Postupak : 2015/2039(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0121/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0121/2015

Rasprave :

PV 27/04/2015 - 22
CRE 27/04/2015 - 22

Glasovanja :

PV 28/04/2015 - 7.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0107

IZVJEŠĆE     
PDF 184kWORD 160k
31.3.2015
PE 546.870v03-00 A8-0121/2015

o praćenju provedbe Bolonjskog procesa

(2015/2039(INI))

Odbor za kulturu i obrazovanje

Izvjestiteljica: Krystyna Łybacka

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 EXPLANATORY STATEMENT
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o praćenju provedbe Bolonjskog procesa

(2015/2039(INI))

Europski parlament,       

–   uzimajući u obzir članak 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–   uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 26.,

–   uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, posebice njezin članak 14.,

–   uzimajući u obzir Sorbonsku zajedničku deklaraciju o harmonizaciji arhitekture Europskog sustava visokog obrazovanja četiriju ministara nadležnih za Francusku, Njemačku, Italiju i Ujedinjenu Kraljevinu koja je potpisana u Parizu 25. svibnja 1998. (Sorbonska deklaracija) (1),

–   uzimajući u obzir Zajedničku deklaraciju koju su 19. lipnja 1999. u Bolonji potpisali ministri obrazovanja 29 europskih zemalja (Bolonjska deklaracija) (2),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Konferencije europskih ministara nadležnih za visoko obrazovanje koja je održana 28. i 29. travnja 2009. u Leuvenu i Louvain-la-Neuveu (3),

–   uzimajući u obzir Deklaraciju Budimpešta – Beč od 12. ožujka 2010. koju su usvojili ministri obrazovanja 47 zemalja, a kojom je i službeno pokrenut Europski prostor visokog obrazovanja (4),

–   uzimajući u obzir komunikaciju koju su usvojili Konferencija ministara i Treći forum o Bolonjskim politikama održani u Bukureštu 26. i 27. travnja 2012. (5)

–   uzimajući u obzir Strategiju mobilnosti 2020. za Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA) koju je usvojila Konferencija ministara EHEA u Bukureštu 26. i 27. travnja 2012. (6)

–   uzimajući u obzir Direktivu 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI”) (7)

–   uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 28. rujna 2005. da se državama članicama olakša izdavanje jedinstvenih viza za kratkotrajni boravak za istraživače iz trećih zemalja koji putuju unutar Zajednice zbog provođenja znanstvenog istraživanja (8),

–   uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o nastavku europske suradnje za jamčenje kvalitete visokog obrazovanja (9),

–   uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (10) (EQF-LLL),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju na području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020.”) (11),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, od 26. studenoga 2009. o razvoju uloge obrazovanja u potpuno funkcionalnom trokutu znanja (12),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. svibnja 2010. o internacionalizaciji visokog obrazovanja (13),

–   uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 28. lipnja 2011. o načinima smanjenja ranog prekidanja školovanja (14),

–   uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 28. lipnja 2011. naslovljenu „Mladi u pokretu – promocija mobilnosti mladih u svrhu učenja” (15),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. svibnja 2006. naslovljenu „Provođenje programa modernizacije sveučilišta: obrazovanje, istraživanje i inovacije” (COM(2006)0208),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020. – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. kolovoza 2010. o digitalnom programu za Europu (COM(2010)0245),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20 rujna. 2011. naslovljenu „Podrška rastu i radnim mjestima – program za osuvremenjivanje sustava visokog obrazovanja Europe” (COM(2011)0567),

–   uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Visoko obrazovanje u Europi 2009.: razvoj Bolonjskog procesa” (Eurydice, Europska komisija, 2009.) (16),

–   uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Naglasak na visokom obrazovanju u Europi 2010.: učinak Bolonjskog procesa” (Eurydice, Europska komisija, 2010.) (17),

–   uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Europski prostor visokog obrazovanja 2012.: izvješće o provedbi Bolonjskog procesa” (Eurydice, Europska komisija, 2012.) (18),

–   uzimajući u obzir anketu Eurobarometra od 2007. za prosvjetne radnike o reformi visokog obrazovanja (19),

–   uzimajući u obzir anketu Eurobarometra od 2009. za studente o reformi visokog obrazovanja (20),

–   uzimajući u obzir objavu Eurostata od 16. travnja 2009. naslovljenu „Bolonjski proces u visokom školstvu u Europi – ključni pokazatelji socijalne dimenzije i mobilnosti” (21),

–   uzimajući u obzir završno izvješće Međunarodne konferencije za financiranje visokog obrazovanja u Erevanu, Armeniji, 8. i 9. rujna 2011. (22),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. rujna 2008. o Bolonjskom procesu i mobilnosti studenata (23),

    uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2010. naslovljenu: „Dijalog sveučilišta i poduzeća: novo partnerstvo za modernizaciju europskih sveučilišta”(24),

    uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2012. o doprinosu europskih institucija konsolidaciji i napretku Bolonjskog procesa (25),

    uzimajući u obzir Europski fond za strateška ulaganja (EFSU)(26),    

–    uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–    uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0121/2015),

A.  budući da bi važnost Bolonjskog procesa u trenutnoj gospodarskoj situaciji trebala biti u ostvarivanju najviše moguće razine znanja i inovacija za građane na temelju širokog pristupa obrazovanju i njegovog neprestanog ažuriranja i budući da bi se to trebalo odražavati na reviziju strategije Europa 2020. i provedbu Junckerovog investicijskog plana za Europu;

B.   budući da analize pokazuju da gotovo svaki treći poslodavac u EU-u teško pronalazi zaposlenike odgovarajućih kvalifikacija; budući da se iz perspektive cilja smanjenja neusklađenosti između postojećih i traženih stručnih vještina (razlika između stručnih vještina pojedinca i potražnje na tržištu rada) Bolonjska reforma zasad nije pokazala uspješnom; budući da je neusklađenost između postojećih i traženih stručnih vještina postala glavni izazov za Europu i da pogađa sva područja društva, od produktivnosti i učinkovitosti poduzeća do trenutne i buduće dobrobiti mladih;

C.  budući da se situacija u vezi s problemom nezaposlenosti mladih nije puno poboljšala od početka krize 2008. godine; budući da je na kraju 2014. u EU-u zabilježeno oko 5 milijuna nezaposlenih mladih u dobi ispod 25 godina;

D.  budući da bi, prema riječima jednog filozofa, potraga za istinom i ljepotom trebale biti značajka sveučilišta, zajedno s njihovom dužnosti pripreme novih stručnjaka, znanstvenika, inženjera, učitelja, doktora, političara i građana;

E.   budući da je važno sveučilišta smatrati istinskim glavnim akterima Bolonjskog procesa, a ne ih promatrati samo kroz njihove uloge u koordinaciji, uređenju i resursima regionalnih i nacionalnih institucija;

F.   budući da je ova međuvladina inicijativa, provedena u suradnji s akademskim ustanovama, dovela do nastojanja za pružanjem zajedničkog europskog odgovora na ozbiljne probleme u mnogim državama, ali ta nastojanja nisu dovoljna;

G.  budući da je prava svrha Bolonjskog procesa pružiti potporu mobilnosti i internacionalizaciji, kao i osigurati kompatibilnost i usporedivost u standardima i kvaliteti različitih sustava visokog obrazovanja uzimajući u obzir autonomiju sveučilišta i na taj način pridonoseći stvaranju autentičnog demokratskog europskog prostora koje građanima pruža jednake mogućnosti;

H.  budući da je potrebna procjena napretka postignutog u posljednjih 15 godina koja u obzir uzima i uspješnu međuregionalnu suradnju, ali i stalne probleme te činjenicu da postavljeni ciljevi nisu svugdje postignuti u jednakoj mjeri;

I.    budući da u većini država Bolonjski proces vodi i pokreće obrazovne reforme, ali se u nekima zbog loše komunikacije i nerazumijevanja njegove prave vizije može doživljavati kao administrativno opterećenje;

J.    budući da je važno prihvatiti paneuropski karakter Bolonjskog procesa, kao i sudjelovanje svih njegovih aktera, uključujući studente, profesore, istraživače i nenastavno osoblje;

K.  budući da je stalna i rastuća financijska potpora obrazovanju, osposobljavanju, uključujući strukovno osposobljavanje, znanju i istraživanju ključna, posebno u ovom razdoblju gospodarske krize;

L.   budući da u ovom promjenjivom kontekstu postoji potreba za potvrdom političke predanosti na kojoj je utemeljen Bolonjski proces te uključenja europskih institucija, nacionalnih vlada i svih drugih relevantnih dionika u ostvarivanje tog procesa;

Uloga Bolonjskog procesa

1.   prima na znanje da su obrazovanje i istraživanje jedan od glavnih stupova našeg društva kada je riječ o promicanju razvoja vještina, rastu i otvaranju radnih mjesta; ističe da je veće ulaganje u obrazovanje ključno za učinkovitu borbu protiv siromaštva, društvenih nejednakosti i nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih, te za promicanje društvene uključenosti;

2.   prima na znanje da bi Bolonjski proces mogao pomoći u borbi protiv neusklađenosti između postojećih i traženih stručnih vještina u EU-u ako bi studentima omogućio da steknu i razviju znanja koja su tražena na tržištu rada i da bi se njime mogao ostvariti važan cilj veće zapošljivosti diplomanata;

3.   svjestan je uloge koju Bolonjski proces ima u stvaranju Europe znanja; ističe da je širenje znanja, obrazovanja i istraživanja ključan element strategije Europa 2020. te da doprinosi promicanju europskog građanstva; međutim, također ističe potrebu savjetovanja sa zajednicom visokog obrazovanja (nastavnicima, studentima i nenastavnim osobljem) kako bi se razumio otpor reformama povezanima s Bolonjskim procesom kao i potreba osiguranja javnog besplatnog i svima dostupnog obrazovanja koje zadovoljava potrebe društva;

4.   napominje da su Bolonjske reforme rezultirale pokretanjem Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) i da su omogućile značajna postignuća u posljednjih 15 godina tako što su strukturama visokog obrazovanja omogućile bolje usporedivost, mobilnost je povećana, osigurani su sustavi za jamstvo kvalitete i u priznavanju diploma, poboljšana je kvaliteta obrazovnih sustava, kao i atraktivnost visokog obrazovanja u Europi;

5.   prima na znanje da je u okviru Bolonjskog procesa u područjima prilagodbe obrazovnih sustava potrebama tržišta rada i poboljšanja sveukupne zapošljivosti i konkurentnosti kao i atraktivnosti visokog obrazovanja u Europi potrebno uložiti još mnogo napora; napominje da bi europske ustanove visokog obrazovanja trebale biti u mogućnosti brzo reagirati na ekonomske, kulturne, znanstvene i tehnološke promjene u modernom društvu kako bi u potpunosti iskoristile svoj potencijal za poticanje rasta, zapošljivosti i socijalne kohezije;

6.   prima na znanje ciljeve za nadolazeće godine i nacionalne prioritete za aktivnosti poduzete do 2015. godine, kako je navedeno na Konferenciji ministara EHEA-e u Bukureštu, kao i preporuke za strategiju mobilnosti EHEA-e za 2020., zalažući se za stvaranje novih opservatorija, novih pristupa različitim europskim sveučilišnim zajednicama i novih sustava za integraciju članova tih sveučilišnih zajednica u proces reforme ovog plana;

Prioriteti i izazovi

7.   poziva države EHEA-e da provedu zajednički dogovorene reforme kako bi se ciljevi Bolonjskog procesa što prije ostvarili, a vjerodostojnost EHEA-a osnažila; potiče pružanje potpore državama koje su se u provođenju tih reformi susrele s poteškoćama; u tom pogledu podupire stvaranje opsežnih partnerstva među državama, regijama i relevantnim dionicima;

8.   poziva države članice da dodatno poboljšaju i ažuriraju procjenu ustanova visokog obrazovanja u odnosu na standarde koji su prethodno utvrđeni u okviru obrazovnih sustava na međunarodnoj razini te kojima se nagrađuje izvrsnost u cilju napretka znanja, istraživanja i znanosti;

9.   ističe važnost očuvanja raznolikosti podučavanja, uključujući jezičnu raznolikost; potiče države članice da povećaju stipendije te da osiguraju njihovu laku dostupnost;

10. naglašava potrebu za ulaganjem daljnjih napora u razvoj Europskog prostora visokog obrazovanja i za daljnjim napretkom u ostvarivanju njegovih ciljeva i usklađivanju s Europskim prostorom obrazovanja i osposobljavanja, Europskim prostorom cjeloživotnog učenja i Europskim istraživačkim prostorom;

11. poziva sve dionike povezane s provedbom Bolonjskog procesa da učvrste jamstvo za kvalitetu kako bi se ostvario Europski prostor visokog obrazovanja koji diljem svijeta povećava svoju atraktivnost sloveći kao primjer akademske izvrsnosti;

12. poziva države članice, države EHEA-a i EU u cjelini da potiču javnost u razumijevanju i podupiranju Bolonjskog procesa, uključujući djelovanje na lokalnoj razini kako bi se ostvarilo učinkovitije i dinamičnije sudjelovanje u postizanju njegovih ciljeva;

13. ističe da Komisija, kao članica Bolonjskog procesa, ima važnu ulogu i razvoju EHEA-e i poziva je da nastavi osnaživati Bolonjski proces i da ubrza napore kako bi se navedeni ciljevi ostvarili;

14. ističe potrebu da se među navedene ciljeve uključi kvaliteta obrazovanja i istraživanja u tercijarnom sektoru; smatra da bi jedan od pokazatelja ostvarenja tih ciljeva bilo povećanje zapošljivosti diplomanata, koje je također cilj strategije Europa 2020;

15. poziva na nastavak dijaloga među vladama, ustanovama visokog obrazovanja i istraživačkim institutima kako bi se raspoloživa sredstva ciljano upotrebljavala, maksimalno povećala i učinkovitije koristila te kako bi se pronašli novi i različiti modeli financiranja kao dopuna javnom financiranju; također naglašava važnost Obzora 2020. u provedbi suradničkih istraživačkih projekata među europskim ustanovama visokog obrazovanja te je zabrinut zbog stalnih pokušaja rezanja njegova financiranja dok se druga područja proračuna ne dovode u pitanje;

16. poziva vlade da poboljšaju učinkovitost uporabe javnog financiranja u obrazovanju i da poštuju glavni cilj EU-a da se do 2020. u istraživanje i razvoj ulaže 3 % BDP-a Unije; naglašava da je ambiciozno financiranje obrazovanja i istraživanja neophodno jer je riječ o ključnim alatima za osiguranje pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve, kao i za borbu protiv gospodarske krize i nezaposlenosti;

17. prima na znanje potencijalne mogućnosti financiranja visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje bi trebao osigurati Europski fond za strateška ulaganja (EFSU); izražava svoju duboku zabrinutost zbog planiranih rezova, u korist EFSU-a, sredstava za Obzor 2020. koja su izravno povezana s istraživanjem i obrazovanjem;

18. upozorava da bi svi rezovi u okviru Obzora 2020. bez sumnje utjecali na punu provedbu Bolonjskog procesa te stoga potiče Komisiju da povuče sve takve prijedloge;

19. podupire i pristup koji ide odozdo prema gore i onaj od vrha prema dolje, uključujući cijelu akademsku zajednicu, i poziva na politički angažman i suradnju ministara Europskog prostora za visoko obrazovanje u razvoju zajedničke strategije za ostvarenje Bolonjskih reformi;

20. poziva na daljnji razvoj studijskih programa s jasno određenim ciljevima namijenjenih pružanju znanja i stjecanju različitih vještina, općih i stručnih, potrebnih da se diplomanti pripreme za zahtjeve tržišta rada i da izgrade svoje kapacitete za Europski prostor cjeloživotnog učenja, ali potrebnih i za integraciju građana, što je od ključne važnosti; podržava punu provedbu europskog okvira za certificiranje stručnih kvalifikacija;

21. naglašava ulogu znanosti, tehnologije, inženjerstva, matematike (STEM) i njihovu važnost za društvo, gospodarstvo i zapošljivost diplomanata;

22. poziva na ispravnu provedbu Europskog sustava prikupljanja i prenošenja bodova te dopunskih isprava o studiju u Europskom prostoru visokog obrazovanja, ključnih instrumenata povezanih s opsegom posla i ishodom učenja studenta kako bi se olakšala mobilnost i pomoglo studentima da objedine svoje akademske i izvannastavne uspjehe;

23. naglašava važnost jamčenja uzajamnog priznavanja i usklađivanja akademskih stupnjeva za jačanje sustava osiguranja kvalitete na europskoj razini te u svim državama koje su pristupile Europskom prostoru visokog obrazovanja, u skladu s revidiranom verzijom Europskih standarda i smjernica za osiguranje kvalitete u EHEA-u; poziva sve države Europskog prostora visokog obrazovanja i njihove agencije za osiguranje kvalitete da se pridruže europskim mrežama za osiguravanje kvalitete (ENQA ili EQAR);

24. potiče partnere u Bolonjskom procesu, posebno Komisiju, da redovno mjere neusklađenost između vještina i kompetencija u trenutku stupanja diplomanata na tržište rada;

25. naglašava važnost cilja strategije Europa 2020. prema kojem bi 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine trebalo završiti visokoškolsko obrazovanje i steći primjerene vještine i sposobnosti za pronalazak odgovarajućeg posla;

26. naglašava važnost kvalifikacijskih okvira za poboljšanje transparentnosti te poziva sve države članice Bolonjskog procesa da svoje nacionalne kvalifikacijske okvire izjednače s onima koji su na snazi u Europskom prostoru visokog obrazovanja i s europskim kvalifikacijskim okvirima;

27. naglašava da se nacionalni kvalifikacijski okviri u mnogim državama članicama još moraju prilagoditi europskim kvalifikacijskim okvirima kao i Europskim standardima i smjernicama za osiguranje kvalitete; napominje da mnogi nacionalni kvalifikacijski okviri još nisu registrirani u Europskom registru za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja (EQAR),

28. prima na znanje da je mobilnost studenata, nastavnika, istraživača i nenastavnog osoblja jedan od glavnih prioriteta Bolonjskog procesa; poziva države članice da povećaju prilike za mobilnost i kvalitetu mobilnosti te ističe da je nužno pojačati provedbu Strategije mobilnosti 2020. za Europski prostor visokog obrazovanja kao i potrebu za ostvarivanjem kvantitativnog cilja od 20 % studentske mobilnosti do 2020.; u tom smislu naglašava ključnu ulogu programa Erasmus+ i Obzor 2020. te važnost osiguravanja njihove neometane i učinkovite provedbe i promidžbe; naglašava da stipendije u okviru programa Erasmus+ trebaju biti izuzete iz plaćanja poreza i socijalnih doprinosa;

29. poziva na postupno uključenje studentske mobilnosti u službeni sveučilišni program;

30. naglašava potrebu za uključenjem odgovarajućeg broja studenata i nastavnika umjetnosti i glazbe u programe mobilnosti EU-a;

31. poziva Komisiju i države članice da uključe dogovore za europsko i međunarodno partnerstvo i mobilnost u kriterije za ocjenjivanje sveučilišta i ustanova daljnjeg obrazovanja;

32. napominje središnju ulogu ustanova visokog obrazovanja u promicanju mobilnosti i prenošenju znanja i vještina diplomantima i istraživačima koje im omogućuju uspjeh činjenicom da su zapošljivi u okvirima svjetskog gospodarstva;

33. poziva države članice, EU i EHEA-u da ojačaju mobilnost poticanjem učenja jezika, uklanjanjem administrativnih prepreka, osiguravanjem odgovarajućeg mehanizma financijske potpore i jamstvom o prenosivosti stipendija, školarina i kredita; prima na znanje da je mobilnost manje dostupna studentima slabijeg ekonomskog statusa;

34. ističe, u vezi s oblikom i provedbom programa, pomak u paradigmi obrazovanja prema pristupu koji u središte stavlja studente, a to uključuje njihov osobni razvoj; naglašava važnost sudjelovanja studenata u upravljanju visokim obrazovanjem;

35. ističe da bi se studijski programi trebali usredotočiti na dugoročne zahtjeve tržišta; također naglašava da zapošljivost znači da bi studenti trebali steći široki spektar različitih sposobnosti kojima bi se pripremili za ulazak na tržište rada i koje bi im bile temelj za cjeloživotno učenje; u tom smislu potiče aktivan dijalog te nacionalnu i prekograničnu suradnju na programima i stručnim praksama između sveučilišta i poduzeća, čime bi se moglo prebroditi gospodarsku krizu, potaknuti gospodarski rast i pridonijeti društvu utemeljenom na znanju te na taj način pružiti mogućnosti u širem društvenom smislu; potiče ustanove visokog obrazovanja da primjenjuju otvoren pristup prema transdisciplinarnim studijima, otvaranju sveučilišnih istraživačkih instituta i suradnji s različitim partnerima;

36. naglašava potrebu za pružanjem širokih mogućnosti za Europski prostor cjeloživotnog učenja te za komplementarne oblike učenja poput neformalnih i informalnih učenja koja su ključna za razvoj mekih vještina;

37. poziva na ulaganje napora za učvršćivanje veze između visokog obrazovanja i istraživanja i inovacija, uključujući promicanjem obrazovanja utemeljenog na istraživanju te ističe program Obzor 2020. kao ključni financijski mehanizam za poticanje istraživanja; poziva na bolju sinkronizaciju djelovanja koja podupiru Bolonjski proces kao što su programi Obzor 2020. i Erasmus+;

38. poziva na fleksibilnije načine učenja koji uključuju programe združenih diploma i interdisciplinarne studije i koji podupiru inovaciju, kreativnost, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, dvojno obrazovanje i poduzetništvo u visokom obrazovanju te poziva na istraživanje potencijala koje pružaju nove tehnologije, digitalizacija te informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi se obogatilo učenje i podučavanje, ali i dodatno razvio čitav niz vještina i novih modela učenja, podučavanja i ocjenjivanja;

39. poziva ustanove visokog obrazovanja, javnu upravu, društvene partnere i poduzeća da vode stalni dijalog kojim se olakšava i potiče zapošljivost; u tom smislu naglašava da je potrebno usredotočiti se na raspravu o neiskorištenom potencijalu visokog obrazovanja u pogledu poticanja rasta i zapošljavanja; poziva države članice EHEA i ustanove visokog obrazovanja da pojačaju suradnju kako bi osigurali kvalitetna naukovanja i pripravničke staževe te u tom smislu ojačali mobilnost; naglašava da bi dionici trebali bolje surađivati kako bi se ostvarile više početne kvalifikacije te obnovila kvalificirana radna snaga, ali i kako bi se poboljšalo pružanje, dostupnost i kvaliteta usluga usmjeravanja karijere i zapošljavanje; štoviše smatra da se treba dodatno poticati stručne prakse u okviru studijskih programa i učenje na radnom mjestu;

40. naglašava da je potrebno osobama s priznatim statusom izbjeglica omogućiti pristup svim institucijama EHEA-e koje im obrazovanjem mogu omogućiti izgradnju neovisnog života; nadalje naglašava da se boravišne dozvole za diplomante koji traže kvalificiranu profesionalnu djelatnost trebaju dodatno liberalizirati; naglašava da je napore za uzajamno priznavanje osoba sa statusom izbjeglica potrebno pojačati, posebno po pitanju mobilnosti tih studenata;

41. naglašava da su države članice i sve ustanove visokog obrazovanja koje su pristupile EHEA-i odgovorne za pružanje boljeg obrazovanja koje odgovara društvenim i gospodarskim izazovima te ističe potrebu za njihovom uskom suradnjom kako bi se postigli ciljevi Bolonjskog procesa;

42. prima na znanje da je samo nekoliko država članica osmislilo sveobuhvatnu strategiju za uključenje studenata slabijeg socioekonomskog statusa u visoko obrazovanje te na taj način riješilo problem tzv. socijalnog filtera;

43. poziva na veću uključenost srednjoškolskih nastavnika u Bolonjskom procesu u smislu promicanja kvalitete usavršavanja nastavnika i profesionalne mobilnosti kako bi se ispunili novi zahtjevi obrazovanja i osposobljavanja društva utemeljenog na znanju te doprinijelo poboljšanju uspjeha studenata;

44. naglašava ulogu obrazovanja i njegove kvalitete te zadaće koja je povjerena nastavnicima u oblikovanju budućih generacija te u doprinosu socijalnoj i gospodarskoj koheziji u širem smislu kao i otvaranju radnih mjesta, većoj konkurentnosti i potencijalu rasta; u tom smislu poziva na veće priznanje nastavničkog zanimanja;

45. poziva da se ulože gospodarski i društveni napori u poboljšanje socijalne uključenosti tako da se svakome pruži pošten i otvoren pristup kvalitetnom obrazovanju, da se olakša priznanje akademskih i profesionalnih kvalifikacija kao i razdoblja studiranja u inozemstvu i prethodnog obrazovanja, pohađanja programa mekih vještina i neformalnog i informalnog učenja te da se pruži relevantno obrazovanje različitoj populaciji studenata kroz Europski prostor cjeloživotnog obrazovanja;  

46. naglašava socijalnu dimenziju Bolonjskog procesa; poziva na djelovanje u cilju većeg sudjelovanja nedovoljno zastupljenih skupina i skupina u nepovoljnom položaju, također kroz međunarodne programe mobilnosti;

47. naglašava ulogu mobilnosti u obrazovanju u području interkulturnog učenja te da bi se u okviru Bolonjskog procesa trebale poduzeti aktivne mjere za poticanje interkulturnog znanja i poštovanja među studentima;

48. poziva na napore za daljnji razvoj strategije za vanjsku dimenziju Europskog prostora visokog obrazovanja na temelju suradnje s drugim regijama u svijetu kako bi EHEA povećao svoju konkurentnost na globalnoj razini, kako bi se poboljšalo informiranje o EHEA-u, ojačala suradnja utemeljena na partnerstvu, promicao politički dijalog i dodatno priznavale kvalifikacije;

49. ističe da je potrebno poboljšati način prikupljanja podataka među državama EHEA-a kako bi se bolje odredilo izazove Bolonjskog procesa te na njih odgovorilo;

50. naglašava važnost sljedeće Konferencije ministara EHEA-e koja će se održati u Erevanu u svibnju 2015. u pogledu objektivne i kritičke revizije napretka i nazadovanja u ostvarivanju prioriteta određenih za razdoblje 2012. – 2015., u cilju poticanja i dodatnog konsolidiranja Europskog prostora visokog obrazovanja uz punu potporu Unije;

o

o        o

51.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

http://www.ehea.info/Uploads/Declarations/SORBONNE_DECLARATION1.pdf

(2)

http://www.ehea.info/Uploads/Declarations/BOLOGNA_DECLARATION1.pdf

(3)

http://www.ehea.info/Uploads/Declarations/Leuven_Louvain-la-Neuve_Communiqu%C3%A9_April_2009.pdf

(4)

http://www.ehea.info/Uploads/Declarations/Budapest-Vienna_Declaration.pdf

(5)

http://www.ehea.info/Uploads/(1)/Bucharest%20Communique%202012(1).pdf

(6)

http://www.ehea.info/Uploads/%281%29/2012%20EHEA%20Mobility%20Strategy.pdf

(7)

SL L 354, 28.12.13., str. 132.

(8)

SL L 289, 3.11.2005., str. 23.

(9)

SL L 64, 4.3.2006., str. 60.

(10)

SL C 111, 6.5.2008., str. 1.

(11)

SL C 119, 28.5.2009., str. 2.

(12)

SL C 302, 12.12.2009., str. 3.

(13)

SL C 135, 26.5.2010., str. 12.

(14)

SL C 191, 1.7.2011., str. 1.

(15)

SL C 199, 7.7.2011., str. 1.

(16)

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/thematic_reports/099EN.pdf

(17)

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/thematic_reports/122EN.pdf

(18)

http://www.ehea.info/Uploads/(1)/Bologna%20Process%20Implementation%20Report.pdf

(19)

http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl198_en.pdf

(20)

http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl_260_en.pdf

(21)

http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3217494/5713011/KS-78-09-653-EN.PDF/3eb9f4ec-dc39-4e51-a18b-b61eb7c2518b?version=1.0

(22)

http://www.ehea.info/news-details.aspx?ArticleId=253

(23)

SL C 8 E, 14.1.2010., str. 18.

(24)

SL C 161 E, 31.5.2011., str. 95.

(25)

SL C 251 E, 31.8.2013., str. 24.

(26)

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za strateška ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 (COM(2015)0010)


EXPLANATORY STATEMENT

In June 1999, 29 European countries signed the Bologna Declaration, the purpose of which was to create a European Higher Education Area (EHEA) by 2010. The aim was and remains to provide students with a wider and more transparent choice of high-quality educational opportunities as well as create a simplified process of recognition both internally and externally throughout the participating national higher education systems. Meanwhile all 47 current members of the Bologna Process have introduced major reforms to their higher education systems.

Although changes effected by the Bologna Process are taking place primarily at the university level, the idea of the creation of the EHEA has to a certain extent a political character. This intergovernmental initiative inspired by the European Commission, and supported by academic circles attempted to find a common response to problems existing in participating countries. These responses include e.g. the creation of conditions for greater mobility, the adjustment of educational systems to labour market needs to improve overall employability, and the improved competitiveness and attractiveness of higher education in Europe to make a relevant contribution to the growth of civilisation. Currently, the Bologna Process countries are facing new challenges such as youth unemployment, economic constraints, and demographic changes.

In view of pursuing the EU goals of growth and a knowledge-based economy, the Bologna Process can play an important role in the revision of the Europe 2020 strategy, and in the implementation of the Juncker Investment Plan for Europe.

Over the past 15 years, the Bologna Process has accomplished a great deal in terms of the quality of education, mobility, and academic recognition. Overall, the Bologna Process has achieved a greater transparency and made information about European higher education easily accessible, using benchmarking national performance against common objectives.

While these accomplishments are commendable, some areas still need further development, and it is crucial to revitalise the Bologna Process to meet new challenges as well as to ensure the quality and transparency of the EHEA.

Process evaluation and new challenges

In order to properly identify the direction Bologna reforms must take, we should start with an objective assessment of the Process, and identify areas to be improved. Therefore we need to consider its broader context, including the establishment of the European Area of Education and Training, the European Area of Lifelong Learning (LLL) and the European Research Area, which, together with the EHEA, are crucial elements leading to the realisation of the Europe of Knowledge.

In this regard, it is also crucial to stress that the purpose of the Bologna Process is not to standardise higher educational systems, but to converge them by developing common rules of cooperation, while taking into account the diversity and autonomy of individual countries and universities.

First of all, the achievements of the Bologna Process objectives have been uneven in the participating countries. Thus, the implementation of the commonly agreed reforms in EHEA countries, and the strengthening of its ‘bottom-up’ approach is a priority. To achieve this goal, political commitment and cooperation of the EHEA is needed. Moreover, additional tools and new working methods could be developed, such as clusters which could help those countries facing challenges to achieve greater progress while encouraging others to attain even higher goals. Further tools include the exchange of best practices, a more extensive use of the Bologna expert network, and greater involvement of the academic community. Moreover, new technologies and Open Educational Resources (OERs), in particular Massive Open Online Courses (MOOCs), enable knowledge to travel easily across borders, which increases the potential for international cooperation and helps to promote European educational institutions as centres for innovation. These potentials should also be further explored.

Secondly, there is also a need for more student-centred learning, which was not always acknowledged as an important part of the European degree structure, and not adequately incorporated into university programmes. The educational paradigm should be shifted from what is being taught to what needs to be learnt by students. The social aspects of the Process are considered to be one of the most neglected features of the EHEA.

Furthermore, the original ideal of the Bologna Process was not always clearly presented, and was sometimes misunderstood or misinterpreted in the participating countries. In some cases the Process was used to assist national reforms or was viewed as a government obligation to be fulfilled. Therefore, clear communication about the Process is needed to increase public awareness and support for the Bologna reforms in order to achieve more effective and dynamic involvement in attaining the Process goals.

In addition, due to the fact that European higher education institutions (HEIs) receive the majority of their funding from public sources, recent severe budget cuts have had repercussions on higher education. Continuous investment and more effective use of available funds are thus necessary, as well as the development of new models of funding are recommended.

Bologna structure and tools

Overall, a majority of students in EHEA countries are enrolled in programmes following the Bologna three-cycle structure. It is worth underlining that establishing a three-cycle degree structure was not an end in itself but, together with other important changes in the study programme, has been a means to better prepare graduates for the needs of the labour market, and social challenges.

Additionally, to reach the Bologna goals, the European Credit Transfer and Accumulation System (ECTS) must be properly implemented. While some progress in implementing ECTS has been achieved in the accumulation and transfer of credits in all EHEA countries, a greater link between credits/programme components and learning outcomes is still needed.

Regarding the Diploma Supplement (DS), it should be noted that although some progress has been made, approximately 70 % of the EHEA countries have not fulfilled all requirements, including the automatic and free issue of the DS to all graduates in a widely spoken European language.

The development and implementation of the National Qualifications Framework (NQF) also continues to pose challenges including the fact that majority of countries still need to include non-formal qualifications in the NQF. The recognition of short cycle qualifications in the QF-EHEA for countries which include them in the NQF, without such an obligation for other countries, should be addressed to increase their comprehensibility and international comparability.

No doubt, the recognition of foreign qualifications, study periods abroad, and prior learning (including non-formal and informal) need to be strengthened to more directly benefit students. Considering that in more than two thirds of the EHEA countries HEIs make the final decision on the recognition of foreign qualifications, and that recognition of credits gained abroad is in the hands of HEIs, it is important for these institutions to improve their performance of this role. Crucial to the EHEA is the development of policies and practices which further foster the recognition of qualifications.

The development of the EHEA also requires the further development and integration of flexible learning paths in order to promote mobility and LLL.

Joint programmes are another important aspect of the EHEA and a key part of the internationalisation of higher education; their accreditation must be facilitated.

Mobility and quality of higher education

Mobility concerns not only structure, but also proper organisation and quality assurance. In order to foster mobility, the Bologna tools should be correctly implemented. In addition, recognition procedures should be enhanced, quality of student services in host universities improved, financial support mechanism established, transfer of grants and credits guaranteed, learning foreign languages promoted, and participation in European programmes such as Erasmus+ encouraged. Furthermore, grants pertaining to Erasmus+ should be exempt from taxation and social levies.

It is also crucial to build a more supportive environment for staff and teachers mobility which can contribute to the development of research, teaching and learning practices, as well as the modernisation of management and administration.

A high priority for many countries is the improvement of the quality of higher education as well as the establishment of quality assurance (QA) systems. The European Standards and Guidelines for Quality Assurance (ESG), a key goal of EHEA, have been revised and are subject to approval by the Ministerial Conference in May 2015, Yerevan. The next step will be their proper implementation and the strengthening of the cooperation in QA across the EHEA.

Social dimension

Despite the commitment to set measurable goals for expanding overall participation in higher education and increasing the access of underrepresented groups, less than 20 % of educational systems have defined quantitative objectives with regards to underrepresented groups. Improving social inclusion and enhancing equal opportunities for access, as well as international mobility for under-represented and disadvantaged groups remains a challenge for the Bologna Process. While working on raising the number of students in higher education, improving completion rates must be addressed.

Employability is another important aspect of the social dimension and also a great concern. Within the Bologna Process, employability is defined as ‘the ability to gain initial meaningful employment, or to become self-employed, to maintain employment, and to be able to move around within the labour market’(1). In this context, the role of higher education is to equip students with the knowledge, skills, and competences that they need in the workplace, and provide them with the possibility to develop these skills throughout their professional careers.

Efforts should be focused on enhancing employability through a continuous dialogue with employers, implementation of competence-based programs, and monitoring of career development of graduates.

External dimension

The external dimension of EHEA will be of ever-increasing importance in the future. The focus should be on the promotion of EHEA in order to increase its world-wide attractiveness and competitiveness, the support of networking and cooperation among HEIs (in particular in the neighbouring countries of EHEA), the further recognition of qualifications as well as the development of joint and collaborative programs at all levels.

Priorities for the near future

A coherent, transparent, and high-quality higher education sector is essential for cultural, economic, and social development. The Bologna objectives provide the essential means for European higher education to face current challenges. However, there is still much to be accomplished in fulfilling the goals of the Bologna Process. While it is clear that many achievements and significant structural convergence have been realised, new challenges have arisen. In order to face them and to reinvigorate the Process, it is crucial to focus on the correct implementation of the current structure and tools, correct their shortcomings, and shift the educational approach to a more student-, outcome-oriented one. It is also important to strengthen the links between higher education and research via the facilitation of dialogue between science and society and the promotion of the beneficial uses of technological innovations in teaching and learning. In addition, there is a need to focus on better synchronisation of actions supporting the Bologna Process such as the Horizon 2020 and Erasmus+ programmes.

(1)

Working group on employability, Bologna Conference, Leuven/Louvain-la-Neuve 28-29 April 2009.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

24.3.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

5

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Damian Drăghici, Angel Dzhambazki, Jill Evans, Emmanouil Glezos, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Fernando Maura Barandiarán, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Sylvie Guillaume, György Hölvényi, Dietmar Köster, Ilhan Kyuchyuk, Ernest Maragall, Emma McClarkin, Liadh Ní Riada

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniela Aiuto

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti