila Unija prema omjeru 50/50, unatoč kašnjenju koje je Revizorski sud uočio u postupku prijave, te strahuje da će novac biti definitivno izgubljen za proračun Unije;

89. također je zabrinut zbog zaključka Revizorskog suda da talijanske vlasti nisu zabilježile jesu li uzrok dugova nepravilnosti ili administrativne pogreške koje bi potencijalno mogle dovesti do opterećenja proračuna Unije; poziva Komisiju da izvrši detaljnu analizu stanja i o tome izvijesti do kraja godine;

90. primjećuje da su, prema podacima iz godišnjeg izvješća o radu za 2013. DG AGRI-ja[25], države članice s najlošijim učinkom u povratu nepravilno isplaćenih plaćanja Bugarska sa stopom povrata od 4 %, Grčka s 21 %, Francuska s 25 %, Slovenija 25 %, Slovačka s 27 % i Mađarska s 33 %; zabrinut je zbog alarmantno niskih razina povrata u određenim područjima i traži izvješće Komisije o uzrocima i mogućnostima za poboljšanje;

Postupak poravnanja računa

91. primjećuje da je Komisija 2013. donijela četiri odluke o sukladnosti koje su dovele do financijskih ispravaka od 1 116,8 milijuna EUR (861,9 milijuna EUR koji se odnose na EFJP, 236,2 milijuna EUR na Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), što predstavlja oko 2 % proračuna Unije za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2013. (1,4 % u razdoblju 2008. – 2012.);

92. ističe da se taj iznos ne može usporediti s najvjerojatnijom stopom pogreške koju je objavio Revizorski sud jer se Komisijine revizije sukladnosti temelje na sustavima, a ne provjeravaju ispravnosti osnovnih transakcija, obuhvaćaju rashode koji se odnose na nekoliko proračunskih godina, dovele su do financijskih ispravaka za 65 % na temelju paušalne stope te stoga ne omogućuju izračun godišnje stope pogreške[26];

93. naglašava da se povećanje prosječne razine financijskih ispravaka za 2013. u usporedbi s razdobljem 2008. – 2012. u skladu s nalazima Revizorskog suda[27] uglavnom objašnjava smanjenjem zaostatka predmeta otvorenih revizija s 553 na kraju 2012. na 516 na kraju 2013. godine i da je rješavanje tih predmeta koje se odnose na financijske godine prije 2010. rezultiralo financijskim ispravcima od 881 milijuna EUR(79 % od ukupnog broja);

94. zabrinut je da se odredbama koje su trenutno na snazi ne jamči neovisnost tijela za mirenje koja mogu biti uključena u postupak potvrde sukladnosti[28];

Ruralni razvoj, okoliš, ribarstvo i zdravstvo

95. napominje da plaćanja na području ruralnoga razvoja, zaštite okoliša, ribarstva i zdravstva nisu oslobođena od značajnih pogreški tijekom 2013., uz smanjenje najvjerojatnije stope pogreške sa 7,9 % 2012. na 6,7 % i da je 7 od 13 ispitanih nadzornih i kontrolnih sustava za rashodovna plaćanja u državama članicama ocijenjeno kao djelomično uspješno, a šest neuspješno;

96. slaže se s mišljenjem koje je izrazio Revizorski sud da bi najvjerojatnija stopa pogreške bila smanjena na 2 % da su nacionalne vlasti iskoristile sve informacije koje su im bile dostupne kako bi se spriječile, otkrile i ispravile pogreške; naglašava da države članice imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada su odgovorne za upravljanje sredstvima Unije;

97. žali zbog činjenice što je prosječna stopa pogreške koju je izračunao Revizorski sud za ruralni razvoj nastala tijekom posljednje tri godine bila 8,2 %, a da je u 2013. godini bila 7,9 %;[29]; snažno osuđuje činjenicu da je to najviša stopa pogreške u nekom području politike za 2013. godinu;

98. primjećuje da je do pogreški koje je uočio Revizorski sud došlo uglavnom zbog toga što korisnici ne poštuju uvjete za stjecanje prava, pravila o nabavi nisu pravilno primijenjena i poljoprivredno-okolišne obveze nisu poštovane;

99. zabrinut je zbog činjenice da je Revizorski sud utvrdio da su sumnjiva namjerna kršenja koja su počinili privatni korisnici pridonijela osmini ukupne stope pogreške u ruralnom razvoju te izražava žaljenje zbog činjenice da su određene mjere ruralnog razvoja „dodavanje vrijednosti poljoprivrednih i šumarskih proizvoda” u najvećoj mjeri doprinijele stopi pogreške za privatna ulaganja[30], što je dovelo do toga da je Revizorski sud izrazio ozbiljnu zabrinutost u pogledu „učinkovitosti i djelotvornosti mjera u postizanju njihovih ciljeva politike”;

100. slaže se s mišljenjem koje je izrazio Revizorski sud[31] da se uzroci pogreške djelomično nalaze u složenosti pravila i velikom broju različitih programa potpora u okviru programa za razdoblje 2007. – 2013.: ukupno 46 mjere za ruralni razvoj, svaka sa svojim vlastitim pravilima i zahtjevima;

101. potvrđuje da Komisija sve češće obustavlja i prekida plaćanja, čime se jamči sustavna provedba korektivnih mjera u slučajevima u kojima su utvrđeni nedostaci;

102. pozdravlja revidirani pristup Komisije za izračun stope preostale pogreške uzimajući u obzir sve relevantne revizije i informacije s ciljem usklađivanja stope pogreške koju su prijavile države članice;

103. žali zbog nedostatka pouzdanosti podataka koje su priopćile države članice o rezultatima svojih provjera; primjećuje da su certifikacijska tijela izdala uvjetno mišljenje u kojem se navodi stopa pogreške iznad 2 % za samo devet agencija za plaćanja od 74[32], a Komisija je izdala uvjetno mišljenje za 31 agenciju u 24 države članice[33];

104. žali zbog činjenice da neke države članice ne provode kvalitetne korektivne mjere i što ne postoji sustavni pristup s ciljem iskorjenjivanja uzroka pogrešaka u svim državama članicama; naglašava da postoji nedostatak preventivnog djelovanja protiv raširene slabosti na razini Unije;

105. uviđa da su odlučujući čimbenici za nedovoljno izvršenje sredstava u iznosu od 4 3000 000 EUR za poglavlje 17 04 – Sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka iznos od 900 000 EUR koji se odnosi na namjenske prihode za razne programe koji se može iskoristiti u 2014. i iznos od 2 000 000 EUR za krizni fond; napominje da je 50 % potonjeg iznosa, tj. 1 000 000 EUR preneseno u 2014. (za borbu protiv bolesti plavog jezika u Njemačkoj i iskorišteno te godine;

Zahtjevi Komisiji, državama članicama i Revizorskom sudu koji se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj

106. traži od Revizorskog suda da izračuna zasebne stope pogreške za tržišne mjere i izravna plaćanja u prvom stupu u okviru ZPP-a;

107. preporučuje da Komisija aktivno prati primjenu korektivnih mjera s obzirom na nedostatke u sustavu kontrole koji se primjenjuje na potpore Unije za skupine proizvođača za voće i povrće u Poljskoj, Austriji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini;

108. poziva Komisiju da pokaže doprinos poljoprivrednih tržišnih mjera imajući u vidu opasnost od mogućih gubitaka na štetu proračuna Europske unije i traži od Komisije da razmotri njihovo ukidanje ako je rizik prevelik; traži da Komisija u izvješću Komisije o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013. izvijesti o mjerama koje je poduzeo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) u svjetlu zadaća revizije izvoznih subvencija za perad u Francuskoj;

109. traži da Komisija izradi prijedloge s ciljem sankcioniranja lažnog ili netočnog izvješćivanja agencija za plaćanje, uključujući sljedeće tri dimenzije, a to su kontrolne statistike, izvješća agencija za plaćanje te rad certifikacijskih tijela; traži da se Komisija ovlasti za povlačenje akreditacije agencija za plaćanje u slučajevima ozbiljnih netočnih iznošenja činjenica;

110. apelira na glavnog direktora DG AGRI-ja da razmotri stvarnu dodanu vrijednost odgode zadrški opravdanih zbog nedostataka u LPIS-u iz godine u godinu, dok ti nedostaci imaju jasnu horizontalnu dimenziju;

111. traži od Komisije i država članica da poduzmu potrebne mjere kako bi se zajamčila potpuna upotreba IACS-a, a posebice kako bi se omogućilo da države članice ispravno ocijene i zabilježe prihvatljivost i veličinu poljoprivrednih parcela, a da države članice u kojima se utvrdi da je IACS pod utjecajem sustavnih pogrešaka poduzmu hitne korektivne mjere;

112. poziva Komisiju da razjasni činjenice koje je Revizorski sud utvrdio u Irskoj i Italiji te ih naveo u svom godišnjem izvješću za 2013. godinu u točkama 3.24 i 3.25 u pogledu nepravilnosti u povratu nepravilno isplaćenih plaćanja i da poduzme potrebne korektivne mjere i o njima izvijesti Parlament do lipnja 2015.;

113. apelira na Komisiju da poduzme korake kako bi dodatno smanjila zaostatak predmeta otvorenih revizija u postupku poravnanja računa, čime bi se omogućilo da sve revizije izvršene prije 2012. budu završene do kraja 2015.;

114. posebno traži da mandat članova tijela za mirenje uključenih u postupak poravnanja računa bude vremenski ograničen na početno razdoblje od tri godine uz vjerojatan produžetak od najviše godinu dana; nadalje zahtijeva da se izbjegavaju eventualni sukobi interesa u vezi s tim predmetima i da države članice ne budu zastupljene u tijelu za mirenje kada se financijske ispravke izravno odnose na njih;

115. traži od Komisije da detaljno izvješćuje Parlament o postavljanju gornjih granica u izravnim plaćanjima u okviru ZPP-a po pojedinoj državi članici;

116. poziva na ublažavanje birokracije u okviru ZPP-a radi smanjenja stopa pogreške; pozdravlja stoga preuzetu obvezu Komisije da pojednostavljenje i supsidijarnost uvrsti među prioritete u idućih pet godina; poziva na to da se u ekstremnim slučajevima oduzme akreditacija agencijama za plaćanje koje trajno ostvaruju slabe rezultate;

117. poziva Komisiju da pravodobno predstavi detaljan plan smanjivanja birokracije u ZPP-u za 25 % tijekom idućih pet godina;

118. traži od Revizorskog suda da preispita područje politike ruralnog razvoja u posebnom poglavlju svog godišnjeg izvješća ili da barem zasebno izračuna stope pogreške za područje politike ruralnog razvoja, područje ribarstvene politike i program LIFE +;

119. preporučuje da Komisija zajamči da akcijski planovi država članica u ruralnom razvoju budu završeni tako što će se u njihovo područje primjene uvrstiti sve regije i mjere, osobito mjere ulaganja, te da uzmu u obzir revizije Komisije i Revizorskog suda;

120. traži od Komisije nastavak praćenja s obzirom na slučajeve sumnjivog namjernog kršenja o kojima je Revizorski sud izvijestio OLAF, posebice u pogledu mjere ruralnog razvoja „učinkovitost i djelotvornost mjera u postizanju njihovih ciljeva politike” te da u potpunosti ispita strukturu te mjere u svjetlu kritičkih primjedbi Revizorskog suda u smislu njezine učinkovitosti i djelotvornosti objavljenih u izvješću o mjerama praćenja na temelju razrješnice Komisiji za 2013.;

121. poziva Komisiju da pozorno prati provedbu programa ruralnog razvoja te da u svojim revizijama sukladnosti uzme u obzir važeće propise, uključujući i one usvojene na nacionalnoj razini kada je to potrebno, kako bi se smanjio rizik od ponavljanja slabosti i pogrešaka s kojima se susretala tijekom programskog razdoblja od 2007. do 2013.;

Ribarstvo

122. ističe zadršku koju je DG MARE izrazio u pogledu stope pogreške veće od 2 % u vezi s prijavljenim rashodima pojedinih država članica te, u slučaju jedne države članice, jednog nepouzdanog izvješća i njezina nepodnošenja određenog izvješća; žali zbog takve situacije u vezi s navedenom državom članicom; navodi, međutim, da se stanje poboljšalo nakon naloga koje je Komisija uputila toj državi članici;

123. žali što osim tih primjedbi Revizorski sud nije iznio detaljnije rezultate svojih revizija upravo za područja ribarstva i pomorstva te poziva da se radi veće transparentnosti te informacije objave;

124. prima na znanje da je DG MARE 92,31 % plaćanja izvršio na vrijeme; sa zabrinutošću napominje, međutim, da se broj zakašnjelih plaćanja u odnosu na prethodnu financijsku godinu povećao; sa zadovoljstvom primjećuje smanjenje plaćanja zateznih kamata isplaćenih 2013. te potiče DG MARE da se u skladu s mjerodavnim zahtjevima pridržava isplatnih rokova;

Regionalna politika, promet i energija

EU2020.

125. naglašava da od ukupnog iznosa plaćanja 2013. pod ovom skupinom politika (45 311 milijuna EUR) 96 % (43 494 milijuna EUR) čini regionalna politika, koja se uglavnom provodi preko Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF), od čega je 1 059 milijuna EUR za mobilnost i promet, a 758 milijuna EUR za energiju;

126. priznaje odlučujuću ulogu regionalne politike EU-a u smanjenju regionalnih razlika, promicanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije među regijama država članica i državama članicama; priznaje da je ta politika glavna dugoročna investicijska politika na razini Unije u realnoj ekonomiji koja za 2013. čini 29 % svih proračunskih troškova Unije te da je riječ o provjerenom instrumentom stvaranja rasta i zaposlenja u Uniji, čime se podupire ispunjenje ciljeva strategije Europa 2020.;

127. prepoznaje važnost uloge politika prometa i energije u stvaranju sigurnih, održivih i konkurentnih prometnih i energetskih sustava i usluga za građane i poduzeća u Uniji te naglašava doprinos tih politika u postizanju ciljeva strategije Europa 2020.;

128. pozdravlja činjenicu da Komisija ocjenjuje djelotvornost, učinkovitost, dosljednost i europski doprinos regionalne politike preko ocjenjivanja ex post; očekuje da će primati redovite obavijesti o ocjenjivanju Komisije;

129. naglašava da bi se Komisija trebala pobrinuti da dobije dosljedne i pouzdane podatke od država članica o korištenju sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj; smatra da bi se tim podacima trebao iskazati napredak operativnih programa, ne samo u pogledu financija nego i uspješnosti[34];

130. skreće pozornost na višegodišnji karakter sustava upravljanja kohezijskom politikom te naglašava da će konačna ocjena nepravilnosti povezanih s provedbom politika biti moguća tek na završetku programskog razdoblja;

Pogreške

131. primjećuje da je od 180 transakcija koje je provjerio Revizorski sud njih 102 (57 %) sadržavalo pogreške; primjećuje da je Revizorski sud 95 % uvjeren da je stopa pogreške u skupini podataka između 3,7 % i 10,1 % (donja i gornja granica pogreške) te procjenjuje, na temelju 40 pogrešaka koje je ocijenio, da je najvjerojatnija stopa pogreške 6,9 % (2012.: 6,8 %);

132. naglašava da su u 17 slučajeva mjerljivih pogrešaka koje su napravili krajnji korisnici nacionalne vlasti imale dovoljno informacija kako bi spriječile, otkrile i ispravile pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; napominje da bi najvjerojatnija stopa pogreške procijenjena za ovo poglavlje bila za tri postotna boda niža da su sve ove informacije bile iskorištene za ispravljanje pogrešaka; naglašava da države članice imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada su odgovorne za upravljanje sredstvima Unije;

133. ističe da se za rashode Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda glavni rizici usklađenosti odnose na: pogreške u javnoj nabavi (39 %), neprihvatljive projekte/aktivnosti ili korisnike (22 %), neprihvatljive troškove uključene u izjave o izdacima (21 %) i nepridržavanje pravila o državnoj potpori;

Pouzdanost izvješćivanja država članica

134. primjećuje da su vlasti država članica priopćile 322 nacionalna revizorska mišljenja o svojim operativnim programima i da je u revizorskim mišljenjima u 209 slučajeva (65 %) navedena stopa pogreške ispod 2 %; primjećuje da je Komisija, nakon što je provjerila podatke, mogla potvrditi informaciju o stopi pogreške koje su počinile države članice za samo 78 nacionalnih revizorskih mišljenja; napominje da je Komisija morala ispraviti 244 revizorska mišljenja[35]; traži od Komisije da u budućnosti prijavljuje sve pojedinosti u promjenama stope pogreške koje provodi DG REGIO;

135. primjećuje da je Komisija smatrala da su sve nacionalno revidirane stope pogreške u izvješćima Slovačke bile nepouzdane, 10 od ukupno 15 stopa pogreške u izvješćima Mađarske, dvije od sedam u izvješćima Bugarske i jedna od četiri u izvješćima Belgije; traži od Komisije da dokaže jesu li i na koji način njihovi paušalni ispravci utvrđeni kako bi se zaštitio proračun Unije (25 % za jedan program te 10 % za devet programa u Slovačkoj, dva u Bugarskoj i Italiji i jedan u Belgiji)[36] popravili situaciju;

136. naglašava da je izvješćivanje o stopi pogreške za sljedeće operativne programe bilo posebice nepouzdano:

Država članica	Program	Naziv	Odlučeni iznos u milijunima eura	Stopa pogreške države članice u godišnjim izvješćima o kontroli	Pogreška / paušalna stopa COM
BE	2007BE162PO001	Bruxelles, Regionalna konkurentnost	56,93	6,23 %	10 %
BG	2007BG161PO002	Tehnička pomoć	1 466,43	4,10 %	10 %
DE	2007DE162PO006	EFRR Bremen	142,01	0,31 %	5 %
DE	2007DE161PO003	EFRR Mecklenburg-Vorpommern	1 252,42	0,81 %	5 %
DE	2007DE162PO005	EFRR Hesse	263,45	0,04 %	5 %
ETC	2007CB063PO052	INTERREG IV Italija/Austrija	60,07	2,77 %	10 %
ETC	2007CG163PO030	Slovenija/Češka Republika	92,74	0,96 %	10 %
ETC	2007CB163PO019	Mecklenburg /VP - Poljska	132,81	0,02 %	5 %
HU	2007HU161PO001	Gospodarski razvoj	2 858,82	0,71 %	5 %
HU	2007HU161PO007	Prijevoz	5 684,24	0,54 %	5 %
HU	2007HU161PO003	Zapadna Panonija	463,75	1,30 %	5 %
HU	2007HU161PO004	Južna ravnica	748,71	1,30 %	5 %
HU	2007HU161PO005	Srednje Podunavlje	507,92	130 %	5 %
HU	2007HU161PO006	Sjeverna Mađarska	903,72	1,30 %	5 %
HU	2007HU161PO009	Sjeverna ravnica	975,07	1,30 %	5%
HU	2007HU161PO011	Južno Podunavlje	705,14	1,30 %	5 %
HU	2007HU161PO001	Srednja Mađarska	1 467,20	0,10 %	5 %
IT	2007IT161PO007	Razvoj Mezzogiorno	579,04	0,63 %	10 %
IT	2007IT161PO008	Kalabrija	1 499,12	2,45 %	10 %
SL	2007SL161PO001	Mogućnosti regionalnog razvoja	1 783,29	2,80 %	5 %
SL	2007SL161PO002	Infrastruktura	1 562,06	2,80 %	5 %
SK	2007SK161PO006	Konkurentnost i gospodarski rast	968,25	0 %	25 %
SK	2007SK161PO005	Zdravstvo	250,00	1,79 %	25 %
SK	2007SK161PO001	Informacijsko društvo	843,60	1,79 %	10 %
SK	2007SK16UPO001	Istraživanje i razvoj	1 209,42	1,30 %	10 %
SK	2007SK161PO002	Zaštita okoliša	1 820,00	0,33 %	10 %
SK	2007SK161PO004	Prijevoz	3 160,15	0,74 %	10 %
SK	2007SK161PO003	Regionalni OP	1 554,50	0,32 %	10 %
SK	2007SK161PO007	Tehnička pomoć	97,60	1,79 %	10 %
SK	2007SK162PO001	Bratislava	95,21	1,79 %	10 %
UK	2007UK162PO001	Nizinski i gorski predjeli Škotske	375,96	5,98 %	8,42 %
UK	2007UK161PO002	Zapadni Wales i doline	1 250,38	036 %	5 %
UK	2007UK162PO012	Istočni Wales	72,45	0,36 %	5 %

137. traži od Komisije da u budućnosti izvješćuje o stopama pogreške po programu, kao što su ih priopćile države članice i kao što ih je prihvatila/ispravila Komisija u godišnjem izvješću o radu;

138. prima na znanje da je Komisija smatrala, na temelju vlastite revizije, da je rad 40 nacionalnih revizorskih tijela nadležnih za reviziju 90 % dodijeljenih sredstava EFRR-a/KF-a za programsko razdoblje 2007. – 2013. načelno pouzdan;

Sustavi upravljanja i kontrole

139. poziva Komisiju da pruži dodatne smjernice i tehničku pomoć državama članicama; zahtijeva da Komisija i države članice obrate posebnu pozornost na pojednostavljenje postupaka, uključujući one za korisnike, što može imati prednosti za reviziju i smanjenje stopa pogreške, uz istodobno povećanje učinkovitosti sustava upravljanja i kontrole;

140. pozdravlja napredak u upravljanju sredstvima od 2011. u Austriji, Češkoj i Rumunjskoj; zabrinut je zbog pogoršanja upravljanja EFRR-om u Slovačkoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini[37];

141. potpuno podržava politiku Komisije o prekidu i obustavi plaćanja;

142. svjestan je odredbi u novom regulatornom okviru za programsko razdoblje 2014. – 2020. koje navode da će ozbiljni nedostaci u smislu Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 480/2014[38], koje su utvrdili Komisija ili Revizorski sud nakon podnošenja financijskih izvještaja, dovesti do neto financijskih ispravaka za predmetne programe; poziva Komisiju da pruži popis tih predmeta prije početka postupka za davanje razrješnice Komisiji za 2014.;

143. pozdravlja poboljšane postupke kontrole i revizije predviđene regulatornim okvirom za programsko razdoblje 2014. – 2020., a posebno u vezi s provođenjem provjera i kontrola upravljanja prije ovjere godišnjih financijskih izvještaja programa te prije nego što upravljačka tijela Komisiji podnesu izjave o upravljanju; napominje da je korektivni kapacitet Komisije dodatno poboljšan tako što je uklonjena mogućnost da države članice ponovno upotrijebe sredstva, što rezultira neto financijskim ispravcima; pozdravlja uspostavu Centra stručnosti za izgradnju upravnih kapaciteta u vezi s europskim strukturnim i investicijskim fondovima; podržava veću usmjerenost na rezultate i tematsku usredotočenost kohezijske politike, čime bi se trebao osigurati prelazak s kriterija povlačenja sredstava na kvalitetno trošenje i visoku dodanu vrijednost sufinanciranih operacija;

144. podsjeća na točku 165. svoje rezolucije priložene razrješnici Komisiji za 2012. u kojoj je Parlament zatražio usklađivanje postupanja u pogledu pogrešaka javne nabave u podijeljenom upravljanju; pozdravlja usklađivanje koje je Komisija poduzela u svojoj odluci C(2013)9527 od 20. prosinca 2013. o određivanju i odobrenju smjernica za utvrđivanje financijskih ispravaka koje u slučaju nepoštovanja pravila o javnoj nabavi Komisija primjenjuje na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija; ističe da države članice trebaju provesti Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća[39] do 18. travnja 2016.; smatra da će ona donijeti znatne promjene u postupcima javne nabave, a možda iziskivati i daljnje metodološke promjene;

145. napominje da metodologija Revizorskog suda mora biti dosljedna i primjenjivati se na svim područjima upravljanja; shvaća da bi daljnje usklađivanje moglo dovesti do nedosljednosti u definicijama Revizorskog suda za nezakonite transakcije u izravnom i podijeljenom upravljanju;

Financijski ispravci

146. napominje da je u 2013. Komisija odlučila o financijskim ispravcima u iznosu od 912 371 222 EUR na operativnim programima država članica, od kojih se 239,50 milijuna EUR odnosi na Češku Republiku, 147,21 milijuna EUR na Mađarsku i 95,47 milijuna EUR na Grčku;

147. poziva Komisiju da provodi procjenu uspješnosti tijekom provedbe projekata koje predlažu države članice za financiranje iz strukturnih fondova te nakon njihove realizacije s ciljem poboljšanja učinkovitosti projekata i ocjene korištenja javnim sredstvima, čime će omogućiti otkrivanje zlouporabe i prijevarnih aktivnosti tijekom provedbe projekata;

148. poziva Komisiju da oblikuje mehanizam za razmjenu informacija među nacionalnim revizijskim tijelima kako bi se omogućila unakrsna usporedba računovodstvenih unosa za transakcije između dvije države članice ili među više njih i tako pomoglo u borbi protiv prekograničnih prijevara koje pogađaju strukturne fondove, u svjetlu novih dogovora koji se primjenjuju u okviru višegodišnjeg financijskog okvira 2014 – 2020, te u širem pogledu, Europskih strukturnih i investicijskih fondova (Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo), kako bi se omogućio horizontalni pristup zaštiti financijskih interesa Europske unije;

149. nadalje napominje da je tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. šest država članica (Češka, Grčka, Španjolska, Mađarska, Poljska i Rumunjska) bilo odgovorno za 75 % (što je jednako 1 342 milijuna EUR) potvrđenih financijskih ispravaka EFRR-a/KF-a i ESF-a;

Opoziv sredstava

150. žali što su se u 2013. godini morala opozvati sredstva u iznosu 397,8 milijuna EUR, 296,7 milijuna EUR samo iz Češke Republike; smatra da su opozivi sredstava suprotni dobrom financijskom upravljanju; zabrinut je zbog neprestane nemogućnosti nekih regija da povuku dostupna sredstva i poziva Komisiju da utvrdi probleme koji leže u korijenu takve situacije u tim regijama; poziva Komisiju da izradi i podnese detaljni plan povećanja kapaciteta povlačenja sredstava za regije koje imaju nisku stopu korištenja sredstvima;

151. ističe da je uspostava razdoblja prihvatljivosti uvedena u novoj uredbi za programsko razdoblje 2014. – 2020. kako bi se odredio rok u kojemu se provode ulaganja i potiču tijela nadležna za programe da pravovremeno ulažu u poslove i rast u Uniji, čime će se smanjiti rizik od neiskorištenih sredstava u određenom razdoblju prihvatljivosti, a time i opoziv sredstava;

Instrumenti financijskog inženjeringa

152. napominje da su upravljačka tijela država članica izvijestila o ukupno 941 instrumentu financijskog inženjeringa koji su bili aktivni krajem 2013. u 25 država članica: 91 % se odnosi na instrumente financijskog inženjeringa za poduzeća, 6 % za projekte urbanog razvoja i 3 % za sredstva za energetsku učinkovitost/obnovljive energije; primjećuje da je ukupna vrijednost doprinosa operativnih programa (OP) uplaćenih za instrumente financijskog inženjeringa iznosila 14 278,20 milijuna EUR, uključujući i 9 597,62 milijuna EUR iz strukturnih fondova; primjećuje da je, uz samo dvije godine do zatvaranja, samo 47 % doprinosa za OP, odnosno 6 678,20 milijuna EUR, isplaćeno krajnjim korisnicima;

153. zabrinut je zbog nalaza Komisije u njezinom konsolidiranom godišnjem izvješću o provedbi instrumenata financijskog inženjeringa, u skladu s člankom 67. stavkom 2. točkom (j) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006[40], da upravljačka tijela u državama članicama nisu dala potpunu sliku provedbe tih instrumenata i da su neki podaci pokazali „netočnosti” u odnosu na podatke za te instrumente u Mađarskoj i Italiji;

Grčka

154. zabrinut je zbog provedbe prioritetnih projekata u Grčkoj pod upravom radne skupine; primjećuje da 48 prioritetnih projekata treba ubrzati; napominje da su, prema Komisiji glavni problemi: (a) zastoji u fazi sazrijevanja, (b) kašnjenja u licenciranju, (c) prestanak ugovora zbog nedostatka likvidnosti izvođača i (d) dugotrajni žalbeni sudski postupci tijekom postupaka dodjele; stoga poziva Komisiju da pruži ažurirane podatke o prioritetnim projektima za izvješća o mjerama praćenja za 2013.;

Trasimensko jezero

155. prima na znanje misiju prikupljanja činjenica iz prosinca 2014. pod vodstvom OLAF-a kako bi se povela rasprava o potencijalnim nepravilnostima u vezi s potporom Unije za biciklističku stazu oko Trasimenskog jezera u Italiji; poziva Komisiju da izvješćuje Parlament o daljnjem razvoju događaja u izvješću o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013.;

Privatizacija infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz sredstava Unije

156. napominje da je Unija financirala modernizaciju vodoopskrbne mreže u Skorkovu (CZ) u iznosu od 1,1 milijuna EUR; zabrinut je zbog činjenice da su komunalne vlasti dopustile korištenje vodoopskrbnim sustavom poduzeću koje već upravlja lokalnim kanalizacijskim sustavom; napominje da je potonje sufinancirano s 1,4 milijuna EUR iz sredstava Unije te da je cijena za opskrbu pitkom vodom povećana za 45 %; smatra da je pitka voda javno dobro i da svi građani trebaju imati pristup kvalitetnoj pitkoj vodi po razumnoj cijeni;

157. poziva Komisiju da izvijesti Parlament o svim slučajevima u kojima su projekti s udjelom Unije od najmanje 30 % nakon toga privatizirani;

Mjere koje je potrebno poduzeti

158. poziva Komisiju da prije početka postupka davanja razrješnice za 2014.[41] detaljnije izvijesti o napretku postignutom sa sustavima kontrole i upravljanja koji su se u 2013. smatrali djelomično učinkovitima;

159. poziva Komisiju da, u skladu s preporukom Revizorskog suda, izvrši ocjenu „provjera na prvoj razini” obavljenih tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013., u skladu s člankom 32. stavkom 5. Financijske uredbe; poziva Komisiju da godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za regionalnu politiku priloži procjenu pouzdanosti informacija koje prenose certifikacijska tijela u državama članicama; pozdravlja procjene koje se od 2010. provode ciljanim revizijama visokorizičnih programa u okviru revizijskog istraživanja „Premošćivanje razlika u jamstvu”;

160. poziva Revizorski sud da Parlamentu dostavi detaljno izvješće o razvoju stope pogreške (po godini, resornoj politici i državi članici) tijekom cjelokupnog razdoblja prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira (2007. – 2013.);

161. poziva Komisiju da od revizijskih tijela zatraži potvrdu točnosti podataka o financijskim ispravcima koje su prijavila certifikacijska tijela za svaki operativni program; smatra da ove detaljne informacije moraju biti objavljene u prilogu godišnjeg izvješća o radu Glavne uprave za regionalnu politiku;

162. poziva Komisiju da u svom godišnjem izvješću o radu dosljedno objavi razloge za neizražavanje zadrški (ili izražavanje zadrški sa slabijim financijskim učinkom) u onim slučajevima u kojima je to zbog iznimki u važećim smjernicama Komisije ili odobrenim strategijama revizije;

163. podržava preporuku Revizorskog suda da Komisija treba zahtijevati od država članica u njihovim izjavama o upravljanju (u skladu s člankom 59. stavkom 5. točkom (a)) Financijske uredbe) izričitu potvrdu u pogledu učinkovitosti provjera na prvoj razini koje su obavila upravljačka i certifikacijska tijela;

164. poziva Komisiju da od nacionalnih vlasti traži da daju povratne informacije o tome je li su postavljeni ciljevi projekta u području EFRR-a/KF-a i ESF-a postignuti; smatra da bi to trebalo učiniti na način da su zabilježeni podaci usporedivi na razini Unije; smatra da bi građanima zainteresiranim za ostvarenje projektnih ciljeva trebalo omogućiti da ocijene projekt po njegovom završetku;

165. poziva Komisiju da razjasni „netočnosti” u instrumentima financijskog inženjeringa i detaljno ocijeni rezultate u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za regionalnu politiku za 2014.;

166. prepoznaje napore Komisije da ojača kulturu uspješnosti; traži stoga od Komisije (DG REGIO) da u svoj plan upravljanja i godišnje izvješće o radu uvrsti procjenu svoga rada u vezi s povećanjem učinkovitosti, djelotvornosti i učinka kohezijske politike; poziva Komisiju da, osim pristupa u vezi s izvršenjem proračuna, provjerava uspješnost u odnosu na ciljeve i da bolje upotrebljava evaluacije te da podupre države članice i njihova upravljačka tijela u povećanju kvalitete njihovih izvješća o evaluaciji; u tom smislu naglašava potrebu da se u budućnosti razmotre i ocijene rezultati projekata, povrati ulaganja i stvarna dodana vrijednost za gospodarstvo, zapošljavanje i regionalni razvoj;

Zapošljavanje i socijalna pitanja

EU 2020.

167. ističe da se sredstvima ESF-a znatno doprinosi ostvarenju ciljeva zapošljavanja i socijalne politike; napominje da su za izvještajnu godinu stavljeni na raspolaganje zajmovi za plaćanja u iznosu od 14,1 milijardi EUR, od kojih je 98 % izvršeno preko ESF-a; smatra da se ipak treba provesti procjena uspješnosti fonda kako bi se izmjerila ne toliko stopa korištenja sredstvima nego učinkovitost fonda u stvaranju radnih mjesta i ponovnog uključenja nezaposlenih osoba na tržište rada; poziva na to da se do kraja godine podnese detaljna analiza uspješnosti fonda o kojoj će ovisiti politička ocjena Parlamenta o ESF-u;

168. pozdravlja doprinos usmjeren na ostvarenje tih ciljeva, ne samo projektima koji se financiraju preko ESF-a nego i izradom posebnih preporuka za pojedinačne zemlje koje su sadržane u godišnjem zajedničkom izvješću o zapošljavanju sastavljenom u okviru postupka europskog semestra;

169. ističe činjenicu da se prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006 sredstvima iz ESF-a ne smije koristiti za preseljenje radnih mjesta iz jedne države članice u drugu; ustraje na tome da Komisija i države članice provode odgovarajuće provjere kako bi stekle uvjerenje u to da se sredstva Unije ne zlorabe;

170. prima na znanje da bi namjera država članica da iskoriste sredstva Unije trebala biti usmjerena na ostvarivanje rezultata i ciljeva iz ESF-a te da se njome ne smije dovesti u pitanje dosljedna primjena djelotvornih provjera jer to može dovesti do, posebno krajem razdoblja prihvatljivosti, neuočavanja povrede pravila, što potom rezultira financiranjem projekata koji su preskupi, loše provedeni ili su izgledi da će se njima ostvariti zacrtani rezultat niski;

171. naglašava da je smanjenje nezaposlenosti mladih posebice nužno; pozdravlja činjenicu da je više od 12,4 milijardi EUR iz Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih namijenjeno za borbu protiv nezaposlenosti mladih tijekom novog programskog razdoblja; poziva Komisiju da pruži potporu državama članicama u korištenju sredstvima Unije i uvjeri se da će taj novac biti utrošen u navedenu svrhu; poziva Komisiju da uspostavi sustav za programsko razdoblje 2014. – 2020. koji omogućuje izvješća o napretku u integraciji ugroženih osoba ili skupina ljudi (tj. mladi, starije osobe, dugotrajno nezaposlene osobe, Romi) u zapošljavanje;

Romi

172. ističe da se sredstva koja su na raspolaganju za integraciju Roma ne potroše uvijek u tu svrhu; zabrinut je da se mnogi Romi suočavaju s diskriminacijom i socijalnom isključenosti jer žive u vrlo lošim društveno-ekonomskim uvjetima; također je posebice zabrinut zbog podataka da su, nakon ankete koju je provela Agencija Europske unije za temeljna prava u 2012. godini[42], u 90 % romskih kućanstava prosječna primanja bila ispod nacionalnog praga siromaštva, i da u prosjeku oko 45 % Roma živi u iznimno teškim stambenim uvjetima;

173. poziva Komisiju da podupre učinkovitu provedbu nacionalnih strategija integracije Roma na lokalnim i regionalnim razinama i da osigura da se proračunskom potrošnjom nastoji ostvariti ciljeve općih politika;

Pogreške

174. primjećuje da je od 182 postupaka koje je provjerio Revizorski sud njih 50 (27 %) sadržavalo pogreške; primjećuje da na temelju 40 pogrešaka koje je ocijenio, Revizorski sud procjenjuje da je najvjerojatnija stopa pogreške 3,1 % (3,2 % u 2012.); naglašava da su u 13 slučajeva mjerljivih pogrešaka koje su napravili krajnji korisnici nacionalne vlasti imale dovoljno informacija kako bi spriječile, otkrile i ispravile pogreške prije prijavljivanja rashoda Komisiji; napominje da bi najvjerojatnija stopa pogreške procijenjena za ovo poglavlje bila za 1,3 postotna boda niža da su sve ove informacije bile iskorištene za ispravljanje pogrešaka; naglašava da države članice imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada su odgovorne za upravljanje sredstvima Unije;

175. primjećuje da se u izvješću Revizorskog suda navodi blago smanjenje procijenjene stope pogreške za područje zapošljavanja i socijalnih pitanja, s 3,1 % u 2013. na 3,2 % u 2013. godini; primjećuje da je ta stopa pogreške još uvijek druga najniža među svim područjima politike te da Parlament očekuje dodatna smanjenja stope pogreške tijekom narednih pet godina;

176. konstatira da se pogreške u tom području politike odnose, kao i prethodnih godina, na neprihvatljive rashode (93 % njih se odnosi na prekomjerne troškove režije, preuveličane troškove osoblja te pogrešno izračunate troškove) i nepoštovanje pravila javne nabave (7 %) ;

177. prima na znanje da bi prema preporuci Revizorskog suda Komisija, zajedno s državama članicama, trebala pratiti nedostatke utvrđene u tematskoj reviziji provjera upravljanja temeljenoj na riziku koju je proveo DG EMPL i pozdravlja nove smjernice koje je Komisija izradila radi dodatnog jačanja pouzdanosti upravljanja provjerama tijekom programskog razdoblja 2014. − 2020.; konstatira da su te smjernice, koje su izrađene na temelju iskustva stečenog tijekom prethodnog programskog razdoblja, predstavljene državama članicama i izdat će se u drugoj polovici 2015.; naglašava da je vrlo važno da se vlasti u državama članicama koriste informacijama koje su im dostupne kako bi uočile i ispravile pogreške prije nego što zatraže povrat troškova od Komisije jer će se time znatno smanjiti stopa pogreške u području zapošljavanja i socijalnih pitanja;

178. potiče DG EMPL da i dalje radi na ostvarivanju svog cilja povezanog s ESF-om, odnosno da pristup koji se temelji na ispravljanju pogrešaka zamijeni pristupom koji se temelji na njihovu izbjegavanju te podržava nastojanja DG EMPL-a da pomogne državama članicama s najvišim stopama pogreške u okviru ESF-a da poboljšaju svoje sustave uporabom najboljih praksa u primjeni; u tom pogledu prima na znanje da bi administrativni kapacitet i organizacija DG EMPL-a trebali biti prilagođeni njegovu radu i odgovornostima prema državama članicama;

Pouzdanost izvješćivanja država članica

179. žali zbog činjenice da su neispravne provjere na prvoj razini koje provode nacionalni sustavi upravljanja i kontrole i dalje glavni izvor pogreške; duboko je zabrinut zbog činjenice da države članice odaju dojam da su manje savjesne prilikom trošenja sredstava Unije u odnosu na način na koji troše svoj državni proračun, iako imaju važnu odgovornost za ispravno i zakonito izvršenje proračuna Unije onda kada odgovaraju za upravljanje sredstvima Unije; napominje da su sljedeći programi pokazali određene sustavne slabosti: Poljska, Španjolska (Kastilja i Leon), Rumunjska, Portugal, Italija (Sicilija), Njemačka (Bund), Njemačka (Thüringen), Češka Republika i Mađarska; primjećuje, uz to, da su tematske revizije Komisije otkrile slabosti u sustavima upravljanja i kontrole za operativne programe za Irsku (Ulaganja u ljudski kapital), Slovačku (obrazovanje) i Španjolsku (Comunidad Valenciana);

180. ističe da je, prilikom revizije stopa pogreške koje su priopćile države članice u svojim godišnjim kontrolnim izvješćima (GKI), Komisija povećala stopu pogreške za više od 2 % za sljedeće operativne programe (OP):

Država članica	Broj OP-a		Privremena plaćanja 2013. EUR	Stopa pogreške GKI države članice	Ispravka COM	Razlika
IT	2007IT052PO009	Bolzano	934 530	4,95%	7,11 %	2,16 %
CZ	2007CZ052PO001	Praha Adapabilita		3,58%	6,45 %	2,87 %
SK	2007SK05UPO002	OP zapošljavanja i soc. isključenosti	86 718 231	1,65%	4,66 %	3,01 %
UK	2007UK052PO002	Nizinski i gorski predjeli Škotske	74 251 497	1,95%	10,59 %	8,64 %
IT	2007IT052PO001	Abruzzi		0,2%	15,9 %	15,88 %
ES	2007ES052PO011	La Rioja		0,38%	37,76 %	37,38 %

Osim toga, Komisija smatra godišnja kontrolna izvješća za sljedeće operativne programe posve nepouzdanima, čime se pokreće paušalna stopa ispravka:

Država članica	Broj OP-a		Privremena plaćanja 2013. EUR	Stopa pogreške GKI države članice	Paušalna stopa ispravaka COM	Razlika
LU	2007LU052PO001	Operativni program ESF-a	4 285 659	0,46%	2,0 %	1,54 %
IT	2007IT051PO001	Campania	77 486 332	0,38%	2,0 %	1,62 %
BE	2007BE052PO001	Zajednica govornika njemačkog jezika		0,0%	2,0 %	2 %
ES	2007ES052PO002	Kastilja i Leon	10 607 012	0,0%	2,0 %	2,0 %
BE	2007BE052PO003	Savezna država		3,66%	5,0 %	1,34 %
IT	2007IT051PO007	Pon istruzione	78 589 393	0,4%	5,0 %	4,6 %
BE	2007BE052PO005	Flandrija	118 201 220	1,61%	10,0 %	8,39 %
UK	2007UK051PO002	Zapadni Wales i doline	149 600 091	0,36%	10,0 %	9,64 %
UK	2007UK052PO001	Istočni Wales	9 476 602	0,36%	10,0 %	9,64 %
IT	2007IT052PO012	Toskana	61.978.561	1,11	25 %	23,89 %
IT	2007IT052PO016	Sardinija	23.478.530	0,13	25 %	24,87 %

181. s tim u vezi pozdravlja konkretne mjere za ublažavanje koje je poduzela Komisija, uključujući preventivne i korektivne mjere te revizije temeljene na riziku koje provodi DG EMPL;

182. pozdravlja što je Komisija 2013. nastavila svoju strogu politiku o prekidu i obustavi; u tom kontekstu smatra vrijednim pozornosti da je Komisija provela financijske ispravke u 2013. godini u iznosu od 842 milijuna EUR, od toga 153 milijuna EUR za razdoblje 1994. – 1999., 472 milijuna EUR za razdoblje 2000. – 2006. i 217 milijuna EUR za razdoblje 2007. – 2013.; tijekom tri programska razdoblja sljedeće države članice su pokazale najveći financijski ispravak:

Država članica	Kumulativni prihvaćeni/odlučeni financijski ispravak (milijuna EUR)	Kumulativni provedeni financijski ispravak (milijuna EUR)
Italija	497,7	497,7
Rumunjska	312,1	299,1
Španjolska	1 070,1	1 064,3

183. dalje primjećuje da godišnje izvješće o radu Glavne uprave za zapošljavanje sadrži zadrške u pogledu plaćanja izvršenih za programsko razdoblje 2007. ‒ 2013. za rizični iznos od 123,2 milijuna EUR u 2013.; ove zadrške obuhvaćaju 36 od 118 operativnih programa europskih socijalnih fondova (ESF) (u usporedbi s 27 od 117 operativnih programa u 2012.);

Programsko razdoblje 2007. – 2013.
Država članica	Broj OP-a		Ime		Zadrška
BELGIJA	2007BE051PO001		Convergence Hainaut		potpuna
	2007BE052PO002		Troika Wallonie-Bruxelles		potpuna
	2007BE052PO003		Savezna		reputacijska
	2007BE052PO004		Bruxelles-Capitale : Zapošljavanje i socijalna kohezija		reputacijska
	2007BE052PO005		Vlanderen		potpuna
ČEŠKA REPUBLIKA	2007CZ052PO001		Praha Adapabilita		reputacijska
	2007CZ05UPO001		Lidské zdroje a zaměstnanost		djelomična reputacijska
FRANCUSKA	2007FR052PO001		Programme opérationnel national FSE		djelomična
NJEMAČKA	2007DE051PO002		Mecklemburg-Vorpommern		potpuna
	2007DE052PO003		Berlin		potpuna
IRSKA	2007IE052PO001		Ulaganje u ljudski kapital		djelomična reputacijska
ITALIJA	2007IT051PO001		Campania		potpuna
	2007IT051PO007		PON Istruzione		potpuna
	2007IT052PO001		Abruzzo		djelomična reputacijska
	2007IT052PO009		Bolzano		potpuna
	2007IT052PO012		Toskana		potpuna
	2007IT052PO016		Sardinija		potpuna
POLJSKA	2007PL051PO001		Program Operacyjny Kapitał Ludzki		djelomična
RUMUNJSKA	2007RO051PO001		Razvoj ljudskih potencijala		potpuna
SLOVAČKA	2007SK05UPO001		OP Obrazovanje		djelomična
	2007SK05UPO002		OP Zapošljavanje i socijalno uključivanje		djelomična reputacijska
ŠPANJOLSKA	2007ES051PO003		Ekstremadura		djelomična
	2007ES051PO005		Andaluzija		potpuna
	2007ES052PO003		Comunidad Valenciana		reputacijska
	2007ES052PO004		Aragon		potpuna
	2007ES052PO005		Baleari		potpuna
	2007ES052PO007		Katalonija		reputacijska
	2007ES052PO008		Madrid		djelomična reputacijska
	2007ES052PO011		La Rioja		reputacijska
	2007ES05UPO001		Adaptabilidad Y Empleo		djelomična
	2007ES05UPO002		Lucha contra la discriminacion		djelomična
	2007ES05UPO003		Asistencia tecnica		djelomična
UJEDINJENA KRALJEVINA	2007UK051PO002		Zapadni Wales i doline		potpuna
	2007UK052PO001		Istočni Wales		potpuna
	2007UK052PO002		Nizinski i gorski predjeli Škotske		potpuna
	2007UK052PO003		Sjeverna Irska		djelomična
Programsko razdoblje od 2000. do 2006.
Država članica		Broj OP-a		Ime		Zadrška
FRANCUSKA		1999FR053DO001		Objectif 3 national		reputacijska
		2000FR162DO021		Nord-Pas-de-Calais
ITALIJA		1999IT161PO006		Kalabrija
ŠVEDSKA		1999SE161DO001		Norbotten & Vasterbotten
UJEDINJENA KRALJEVINA		1999GB161DO005		Škotske visoravni i otoci
		2000GB162DO013		Zapadna Škotska

184. naglašava činjenicu da na privremena plaćanja za operativne programe tijekom 2007. – 2013. vrijedna 2 159,4 milijuna EUR utječu zadrške; primjećuje da je Komisija procijenila da je rizični iznos u 2013. godini 123,3 milijuna EUR;

185. podržava Revizorski sud kada poziva Komisiju da u svom godišnjem izvješću o radu dosljedno obrazloži zašto nije izrazila zadršku (ili je izrazila zadrške sa slabijim financijskim učinkom) u onim slučajevima u kojima je to opravdano zbog iznimki u važećim smjernicama Komisije ili odobrenim strategijama revizije;

186. i dalje je zabrinut zbog sustavnih slabosti u španjolskim i talijanskim sustavima upravljanja i kontrole pogoršanim decentraliziranim i prenesenim državnim strukturama;

187. traži od Glavne uprave za zapošljavanje da uvrsti tablicu o nacionalnim godišnjim kontrolnim izvješćima, predviđenu kao odgovor na pitanje 19. u upitniku za davanje razrješnice, u svoje godišnje izvješće o radu;

188. poziva Komisiju da se pobrine da nacionalna tijela odgovorna za upravljanje strukturnim fondovima prionu na rješavanje problema viših troškova osoblja za projekte Unije u odnosu na projekte financirane nacionalnim sredstvima;

189. prima na znanje godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna, posebno dio koji se odnosi na zapošljavanje i socijalna pitanja, ali izražava žaljenje što se jednakost spolova u tom području spominje samo ograničeno i što je u ovogodišnjim tematskim izvješćima Revizorskog suda nedovoljan naglasak stavljen na zapošljavanje, društvenu solidarnost i jednakost spolova;

190. ponavlja svoj zahtjev za daljnjim razvojem rodno specifičnih pokazatelja i podataka kojima će se omogućiti ocjenjivanje općeg proračuna Unije iz rodne perspektive te pratiti napori u donošenju rodno osjetljiva proračuna;

Opoziv sredstava

191. zabrinut je zbog činjenice da će do kraja 2014. godine možda morati biti opozvano 129 milijuna EUR u šest država članica (BE, CZ, DE, ES, IT i UK);

Mikrofinancijski instrument Progress

192. primjećuje da je Unija dala doprinos od 100 milijuna EUR za mikrofinancijski instrument Progress; podsjeća da je Europski investicijski fond koji provodi mikrofinancijski instrument Progress u ime Komisije i Europske investicijske banke izvijestio da su 52 pružatelja mikrokreditnih usluga u 20 država članica potpisali ugovore u okviru mikrofinancijskog instrumenta Progress i da je 31 895 mikrokredita u vrijednosti od 260,78 milijuna EUR već isplaćeno mikropoduzetnicima; u tom je smislu zabrinut da se ne posvećuje dovoljno pozornosti pitanju demokratske odgovornosti prilikom uspostave financijskih instrumenata;

Mjere koje je potrebno poduzeti

193. poziva Komisiju da se prilikom odobravanja operativnih programa za novo programsko razdoblje uvjeri da su države članice razmotrile sve mogućnosti pojednostavljenja dopuštene prema propisima europskih strukturnih i investicijskih fondova 2014. – 2020.;

194. poziva Komisiju da izvješćuje o napretku u upravljanju navedenim operativnim programima za koje su izražene zadrške i o otklanjanju otkrivenih slabosti u svom izvješću o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013.;

195. apelira na Komisiju da zajamči da tijela koja su zadužena za upravljanje strukturnim fondovima u državama članicama riješe pitanje zaračunavanja troškova za osoblje u projektima EU-a po višim stopama, u usporedbi s projektima koji se financiraju nacionalnim sredstvima;

196. poziva Komisiju da izvrši pritisak na države članice i potakne ih na provedbu strategije za Rome i na jamčenje upotrebe sredstava Unije namijenjenih Romima;

197. poziva Komisiju da izvrši pritisak na države članice te da apelira na njih da se aktivno i konkretno bore protiv nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih;

Vanjski odnosi

Pritisak na proračun

198. pozdravlja jače usmjeravanje postupka davanja razrješnice na poboljšanje uspješnosti radi postizanja optimalnih rezultata kad je riječ o korištenju novcem poreznih obveznika Unije; u tom smislu potiče Komisiju da udvostruči svoje napore radi poboljšanja davanja povratnih informacija u ciklusu ocjenjivanja kako bi se iskustvima iz prijašnjih praksi i preporukama iz evaluacija u još većoj mjeri doprinijelo boljem budućem donošenju odluka, programiranju i provedbi pomoći Unije;

199. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što je u proračunu za 2013., u vezi s odobrenim sredstvima za plaćanja kojima upravlja Glavna uprava Komisije za razvoj i suradnju (DG DEVCO), nedostajao iznos od 293 milijuna EUR te zbog činjenice da je uslijed prekasnog odobrenja potrebnih povećanja sredstava došlo do prijenosa na iduću godinu, čime je prouzročeno dodatno opterećenje već oskudnih odobrenih sredstava za plaćanja za 2014;

200. sa zabrinutošću primjećuje da je zbog nedostatnih sredstava za plaćanja sve veća neusklađenost međunarodnih obveza Unije, njezinih ambicioznih političkih okvira i novih instrumenata (poput razvojnog programa nakon 2015. i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja za razdoblje 2014. – 2020.) s jedne strane, i njezine nemogućnosti izvršavanja obveza koje je preuzela prema svojim svjetskim partnerima i drugim tijelima, posebno obveza koje se odnose na humanitarnu pomoć, s druge strane;

201. smatra da ova situacija uključuje ne samo visokopolitički i reputacijski rizik za vjerodostojnost Unije kao najvećeg donatora na svijetu nego se njome može također narušiti fiskalna stabilnost partnerskih zemalja jer može izazvati financijske manjkove u njihovim proračunima; pribojava se da bi ta neusklađenost mogla postati vrlo očita 2015., kad će ukupna razina službene razvojne pomoći biti znatno niža od zajedničkog cilja od 0,7 % BND-a Unije do kraja godine;

202. naglašava da je 2013. bila druga godina zaredom u kojoj je humanitarna pomoć iz proračuna Unije premašila 1,3 milijardi EUR u obvezama zbog velikog broja humanitarnih kriza koje su prouzročile golemu ljudsku patnju; žali zbog učinka koji je manjak odobrenih sredstava za plaćanja tijekom te krizne godine imao na aktivnosti Glavne uprave za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu (DG ECHO), koje su se i dalje mogle provoditi samo promjenom rasporeda plaćanja, što je za posljedicu imalo prijenos dospjelih neplaćenih obveza u visini od 160 milijuna EUR na kraju godine; poziva Vijeće da poštuje plan plaćanja o kojemu je s Parlamentom postignut dogovor;

203. žali zbog već narušenog ugleda koji je posljedica tih ad hoc mjera i ukazuje na paradoks koji postoji između povećanja broja humanitarnih kriza diljem svijeta posljednjih godina i operativnih mjera koje Unija poduzima radi učinkovitog rješavanja nepredvidivih kriza (kao što je otvaranje Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije u svibnju 2013.) s jedne strane, i pomanjkanja odobrenih sredstava za plaćanja, s druge strane; zabrinut je zbog činjenice što bi se ta situacija 2014. mogla pogoršati ne zajamči li se odgovarajuće jačanje proračuna;

Stope pogrešaka:

204. primjećuje da je najvjerojatnija stopa pogreške Revizorskog suda 2,6 %, a da se stopa preostale pogreške kako je određena u drugoj studiji koju je proveo EuropeAid procjenjuje na 3,35 %; žali što su sustavi koje je Revizorski sud ispitivao u EuropeAidu ocijenjeni kao djelomično učinkoviti;

205. napominje da priroda instrumenata i uvjeti plaćanja u proračunskoj potpori i doprinosima Unije za projekte s više donatora koje provode međunarodne organizacije ograničavaju opseg u kojem su transakcije podložne pogreškama;

206. traži od Komisije da podnese izvješće o dodanoj vrijednosti proračunske potpore i posebno o načinu na koji se njome pomoglo zemljama u razvoju u postizanju milenijskih razvojnih ciljeva; s time u vezi traži pregled poduzetih mjera kako bi se izbjeglo traćenje dijela sredstava kao posljedica korupcije i prijevare i pregled učinkovitosti sustava financijskog upravljanja u tom pogledu;

207. slaže se s kritikama koje je izrazio Revizorski sud u vezi s takozvanim teoretskim pristupom u slučaju projekata s više donatora te traži od Komisije da preispita mogućnost da sama predstavi analizu tih projekata u cjelini, umjesto da se ograničava na razmatranje o tome sadrži li ukupni iznos dovoljno prihvatljivih rashoda za pokriće doprinosa Unije;

208. traži od Revizorskog suda da izračuna zasebnu stopu pogreške u vanjskim odnosima za rashode koji nisu uključeni u proračunsku potporu ili doprinose za projekte s više donatora koje provode međunarodne organizacije;

Godišnja izvješća o radu

209. žali zbog činjenice da se za devet transakcija koje se odnose na nacionalne pretpristupne programe Komisija koristila računovodstvenim postupkom da potvrdi iznose od 150 milijuna EUR, na temelju procjena, a ne na temelju nastalih, plaćenih i odobrenih troškova koji se dokazuju na temelju popratne dokumentacije; naglašava da ta sustavna praksa Glavne uprave za proširenje nije u skladu s člankom 88. Financijske uredbe i člankom 100. njezinih pravila primjene; ističe da je taj dugotrajni postupak utjecao i utječe godinama na izjave o jamstvu Glavne uprave za proširenje, što znači da se za 2013. 20 % svih rashoda te Glavne uprave temelji na procjenama; pozdravlja činjenicu da je 2014. Komisija uspostavila sustav i primijenila ga bez odgađanja kako bi zajamčila da se obračunavanje iznosa pretfinaciranja u budućnosti radi na temelju pravilno ostvarenih i zabilježenih troškova; primjećuje da je Komisija dosljedno isticala da Glavna uprava za proširenje u postupku potvrđivanja računovodstvenog postupka nije službeno potvrdila i prihvatila nijedan rashod te se stoga ne može pretpostaviti slanje priopćenja korisniku kojim bi se iskazalo prihvaćanje;

210. podsjeća da je u svojoj izjavi o jamstvu[43] glavni direktor EuropeAida izjavio da uspostavljeni postupci kontrole pružaju potrebna jamstva u pogledu zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija; ipak smatra da je ova izjava u suprotnosti s činjenicom da je izdao opću zadršku koja se odnosi na stopu pogreške iznad 2 %, što pokazuje da postupci kontrole ne mogu spriječiti, otkriti i ispraviti značajne pogreške;

211. traži od Komisije da razjasni propisane upute Glavnog tajništva Komisije, kako bi bilo moguće dati negativno mišljenje kada financijski učinak premašuje prag značajnosti za cijeli proračun pod odgovornošću Glavne uprave;

212. traži od Komisije da razmotri uvođenje mehanizma sankcija u slučaju namjerne nepravilne izjave o jamstvu koju dužnosnik za ovjeravanje daje u godišnjem izvješću o radu iz članka 66. stavka 9. Financijske uredbe;

Međunarodna trgovina

213. traži od Komisije da preraspodijeli osoblje iz drugih glavnih uprava u DG TRADE kako bi se zajamčilo da je DG TRADE u mogućnosti ispuniti opravdane zahtjeve građana Unije i Parlamenta u vezi s povećanom transparentnošću i povećanim pristupom informacijama u kontekstu aktualnih trgovinskih pregovora Unije i nadolazećeg postupka ratifikacije, posebno u pogledu TTIP-a, CETA-e i TISA-e, na učinkovit, djelotvoran i pravovremen način, a da se Komisija ne osjeća primoranom ispustiti iz vida druge važne zadatke koji su joj povjereni;

214. skreće pozornost na to da je potrebno zajamčiti odgovarajuće kontrole i revizije makrofinancijske pomoći Unije;

215. ističe da je Revizorski sud primijetio da, iako postoji napredak, opći sustav povlastica još nije u potpunosti ispunio svoj cilj; primjećuje i da je taj sustav na snazi tek kratko vrijeme;

216. naglašava da evaluacija i kontrola trgovinskih sporazuma nisu samo proračunsko pitanje već i ključni elementi u pozivanju partnera na ispunjavanje preuzetih obveza na području ljudskih prava, rada i ekoloških normi;

217. traži da se omoguće dovoljne kontrole različitih aktivnosti kojima se podupiru internacionalizacija malih i srednjih poduzeća Unije te njihov pristup trećim tržištima; podsjeća na potrebu za procjenom razine učinkovitosti koordinacije između poduzetničkih centara Unije, nacionalnih poduzetničkih centara i trgovinskih komora u trećim zemljama, posebno u Aziji, te pronalaskom novih načina kojima je se može poboljšati;

Haiti

218. slaže se s preporukama iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 13/2014 naslovljenog „Potpora EU-a obnovi nakon potresa na Haitiju”, a posebice o donošenju zajedničke strategije DEVCO-ECHO kako bi se omogućilo učinkovitije povezivanje i sinergija njihovih odgovornosti te apelira na Komisiju da te preporuke provede u svojem cjelokupnom aktualnom i budućem djelovanju u kontekstu razdoblja nakon katastrofe ili nestabilnog stanja; poziva Komisiju da obavijesti suzakonodavce o mogućim proračunskim ili pravnim ograničenjima koji su otežali učinkovitu provedbu potpore EU-a obnovi Haitija nakon potresa;

Spajanje

219. sa zabrinutošću primjećuje da se upotreba spajanja u energetskom sektoru prvenstveno usredotočuje na velike projekte s manjim naglaskom na lokalnim energetskim rješenjima; potiče Uniju da se suzdrži od donošenja silaznog pristupa (od vrha prema dolje) razvoju energetske infrastrukture kako bi se do 2030. omogućio univerzalni pristup energiji za sve, imajući na umu da infrastruktura velikih raspona možda neće odgovarati gospodarskoj i socijalnoj strukturi države te da se neće uspjeti u jamčenju pristupa energiji siromašnima, kojima su prilagođeniji i time učinkovitiji manji, decentralizirani energetski izvori izvan mreže;

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP)

220. pozdravlja napredak Komisije kada je riječ o akreditiranju svih misija ZVSP-a u skladu s „procjenom koja se temelji na šest stupova” i njezinu predviđanju da će četiri najveće misije uskoro biti usklađene s tom procjenom; naglašava da je potrebno da Komisija akreditira svaku misiju u skladu s preporukama Suda;

221. duboko je zabrinut zbog ozbiljnih optužbi za korupciju s kojima se suočava misija EULEX-a na Kosovu kojima će se, pokažu li se istinitima, dovesti u pitanje integritet ugleda Europske unije i njezine pomoći zemljama koje provode reforme u području vladavine prava; također je duboko zabrinut zbog načina na koji se postupalo s optužbama za korupciju i sporog reagiranja Europske službe za vanjsko djelovanje; prima na znanje da je pokrenuta istraga o misiji EULEX-a na Kosovu; očekuje da će u najkraćem mogućem roku biti obaviješten o rezultatima i naglašava da mora postojati nulta stopa tolerancije u pitanjima korupcije te da će se stečena iskustva morati primijeniti;

222. žali zbog velikih kašnjenja u nabavi ključne opreme i pružanju usluga za misije u sklopu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) te nepovoljnog učinka na odvijanje misija koji iz toga proizlazi; podsjeća da je Revizorski sud u svom tematskom izvješću br. 18/2012 pod naslovom „Pomoć Europske Unije Kosovu za uspostavu vladavine prava” osudio tu neučinkovitost i zaključio da pravila o javnoj nabavi utvrđena u Financijskoj uredbi „nisu prilagođena misijama ZSOP-a koje ponekad iziskuju brzo i fleksibilno reagiranje”; poziva Komisiju da razmisli o reviziji važećih pravila;

Izvješće o upravljanju vanjskom pomoći

223. napominje da većina delegacija Unije nije dostigla mjerila koja je Komisija postavila za ključne pokazatelje uspješnosti (KPU)[44] uvrštene u 119 Izvješća o upravljanju vanjskom pomoći, koji se odnose na financijsko planiranje i raspodjelu resursa, financijsko upravljanje i reviziju;

224. primjećuje da su u svjetlu ključnih pokazatelja uspješnosti koje je Komisija postavila najuspješnije delegacije Unije bile delegacije u Nepalu i Namibiji, jer su dostigle mjerila koja je Komisija zadala za 23 od 26 ključnih pokazatelja uspješnosti; žali što je najneuspješnija delegacija Unije bila ona u Libiji koja je dostigla mjerila za samo 3 od 26 ključna pokazatelja uspješnosti, iza koje slijedi delegacija u Srednjoafričkoj Republici sa sličnim lošim učinkom, koja je dostigla samo četiri mjerila;

225. izražava žaljenje što su delegacije koje je nadzirala Glavna uprava za proširenje, naime delegacije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Turskoj, Kosovu i Srbiji, pružile mali broj pogodnih podataka i informacija u okviru Izvješća o upravljanju vanjskom pomoći;

226. žali zbog činjenice da rezultati, ishodi ili učinci aktivnosti koje su vodile delegacije Unije nisu izmjereni na odgovarajući način u okviru postojećih ključnih pokazatelja uspješnosti te da pokazatelji nisu dovoljno jasni kada je riječ o količini i posebice uspješnosti delegacija kao i stupnju „zadovoljstva dionika” uslugama koje su delegacije Unije pružile u tim zemljama;

227. traži od Komisije da:

– Parlamentu predstavi mjere koje su poduzete kako bi se poboljšala učinkovitost delegacija Unije u pogledu financijskog planiranja i dodjele sredstava, financijskog upravljanja i revizije, posebice u pogledu delegacija s najslabijim rezultatima;

– svake godine bolje evidentira zaključke izvučene na temelju Izvješća o upravljanju vanjskom pomoći i ključnih pokazatelja uspješnosti te Parlamentu dostavi ove zaključke zajedno s izvješćima;

– uvrsti bilancu stanja s računovodstvenim podacima delegacije u Izvješće o upravljanju vanjskom pomoći;

– poboljša kvalitetu i iscrpnost podataka navedenih u Izvješću o upravljanju vanjskom pomoći te relevantnost izvješća, posebice što se tiče delegacija pod nadzorom Glavne uprave za proširenje; i

– učini da je vanjska pomoć uvjetovana provedbom borbe protiv korupcije;

Međunarodna upravljačka skupina

228. prima na znanje da je inačica završnog izvješća OLAF-a o organizaciji IMG procurila u javnost te je objavljena; traži od Komisije i nadzornog odbora OLAF-a da istraže zašto i kako je izvješće OLAF-a procurilo u javnost i tko ga je objavio, a istovremeno organizacija IMG još nije obaviještena o sadržaju izvješća;

229. napominje da je organizacija IMG od svojeg osnutka 1994. izravno ili neizravno primila od Komisije više od 130 milijuna EUR u okviru zajedničkog upravljanja; napominje da je zbog prekida Komisije u plaćanjima organizacija IMG iznijela svoj slučaj pred sud te da je status te organizacije predmet pravnog spora; apelira na Komisiju da u tom pogledu donese jasnu odluku i traži od Komisije da obavijesti Parlament o daljnjim radnjama nakon otvaranja istrage OLAF-a 2011. godine; potiče Komisiju da Parlamentu dostavi popis u kojem su navedene sve organizacije, poduzeća, druga tijela ili osobe koje su dobile ugovor s Komisijom bez poziva na podnošenje prijedloga, uz detaljno navođenje njihova pravnog statusa;

Ukrajina

230. primjećuje da su u 2013. godini isplate bilateralne pomoći Ukrajini, financirane iz proračuna Instrumenta za europsko susjedstvo i partnerstvo, iznosile 152,8 milijuna EUR; napominje da je 42,5 % tih plaćanja (64,9 milijuna EUR) povezano s ugovorima kojima izravno upravlja delegacija Unije u Ukrajini; napominje da preostalih 57,5 % (87,9 milijuna EUR) bilo isplaćeno u obliku proračunske potpore;

231. naglašava da su plaćanja proračunskih potpora uvjetovana ostvarivanjem zajednički dogovorenih rezultata i mjerila; primjećuje da se vlada korisnik obvezuje na ove rezultate i mjerila potpisivanjem bilateralnog sporazuma o financiranju te ako se rezultati i mjerila ne postignu, iznosi se ne isplaćuju;

232. svjestan je činjenice da se Ukrajina trenutačno nalazi u posebno teškoj situaciji, ali smatra da to ne može biti izlika za neispunjenje uvjeta po kojima se isplaćuje proračunska potpora i posebno za nerješavanje široko rasprostranjene korupcije u toj državi;

233. stoga poziva Komisiju i delegaciju Unije u Ukrajini da budu posebice oprezne prilikom isplate sredstava te da se uvjere da su sredstva uložena u projekte za koje su namijenjena;

Administrativni troškovi dostave pomoći

234. zabrinut je zbog visokih administrativnih troškova dostave pomoći u srednjoj Aziji koje je izračunao Revizorski sud; poziva Komisiju da izvijesti Parlament o administrativnim troškovima dostave vanjske pomoći ako prelaze 10 % od iznosa predviđena proračunom;

Moguće pronevjere sredstava humanitarne i razvojne pomoći Unije

235. prima na znanje da je OLAF izradio izvješće o humanitarnoj pomoći odobrenoj izbjegličkom logoru naroda Saharavi u gradu Tindoufu u Alžiru (OF 2003/526); traži od Komisije da razjasni mjere poduzete kao odgovor na nalaze iz tog izvješća; primjećuje da je prema izvješću o istrazi UNHCR-a[45] neprijavljivanje izbjeglica za tako dugo razdoblje (tj. skoro 30 godina nakon njihova dolaska) „abnormalna i jedinstvena situacija u povijesti UNHCR-a”; apelira na Komisiju da zajamči da se pojedincima iz Alžira ili pripadnicima naroda Sahravi koje se tereti u izvješću OLAF-a zabrani pristup sredstvima koje su financirali porezni obveznici Unije; poziva Komisiju da preispita i prilagodi pomoć Unije stvarnim potrebama dotičnog stanovništva i da zajamči da se interesi i potrebe izbjeglica ne ugrožavaju jer ih svaka moguća nepravilnost najviše pogađa;

236. zabrinut je zbog slučaja prijevare u vezi s javnim isplatama u Gani, pri čemu ni Svjetska banka ni Ujedinjena Kraljevina, kao projektni partneri, nisu upozorile Komisiju da su ozbiljno zabrinute zbog nedostataka u kontrolama i rizika od računovodstvenih pogrešaka i prijevara koje su ti nedostaci prouzročili;

Istraživanje i druge unutarnje politike

EU 2020.

237. naglašava da je Sedmi okvirni program glavni program koji financira Komisija; primjećuje da je potpisano 809 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji obuhvaćaju 10 345 sudionika za ukupno 3 439 milijuna EUR doprinosa Unije; napominje da se Sedmim okvirnim programom doprinosi nastojanjima Unije da ulaže u održivu konkurentnost, ali ističe da je Unija kao cjelina još daleko od svojih ciljeva da se barem 3 % BDP-a troši na istraživanje i razvoj; primjećuje da je postignut napredak u ispunjavanju ključnih pokazatelja uspješnosti (bruto izdaci za istraživanje i razvoj, udio javnih izdataka za istraživanje i razvoj, napredak u provedbi inovacija Unije, udio financijskih doprinosa Unije za mala i srednja poduzeća, smanjenje vremena za dodjelu bespovratnih sredstava);

Pogreške

238. napominje da je Revizorski sud revidirao 150 transakcija, i to 89 transakcija koje se odnose na istraživanje (86 za Sedmi okvirni program (FP7) i tri za Šesti okvirni program (FP6)), 25 transakcije za program cjeloživotnog učenja (LLP) i program Mladi na djelu (YiA) te 36 transakcija za ostale programe; primjećuje da je Revizorski sud procijenio najvjerojatniju stopu pogreške na 4,6 % (2012.: 3,9%);

239. primjećuje da su potrošena sredstva u ovoj skupini politike obuhvaćala širok spektar političkih ciljeva, kao što su istraživanje i inovacije, obrazovanje, sigurnost, migracije i mjere za borbu protiv učinaka financijske krize; primjećuje da je Komisija potrošila više od 50 % (5 771 milijuna EUR) raspoloživog iznosa na istraživanja; primjećuje da su tijela (tj. agencije, zajednička poduzeća) izvan Glavne uprave iskoristila 45 % proračuna Europske komisije za istraživanje; navodi da je gotovo 90 % potrošenih sredstava bilo u obliku bespovratnih sredstava korisnicima koji sudjeluju u projektima i da je u 2013. godini Komisija zaključila 809 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava;

240. prima na znanje da je i dalje glavni rizik za pravilnost činjenica da korisnici u troškovnike uvrštavaju i neprihvatljive troškove ili troškove bez potkrepljujućih dokaza, što kontrolni sustavi Komisije ili država članica ne otkrivaju ni ne ispravljaju;

241. žali što je 35 % procijenjene pogreške prouzrokovano netočno izračunatim ili neprihvatljivim troškovima za osoblje; napominje da to obuhvaća prijavu troškova za osoblje koji su predviđeni proračunom, umjesto stvarnih troškova, kao i zaračunavanje naknada za rad za vrijeme koje nije provedeno na projektu;

242. žali zbog činjenice da je 23 % procijenjene stope pogreške izazvano neizravnim neprihvatljivim troškovima, 25 % ostalim neprihvatljivim izravnim troškovima (PDV, putovanja itd.), a 17 % nepridržavanjem pravila o javnoj nabavi;

243. primjećuje da je profil rizika/pogreške kod onih koji prvi put podnose zahtjev, posebno malih i srednjih poduzeća, većinom nepoznat; poziva Komisiju da sustavnim povećanjem razine kontrola ili administrativnog tereta ne ugrožava napore koji su uloženi kako bi se potaknulo njihovo sudjelovanje u programima;

Sustavi upravljanja i kontrole

244. zapanjen je da je Revizorski sud u devet od 32 troškovnika ovjerenih od strane neovisnih revizora otkrio značajnu razinu pogreške; smatra da je takva razina pogreške neprihvatljiva jer revizori rade u području svog stručnog znanja;

245. poziva Komisiju da poveća razinu osviještenosti revizora o ispunjavanju njihovih zadaća;

246. prima na znanje činjenicu da je Komisija 2013. provela 500 revizija ex post te povezanih mjera povrata i ispravaka, kao i provjere ex ante na temelju rizika;

247. podupire preporuku Revizorskog suda koju je prihvatila Komisija da su njezine kontrole za to područje politika u većoj mjeri usredotočene na rizik usmjeravanjem provjera na visokorizične korisnike (npr. subjekte koji nemaju puno iskustva u radu s europskim programima financiranja), odnosno smanjujući nadzorno opterećenje manje rizičnih korisnika;

248. ponavlja potrebu da se pronađe prava ravnoteža između manjeg administrativnog opterećenja i djelotvorne financijske kontrole;

249. pozdravlja činjenicu da je u 2014. godini vremenski raspon potreban za dodjelu pao s 249 dana na 209 dana za 94 % ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava;

250. pozdravlja činjenicu da je Komisija nastavila sa svojom komunikacijskom kampanjom na temelju dokumenta s popisom 10 najčešćih uzroka pogreške, koji je poslan svim sudionicima programa u 2012. godini;

251. primjećuje da je do kraja 2013. povrat iznosa nedospjelih potraživanja dosegao 29,6 milijuna EUR, dok su nadoknadivi nepodmireni iznosi povećani s 12 milijuna EUR na kraju 2012. na gotovo 17 milijuna EUR;

252. primjećuje da su sudionici tog projekta (organizacija ITER i domaće agencije, uključujući Fuziju za Europu) priznali da postojeći raspored i proračun nije realan, što je potvrđeno u nekoliko neovisnih procjena u posljednje dvije godine (2013. i 2014.); želi dobiti primjerak revidiranog rasporeda i proračuna koji će biti podnesen vijeću ITER-a u lipnju 2015. godine; zabrinut je zbog redovitih zastoja u programu ITER, čime se dovodi u pitanje njegova učinkovitost i uspješnost; duboko je zabrinut zbog previsokih troškova koji su utjecali na isplativost programa i ugrozili druge programe Unije, posebno u području politike istraživanja;

253. pozdravlja činjenicu da se fondovima za vanjske granice doprinijelo jačanju financijske solidarnosti; kritizira činjenicu da je dodana vrijednost Uniji, unatoč tome, bila ograničena te što se konačni ishod nije mogao izmjeriti zbog nedostataka u praćenju koje su provodila odgovorna tijela te ozbiljnih propusta u procjenama ex post Komisije i država članica;

Galileo

254. prima na znanje odgovore Komisije o napretku ostvarenom u provedbi projekta Galileo: uspješno su lansirana četiri satelita Galileo u okviru faze za „validaciju u orbiti” (IOV) u 2011. i 2012. godini, Galileova faza za validaciju u orbiti uspješno je završena u 2014., struktura sustava, ciljevi i osnovni pravac za rad sustava uspješno su potvrđeni, zemaljska infrastruktura, s mnogo zemaljskih postaja diljem svijeta završena je za početne operacije, Galileova mogućnost traženja i spašavanja IOV-satelita uspješno je demonstrirana, lansiranje dvaju satelita (br. 5. i 6.) 22. kolovoza 2014. rezultirala je uvođenjem tih satelita u pogrešnu orbitu, a od prosinca 2014. sateliti su postupno premješteni u povoljniju orbitu kako bi se omogućila njihova najbolja moguća uporaba, a ispitivanje navigacijske korisne nosivosti satelita je u tijeku; očekuje da će biti obaviješten o dodatnim troškovima za ove nepredviđene mjere;

255. konstatira da je 2013. Revizorski sud revidirao osam transakcija u sektoru prometa i zaključio da u njih pet postoji jedna greška ili više njih; skreće pozornost na povećanje postotka transakcija u kojima je prisutna pogreška 2013. (62 %) u odnosu na 2012. (49 %) te je zabrinut zbog činjenice da je, kao i prethodnih godina, Revizorski sud utvrdio nekoliko pogrešaka u vezi s nepridržavanjem pravila Unije o nabavi te nacionalnih pravila o nabavi za ispitane projekte programa TEN-T; prima na znanje da kao i prethodne 2012. godine DG MOVE niti 2013. nije izrazio zadršku u vezi s greškama u javnoj nabavi; stoga ustraje na tome da Komisija poduzme potrebne mjere kako bi se takve greške izbjegle u budućnosti; napominje da je od iznimne važnosti proširiti nadzor ex ante i nadzor ex post korisnika bespovratnih sredstava, osiguravanja sredstava i financiranja Komisije kako bi se izbjegla zloupotreba pri raspodjeli sredstava Zajednice te kako bi se jamčila provjera učinka; ističe da se na financiranja sredstvima kohezijske politike, iako je razdoblje financiranja 2007. – 2013. službeno završeno, primjenjuje načelo N+2, što znači da se do kraja ove godine provodi još mnogo projekata;

256. poziva Komisiju da radi transparentnosti objavi lako dostupan godišnji popis prometnih projekata koje sufinancira Unija, uključujući točan iznos sredstava za svaki pojedini projekt; napominje da se u taj popis projekata trebaju uvrstiti svi izvori sredstava Unije poput programa TEN-T, Obzora 2020. te kohezijskih i regionalnih fondova;

257. poziva Komisiju da svake godine izvijesti o tome na koji su način bile uzete u obzir primjedbe o određenim proračunskim linijama;

258. podsjeća da su prometni projekti u razdobljima 2007. – 2013. i 2014. – 2020. bili i da će biti financirani iz više izvora, uključujući Instrument za povezivanje Europe, Kohezijski fond i Europski fond za regionalni razvoj; poziva Komisiju da teži većoj sinergiji među različitim izvorima financiranja i učinkovitijoj raspodjeli sredstava EU-a;

Okoliš i javno zdravlje

259. zadovoljan je ukupnim izvršenjem proračunskih naslova za okoliš, klimatske mjere, javno zdravlje i sigurnost hrane u 2013.; ponovno podsjeća da je tek manje od 0,5 % proračuna Unije namijenjeno za te političke instrumente iako je očita europska dodana vrijednost na tim područjima kao i potpora građana Unije politici okoliša i klimatskoj politici Unije te javnom zdravlju i sigurnosti hrane; izražava žaljenje zbog toga što je taj postotak s 0,8 % 2012. godine pao na 0,5 %;

260. prima na znanje prikaz politike okoliša i zdravstvene politike u godišnjem izvješću Revizorskog suda za financijsku godinu 2013.; zabrinut je zbog činjenice da se ta dva politička područja pojavljuju i u poglavlju koje se odnosi na ruralni razvoj i ribarstvo; ponavlja svoju kritiku prema takvom sastavljanju političkih područja te apelira na Revizorski sud da prije sljedećeg godišnjeg izvješća preispita svoj pristup; u vezi s tim upućuje na tematsko izvješće Revizorskog suda br. 12/2014 „Financira li Europski fond za regionalni razvoj djelotvorno projekte kojima se izravno promiče biološka raznolikost u okviru strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020.?”, u kojemu se ističe potreba da Komisija vodi točnu evidenciju izravnih i neizravnih rashoda za biološku raznolikost, što podrazumijeva i mrežu Natura 2000; apelira na države članice da taj postupak olakšaju dostavljanjem točnih podataka;

261. priznaje da Revizorski sud veoma sustavno provodi nasumične provjere u državama članicama i utvrđuje stopu pogrešaka na temelju tih provjera; napominje da Revizorski sud ne navodi u kojim državama članicama ili područjima dolazi do najvećih problema; stoga ističe potrebu za jasnim lancem odgovornosti i, s tim u vezi, pridaje veliku važnost kvaliteti sustava kontrole u državama članicama;

262. smatra da je napredak u provedbi četrnaest pilot-projekata i šest pripremnih djelovanja u iznosu od ukupno 5 983 607 EUR zadovoljavajući; potiče Komisiju da nastavi s provedbom pilot-projekata i pripremnih djelovanja kako je predložio Parlament;

263. napominje da je Glavna uprava za zdravlje i zaštitu potrošača (DG SANCO) bila nadležna za izvršenje 233 928 461 EUR u proračunskim linijama za javno zdravlje u 2013. od čega su za 98,1 % obveze preuzete na zadovoljavajući način; svjestan je da se otprilike 77 % tog proračuna izravno prenosi trima decentraliziranim agencijama (Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europskoj agenciji za sigurnost hrane i Europskoj agenciji za lijekove) te da su sva sredstva izvršena u 100 %-tnom iznosu osim onih za Europsku agenciju za lijekove i Europsku agenciju za sigurnost hrane, te da takvo nedovoljno izvršenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Europsku agenciju za lijekove i Europsku agenciju za sigurnost hrane odgovara realizaciji za 2012.

Kultura

264. pozdravlja činjenicu da je 2013. postignuta stopa izvršenja proračuna od 100 % za programe u razdoblju od 2007. do 2013., a osobito za programe na području cjeloživotnog učenja, kulture, medija te za program Mladi na djelu; traži da se učvrsti i poveća proračun u okviru programa obrazovanja i kulture za razdoblje od 2014. do 2020.; posebno je zabrinut što je na kraju godine raskorak između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i sredstava za plaćanje doveo do nedostatka plaćanja (koja su na primjer u slučaju programa Erasmus+ dosegla manjak od 202 milijuna EUR) s vrlo negativnim posljedicama za sljedeću godinu; uvelike je zabrinut i također žali što bi do slične situacije moglo doći u kontekstu novih programa, osobito Erasmus+ i Kreativna Europa, što bi dalje odredilo opasan gubitak vjerodostojnosti Unije i čime bi se potkopalo povjerenje građana u institucije Unije uz strašne posljedice za sudionike programa;

265. pozdravlja činjenicu da je program Erasmus od svog pokretanja 1987. dosegnuo i premašio referentnu brojku od tri milijuna studenata; prima na znanje trajni uspjeh koji taj istaknuti program Unije bilježi od svog početka pridonoseći europskoj integraciji i sve većoj razini svijesti o zajedničkom europskom građanstvu te sve većem osjećaju pripadnosti njemu;

266. zabrinut je da se prema posebnom izvješću 399 Eurobarometra o pristupu kulturi i sudjelovanju u njoj, javni proračuni namijenjeni čuvanju i promicanju kulturne baštine na europskoj razini znatno smanjuju, baš kao i sudjelovanje u tradicionalnim kulturnim aktivnostima; stoga smatra da se moraju ojačati novi instrumenti Unije za potporu Europskom programu za kulturu kao što su programi Kreativna Europa i Obzor 2020. ili kulturna platforma Europeana;

Mjere koje je potrebno poduzeti

267. iznenađen je što je glavni direktor Glavne uprave za istraživanje i inovacije izrazio opću zadršku u pogledu točnosti zahtjeva za povrat troškova (3 664 milijuna EUR) za FP7 u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave, iako on sam očekuje da će „neto financijski učinak pogrešaka”, na temelju 1552 završena projekta, biti oko 2,09 %, što znači blizu praga značajnosti; smatra da te zadrške čine pojam „dobrog financijskog upravljanja” besmislenim; stoga poziva glavnog direktora da se u budućnosti koristi zadrškama na određeniji i svrhovit način;

268. poziva Komisiju da pruži informacije, prije sastavljanja izvješća Komisije o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013., o prosječnoj dužini kontradiktornih postupaka prije sanacije u ovoj skupini politike;

269. žali zbog činjenice da Komisija nije još poslala listu korisnika po zemlji; očekuje da će dobiti odgovor u izvješća Komisije o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013.;

270. pozdravlja činjenicu da je Komisija izvjestitelju napokon dopustila pristup izvješću o reviziji o operativnim troškovima za dva programa (Cjeloživotno učenje 6,9 milijuna EUR, Mladi na djelu 1,65 milijuna EUR) koji su se provodili u Turskoj 2012. i 2013. godine; prima na znanje da je izvješće preneseno u sklopu Okvirnog sporazuma; zabrinut je zbog uočenih bitnih nedostataka, ali pozdravlja mjere koje su turske vlasti poduzele za njihovo rješavanje; traži od Komisije da procijeni hoće li se morati nametnuti financijski ispravci;

271. poziva Komisiju da pruži dodatne informacije o rashodima za Program podrške politici informacijskih i komunikacijskih tehnologija u vrijeme izvješća Komisije o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013.; napominje da bi za ovaj program rizični iznos mogao iznositi čak 3,4 milijuna EUR u 2013. godini, što bi za posljedicu imalo stopu preostale pogreške od 2,8 %; napominje da unatoč tim okolnostima glavni direktor Glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju (DG CONNECT) nije izrazio zadršku;

272. poziva Komisiju da sveobuhvatno izvješćuje prije početka postupka za davanje razrješnice za 2014. o sve većem „usmjeravanju na politiku” Glavne uprave za istraživanje i inovacije, što je posljedica prenošenja upravljanja nad dvije trećine operativnih troškova FP7 tijelima izvan Komisije;

273. traži od Komisije da prije početka postupka za davanje razrješnice za 2014. pruži pregled u kojemu se navodi napredak politike između programa FP7 i OBZOR 2020. za istraživače i mala i srednja poduzeća;

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)

274. pozdravlja tekuće pregovore između OLAF-a i njegovog Nadzornog odbora o radnim aranžmanima te ih poziva da postignu obostrani i zadovoljavajući dogovor; uzima na znanje napore OLAF-a kojima podupire radne aranžmane; naglašava da ta nastojanja ne trebaju biti pretjerana s obzirom na ograničena sredstva Ureda;

275. ističe da Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[46] na snazi od 1. listopada 2013. obvezuje OLAF da jamči neovisan rad tajništva Nadzornog odbora (uvodna izjava 40. Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013); u ovoj fazi nije obaviješten o poduzetim mjerama za provedbu ove zakonske obveze; potiče Komisiju da poduzme žurne korake za rješavanje situacije;

276. poziva OLAF da se pravodobno savjetuje sa svojim Nadzornim odborom prije izmjene uputa osoblju o postupcima istrage i prije postavljanja prioriteta politike istrage;

277. žali zbog činjenice da OLAF ne provodi nužno preporuke Nadzornog odbora OLAF-a, ponekad čak i bez davanja obrazloženja; poziva glavnog direktora da u tom pogledu poboljša svoju suradnju;

278. podsjeća da je OLAF na dan 31. siječnja 2012. otvorio 423 istrage; zabrinut je za zakonitost takvog postupka; poziva Nadzorni odbor OLAF-a da ocijeni zakonitost 423 istrage otvorene preko noći i ishod tih istraga; također traži od Nadzornog odbora OLAF-a da ocijeni statističke podatke o trajanju istraga, analizira funkcioniranje sustava upravljanja predmetima i izvješćuje Parlament;

279. također traži od Nadzornog odbora OLAF-a da ocijeni statističke podatke o trajanju istraga, analizira funkcioniranje sustava upravljanja predmetima i izvješćuje Parlament;

280. traži od OLAF-a da u svojem godišnjem izvješću pruži temeljitiju statistiku o učestalosti otvaranja i zatvaranja istraga;

281. traži od OLAF-a da Parlamentu dostavi više informacija o praktičnim aspektima postupka kojim se odabiru slučajevi te o trajanju i unutarnjim smjernicama procesa;

Upravno funkcioniranje

282. ističe da je tijekom posljednje četiri godine (2011. – 2014.) pristiglo 336 145 prijava za sve postupke odabira koje je pokrenuo Europski ured za odabir osoblja, da se prosječni trošak obrade jedne prijave može procijeniti na 238 EUR, a da je manje od 10 % tih kandidata naposljetku uvršteno na rezervni popis; zahtijeva da se štedi novac poreznih obveznika Unije smanjenjem birokracije i produljenjem valjanosti utvrđenih rezervnih popisa na najmanje dvije godine; zahtijeva da Komisija izvijesti o tom pitanju do lipnja 2015. godine;

283. traži od Komisije da Parlamentu pruži informacije o najvećoj isplaćenoj mirovini za dužnosnike Komisije tijekom 2013.;

284. zabrinut je zbog nalaza Revizorskog suda da se odredbama za postupanje prema osoblju koje pokazuje loše rezultate rada rijetko koristi; poziva Komisiju da u potpunosti primjenjuje Pravilnik o osoblju;

285. traži informacije o osoblju izvan plana radnih mjesta i troškovima osoblja koji se financiraju iz drugih naslova osim „administracije”; žali što se proračunskom tijelu ne dostavljaju konsolidirani podaci o ukupnom broju takvog osoblja niti o povezanim rashodima osoblja u Komisiji;

286. podsjeća da je Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 723/2004[47] u Prilogu 1.A uvela dva nova razreda, AD13 i AD14, dostupna za osoblje bez rukovodećih odgovornosti, što je prethodno bilo ograničeno na A4 (istovjetno razredu AD12); poziva Komisiju da ažurira izvješće o istovjetnosti karijere za 2011. i izvješće o rashodima osoblja ostvarene u 2013. za osoblje bez rukovodećih odgovornosti AD13 i AD14;

287. traži da Komisija pruži informacije o financiranju svih društvenih, sportskih i kulturnih mjera za njezino osoblje, uključujući informacije o povoljnom učinku tih mjera na uspješnost i integraciju iseljenika i njihovih obitelji;

288. traži od Komisije da u izvješće o mjerama praćenja na temelju razrješnice za 2013. godinu uvrsti korištenje fleksibilnim radnim vremenom;

289. zabrinut je zbog znatnog povećanja broja visokih dužnosnika s razredima od AD 13 do AD 16; uviđa reputacijski rizik za Uniju jer je teško objasniti da nije vidljivo da je prekovremeni rad uključen u tako visoke plaće;

290. napominje da su razlike u plaćama javnih službenika koji rade za institucije Unije i onih koji rade za nacionalne uprave i dalje vrlo visoke te među ostalim vode do manjka mobilnosti između osoblja na razini Unije i nacionalnoj razini; poziva Komisiju da izvrši temeljitu studiju o uzrocima tih razlika i da izradi dugoročnu strategiju za njihovo smanjenje, istovremeno posebno uzimajući u obzir različite naknade (obiteljska naknada, naknada za život u inozemstvu, naknade za nastanjenje i preseljenje), godišnji odmor, praznike, dane putovanja i nadoknadu za prekovremeni rad;

291. ističe obavijest Glavnog tajništva Komisije o ograničavanju odgovora na parlamentarna pitanja na najviše dvadeset redova; poziva povjerenike da snose svoj dio političke odgovornosti i zaustave Glavno tajništvo da im postavlja ograničenja u njihovim odgovorima;

292. zabrinut je zbog zaštite koja se nudi zviždačima i poziva Komisiju da zajamči potpuno poštovanje njihovih prava;

293. ističe da su nevladine organizacije 2013. primile gotovo 9 milijuna EUR od Glavne uprave za okoliš, gotovo 4 milijuna EUR od Glavne uprave za zdravlje i potrošače i 5,7 milijuna EUR od Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost; prima na znanje kontinuiranu eksternalizaciju zadaća Komisije; traži od Komisije da predstavi Parlamentu dodanu vrijednost Uniji novca koji se usmjerava preko tih nevladinih organizacija;

294. poziva Komisiju da povjerenicima koji su na dužnosti manje od dvije godine omogući prijelaznu naknadu za razdoblje koje ne premašuje njihov povjerenički mandat;

295. smatra da bi tijekom kriznih vremena i općih proračunskih rezova trebalo smanjiti rashode za rad izvan mjesta rada za osoblje Unije, a takve aktivnosti, koliko je to moguće, ograničiti na mjesta rada institucija, s obzirom na to da dodana vrijednost koja iz toga proizlazi ne opravdava tako visoke troškove;

296. zabrinut je zbog manjka žena na odgovornim položajima u Komisiji; poziva Komisiju da pokrene program jednakih mogućnosti osmišljen za što skorije ispravljanje te neravnoteže, posebno na upravljačkoj razini;

297. žali što, unatoč određenom napretku o kojem je izvješćivao Revizorski sud[48], četvrto izvješće o ocjeni, kako je predviđeno u članku 318. UFEU-a, još ne predstavlja koristan doprinos postupku za davanje razrješnice, a prema UFEU-u ono bi svake godine trebalo biti dio dokaza kada Parlament daje razrješnicu Komisiji u vezi s proračunom; zabrinut je što je jedan od glavnih problema proračuna Unije neusredotočenost na uspješnost;

298. napominje da je Revizorski sud u svojem izvješću za 2013. zaključio da se države članice u odabiru projekata pod podijeljenim upravljanjem ponajprije vode potrebom da se potroše dostupna sredstva EU-a, a ne očekivanom uspješnosti tih projekata; traži, radi promjene stanja i pomaka prema gajenju kulture dobrih rezultata, sazivanje nezavisne radne skupine na visokoj razini (uključujući članove akademske zajednice) o izvršavanju proračuna Unije kako bi na temelju procjene dodane vrijednosti Uniji izradila preporuke za organizacijski odmak od trošenja prema ostvarivanju dobrih rezultata, poštujući usklađenost s pravilima; smatra da bi rezultati te radne skupine na visokoj razini trebali biti dostupni na vrijeme prije srednjoročne revizije tekućeg VFO-a i činiti temelj za novo programsko razdoblje VFO-a;

299. ponavlja svoj zahtjev da glavne uprave Europske komisije u svom planu upravljanja definiraju ograničen broj jednostavnih ciljeva koji ispunjavaju zahtjeve Revizorskog suda u smislu relevantnosti, usporedivosti i pouzdanosti te koji su povezani s glavnim ciljevima strategije Europa 2020., da izvješćuju o svojim postignućima u godišnjem izvješću o radu u poglavlju pod naslovom „Postignuća u području politike” i da Komisija na toj osnovi usvaja izvješća o ocjeni financija Unije kako je predviđeno u članku 318. UFEU-a;

300. zahtijeva da Komisija u sljedeća izvješća o ocjeni predviđena u članku 318. UFEU-a uvrsti analizu rezultata u pogledu rasta i radnih mjesta koji su postignuti planom ulaganja od 315 milijardi EUR, koji je najavio predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker 26. studenog 2014. na plenarnoj sjednici Parlamenta;

301. zahtijeva da u sljedećem izvješću o ocjeni predviđenom u članku 318. UFEU-a Komisija uvrsti analizu napravljenu u suradnji s Europskom investicijskom bankom o učinkovitosti i rezultatima koji su postignuti planom za rast i zapošljavanje od 120 milijardi EUR, a koji je usvojilo Europsko vijeće na sastanku od 28. i 29. lipnja 2012. godine;

302. ustraje na tome da unutarnji ustroj Komisije, kojom predsjedava Jean Claude Juncker, treba uzeti u obzir činjenicu da se strategija Unije za rast i zapošljavanje ne temelji na aktivnostima koje vodi svaka pojedina Glavna uprava, već obuhvaća sedam multidisciplinarnih vodećih inicijativa koje svaki put provodi nekoliko glavnih uprava; ustraje na tome da koordinacija i suradnja koje su potrebne u okviru Komisije ne smiju stvarati nove oblike birokracije;

303. poziva Komisiju da upravlja svojim proračunom tako da se tematske politike ne preklapaju i ne udvostručuju među raznim glavnim upravama sa sličnim ili gotovo istovjetnim nadležnostima;

304. smatra da se koncept/ideja studije procjene učinka na održivi razvoj treba primijeniti na sve vrste financijske potpore, ne samo u rashodima Komisije, nego u svim institucijama, tijelima i agencijama Unije; smatra da se ne smiju dopustiti rashodi koji nisu u skladu sa studijom/analizom procjene učinka;

305. traži od Komisije da mjerodavnom parlamentarnom odboru podnese sveobuhvatno izvješće o svojim aktivnostima do rujna 2015. radi poticanja zviždača u široj javnosti;

Izvršne agencije

306. žali što prema revizijskom izvješću o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Izvršne agencije za transeuropsku prometnu mrežu[49] ta agencija ne obavlja zadovoljavajuću provjeru ex ante o troškovima za svoje prostorije koje joj fakturira upravitelj zgrade, što je dovelo do nepropisno plaćenog PDV-a u iznosu od 113 513 EUR za koji Izvršna agencija u 2013. godini nije ostvarila povrat; primjećuje da većina temeljnih ugovora, faktura i računa nije bila na raspolaganju Izvršnoj agenciji; ističe visoku stopu prijenosa za glavu II. (27 % u protuvrijednosti od 666 119 EUR), koja dovodi u pitanje dobro financijsko upravljanje te Izvršne agencije;

Krijumčarenje duhana

307. podsjeća da je Parlament u Rezoluciji koja prati davanje razrješnice Komisiji za 2012. zatražio procjenu postojećih sporazuma s četiri duhanske skupine (Philip Morris International Corporation Inc (PMI), Japan Tobacco International Corporation, British American Tobacco Corporation i Imperial Tobacco Corporation); napominje da se na saslušanju zatvorenome za javnost o tom pitanju Komisija obvezala da će do svibnja 2015. predstaviti procjenu iskustava u pogledu sporazuma s PMI-jem koji ubrzo istječe.

10.2.2015

MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Anneli Jäätteenmäki

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja osjetan pad stope značajnih pogrešaka u naslovu 4. za financijsku godinu 2013.; podržava sve preporuke iz godišnjeg izvješća Europskog revizorskog suda u vezi s naslovom 4.; i dalje je zabrinut zbog toga što u odobrenim rashodima i dalje postoji znatna razina pogrešaka; međutim, prima na znanje da se unatoč povećanju potrošnje u kojoj se bilježi najviše pogrešaka sveukupna stopa značajnih pogrešaka smanjila u svim dijelovima proračuna Unije;

2. poziva na to da se doista iskoriste sve raspoložive mjere iz sporazumâ s trećim zemljama u cilju borbe protiv prijevara i nanošenja štete financijskim interesima Unije te da se, po potrebi, uvedu djelotvornije mjere;

3. poziva na to da se izrade djelotvorni mehanizmi za izradu ex post i ex ante procjena učinaka sporazuma između EU-a i trećih zemalja;

4. zabrinut je zbog nalaza Revizorskog suda da je Komisija bez popratne dokumentacije odobrila znatne rashode u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći; slaže se s preporukom Revizorskog suda da bi se, kako bi se takve pogreške ubuduće izbjegle, Komisija i Glavna uprava za proširenje trebale pobrinuti da se uvede novi sustav za obračun rashoda u sklopu kojega bi se obračun napravio na temelju nastalih rashoda, kao što je već uobičajena praksa u ostalim institucijama;

5. prima na znanje reviziju i procjenu sustava glavne uprave EuropeAid koje je proveo Revizorski sud i prema kojima su ti sustavi samo djelomično djelotvorni; potiče EuropeAid da poboljša kvalitetu svojih sustava u skladu s preporukama Revizorskog suda; međutim, napominje da je stopa značajnih pogrešaka EuropeAida niža od stope iz 2012. godine;

6. pozdravlja napredak Komisije kada je riječ o akreditiranju svih misija ZVSP-a u skladu s „procjenom koja se temelji na šest stupova” i njezinu predviđanju da će četiri najveće misije uskoro biti usklađene s tom procjenom; naglašava da je potrebno da Komisija akreditira sve misije u skladu s preporukama Revizorskog suda;

7. duboko je zabrinut zbog ozbiljnih optužbi za korupciju s kojima se suočava misija EULEX-a na Kosovu kojima će se, ako se pokažu istinitima, dovesti u pitanje integritet ugleda i pomoći Europske unije zemljama koje provode reforme u području vladavine prava te je isto tako duboko zabrinut zbog načina na koji se postupalo s optužbama za korupciju i sporog reagiranja Europske službe za vanjsko djelovanje; prima na znanje da je povedena istraga o misiji EULEX-a na Kosovu; očekuje da će u najkraćem mogućem roku biti obaviješten o rezultatima i naglašava da mora postojati nulta stopa tolerancije u pitanjima korupcije te da će se naučene lekcije morati primijeniti;

8. žali zbog velikih kašnjenja u nabavi ključne opreme i pružanju usluga za misije u sklopu ZSOP-a te nepovoljnog učinka na odvijanje misija koji iz toga proizlazi; podsjeća da je Revizorski sud u svom tematskom izvješću iz 2012. o pomoći EU-a Kosovu osudio tu neučinkovitost i zaključio da pravila o javnoj nabavi utvrđena u Financijskoj uredbi „nisu prilagođena misijama ZSOP-a koje ponekad iziskuju brzo i fleksibilno reagiranje”; poziva Komisiju da razmisli o reviziji važećih pravila;

9. smatra da bi Komisija u skladu s člankom 210. Financijske uredbe delegiranim aktima trebala uvesti posebna pravila javne nabave za mjere upravljanja krizom u sklopu ZSOP-a kako bi se omogućilo brzo i fleksibilno provođenje operacija; podsjeća da se člankom 190. stavkom 4. Financijske uredbe već uvodi mogućnost odstupanja od pravila o nabavi za vanjska djelovanja kada je riječ o humanitarnoj pomoći.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	9.2.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	47 4 8
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Goffredo Maria Bettini, Mario Borghezio, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Aymeric Chauprade, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Arnaud Danjean, Marcel de Graaff, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Michael Gahler, Richard Howitt, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Jean-Luc Mélenchon, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Alyn Smith, Charles Tannock, Eleni Theocharous, László Tőkés, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Hilde Vautmans
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Angel Dzhambazki, Mariya Gabriel, Antonio López-Istúriz White, David Martin, Igor Šoltes
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Viorica Dăncilă, Doru-Claudian Frunzulică, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Beatrix von Storch

22.1.2015

MIŠLJENJE Odbora za razvoj

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Linda McAvan

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja jače usmjeravanje postupka davanja razrješnice na poboljšanje uspješnosti radi postizanja optimalnih rezultata kad je riječ o korištenju novcem poreznih obveznika Unije; u tom smislu potiče Komisiju da udvostruči svoje napore radi poboljšanja davanja povratnih informacija u ciklusu ocjenjivanja kako bi se lekcijama iz prijašnjih praksi i preporukama iz evaluacija u još većoj mjeri doprinijelo boljem budućem donošenju odluka, programiranju i provedbi pomoći Unije;

2. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što je u proračunu za 2013., u vezi s odobrenim sredstvima za plaćanja kojima upravlja Glavna uprava Komisije za razvoj i suradnju (DG DEVCO), nedostajao iznos od 293 milijuna EUR te zbog činjenice da je uslijed prekasnog odobrenja potrebnih povećanja sredstava došlo do prijenosa na iduću godinu, čime je prouzročeno dodatno opterećenje već oskudnih odobrenih sredstava za plaćanja za 2014;

3. sa zabrinutošću primjećuje da je zbog nedostatnih sredstava za plaćanja sve veća neusklađenost međunarodnih obveza Unije, njezinih ambicioznih političkih okvira i novih instrumenata (poput razvojnog programa nakon 2015. i instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja za razdoblje 2014. – 2020.) s jedne strane i njezine nemogućnosti izvršavanja obveza koje je preuzela prema svojim svjetskim partnerima i drugim tijelima, posebno obveza koje se odnose na humanitarnu pomoć, s druge strane;

4. smatra da ova situacija uključuje ne samo visokopolitički i reputacijski rizik za vjerodostojnost Unije kao najveće donatorice u svijetu nego se njome može također narušiti fiskalna stabilnost partnerskih zemalja jer može izazvati financijske manjke u njihovim proračunima; pribojava se da bi ta neusklađenost mogla postati vrlo očita 2015., kad će ukupna razina službene razvojne pomoći (ODA) biti znatno niža od zajedničkog cilja od 0,7 % BND-a Unije do kraja godine;

5. naglašava da je 2013. bila druga godina zaredom u kojoj je humanitarna pomoć iz proračuna Unije premašila 1,3 milijardi EUR u obvezama zbog velikog broja humanitarnih kriza koje su prouzročile golemu ljudsku patnju; žali zbog učinka koji je manjak odobrenih sredstava za plaćanja tijekom te krizne godine imao na aktivnosti DG ECHO-a, koje su se i dalje mogle provoditi samo promjenom rasporeda plaćanja, što je za posljedicu imalo prijenos dospjelih neplaćenih obveza u visini od 160 milijuna EUR na kraju godine; poziva Vijeće da poštuje plan plaćanja o kojem je s Parlamentom postignut dogovor;

6. žali zbog već narušenog ugleda koji je posljedica tih ad hoc mjera i ukazuje na paradoks koji postoji između povećanja broja humanitarnih kriza diljem svijeta posljednjih godina i operativnih mjera koje Unija poduzima radi učinkovitog rješavanja nepredvidivih kriza (kao što je otvaranje Koordinacijskog centra za odgovor na hitne situacije u svibnju 2013.) s jedne strane i pomanjkanja odobrenih sredstava za plaćanja s druge strane; zabrinut je zbog činjenice što bi se ta situacija 2014. mogla pogoršati ne zajamči li se odgovarajuće povećanje proračuna;

7. primjećuje da se prema procjeni Europskog revizorskog suda najizglednija stopa pogreške za plaćanja u području vanjskog djelovanja smanjila (s 3,3 % 2012. na 2,6 % 2013.); no žali što je ta brojka i dalje iznad praga značajnosti, zbog čega je glavni direktor EuropeAida izrazio zadršku te zbog čega je učestalost pogrešaka u plaćanjima na području vanjskog djelovanja pitanje koje i dalje zavređuje najveću pozornost Parlamenta i hitne daljnje mjere Komisije;

8. sa zanimanjem iščekuje prve rezultate akcijskog plana DG DEVCO-a usvojenog u svibnju 2013. radi poboljšanja provedbe njegovih kontrolnih sustava; posebno potiče DG DEVCO da ubrza upravljanje svojim nalozima za povrat (na kraju 2013. u ukupnom nadoknadivnom iznosu od 550 milijuna EUR nepodmirene obveze činile su 310 milijuna EUR);

9. sa zadovoljstvom navodi da stopa preostale pogreške (RER) DG ECHO-a nekoliko godina zaredom nije premašila prag značajnosti (koji je 2013. iznosio 1,55 %);

10. slaže se s preporukama iz posebnog izvješća Europskog revizorskog suda o potpori EU-a obnovi nakon potresa na Haitiju[50], a posebno s preporukom o donošenju zajedničke strategije DEVCO-ECHO kako bi se jamčilo učinkovitije povezivanje i sinergija njihovih aktivnosti te poziva Komisiju da te preporuke provede u svojem cjelokupnom aktualnom i budućem djelovanju u kontekstu razdoblja nakon katastrofe ili nestabilnog stanja; poziva Komisiju da obavijesti suzakonodavce o svim proračunskim ili pravnim ograničenjima koji su otežali učinkovitu provedbu potpore EU-a obnovi Haitija nakon potresa;

11. napominje da je 2013. dodatno promicana upotreba inovativnih financijskih instrumenata, osobito spajanje bespovratnih sredstava i zajmova, pri čemu je doprinos Unije u okviru svih regionalnih instrumenata za spajanje[51] iznosio gotovo 400 milijuna EUR, od kojih je 55 % iznosa bilo dodijeljeno energetskom sektoru, odnosno za 52 ulagačka projekta ukupne vrijednosti od 7,2 milijarde EUR;

12. sa zabrinutošću primjećuje da se korištenje spajanja u energetskom sektoru prvenstveno usredotočuje na velike projekte s manjim naglaskom na lokalnim energetskim rješenjima; potiče Uniju da se suzdrži od donošenja silaznog pristupa (od vrha prema dolje) razvoju energetske infrastrukture kako bi se do 2030. omogućio univerzalni pristup energiji za sve, imajući na umu da infrastruktura velikih raspona možda neće odgovarati gospodarskoj i socijalnoj strukturi države te da se neće uspjeti u osiguravanju pristupa energiji siromašnima, kojima su prilagođeniji i time učinkovitiji manji, decentralizirani energetski izvori izvan mreže;

13. ističe da je u tematskom izvješću br. 16(2014) Europskog revizorskog suda o korištenju spajanja zaključeno da kod gotovo polovice pregledanih projekata nije bilo dovoljno dokaza na osnovi kojih bi se moglo zaključiti da su bespovratna sredstva bila opravdana, dok su u velikom broju tih slučajeva postojale naznake da su se ulaganja mogla ostvariti i bez doprinosa Unije; ističe, osim toga, da su rizici pri spajanju u nekim državama trećeg svijeta koje imaju ograničene prihode za otplatu duga, posebno u supsaharskoj Africi i na Karibima, prouzročili dužnički balon; u skladu s time potiče Europsku komisiju da, u kontekstu svojih naznačenih želja da u budućnosti znatno proširi korištenje spajanja, provede preporuke iz tematskog izvješća Europskog revizorskog suda o korištenju spajanja i da ocijeni mehanizam zajmova i bespovratnih sredstava za spajanje, posebno u pogledu razvoja i dodatnih financijskih sredstava te transparentnosti i odgovornosti;

14. podsjeća da spajanje Unije ni u kojem slučaju ne bi trebalo biti izlika za smanjivanje službene razvojne pomoći; pozdravlja sudjelovanje Parlamenta u platformi EU-a za spajanje vanjske suradnje (EUBEC) radi davanja preporuka i smjernica u cilju daljnjeg poboljšanja učinkovitosti pružanja pomoći Unije spajanjem aktivnosti u skladu s međunarodno usuglašenim ciljevima plana za učinkovitost pomoći, a posebno ključnih načela vlasništva, usklađivanja, harmonizacije i uzajamne odgovornosti; posebno preporučuje, uzimajući u obzir da spajanje pruža prilike za potporu aktivnostima velikih korporacija Unije koje posluju izvan Unije (čime se odstupa od razvojnih ciljeva), propisno izvješćivanje Parlamenta o prijedlozima projekata financiranih s pomoću instrumenata za spajanje prije nego što operativni odbori donesu odluke; podsjeća na to da bi se projektima financiranima spajanjem trebalo doista doprinositi smanjenju siromaštva i poštovanju načela razvojne učinkovitosti; poziva Komisiju na primjenu spajanja samo kad se može dokazati njegova dodana vrijednost, kako to ističe Sud[52];

15. navodi da je 2013. proračunska potpora, čiji je udio u ukupnim obvezama iznosio 27,3 %, i dalje ostala važan način pružanja pomoći provedbi razvojne politike Unije; pozdravlja činjenicu da se, čini se, osnivanjem Upravljačkog odbora za proračunsku potporu i primjenom nove politike proračunske potpore[53] od 1. siječnja 2013. pozitivno doprinijelo jamstvu za transakcije u okviru proračunske potpore DG DEVCO-a 2013. godine;

16. zabrinut je zbog toga što 2013. nije ispunjen nijedan od ključnih pokazatelja uspješnosti u području „Učinkovitosti sustava revizije”; sa zabrinutošću napominje da se postotak financijskih revizija koje je naručila Komisija i za koje su vanjski revizori dali bezuvjetno mišljenje smanjio s 53 % 2012. na 44 % 2013.; potiče DG DEVCO da poduzme sve potrebne mjere za poboljšanje kakvoće i učinkovitosti svojih sustava revizije, posebno u području šifriranja podataka i provedbe revizijskih planova;

17. potiče DG DEVCO da smanji visok broj ključnih i vrlo važnih preporuka Službe za unutarnju reviziju, Odjela za unutarnju reviziju i Europskog revizorskog suda koje još nisu bile provedene nakon isteka prvobitnog roka od šest mjeseci[54] te da tu brojku snizi ispod ciljne razine od 15 % do kraja 2014.;

18. sa zanimanjem iščekuje detaljne rezultate procjene opsega posla u središnjem uredu radi provedbe politike smanjivanja broja osoblja u razdoblju 2014. – 2017.; zabrinut je zbog činjenice što su manjak osoblja i ukidanje radnih mjesta u više navrata istaknuti kao glavni čimbenici neispunjavanja ključnih pokazatelja uspješnosti u delegacijama[55] i zbog toga što se „raspodjelu osoblja i mobilnost” i dalje smatralo najmanje učinkovitim standardom unutarnje kontrole[56]; poziva Komisiju da zajamči da nametnuta smanjenja broja osoblja neće negativno utjecati na učestalost pogrešaka u transakcijama, fiducijarni rizik, dužinu razdoblja plaćanja, broj posjećenih projekata i stupanj zadovoljstva osoblja;

19. zabrinut je zbog posljedica smanjenja broja ugovora kojima se upravlja, što je DG DEVCO naveo kao zajednički cilj, s obzirom na činjenicu da to rezultira manjim brojem opsežnijih aktivnosti i očito stavlja u nepovoljan položaj manje i lokalne nevladine organizacije, koje bi mogle imati važnu komparativnu prednost zbog stupnja specijaliziranosti i lokalne stručnosti; mišljenja je da je to kratkovidno te da bi moglo štetiti učinkovitosti razvojne politike Unije jer bi se time mogla smanjiti raznolikost i specijaliziranost provedbenih partnera.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	21.1.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	23 2 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Louis Aliot, Beatriz Becerra Basterrechea, Kostas Chrysogonos, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Nathan Gill, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Linda McAvan, Norbert Neuser, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Davor Ivo Stier, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Rainer Wieland, Anna Záborská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Seb Dance, Louis-Joseph Manscour
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Rosa D’Amato

23.1.2015

MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Reimer Böge

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. zabrinut je zbog zaključka Revizorskog suda da u svim plaćanjima tijekom financijske godine 2013., osim u onima za administraciju same Unije, postoje značajne pogreške;

2. žali što u 29 % revidiranih transakcija povezanih s vanjskim odnosima, pomoći i proširenjem Unije postoje pogreške te što tijekom provjera koje je provela Komisija nije primijećena nijedna od tih pogrešaka; no zadovoljan je što je najizglednija stopa pogreške smanjena s 3,3 % u 2012. na 2,6 % u 2013., ali naglašava da još ima mjesta za napredak;

3. ističe da nepoštovanje postupaka, neprihvatljivost rashoda i neispunjenje ugovornih obveza čine 86 % najizglednijih pogrešaka u okviru vanjskih odnosa, pomoći i proširenja Unije;

4. skreće pozornost na to da je potrebno zajamčiti odgovarajuće kontrole i revizije makrofinancijske pomoći Unije;

5. žali što Komisija nije na odgovarajući način analizirala sve ekonomske učinke preferencijalnih trgovinskih sporazuma; snažno preporučuje Komisiji da prihvati preporuke Revizorskog suda i da riješi nedostatke, uključujući u evaluacijama ex ante i ex post, ali i slabosti u carinskim kontrolama koje provode tijela država članica koje je Revizorski sud rabio kao uzorak i u provjerama kojima se želi uvidjeti poboljšavaju li države članice učinkovitost sustava za upravljanje rizikom i kontrolnih strategija usmjerenih na smanjenje gubitaka u proračunu Unije; poziva na to da takve evaluacije budu transparentne i razumljive;

6. ističe da je Revizorski sud primijetio da, iako postoji napredak, opći sustav povlastica još nije u potpunosti ispunio svoj cilj; primjećuje i da je taj sustav na snazi tek kratko vrijeme;

7. naglašava da se, kad je riječ o strategiji pomoći za trgovinu, sredstva Unije moraju koristiti djelotvorno i u skladu s pravilima i propisima na snazi, ali i u cilju kvalitetnije integracije korisnika u svjetski trgovinski sustav utemeljen na pravilima;

8. naglašava da evaluacija i kontrola trgovinskih sporazuma nisu samo proračunsko pitanje nego i ključni elementi u pozivanju partnera na ispunjavanje preuzetih obveza na području ljudskih prava, rada i ekoloških normi;

9. traži da se osiguraju dovoljne kontrole različitih aktivnosti kojima se podupiru internacionalizacija malih i srednjih poduzeća Unije te njihov pristup trećim tržištima; podsjeća na potrebu za procjenom razine učinkovitosti koordinacije između poduzetničkih centara Unije, nacionalnih poduzetničkih centara i trgovinskih komora u trećim zemljama te pronalaskom novih načina kojima je se može poboljšati;

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	22.1.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	30 6 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	William (The Earl of) Dartmouth, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Christofer Fjellner, Yannick Jadot, Ska Keller, Jude Kirton-Darling, Gabrielius Landsbergis, Bernd Lange, Marine Le Pen, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Alessia Maria Mosca, Artis Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Matteo Salvini, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler, Jan Zahradil
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Goffredo Maria Bettini, Reimer Böge, Victor Boștinaru, Klaus Buchner, Dita Charanzová, Sajjad Karim, Fernando Ruas, Ramon Tremosa i Balcells, Jarosław Wałęsa

30.1.2015

MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Marian Harkin

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. primjećuje da se u izvješću Revizorskog suda navodi blago smanjenje procijenjene stope pogreške za područje zapošljavanja i socijalnih pitanja, s 3,2 % u 2012. na 3,1 % u 2013. godini; primjećuje da je ta stopa pogreške još uvijek druga najniža među svim područjima politike te da Parlament očekuje dodatna smanjenja stope pogreške tijekom narednih pet godina;

2. naglašava važnost Europskog socijalnog fonda (ESF) kao glavnog političkog instrumenta za provedbu politike zapošljavanja i socijalne politike; primjećuje da su sredstva iz ESF-a činila oko 98 % sredstava potrošenih za tu politiku 2013.;

3. ističe činjenicu da se prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 1083/2006[57] sredstva iz ESF-a ne smiju koristiti za preseljenje radnih mjesta iz jedne države članice u drugu; ustraje na tome da Komisija i države članice provode odgovarajuće provjere kako bi stekle uvjerenje u to da se sredstva Unije ne zlorabe;

4. prima na znanje zapažanja Revizorskog suda o glavnim rizicima za pravilnost rashoda u tom području politike poput rizika povezanih s nematerijalnom prirodom ulaganja u ljudski kapital, raznovrsnošću aktivnosti i sudjelovanjem višestrukih partnera koji često tek manjim dijelom sudjeluju u provedbi projekata; s tim u vezi pozdravlja konkretne mjere za ublažavanje koje je poduzela Komisija, uključujući preventivne i korektivne mjere te revizije temeljene na riziku koje provodi DG EMPL; pozdravlja korištenje pojednostavljenim prikazom troškova kojim se smanjuje administrativno opterećenje korisnika te učestalost pogrešaka država članica; traži od Komisije da potakne države članice da na projekte u sklopu ESF-a ne primjenjuju stroža pravila od onih koja primjenjuju na projekte financirane nacionalnim sredstvima;

5. poziva Komisiju da se pobrine da nacionalna tijela odgovorna za upravljanje strukturnim fondovima prionu na rješavanje problema viših troškova osoblja za projekte Unije u odnosu na projekte financirane nacionalnim sredstvima;

6. prima na znanje da bi namjera država članica da iskoriste sredstva Unije trebala biti usmjerena na ostvarivanje rezultata i ciljeva iz ESF-a te da se njome ne smije dovesti u pitanje dosljedna primjena djelotvornih provjera jer to može dovesti do, posebno krajem razdoblja prihvatljivosti, neuočavanja povrede pravila, što potom rezultira financiranjem projekata koji su preskupi, loše provedeni ili su izgledi da će se njima ostvariti zacrtani rezultat niski;

7. prima na znanje da bi prema preporuci Revizorskog suda Komisija, zajedno s državama članicama, trebala pratiti nedostatke utvrđene u tematskoj reviziji provjera upravljanja temeljenoj na riziku koju je proveo DG EMPL i pozdravlja nove smjernice koje je Komisija izradila radi dodatnog jačanja pouzdanosti upravljanja provjerama tijekom programskog razdoblja 2014. − 2020.; te su smjernice, koje su izrađene na temelju iskustva stečenog tijekom prethodnog programskog razdoblja, predstavljene državama članicama i izdat će se u drugoj polovici 2015.; naglašava da je vrlo važno da se vlasti u državama članicama koriste informacijama koje su im dostupne kako bi uočile i ispravile pogreške prije nego što zatraže povrat troškova od Komisije jer će se time znatno smanjiti stopa pogreške u području zapošljavanja i socijalnih pitanja;

8. potiče DG EMPL da i dalje radi na ostvarivanju svog cilja povezanog s ESF-om, odnosno da pristup koji se temelji na ispravljanju pogrešaka zamijeni pristupom koji se temelji na njihovu izbjegavanju te podržava nastojanja DG EMPL-a da pomogne državama članicama s najvišim stopama pogreške u okviru ESF-a da poboljšaju svoje sustave uporabom najboljih praksa u primjeni; u tom pogledu prima na znanje da bi administrativni kapacitet i organizacija DG EMPL-a trebali biti prilagođeni njegovu radu i odgovornostima prema državama članicama.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	29.1.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	46 6 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Laura Agea, Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Zdzisław Krasnodębski, Kostadinka Kuneva, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Maria João Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská, Inês Cristina Zuber
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Tania González Peñas, Richard Howitt, Paloma López Bermejo, António Marinho e Pinto, Edouard Martin, Helga Stevens, Monika Vana

2.2.2015

MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Giovanni La Via

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. želio bi ponoviti da, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Parlament daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna nakon pregleda računa, financijskog izvještaja, izvješća o ocjeni iz članka 318. UFEU-a, godišnjeg izvješća Revizorskog suda zajedno s odgovorima institucija u kojima je provedena revizija, izjave o jamstvu i svih relevantnih tematskih izvješća Revizorskog suda;

2. zadovoljan je ukupnim izvršenjem proračunskih naslova za okoliš, klimatske mjere, javno zdravlje i sigurnost hrane u 2013.; ponovno podsjeća da je tek manje od 0,5 % proračuna Unije namijenjeno za te političke instrumente iako je očita europska dodana vrijednost na tim područjima kao i potpora građana Unije politici okoliša i klimatskoj politici Unije te javnom zdravlju i sigurnosti hrane; izražava žaljenje zbog toga što je taj postotak s 0,8 % 2012. godine pao na 0,5 %;

3. prima na znanje prikaz politike okoliša i zdravstvene politike u godišnjem izvješću Revizorskog suda za financijsku godinu 2013.; zabrinut je zbog činjenice da se ta dva politička područja pojavljuju i u poglavlju koje se odnosi na ruralni razvoj i ribarstvo; ponavlja svoju kritiku prema takvom sastavljanju političkih područja te apelira na Revizorski sud da prije sljedećeg godišnjeg izvješća preispita svoj pristup; u vezi s tim upućuje na izvješće Revizorskog suda o Europskom fondu za regionalni razvoj u kojemu se ističe potreba da Komisija vodi točnu evidenciju izravnih i neizravnih rashoda za biološku raznolikost, što podrazumijeva i mrežu Natura 2000; poziva države članice da taj postupak olakšaju pružanjem točnih podataka;

4. smatra da je u tom kontekstu vrijedno napomenuti da je u izvješću Revizorskog suda za 2013. poglavlje o ruralnom razvoju, okolišu, ribarstvu i zdravlju drugo po redu po stopi pogrešaka, koja iznosi 6,7 %, dok je prosječna stopa 4,7 %; smatra da ta stopa pogrešaka vrijedi za sva politička područja obuhvaćena tim poglavljem; smatra da je vrijedno napomenuti da se većina pogrešaka može pripisati nepoštovanju uvjeta prihvatljivosti, posebno u pogledu obveza usmjerenih na poljoprivrednu proizvodnju prihvatljivu za okoliš; primjećuje da postoje različita stajališta Revizorskog suda i Komisije o načinu na koji bi pogreške trebalo izračunavati; napominje da Komisija smatra da bi se godišnja reprezentativna stopa pogrešaka Revizorskog suda trebala promatrati u kontekstu višegodišnjeg karaktera neto financijskih ispravaka i povrata;

5. priznaje da Revizorski sud veoma sustavno provodi nasumične provjere u državama članicama i utvrđuje stopu pogrešaka na temelju tih provjera; napominje da Revizorski sud ne navodi u kojim državama članicama ili područjima dolazi do najvećih problema; stoga ističe potrebu za jasnim lancem odgovornosti i, s tim u vezi, pridaje veliku važnost kvaliteti sustava kontrole u državama članicama;

6. napominje da Revizorski sud nije imao nikakvih primjedbi na upravljanje politikama javnog zdravlja, sigurnosti hrane te okoliša i klimatskih mjera;

Okoliš i klimatske mjere

7. ističe da je DG ENV imao na raspolaganju iznos od 422 788 882 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza te da je 99,95 % tog iznosa iskorišteno; napominje da je, u vezi s odobrenim sredstvima za plaćanja, zadovoljavajuća činjenica da je iskorišteno 95,24 % od iznosa od 330 403 116 EUR koji je bio na raspolaganju; osim toga napominje da se administrativni rashodi za LIFE + vrše tijekom dvaju proračunskih razdoblja (automatskim prijenosima) te da, ako se ti administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 99,62 %;

8. prima na znanje da je Glavna uprava za klimatsku politiku (DG CLIMA) povećala svoju stopu izvršenja na 99,55 % od 35 994 690 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 92,04 % od 29 636 914 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja; svjestan je da se viša stopa izvršenja nije mogla postići dijelom i zbog toga što nije predan račun koji je trebao biti predan tijekom 2013.; s druge strane napominje da se administrativni rashodi za LIFE + vrše tijekom dvaju proračunskih razdoblja (automatskim prijenosima) te da, ako se ti administrativni rashodi ne uzmu u obzir, stopa izvršenja plaćanja iznosi 97,89 %;

9. zadovoljan je ukupnim izvršenjem operativnog proračuna za LIFE + koje je 2013. iznosilo 99,96 % u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 99,99 % u odobrenim sredstvima za plaćanja; napominje da je tijekom 2013. za pozive na podnošenje prijedloga za projekte u državama članicama namijenjeno 282 900 000 EUR, da su operativne aktivnosti nevladinih organizacija aktivnih u zaštiti i poboljšanju okoliša na razini Unije i uključenih u razvoj i provedbu politike i zakonodavstva Unije potpomognute s 18 000 000 EUR te da je iznos od 45 800 000 EUR iskorišten za mjere potpore ulozi Komisije u pokretanju i praćenju razvoja politike i zakonodavstva; napominje da je iznos od 20 300 000 EUR iskorišten za administrativnu potporu;

10. potvrđuje da je iznos od 2 700 000 EUR dodijeljen u vidu doprinosa za međunarodne konvencije, protokole i sporazume kojih je Unija potpisnica ili u vezi s kojima Unija sudjeluje u pripremnom radu za buduće međunarodne sporazume;

11. smatra da je napredak u provedbi četrnaest pilot-projekata i šest pripremnih djelovanja u iznosu od ukupno 5 983 607 EUR zadovoljavajući; potiče Komisiju da nastavi s provedbom pilot-projekata i pripremnih djelovanja kako je predložio Parlament;

Javno zdravlje

12. napominje da je Glavna uprava za zdravlje i zaštitu potrošača (DG SANCO) bila nadležna za izvršenje 233 928 461 EUR u proračunskim linijama za javno zdravlje u 2013. od čega su za 98,1 % obveze preuzete na zadovoljavajući način; svjestan je da se otprilike 77 % tog proračuna izravno prenosi trima decentraliziranim agencijama (Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti, Europskoj agenciji za sigurnost hrane i Europskoj agenciji za lijekove) te da su sva sredstva izvršena u stopostotnom iznosu osim onih za Europsku agenciju za lijekove i Europsku agenciju za sigurnost hrane, te da takvo nedovoljno izvršenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Europsku agenciju za lijekove i Europsku agenciju za sigurnost hrane odgovara realizaciji za 2012.;

13. također napominje da je razina izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja 98,0 %;

14. napominje da je Komisija u okviru programa Zdravlje 2003. – 2007. potpisala brojne sporazume o bespovratnim sredstvima na razdoblje od 36 mjeseci te da su, s obzirom na to da je za neke od njih odobreno produženje, zadnja konačna plaćanja izvršena tijekom 2013.;

15. napominje da je razina izvršenja u programu Javno zdravlje 2008. – 2013. također veoma dobra (99,7 % i u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i u odobrenim sredstvima za plaćanja) te da se preostala neiskorištena sredstva uglavnom odnose na namjenske prihode koji se još mogu iskoristiti u 2014.;

16. zadovoljan je činjenicom da je provedba svih šest pilot-projekata i triju pripremnih djelovanja u nadležnosti DG SANCO-a u naprednoj fazi te da su sva pripadajuća odobrena sredstva za preuzimanje obveza potrošena;

Sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka

17. potvrđuje da stopa izvršenja za sigurnost hrane, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka iznosi 98,4 % te da je ta stopa izvršenja godinama u stalnom porastu; osim toga napominje da se u pogledu tog povećanja u obzir uzima smanjenje odobrenih sredstava za preuzimanje obveza od 13 000 000 EUR tijekom općeg prijenosa zbog povoljne situacije sa zdravljem životinja i biljaka;

18. napominje da je, kao i prošle godine, najznačajniji bio doprinos Unije za programe za borbu protiv tuberkuloze, a da je, s druge strane, njezin doprinos za programe za borbu protiv bolesti plavog jezika ostao slab;

19. uviđa da su odlučujući čimbenici za nedovoljno izvršenje sredstava u iznosu od 4 3000 000 EUR za poglavlje 17 04 – Sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja te zdravlje biljaka iznos od 900 000 EUR koji se odnosi na namjenske prihode za razne programe koji se može iskoristiti u 2014. i iznos od 2 000 000 EUR za krizni fond; napominje da je 50 % potonjeg iznosa, tj. 1 000 000 EUR preneseno u 2014. (za borbu protiv bolesti plavog jezika u Njemačkoj i iskorišteno te godine;

20. uviđa da, u pogledu odobrenih sredstava za plaćanja za 2013., stopa izvršenja za proračunsko poglavlje o sigurnosti hrane i hrane za životinje, zdravlju i dobrobit životinja te zdravlju biljaka iznosi 99,9 %, što predstavlja dodatno povećanje u odnosu na stope za 2012. (97,7 %) i 2011. (98,1 %);

21. napominje da je tijekom globalnog prijenosa 2013. 7 500 000 EUR u plaćanjima vraćeno u krizni fond (5 500 000 EUR) i druge veterinarske programe (2 000 000 EUR) zbog povoljne situacije sa zdravljem životinja i biljaka;

22. mišljenja je da se, na temelju dostupnih podataka i izvješća o izvršenju, Komisiji može odobriti razrješnica za rashode u područjima ekološke i klimatske politike, javnog zdravlja i sigurnosti hrane za financijsku godinu 2013.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	29.1.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	51 10 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Nessa Childers, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Enrico Gasbarra, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Benedek Jávor, Josu Juaristi Abaunz, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Marcus Pretzell, Frédérique Ries, Davor Škrlec, Tibor Szanyi, Nils Torvalds, Glenis Willmott, Jadwiga Wiśniewska
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Nicola Caputo, Mark Demesmaeker, Jan Huitema, Peter Jahr, Merja Kyllönen, Nuno Melo, Marijana Petir, Julia Reid, Bart Staes, Kay Swinburne
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Clara Eugenia Aguilera García, Damian Drăghici

25.2.2015

MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Georgi Pirinski

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. pozdravlja visoku stopu izvršenja odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za politike mobilnosti i prometa 2013. (98,03 %) i prilično visoku stopu izvršenja odobrenih sredstava za plaćanja 2013. godine (94,58 %), ali žali zbog pada od 0,99 % u odnosu na 2012. godinu (95,57 %); nadalje primjećuje da 1 633 milijuna EUR još nije isplaćeno i/ili poništeno od iznosa za odobrena sredstva za plaćanja za 2013. godinu te je zabrinut zbog toga što to predstavlja najveći iznos nepodmirenih obveza za sveukupno razdoblje 2007. – 2013., koji je na kraju 2013. godine ukupno iznosio 4 001 milijun EUR; ima na umu da je 2013. posljednja godina višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2007. – 2013. te stoga sva preostala odobrena sredstva za preuzimanje obveza određena u okviru VFO-a moraju biti dodijeljena;

2. pozdravlja činjenicu da je stopa preostale pogreške 2013. ispod 2 % za program TEN-T, za program Marco Polo kojim upravlja Izvršna agencija za konkurentnost i inovacije i za zajednička poduzeća za koja je odgovoran DG MOVE (SESAR i FCH (Zajedničko poduzeće za gorivne ćelije i vodik)); žali međutim što je stopa preostale pogreške za FP7 za istraživanja u prometnom sektoru ostala iznad 2 % 2013. (2,82 %). primjećuje da su glavni razlozi pogrešaka u okviru programa istraživanja složena pravila prihvatljivosti u temeljnim aktima i nedostatak kapaciteta za potpuni ex ante nadzor nad zahtjevima svih korisnika, koji se broje u tisućama; očekuje da će radikalna pojednostavljenja koja se nude u programu Obzor 2020. doprinijeti znatnom smanjenju grešaka;

3. primjećuje da je 2013. Revizorski sud revidirao osam transakcija u sektoru prometa i zaključio da u njih pet postoji jedna greška ili više njih; skreće pozornost na povećanje postotka transakcija u kojima je prisutna pogreška 2013. (62 %) u odnosu na 2012. (49 %) te je zabrinut zbog činjenice da je, kao i prethodnih godina, Sud utvrdio nekoliko pogrešaka u vezi s nepridržavanjem pravila Unije o nabavi te nacionalnih pravila o nabavi za ispitane projekte programa TEN-T; prima na znanje da kao i prethodne 2012. godine DG MOVE niti 2013. nije izrazio zadršku u vezi s greškama u javnoj nabavi; stoga ustraje na tome da Komisija poduzme potrebne mjere kako bi se takve greške izbjegle u budućnosti; napominje da je od iznimne važnosti proširiti ex ante i ex post nadzor korisnika bespovratnih sredstava, osiguravanja sredstava i financiranja Komisije kako bi se izbjegla zloupotreba pri raspodjeli sredstava Zajednice te kako bi se jamčila provjera učinka; ističe da se na financiranja sredstvima kohezijske politike, iako je razdoblje financiranja 2007. – 2013. službeno završeno, primjenjuje načelo N+2, što znači da se do kraja ove godine provodi još mnogo projekata;

4. poziva Komisiju da radi transparentnosti objavi lako dostupan godišnji popis prometnih projekata koje sufinancira Unija, uključujući točan iznos sredstava za svaki pojedini projekt; napominje da se u taj popis projekata trebaju uvrstiti svi izvori sredstava Unije poput programa TEN-T, Obzora 2020. te kohezijskih i regionalnih fondova;

5. poziva Komisiju da svake godine izvijesti o tome na koji su način bile uzete u obzir primjedbe o određenim proračunskim linijama;

6. pozdravlja očekivane uštede na troškovima nakon što je Komisija delegirala upravljanje dijelovima Instrumenta za povezivanje Europe i dijelovima istraživanja u području prometa i energetike u okviru programa Obzor 2020. Izvršnoj agenciji za transeuropsku prometnu mrežu (INEA, nekadašnja Agencija za program TEN-T); međutim poziva na daljnje osnaživanje administrativnog kapaciteta Agencije kako bi se djelotvorno i učinkovito upravljalo povećanim proračunom za sektor prometa u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. te projektima u području prometa u okviru novog programa ulaganja za Europu;

7. podsjeća da su prometni projekti u razdobljima 2007. – 2013. i 2014. – 2020. bili i da će biti financirani iz više izvora, uključujući Instrument za povezivanje Europe, Kohezijski fond i Europski fond za regionalni razvoj; poziva Komisiju da teži većoj sinergiji među različitim izvorima financiranja i učinkovitijoj raspodjeli sredstava EU-a;

8. predlaže da za sektore koji su u nadležnosti Odbora za promet i turizam Parlament Komisiji da razrješnicu za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	24.2.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	37 6 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Bruno Gollnisch, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Jens Nilsson, Markus Pieper, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Claudia Tapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Rosa D’Amato, Werner Kuhn, Jörg Leichtfried

21.1.2015

MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Iskra MIHAJLOVA

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. napominje da je Revizorski sud („Sudˮ) zaključio da je regionalna politika i dalje jedno od područja politike koje je podložno pogreškama te da u usporedbi s 2012. nije primijećena velika razlika za 2013. godinu, s obzirom na to da je najizglednija stopa pogreške za 2013. iznosila 6,9 % (a 2012. godine iznosila je 6,8 %); napominje da je to dokaz stabilnosti sustava i znatnog poboljšanja u programskom razdoblju od 2007. do 2013. u usporedbi s programskim razdobljem od 2000. do 2006.; poziva Komisiju da i dalje strogo primjenjuje odredbe o kontroli; podsjeća na važnost preventivnih mjera i pojednostavljenja kako bi se smanjile pogreške; naglašava, međutim, da postoji jasna razlika između pogreške i prijevare te da se zbog prijevara gubi 0,2 % ukupnog proračuna EU-a;

2. napominje da je Sud otkrio ozbiljne pogreške u javnoj nabavi (39 % procijenjene stope pogreške), učestalo nepoštovanje pravila o državnim potporama (17 % procijenjene stope pogreške), kao i pogreške u primjeni pravila o prihvatljivosti projekata (22 % procijenjene stope pogreške) i rashoda (21 % procijenjene stope pogreške); zabrinut je zbog niskih stopa isplata iz instrumenata financijskog inženjeringa krajnjim korisnicima u 2013.; mišljenja je da bi Komisija trebala procijeniti ostvareni napredak na području financiranja i provedbe financijskih instrumenata te da bi zajedno s državama članicama trebala poduzeti odgovarajuće mjere za poboljšanje stopa povlačenja sredstava, kao i izvijestiti Parlament o rezultatima tih procjena i mjera;

3. naglašava različit pristup Komisije i Vijeća izračunu stope pogreške u vezi s transakcijama na koje je Komisija primijenila paušalne ispravke; poziva još jednom na standardizaciju metodologije, uključujući izračun stopa pogreške i revizijski rad kako bi se spriječili proturječni zaključci, istodobno uzimajući u obzir napore Komisije s tim u vezi;

4. prima na znanje korektivne mjere u pogledu obustave i prekida plaćanja koje je Komisija poduzela; podsjeća na to da sve veći broj obustava i prekida plaćanja koje je Komisija poduzela može biti prepreka neometanoj provedbi projekata jer se obustavama i prekidima može poremetiti ostvarenje ciljeva kohezijske politike zbog kratkog vremena potrebnog za ispravno povlačenje sredstava iz fondova Unije; zahtijeva da Komisija obavijesti Parlament o stvarnom doprinosu prekida i obustava plaćanja smanjenju nepravilnosti i pogrešaka te da procijeni utjecaj korektivnih mjera, provedenih tijekom vremena, na napredak u smjeru ciljeva politike, uzimajući u obzir pristup tom pitanju koji se temelji na odnosu troškova i koristi;

5. poziva Komisiju da prekine i obustavi plaćanja samo u krajnjoj nuždi u slučajevima u kojima nema dokaza za prijevaru, ali u kojima se utvrde ozbiljni nedostaci u sustavima upravljanja i kontrole te kada su iscrpljene sve ostale mogućnosti jer bi obustava plaćanja mogla imati ozbiljne posljedice na dotične programe i regije snažno pogođene krizom, kao i na ostvarenje ciljeva kohezijske politike u cjelini; zahtijeva, međutim, da Komisija prije donošenja odluke o obustavi plaćanja procijeni u kojoj mjeri to uistinu doprinosi smanjenju stope pogreške te istodobno na koji će način utjecati na dotičnu regiju ili zemlju kako bi se isto tako izbjeglo nametanje opterećenja regijama koje se suočavaju s društveno-gospodarskim poteškoćama;

6. prima na znanje da se s 80 % sredstava upravlja u okviru podijeljenog upravljanja na razini država članica; podsjeća na to da je Sud utvrdio da su se neke od pronađenih pogrešaka u trećini ispitanih transakcija mogle unaprijed ispraviti jer su države članice imale na raspolaganju dovoljno informacija da ih otkriju prije nego što rashode prijave Komisiji;

7 skreće pozornost na višegodišnji karakter sustava upravljanja kohezijskom politikom te naglašava da će konačna ocjena nepravilnosti povezanih s provedbom politika biti moguća tek na završetku programskog razdoblja;

8. pozdravlja poboljšane postupke kontrole i revizije predviđene regulatornim okvirom za programsko razdoblje 2014. – 2020., a posebno u vezi s provođenjem provjera i kontrola upravljanja prije ovjere godišnjih financijskih izvještaja programa te prije nego što upravljačka tijela Komisiji podnesu izjave o upravljanju; napominje da je korektivni kapacitet Komisije dodatno poboljšan tako što je uklonjena mogućnost da države članice ponovno upotrijebe sredstva, što rezultira neto financijskim ispravcima; pozdravlja uspostavu Centra stručnosti za izgradnju upravnih kapaciteta u vezi s europskim strukturnim i investicijskim fondovima; podržava veću usmjerenost na rezultate i tematsku usredotočenost kohezijske politike, čime bi se trebao osigurati prelazak s kriterija povlačenja sredstava na kvalitetno trošenje i visoku dodanu vrijednost sufinanciranih operacija;

9. zahtijeva da Komisija i države članice obrate posebnu pozornost na pojednostavljenje postupaka, uključujući one za korisnike, što može imati prednosti za reviziju i smanjenje stopa pogreške, uz istodobno povećanje učinkovitosti sustava upravljanja i kontrole; smatra da države članice i Komisija trebaju provesti ciljane i pravodobne mjere radi jačanja administrativnih i institucionalnih kapaciteta, uključujući učinkovito vodstvo, izobrazbu i razmjenu dobrih praksi, te uspostavom sustava za zadržavanje kvalificiranog osoblja s potrebnim vještinama, kao i pružanjem pomoći u postupcima revizije; zahtijeva da Komisija izvijesti Parlament o dosad ostvarenim konkretnim rezultatima koji su posljedica djelovanja Centra stručnosti, uspostave zajedničkog sustava razmjene stručnjaka te provedbe inicijative i akcijskog plana za javnu nabavu koje je razvio Centar stručnosti u suradnji s nadležnim službama Komisije; naglašava važnost brzog i učinkovitog prenošenja direktiva o javnoj nabavi u zakonodavstvo svih država članica;

10. prepoznaje napore Komisije da ojača kulturu uspješnosti; traži stoga od Komisije (DG REGIO) da u svoj plan upravljanja i godišnje izvješće o radu uključi procjenu svoga rada u vezi s povećanjem učinkovitosti, djelotvornosti i učinka kohezijske politike; poziva Komisiju da, osim pristupa u vezi s izvršenjem proračuna, provjerava uspješnost u odnosu na ciljeve i da bolje upotrebljava evaluacije te da podupre države članice i njihova upravljačka tijela u povećanju kvalitete njihovih izvješća o evaluaciji; u tom smislu naglašava potrebu da se u budućnosti razmotre i ocijene rezultati projekata, povrati ulaganja i stvarna dodana vrijednost za gospodarstvo, zapošljavanje i regionalni razvoj.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	20.1.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	34 0 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Pascal Arimont, José Blanco López, Franc Bogovič, Victor Boștinaru, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Rosa D’Amato, Tamás Deutsch, Michela Giuffrida, Anna Hedh, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Enrique Calvet Chambon, Iliana Iotova, James Nicholson, Claudia Schmidt, Davor Škrlec, Marco Zullo, Milan Zver

23.1.2015

MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Peter Jahr

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. napominje da je Revizorski sud zaključio sljedeće: kad je riječ o poljoprivrednoj politici, u udjelu ispitanih transakcija utvrđena je povećana stopa pogreške u usporedbi s 2012., dok se pak broj slučajeva transakcija koje nisu zahvaćene pogreškom smanjio; primjećuje da je najizglednija stopa pogreške za 2013. 3,26 % (u usporedbi s 2,9 % 2012.); podsjeća na to da su pogreške često administrativne prirode i ne znače nužno nestanak, gubitak, uzaludno trošenje financijskih sredstava ili počinjenu prijevaru; smatra da glavni cilj utvrđivanja pogreške treba biti ispravljanje pogrešaka kroz uspostavljanje rokova i pružanje pomoći u namjeri da se uklone nedostaci;

2. naglašava da postoji važna razlika u vrsti pogrešaka i da bi se trebala praviti razlika između velikih pogrešaka, kao što su preplaćivanje/nedovoljno plaćanje, ili prijevara te manjih i administrativnih pogrešaka; napominje da temeljni uzroci takve stope pogreške leže u pogreškama u zahtjevima za potporu, niskoj kvaliteti provjera na licu mjesta te nedovoljnoj kvaliteti i nedostatnom ažuriranju sustava identifikacije zemljišnih čestica, dok su pogreške/neusklađenosti tijela nacionalne uprave izolirani slučajevi;

3. ističe da se 70 % financijskih ispravaka utvrđenih 2013. pripisuje četirima zemljama: Grčkoj, Francuskoj, Poljskoj i Ujedinjenoj Kraljevini;

4. naglašava da je pouzdanost informacija o izravnim plaćanjima u okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), kao što izvješćuju države članice, često ozbiljno narušena neispravnim izvješćivanjem; napominje da je Komisija povećala broj prijavljenih stopa pogreške u statističkim podacima o kontroli država članica za 43 agencije za plaćanja od njih 67;

5. poziva druge nadležne odbore kao što su Odbor za regionalni razvoj ili Odbor za razvoj itd. da također pripreme temeljito mišljenje o razrješnici; naglašava da se samo s pomoću ispravnog postupka o razrješnici mogu smanjiti uzroci stopa pogreške;

6. potvrđuje da je za ZPP na snazi sustav u kojem Komisija državama članicama nameće neto financijske ispravke da bi povratila bilo kakve neprihvatljive izdatke te na taj način smanjila rizik od nepravilnih plaćanja;

7. potvrđuje da Komisija sve češće obustavlja i prekida plaćanja, čime se jamči sustavna provedba korektivnih mjera u slučajevima u kojima su utvrđeni nedostaci;

8. i dalje smatra da plaćanja treba prekinuti ili obustaviti u slučaju ozbiljnih nedostataka te da manje pogreške treba neprestano ispravljati kako bi se izbjegao potpuni zastoj;

9. naglašava da se novi program distribucije voća, povrća i mlijeka u školama mora koristiti na učinkovit i ciljan način financijskim sredstvima Unije, uz istodobno jamstvo da se organizacijsko i administrativno opterećenje za škole koje sudjeluju svodi na minimum;

10. usmjerava pozornost na činjenicu da mnogi manji programi, kao što su Program opskrbe škola voćem i Program distribucije mlijeka u školama, nisu usmjereni na potrebe korisnika, djelomice zbog birokracije koja je s njima povezana, i upravo zbog toga njihova primjena i provedba nisu optimalne;

11. ističe činjenicu da su neki programi privukli manje interesa zbog svoje krutosti te predlaže da Komisija ponovno procijeni te programe u cilju smanjenja uključene birokracije;

12. napominje da manji programi kao što je program mlijeka u školama pokazuju neprestano visoke stope pogreške; poziva na pojednostavljenje tih programa, jer programi s manje birokracije pridonose smanjivanju stopa pogreške;

13. poziva na smanjivanje birokracije ZPP-a radi snižavanja stopa pogreške; pozdravlja stoga preuzetu obvezu Komisije da pojednostavljenje i supsidijarnost uvrsti među prioritete u idućih pet godina; poziva na to da se u ekstremnim slučajevima oduzme akreditacija agencijama za plaćanje koje trajno ostvaruju slabe rezultate;

14. poziva Komisiju da pravodobno predstavi detaljan plan smanjivanja birokracije u ZPP-u za 25 % tijekom idućih pet godina;

15. poziva dužnosnike Unije da u dotičnim državama članicama poduzmu dodatne napore nadzora te pomnije prate i koordiniraju nacionalne agencije za plaćanje u cilju rješavanja nedostataka na koje nailaze, osobito one agencije koje se u posljednje tri godine trajno ostvarivale slabe rezultate, u namjeri da se poveća učinkovitost upravljanja plaćanjima;

16. usmjerava pozornost na višegodišnji karakter sustava upravljanja poljoprivrednom politikom te naglašava da će konačna ocjena nepravilnosti povezanih s provedbom politike biti moguća tek na kraju programskog razdoblja;

17. napominje da se na nekim područjima stopa pogreške koju navodi Komisija uvelike razlikuje od stope pogreške koju utvrđuje Europski revizorski sud; u tom pogledu zahtijeva pojašnjenje Komisije; ističe potrebu da se izradi zajednička metodologija za izračun stope pogreške od strane Revizorskog suda i Komisije kako bi se zajamčila veća usporedivost;

18. pozdravlja nova pravila za financijsko razdoblje 2014. ‒ 2020., uključujući mjere kao što su određivanje revizijskih tijela i tijela za ovjeravanje, akreditacije revizijskih tijela, revizijsko ispitivanje i prihvaćanje financijskih izvještaja, financijski ispravci i neto financijski ispravci, proporcionalna kontrola i ex ante uvjetovanost, čiji je cilj nastaviti doprinositi smanjenju razine pogreške; također pozdravlja definiranje ozbiljnih nedostataka te predviđenu povećanu razinu ispravaka za ponovljene nedostatke;

19. pozdravlja nedavnu Komunikaciju Komisije u kojoj se opisuje pristup primjeni neto financijskih ispravaka na područjima poljoprivredne politike u sljedećem programskom razdoblju; pozdravlja te kriterije za određivanje razine financijskih ispravaka koji se trebaju primijeniti te za primjenjivanje paušalnih ispravaka.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	21.1.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	34 7 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, José Bové, Paul Brannen, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Paolo De Castro, Albert Deß, Diane Dodds, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Kuźmiuk, Mairead McGuinness, Giulia Moi, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Marijana Petir, Laurențiu Rebega, Jens Rohde, Bronis Ropė, Jordi Sebastià, Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella, Marco Zullo
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Fredrick Federley, Michela Giuffrida, Norbert Lins, Susanne Melior, Ramón Luis Valcárcel

25.2.2015

MIŠLJENJE Odbora za ribarstvo

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Alain Cadec

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. prima na znanje Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu o godišnjim financijskim izvještajima Europske unije za financijsku godinu 2013.; također prima na znanje godišnji izvještaj Revizorskog suda za financijsku godinu 2013.; prima na znanje godišnje izvješće o radu DG MARE-a za 2013. godinu;

2. prima na znanje mišljenje Revizorskog suda o zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija prikazanih u godišnjim financijskim izvještajima; ističe nepovoljno mišljenje Revizorskog suda u pogledu odobrenih sredstava za plaćanje sa stopom opće pogreške od 4,7 %;

3. napominje da je Revizorski sud zabilježio povećanu opću stopu pogreške od 6,7 % za plaćanja izvršena u području „ruralnog razvoja, okoliša, ribarstva i zdravlja”; međutim, ističe da je ta stopa u padu u odnosu na prethodnu financijsku godinu (7,9 % u 2012.); primjećuje da područja „regionalne politike, prometa i energije” najviše doprinose općoj stopi pogreške koju je zabilježio Revizorski sud;

4. ističe zadršku koju je DG MARE izdao u pogledu stope pogreške veće od 2 % za prijavljene rashode pojedinih država članica, jednog nepouzdanog izvješća i nepostojanja izvješća za dvije države članice; žali zbog takve situacije u vezi s tim dvjema državama članicama; navodi, međutim, da se stanje poboljšalo nakon naloga koje je Komisija uputila tim državama članicama;

5. uvjeren je da će države članice, kao odgovor na bilo kakve nedostatke uočene u podacima dostavljenima Komisiji, poboljšati svoje alate i kanale za izvještavanje; potiče Komisiju da izvrši veći pritisak na države članice u pogledu prenošenja pouzdanih podataka;

6. žali što osim tih primjedbi Revizorski sud nije iznio detaljnije rezultate svojih revizija upravo za područja ribarstva i pomorstva te poziva da se radi veće transparentnosti te informacije objave;

7. pohvaljuje DG MARE za vrlo visoku stopu korištenja odobrenim sredstvima (99,79 %) i odobrenih sredstava za plaćanje (99,08 % za glavu 11.);

8. prima na znanje da je DG MARE 92,31 % plaćanja izvršio na vrijeme; sa zabrinutošću napominje, međutim, da se broj zakašnjelih isplata u odnosu na prethodnu financijsku godinu povećao; sa zadovoljstvom primjećuje smanjenje plaćanja zateznih kamata isplaćenih 2013. te potiče DG MARE da se u skladu s mjerodavnim zahtjevima pridržava isplatnih rokova;

9. ustraje u tomu da Revizorski sud odredi posebnu i zasebnu stopu pogreške za ribarstvo i pomorstvo; procjenjuje da uzorak specifičan za DG MARE mora biti dovoljno značajan kako bi se zajamčila dobra reprezentativnost revizija te kako bi se na temelju njega mogla odrediti pouzdana stopa pogreške;

10. na temelju raspoloživih podataka predlaže davanje razrješnice Komisiji za rashode u područjima pomorstva i ribarstva za financijsku godinu 2013.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	24.2.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	18 3 3
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain Cadec, Richard Corbett, Diane Dodds, Linnéa Engström, João Ferreira, Raymond Finch, Ian Hudghton, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Norica Nicolai, Liadh Ní Riada, Ulrike Rodust, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas, Ruža Tomašić, Jarosław Wałęsa
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Ole Christensen, Sylvie Goddyn

26.1.2015

MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje

upućen Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Fernando Maura Barandiarán

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. napominje da je ključni prioritet Glavne uprave za obrazovanje i kulturu (DG EAC) i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu u 2013. godini bio pripremiti se za provedbu novih programa Erasmus+ i Kreativna Europa za razdoblje od 2014. do 2020.;

2. pozdravlja činjenicu da je 2013. postignuta stopa izvršenja proračuna od 100 % za programe u razdoblju od 2007. do 2013., a osobito za programe na području cjeloživotnog učenja, kulture, medija te za program Mladi na djelu; traži da se učvrsti i poveća proračun u okviru programa obrazovanja i kulture u razdoblju od 2014. do 2020.; posebno je zabrinut što je na kraju godine raskorak između odobrenih sredstava za preuzimanje obveza i sredstava za plaćanje doveo do nedostatka plaćanja (koja su na primjer u slučaju programa Erasmus+ dosegla manjak od 202 milijuna EUR) s vrlo negativnim posljedicama za sljedeću godinu; uvelike je zabrinut i također žali što bi do slične situacije moglo doći u kontekstu novih programa, osobito Erasmus+ i Kreativna Europa, što bi dalje odredilo opasan gubitak vjerodostojnosti Unije i čime bi se potkopalo povjerenje građana u institucije Unije uz strašne posljedice za sudionike programa;

3. podupire pregled VFO-a 2014. – 2020. u sredini provedbenog razdoblja kao način okončanja neodržive situacije, u kojoj se već odobrene programe koji se stoga i provode ugrožava nedostatkom resursi i neplaćanjem sredstava od strane Unije;

4. pozdravlja činjenicu da je program Erasmus od svog pokretanja 1987. dosegnuo i premašio referentnu brojku od tri milijuna studenata; primjećuje trajni uspjeh koji taj istaknuti program Unije bilježi od svog početka pridonoseći europskoj integraciji i sve većoj razini svijesti o zajedničkom europskom građanstvu te sve većem osjećaju pripadnosti njemu;

5. zabrinut je da se prema posebnom izvješću 399 Eurobarometra o pristupu kulturi i sudjelovanju u njoj, javni proračuni koji su usmjereni prema čuvanju i promicanju kulturne baštine na europskoj razini znatno smanjuju, baš kao i sudjelovanje u tradicionalnim kulturnim aktivnostima; smatra stoga da se moraju ojačati novi instrumenti Unije za potporu Europskoj agendi za kulturu kao što su programi Kreativna Europa i Obzor 2020. ili kulturna platforma Europeana;

6. napominje sa zadovoljstvom da je Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu dodatno pojednostavila svoje postupke odabira te da je izvršila 96 % svojih plaćanja u okviru utvrđenih vremenskih rokova, ali žali zbog toga što se obrada završnih izvješća obično nepropisno produžuje; podsjeća na to da se bilo kakvim kašnjenjem plaćanja izravno utječe na prava korisnika ugrožavajući tako kulturne udruge i projekte, kreativnost i kulturnu raznolikost civilnog društva; potiče Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da dodatno poboljša svoje kontrolne sustave, ali ne nauštrb korisnika;

7. podsjeća da je Glavna uprava za komunikacije 2013. organizirala razne aktivnosti u vezi s Europskom godinom građana 2013.; napominje da je u isto vrijeme postojala hitna potreba da se pripremi smanjenje proračuna za 2014. na području europskog građanstva; naglašava da program Europa za građane služi kao jedinstvena i izravna poveznica između Unije i njezinih građana za pružanje podrške akcijama, predstavkama i civilnim pravima; smatra da je trenutačna razina financiranja preniska i naglašava da program treba provoditi u skladu s njegovim sadržajem kako bi postao bogatiji za inicijative kojima se jačaju vrijednosti europskog građanstva; odlučno se protivi bilo kojem smanjenju proračuna, odnosno bilo kojem kašnjenju plaćanja u vezi s programom Europa za građane u razdoblju od 2014. do 2020.;

8. pozdravlja pozitivan napredak u vezi s jačanjem kulturne dimenzije u okviru europske politike susjedstva 2013., uključujući Istočno partnerstvo i Uniju za Mediteran; naglašava važnost deklaracije iz Tbilisija, dokumenta s prve ministarske konferencije Istočnog partnerstva na temu kulture, u kojem se poziva na zajedničko opredjeljenje za potporu kulturi kao pokretaču rasta i stabilnosti u regiji; potiče daljnju provedbu programa kulture Istočnog partnerstva i dodatno promicanje dijaloga o kulturnim politikama u sklopu programa „Mediji i kultura za razvoj na južnom Sredozemlju”.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	20.1.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	22 3 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Andrea Bocskor, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Damian Drăghici, Angel Dzhambazki, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Curzio Maltese, Fernando Maura Barandiarán, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Therese Comodini Cachia, Marc Joulaud, Ilhan Kyuchyuk, Emma McClarkin, Liadh Ní Riada, Michel Reimon, Monika Smolková

6.2.2015

MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Sylvie Guillaume

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1. prima na znanje zaključak Revizorskog suda prema kojemu konsolidirani financijski izvještaji Europske unije u svim bitnim aspektima vjerno prikazuju financijsko stanje Unije na dan 31. prosinca 2013., ali i da ispitani nadzorni i kontrolni sustavi nisu u potpunosti djelotvorni u smislu jamčenja zakonitosti i pravilnosti osnovnih transakcija; prima na znanje i zaključak Revizorskog suda prema kojemu u svim skupinama politika koje obuhvaćaju rashode poslovanja postoje značajne pogreške, s procijenjenom stopom pogreške za rashodovna plaćanja koja je 2013. pala s 4,8 % na 4,7 %;

2. prima na znanje zaključak Revizorskog suda prema kojima u plaćanjima za istraživanje i druge unutarnje politike postoji značajna razina pogreške; želi da godišnje izvješće Revizorskog suda sadrži detaljne informacije o rashodima u području slobode, sigurnosti i pravde;

3. pozdravlja činjenicu da je stopa preostalih pogrešaka koju su na kraju 2013. izračunale službe Komisije bila manja od 2 % u području pravosuđa i unutarnjih poslova; ističe, međutim, da bi odlučnost da se dodatno smanji stopa preostalih pogrešaka u proračunu trebala biti trajna;

4. pozdravlja preporuku br. 2 Revizorskog suda prema kojoj bi se Komisija trebala pobrinuti da njezine nadzorne djelatnosti u većoj mjeri budu usredotočene na analizu rizika usmjeravanjem svojeg nadzora na visokorizične korisnike (npr. subjekte koji nemaju puno iskustva u radu s europskim programima financiranja), odnosno smanjujući nadzorno opterećenje manje rizičnih korisnika;

5. prima na znanje zaključke iz tematskog izvješća br. 3/2014 Revizorskog suda naslovljenog „Iskustva koja je Europska komisija stekla tijekom razvoja druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II)” u kojemu je Revizorski sud ispitao razloge zbog kojih je Komisija sustav SIS II uvela s više od šest godina zakašnjenja u odnosu na prvotni rok i uz troškove koji su bili osjetno veći u usporedbi s početnim procjenama; naglašava da bi se preporuka trebalo pridržavati radi izrade utemeljenih i realističnih proračuna u pogledu velikih projekata;

6. pozdravlja činjenicu da se fondovima za vanjske granice doprinijelo jačanju financijske solidarnosti; žali, međutim, zbog toga što je dodana europska vrijednost bila ograničena te što se konačni ishod nije mogao izmjeriti zbog nedostataka u praćenju koje su provodila odgovorna tijela te ozbiljnih propusta u ex post ocjenama Komisije i država članica.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	5.2.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	46 8 1
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Martina Anderson, Heinz K. Becker, Bodil Ceballos, Caterina Chinnici, Ignazio Corrao, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Cornelia Ernst, Laura Ferrara, Monika Flašíková Beňová, Lorenzo Fontana, Mariya Gabriel, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Eva Joly, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Timothy Kirkhope, Barbara Kudrycka, Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Vicky Maeijer, Claude Moraes, József Nagy, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Traian Ungureanu, Marie-Christine Vergiat, Harald Vilimsky, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Hugues Bayet, Andrea Bocskor, Pál Csáky, Daniel Dalton, Dennis de Jong, Petra Kammerevert, Ska Keller, Andrejs Mamikins, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Jaromír Štětina, Kazimierz Michał Ujazdowski, Axel Voss
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Eugen Freund, Elisabetta Gardini, Charles Tannock

21.1.2015

MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2013., dio III. – Komisija i izvršne agencije

(2014/2075(DEC))

Izvjestiteljica za mišljenje: Iratxe García Pérez

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A. budući da proračunski postupak EU-a, s obzirom na to da u njemu stalno sudjeluju Komisija, Vijeće i Parlament, pruža mogućnost za planiranje i procjenu napretka u postizanju jednakosti spolova unutar Europske unije;

B. budući da bi se donošenje rodno osjetljiva proračuna trebalo temeljiti na jasnoj metodologiji kojom se utvrđuju pitanja jednakosti spolova unutar općeg proračuna Unije i, kada je to moguće, dodjela povezanih sredstava te kojom se procjenjuje hoće li politike utjecati na povećanje ili smanjenje postojećih nejednakosti između žena i muškaraca;

1. naglašava da je jednakost između žena i muškaraca temeljno načelo Unije prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i cilj Strategije za jednakost između žena i muškaraca 2010. – 2015. te da bi pitanja jednakosti spolova trebala biti uključena u sva politička područja; stoga poziva na sveobuhvatno provođenje rodno osjetljiva proračuna uključujući procjenu općeg proračuna Unije iz rodne perspektive koju je proveo Revizorski sud;

2. prima na znanje godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna, posebno dio koji se odnosi na zapošljavanje i socijalna pitanja, ali izražava žaljenje što se jednakost spolova u tom području spominje samo ograničeno i što je u ovogodišnjim tematskim izvješćima Revizorskog suda nedovoljan naglasak stavljen na zapošljavanje, društvenu solidarnost i jednakost spolova;

3. napominje da se nedovoljna pozornost posvećuje programima čiji je cilj poticanje i poboljšanje mogućnosti zapošljavanja žena;

4. ponavlja svoj zahtjev za daljnjim razvojem rodno specifičnih pokazatelja i podataka kojima će se omogućiti ocjenjivanje općeg proračuna Unije iz rodne perspektive te pratiti napori u donošenju rodno osjetljiva proračuna;

5. poziva Komisiju da, savjetujući se s Revizorskim sudom, u nastavku mjera na temelju razrješnice za 2013. razjasni na koji bi se način u budućim postupcima davanja razrješnice mogli jamčiti donošenje rodno osjetljiva proračuna i upotreba pokazatelja i podataka.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	20.1.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	29 6 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Daniela Aiuto, Maria Arena, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Maria Corazza Bildt, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Vicky Maeijer, Angelika Mlinar, Krisztina Morvai, Angelika Niebler, Maria Noichl, Marijana Petir, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Jordi Sebastià, Michaela Šojdrová, Ángela Vallina, Beatrix von Storch, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Izaskun Bilbao Barandica, Biljana Borzan, Linnéa Engström, Rosa Estaràs Ferragut, Mariya Gabriel, Ildikó Gáll-Pelcz, Kostadinka Kuneva, Marc Tarabella
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.	Rosa D’Amato

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja	24.3.2015
Rezultat konačnog glasovanja	+: –: 0:	21 5 0
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju	Nedzhmi Ali, Jonathan Arnott, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Ryszard Czarnecki, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Ingeborg Gräßle, Rina Ronja Kari, Bernd Kölmel, Bogusław Liberadzki, Verónica Lope Fontagné, Monica Macovei, Fulvio Martusciello, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Igor Šoltes, Bart Staes, Michael Theurer, Marco Valli, Derek Vaughan, Anders Primdahl Vistisen, Tomáš Zdechovský
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju	Iris Hoffmann, Karin Kadenbach, Andrey Novakov, Markus Pieper, Julia Pitera

[1] Vidjeti tematska izvješća Revizorskog suda u kontekstu razrješnice Komisiji za 2013. DIO I. (2014/2140(DEC))
[2] Vidjeti Komunikaciju o zaštiti proračuna EU-a do kraja 2013., COM (2014) 618 str. 11.
[3] Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2013., točka 1.14.
[4] Vidjeti Komunikaciju Komisije COM(2014)0618, tablica 5.2: vraćanja u kohezijskoj politici (775 milijuna EUR), povrati u ruralnom razvoju (129 milijuna EUR) i financijski ispravci izvršeni s pomoću obveze/odbitka po zatvaranju bez obzira na to je li u kohezijskoj politici (494 milijuna EUR) ili u ostalim područjima politike osim poljoprivrede i kohezijske politike (1 milijuna EUR).
[5] Vidjeti Komunikaciju Komisije COM(2014)0618, tablica 7.2.
[6] Komunikacija Komisije od 11. lipnja 2014. pod nazivom „Sažetak postignuća Komisije u upravljanju u 2013.” (COM(2014)0324), str. 14: najviši ukupni rizični iznos za sve izdatke u 2013. godini (proračun EU-a i EDF-a).
[7] U Prilogu 1. sažetom izvješću „rizični iznos” se definira kao vrijednost dijela transakcije za koji je procijenjeno da nije u potpunosti u skladu s važećim regulatornim i ugovornim obvezama ni nakon primjene svih kontrola (korektivnih mjera) čiji je cilj ublažiti rizike po usklađenost s propisima.
[8] Od 322 milijardi EUR, 222 milijardi predstavlja nepodmirene proračunske obveze, a 99 milijardi EUR se odnosi na izvanbilančne obveze koje nisu obuhvaćene nepodmirenim obvezama.
[9] Predstavljanje godišnjih izvješća Revizorskog suda njegovog predsjednika Vítora Manuela da Silve Caldeire na sjednici Odbora CONT od 5. studenog 2014.
[10] Na istome mjestu.
[11] Podatke je dala potpredsjednica Komisije Kristalina Georgieva tijekom postupka davanja razrješnice.
[12] Vidjeti tematsko izvješće Revizorskog suda br. 16/2014.
[13] Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2013. točka 2.11 i tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2013 (Razrješnica za 2013.) „Dobivanje točnih podataka o bruto nacionalnom dohotku (BND): strukturiraniji i usmjereniji pristup poboljšao bi djelotvornost Komisijine provjere”.
[14] Izjava Jaceka Dominika o reviziji bruto nacionalnog dohotka država članica, priopćenje za tisak, Bruxelles, 27. listopada 2014. posljednja rečenica.
[15] Mišljenje br. 7/2014 u vezi s prijedlogom Uredbe Vijeća o izmjenama i dopunama Uredbe (EZ, Euratom) br. 1150/2000 o provedbi Odluke 2007/436 EZ, Euratom o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica (SL C 459, 19.12.2014., str. 1).
[16] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0078.
[17] Vidjeti panoramski pregled Revizorskog suda „Uporaba sredstava EU-a na najbolji mogući način: panoramski pregled rizika za financijsko upravljanje proračunom EU-a”, 2014., str. 67.
[18] Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).
[19] Pokazatelji podjele pomoći prema razredu veličine pomoći, dobiveni u okviru izravne pomoći dane proizvođačima u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1782/2003 i Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009, kako prenosi povjerenik Hogan 8. prosinca 2014.
[20] Učestalost je značajno povećana: s 41 % u 2012. na 61 % u 2013.
[21] U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str.1), u nekim regijama, može se dati prijelazna potpora kako bi potaknula proizvođače koji žele steći status proizvođačke organizacije (PO) da osnuju skupine proizvođača; EU može djelomično nadoknaditi ova sredstva, a prestaju nakon što se skupina proizvođača prizna kao PO.
[22] Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2013., točka 43.
[23] Vidjeti odgovor Komisije na pisano pitanje br. 11, saslušanje Odbora CONT s povjerenikom Philom Hoganom 1. prosinca 2014.
[24] Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2013., točka 3.23. i sljedeće.
[25] Vidjeti godišnje izvješće o radu Glavne uprave za poljoprivredu za 2013., Prilog 10., tablica 51.: „novi slučajevi otvoreni od 2007.”
[26] Vidjeti godišnje izvješće Europskog revizorskog suda, točka 4.25.
[27] Vidjeti godišnje izvješće Europskog revizorskog suda, točka 4.27.
[28] Vidjeti odgovor Komisije na pisano pitanje br. 29, saslušanje Odbora CONT s povjerenikom Philom Hoganom 1. prosinca 2014.
[29] Vidjeti tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2014 o pogreškama u rashodima za ruralni razvoj, str. 10.: 8,2 % je prosjek za tri godine s donjom granicom od 6,1 % i gornjom granicom od 10,3 %. Prosječna stopa iznosi 8,4 % za 2011., 8,3 % za 2012. i 7,9 % za 2013.
[30] Vidjeti tematsko izvješće Revizorskog suda br. 23/2014, str. 22. do 24.
[31] Izjava člana Revizorskog suda Rase Budbergyte, saslušanje Odbora CONT s povjerenikom Philom Hoganom 1. prosinca 2014.
[32] Vidjeti odgovor Komisije na pisano pitanje br. 12, saslušanje Odbora CONT s povjerenikom Philom Hoganom 1. prosinca 2014.
[33] Vidjeti godišnje izvješće Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj za 2013., tablica 2.1.24.
[34] Vidjeti tematsko izvješće Revizorskog suda br. 20/2014., točka 68.
[35] Vidjeti godišnje izvješće Glavne uprave za regionalnu politiku za 2013., Prilog, str. 41.
[36] Vidjeti godišnje izvješće Glavne uprave za regionalnu politiku za 2013., Prilog, str. 42.
[37] Vidjeti godišnje izvješće Glavne uprave za regionalnu politiku za 2013., Prilog, str. 43.
[38] Delegirana uredba Komisije (EU) br. 480/2014 od 3. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te o utvrđivanju općih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (SL L 138, 13.5.2014. , str. 5).
[39] Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).
[40] Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (SL L 210, 31.7.2006., str. 25.)
[41] žali što se sljedeći sustavi upravljanja i kontrole, u najboljem slučaju, smatraju djelomično pouzdanim (označeni narančastom bojom u okviru raspona boja zelena, žuta, narančasta, crvena): Vorarlberg (AT), Beč (AT), Štajerska (AT), Tirol (AT), Bruxelles (BE), regionalni razvoj (BG), zaštita okoliša (BG), Poslovanje i inovacije (CZ), ROP NUTSII sjevero-istok (CZ), ROP NUTS II Šleska (CZ), Integrirani OP (CZ), Thüringen (DE), Mecklenburg Vorpommern (DE), Saska-Anhalt, Bremen (DE), Sjeverna Rajna Vestfalija (DE), EC ENV (EE), Atika (EL), Zapadna Grčka (EL), Makedonija-Trakija (EL), Tesalija-kontinentalna Grčka-Epir (EL), Kreta i egejski otoci (EL), Murcia (ES), Melilla (ES), Ceuta (ES), Asturias (ES), Galicija (ES), Ekstremadura (ES), Kastilja-la Mancha (ES), Andaluzija (ES), Kohezijski fond (ES), Kantabrija (ES), Baskija (ES), Navara (ES), Madrid (ES), Rioja (ES), Katalonija (ES), Baleari (ES), Aragonija (ES), Kastilja i Leon (ES), regija Valencije (ES), Kanarski otoci (ES), Istraživanje, razvoj i inovacije za poslovanje (ES), Gospodarski razvoj (HU), Ekološka energija (HU), Zapadna Panonija (HU), Južna ravnica (HU), Srednje Podunavlje (HU), Sjeverna Mađarska (HU), Promet (HU), Sjeverna ravnica (HU), Južno Podunavlje (HU), Srednja Mađarska (HU), Jadran (Instrument za pretpristupnu pomoć - IPA), Mecklenburg Vorpommern/Brandenburg-Poljska (Europska teritorijalna suradnja - ETC), Flandrija-Nizozemska pogranično područje (ETC), Mreže i mobilnost (IT), Istraživanje (IT), Sigurnost (IT), Kalabrija (IT), Apulija (IT), Sicilija (IT), Basilicata (IT), Sardinija (IT), Infrastruktura i okoliš (PL ), Razvoj Istočna Poljska (PL), Informacijsko društvo (SK), Zaštita okoliša (SK), Regionalni OP (SK), Prijevoz (SK), Zdravstvo (SK), Konkurentnost i gospodarski rast (SK), Tehnička pomoć (SK), Istraživanje i razvoj (SK)
[42] Agencija Europske unije za temeljna prava, Položaj Roma u 11 država članica EU-a, Luksemburg 2012.
[43] Vidjeti godišnje izvješće EuropeAida za 2013., str. 197.
[44]   a.    KPU       „20 ex ante neprihvatljivih iznosa”
b.    KPU 1    „Izvršenje financijskih prognoza: plaćanja”
c.    KPU 2    „Izvršenje financijskih prognoza: ugovori”
d.    KPU 4    „Apsorpcijski kapacitet nepodmirenih obveza”
e.    KPU 18 „Postotak projekata posjećenih u razdoblju izvješćivanja o upravljanju vanjskom pomoći”
f.     KPU 21 „Provedba godišnjeg revizijskog plana: godina N (2013.)”
g.    KPU 22 „Provedba godišnjeg revizijskog plana: godina N - 1 (2012.)”
h.    KPU 23 „Provedba godišnjeg revizijskog plana: godina N - 2 (2011.)”
i. KPU 26     „Povrat ili obrazloženje neprihvatljivih iznosa revizije”
[45] Ured glavnog inspektora UNHCR-a, izvješće o istrazi INQ/04/005, Ženeva, 12. svibnja 2005.
[46] Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. u vezi s istragama koje je proveo Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) kojom se ukida Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredba Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1).
[47] Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 723/2004 od 22. ožujka 2004. godine o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica (SL L 124, 27.4.2004., str. 1)
[48] Vidjeti godišnje izvješće Revizorskog suda za 2013., točka 10.24.
[49] Vidjeti izvješće Revizorskog suda o godišnjim financijskim izvještajima Izvršne agencije za inovacije i mreže (prijašnja Izvršna agencija za transeuropsku prometnu mrežu) za financijsku godinu 2013. zajedno s odgovorima Agencije, (SL C 442, 10.12.2014., str. 358), točke 11. do13.
[50] Tematsko izvješće br. 13/2014: Potpora EU-a obnovi nakon potresa na Haitiju: http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR14_13/QJAB14013HRC.pdf
[51] Postojeći instrumenti za spajanje EU-a su: Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu (NIF), Fond za ulaganje u središnju Aziju (IFCA), Ulagački instrument za Latinsku Ameriku (LAIF), Azijski fond za ulaganja (AIF), Pacifički investicijski fond (IFP), Karipski investicijski fond (CIF), Instrument za euro-mediteransko ulaganje i partnerstvo (FEMIP), Infrastrukturni uzajamni fond EU-a i Afrike (EU-AITF) i Fond za globalnu energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju (GEEREF). Svjetskoj inicijativi Energija za sve, koju predvodi UN i koja uključuje važan element spajanja, EU se priključio svojim doprinosom 2013.
[52] Europski revizorski sud: „Djelotvornost spajanja bespovratnih sredstava instrumenata za regionalno ulaganje sa zajmovima financijskih institucija za potporu vanjskim politikama EU-a”, tematsko izvješće br. 16, 2014.
[53] Smjernice za proračunsku potporu, Europska komisija, rujan 2012. http://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/methodology-budget-support-guidelines-201209_en_2.pdf
[54] DG DEVCO, godišnje izvješće o radu 2013., stranica 114.
[55] Vidjeti, primjerice, DG DEVCO, godišnje izvješće o radu za 2013., Prilozi, stranice 633. – 636.
[56] DG DEVCO, godišnje izvješće o radu za 2013., stranica 185.
[57] Uredba Vijeća (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1260/1999 (SL L 2010, 31.7.2006., str. 25.).

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti