IZVJEŠĆE o financiranju zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP)
21.4.2015 - (2014/2258(INI))
Odbor za vanjske poslove
Odbor za proračune
Izvjestitelji: Eduard Kukan, Indrek Tarand
(Zajedničke sjednice odbora – članak 55. Poslovnika)
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o financiranju zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno članke 21., 24., 41., 42., 43., 44., 45. i 46.,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020.[1],
– uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[2],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002[3] te njezine naknadne izmjene,
– uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 18/2012 pod naslovom „Pomoć Europske unije Kosovu za uspostavu vladavine prava”,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 18. prosinca 2013.,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici od 25. studenog 2013. i 18. studenog 2014.,
– uzimajući u obzir izvješće potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice i čelnice Europske obrambene agencije od 7. srpnja 2014. o napretku u provedbi zaključaka Europskog vijeća iz prosinca 2013.,
– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju potpredsjednice / Visoke predstavnice i Komisije o cjelovitom pristupu EU-a vanjskim sukobima i krizama i povezane zaključke Vijeća od 12. svibnja 2014.,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće iz 2014. te financijsko izvješće iz 2013. Europske obrambene agencije,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. travnja 2014. o cjelovitom pristupu EU-a i njegovim posljedicama za koherentnost vanjskog djelovanja EU-a[4],
– uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva koje je Europsko vijeće usvojilo u Helsinkiju 11. prosinca 1999. (glavni cilj za 2003.) i glavni cilj za 2010. koji je Vijeće odobrilo 17. svibnja 2004.,
– uzimajući u obzir civilni glavni cilj za 2010. koji je odobren na ministarskoj konferenciji o unapređenju civilnih kapaciteta i koji je 19. studenog 2007. primilo na znanje Vijeće za opće poslove i vanjske odnose;
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za vanjske poslove i Odbora za proračune u skladu s člankom 55. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i Odbora za proračune (A8-0136/2015),
A. budući da sve složenije sigurnosno okružje unutar i izvan granica Unije, koje obilježavaju novi rizici i prijetnje s kojima se niti jedna država članica ne može samostalno suočiti, iziskuje jačanje zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) kako bi ona postala djelotvorniji instrument politike i stvarno jamstvo sigurnosti građana EU-a te sredstvo za promicanje europskih interesa i vrijednosti; budući da Unija mora poboljšati sigurnost svojih vanjskih granica;
B. budući da je zbog proračunskih rezova u potrošnji za obranu i postojećih duplikacija potrebno ponovno razmotriti financiranje misija i operacija u okviru ZSOP-a tako da se proračunska sredstva koriste na bolji i ekonomičniji način uz odgovarajući demokratski nadzor svih civilnih i vojnih misija i operacija na razini institucija EU-a;
C. budući da je Europsko vijeće u prosincu 2013. odlučilo ispitati financijske aspekte misija i operacija EU-a, uključujući reviziju mehanizma Athena, kako bi se zajamčila uporaba postupaka i pravila koji Uniji omogućuju veću brzinu, fleksibilnost i učinkovitost u pokretanju civilnih misija i vojnih operacija EU-a;
D. budući da je, u skladu s odredbama Ugovora iz Lisabona, Visoki predstavnik Unije također potpredsjednik Komisije, čelnik Europske obrambene agencije i predsjedatelj Vijeća za vanjske poslove Europske unije; budući da, u skladu s člankom 45. Ugovora o Europskoj uniji, „prema potrebi, Europska obrambena agencija svoje zadaće obavlja u suradnji s Komisijom”;
1. konstatira da su EU i države članice najveći ulagači u financiranje raznih mirovnih operacija i operacija upravljanja krizama diljem svijeta te da civilne i vojne misije i operacije u okviru ZSOP-a predstavljaju tek vrlo mali dio ukupnog financiranja; potvrđuje važnost intervencija u okviru ZSOP-a u pogledu postizanja mira i potiče države članice na zauzimanje jasnijeg stava prema sprječavanju sukoba, obnovi nakon sukoba i očuvanju održivog mira u zonama u kojima vladaju sukobi; žali zbog vrlo skromne prirode intervencija u okviru ZSOP-a, posebno onih vojnih, koje su uglavnom misije vojnog osposobljavanja malog obujma, a ne znatan europski doprinos čuvanju i provođenju mira; uvjeren je da EU ne smije sebi dopustiti da bude usmjeren samo na instrumente kojima se djeluje nakon krize ili podupire izlazak iz nje nego mora biti u stanju intervenirati u bilo kojem trenutku krize;
2. poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i države članice da iskoriste puni potencijal Ugovora iz Lisabona, posebice njegova članka 44. o provedbi zadaće u okviru ZSOP-a od strane skupine država članica te članka 46. o stalnoj strukturiranoj suradnji, s ciljem brže i fleksibilnije uporabe misija i operacija u okviru ZSOP-a;
3. sa zabrinutošću primjećuje da, usprkos zajedničkom godišnjem proračunu za obranu u iznosu od otprilike 190 milijardi EUR, države članice još uvijek ne uspijevaju ostvariti glavne ciljeve utvrđene 1999. u Helsinkiju; podsjeća na ambiciozne civilne glavne ciljeve koje je odredio EU; poziva na jačanje uloge EU-a kao obrambenog čimbenika u kontekstu NATO-a i žali zbog činjenice da ne postoji jasna vojna doktrina u okviru koje bi se provele zadaće navedene u članku 43. UEU-a (proširene „petersberške zadaće”); čvrsto se zalaže za, u okviru NATO-a, tješnju koordinaciju i suradnju u području obrane među državama članicama i na razini EU-a te posebno za udruživanje i dijeljenje resursa, kapaciteta i sredstava; poziva Komisiju da bez odlaganja provede analizu izazova i zahtjeva u području sigurnosti i obrane;
4. napominje da se razina financiranja civilnih misija ZSOP-a u okviru poglavlja proračuna EU-a o ZVSP-u smanjila tijekom proteklih godina te da se očekuje da će ostati stabilnom kao dio višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.; žali što je na civilne misije utjecao opći manjak odobrenih sredstava za plaćanja zbog kojeg je Komisija bila primorana odgoditi isplatu 22 milijuna EUR za 2015. u okviru mjera ublažavanja; pozdravlja, međutim, činjenicu da su utvrđene moguće uštede od oko 16 milijuna EUR, kojima bi se moglo omogućiti financiranje daljnjih misija ako to u bliskoj budućnosti bude potrebno;
Inicijative za smanjenje troškova / povećanje učinkovitosti
5. pozdravlja konkretne mjere i pragmatična rješenja koje je Komisija nedavno uvela unutar postojećeg okvira financijskih pravila kako bi se skratile financijske procedure u pogledu civilnih misija u okviru ZSOP-a; žali, međutim, zbog toga što još uvijek dolazi do znatnih kašnjenja u nabavi osnovne opreme i usluga za misije ZSOP-a unutar šireg okvira ZVSP-a, djelomično zbog često sporog postupka donošenja odluka u Vijeću, ali i određenog nedostatka konsolidiranog pristupa u primjeni financijskih pravila na misije ZSOP-a te, u konačnici, zbog negativnog učinka tih kašnjenja na funkcioniranje misija i osoblja, a potencijalno i na sigurnost misija;
6. potiče Komisiju da ublaži te nedostatke pripremom posebnog obrasca za financijska pravila za civilne misije u okviru ZSOP-a i prilagodbom postojećih smjernica njihovim potrebama kako bi se omogućilo brzo, fleksibilno i učinkovitije provođenje misija, a istodobno zajamčilo dobro financijsko upravljanje sredstvima EU-a i odgovarajuća zaštita financijskih interesa Unije; smatra da bi ovlasti za izvršenje proračuna trebalo dodijeliti zapovjedniku civilne operacije, na isti način kako je to učinjeno za voditelje delegacija EU-a;
7. poziva Komisiju i države članice da pripreme godišnju procjenu ukupnih troškova sigurnosnih i obrambenih politika koja uključuje i transparentni prikaz postupaka javne nabave u svrhu budućeg učinkovitijeg upravljanja sredstvima dodijeljenim za to područje;
8. snažno potiče uspostavu zajedničkog centra za usluge kao i objedinjenog sustava za upravljanje resursima u svrhu povećanja brzine kojom se civilne misije razmještaju i poboljšanja njihove ekonomičnosti; žali zbog toga što dosad nije bilo napretka u pogledu te inicijative; napominje da se trenutno razmatra mogućnost uvođenja platforme za potporu misijama, no poziva Komisiju i ESVD da poduzmu daljnje korake prema uspostavi istinskog zajedničkog centra za usluge;
9. smatra da bi trebalo ublažiti kronična ograničenja administrativnog proračuna ESVD-a / Službe za planiranje i vođenje civilnih operacija jer su godišnja dodijeljena proračunska sredstva nedovoljna za potrebe svih zadaća planiranja, vođenja i potpore, posebno u doba kada se gotovo istovremeno pokreće više misija;
10. smatra da bi stalno skladište ZSOP-a, kojim se trenutno koriste samo nove civilne misije u okviru ZSOP-a, brzo trebalo unaprijediti proširivanjem njegove funkcije na postojeće misije, povećanjem dostupnosti pohranjene opreme te, također, raznovrsnijom ponudom potrebne opreme; predlaže da skladištem ZSOP-a upravlja budući zajednički centar za usluge;
11. ističe potrebu za angažiranjem primjerenog broja članova misija u skladu s raznim obvezama koje su u tom pogledu preuzele države članice (npr. civilni glavni cilj za 2010. ili višegodišnji plan razvoja civilnih kapaciteta); žali, međutim, zbog poteškoća primijećenih pri zapošljavanju, ali i zadržavanju dovoljnog broja kvalificiranih zaposlenika za misije ZSOP-a; potiče na široku upotrebu brzo rasporedivih timova za civilni odgovor, čime bi se poboljšala sposobnost EU-a za brzu reakciju, olakšala brza uspostava misija i povećala učinkovitost reakcije upravljanja kriznim situacijama;
12. izražava žaljenje zbog netransparentnosti i visokih troškova postupka odabira privatnih poduzeća čija je zadaća štititi osoblje u civilnim misijama u okviru ZSOP-a; poziva na stvaranje zasebnog okvirnog ugovora poslove zaštite za civilne misije u okviru ZSOP-a kako bi se smanjili iznosi koje naplaćuju privatna poduzeća te kako bi postupak odabira postao transparentniji; vjeruje da bi u tom kontekstu prednost trebalo dati europskim poduzećima;
Dosljednost i komplementarnost
13. mišljenja je da je ZSOP dio šire vanjske dimenzije ZVSP-a i cjelokupnog vanjskog djelovanja EU-a, ali i dio unutarnje dimenzije politika koje se odnose na zajedničko tržište i industriju, svemir, istraživanje i razvoj; čvrsto vjeruje da bi trebalo zajamčiti dosljednost i komplementarnost među raznim instrumentima kako bi se postigla ekonomija razmjera i najbolji mogući učinak potrošnje EU-a; uvjeren je da EU ima više resursa i potencijala za djelovanje od bilo koje druge nadnacionalne institucije, s obzirom na to da se njegova sigurnosna i obrambena politika kroz sveobuhvatni pristup može ojačati drugim vrstama mehanizama financiranja i instrumenata EU-a; stoga smatra da bi sredstva ZVSP-a trebalo koristiti na pametniji način, posebice boljom koordinacijom između instrumenata ZSOP-a i raznih programa financiranja EU-a kojima upravlja Komisija;
14. poziva na postizanje više razine vojno-civilne sinergije kada je to potrebno, s posebnim naglaskom na početak postupka planiranja, naročito u područjima smještaja, zdravstvenih usluga, logistike, prijevoza i sigurnosti misija, uzimajući pritom u obzir postojanje odvojenih zapovjednih lanaca i jasne razlike u prirodi, ciljevima i načinima djelovanja civilnih misija i vojnih operacija;
15. ističe uštede koje bi bilo moguće ostvariti poticanjem sinergija na vojnom polju na razini EU-a, uključujući područja prijevoza, osposobljavanja i liječničke skrbi; naglašava ulogu Europske obrambene agencije u njezinoj misiji poticanja interoperabilnosti i sinergija među državama članicama u pogledu vojne opreme i sposobnosti razmještanja, ali snažno osuđuje činjenicu da je Agencija, iako je na njezinom čelu Visoka predstavnica / potpredsjednica Komisije, i dalje pod nadležnošću Vijeća i da se u potpunosti financira sredstvima izvan proračuna EU-a, zbog čega ne podliježe europskom demokratskom nadzoru;
16. pozdravlja reviziju postupaka za upravljanje krizama dogovorenu 2013. jer je dovela do poboljšanja u planiranju i pokretanju misija u okviru ZSOP-a; naglašava, međutim, da je potrebno dalje raditi na prevladavanju ukorijenjenog jaza između raznih mehanizama vanjske politike EU-a;
17. poziva Komisiju na uvođenje trajnih financijskih procedura za suradnju između Komisije, ESVD-a, Europske obrambene agencije, Europske svemirske agencije i država članica u područjima ZSOP-a i politika zajedničkog tržišta, industrije, svemira, istraživanja i razvoja; poziva Komisiju i Vijeće da uspostave stalna financijska pravila kojima bi se povezalo dionike EU-a iz područja unutarnje sigurnosti (kao što su Frontex, Europol i ENISA) s dionicima vanjske obrane (kao što su Europska obrambena agencija i ESVD);
18. pozdravlja provođenje pilot-projekta istraživanja ZSOP-a koje su zajednički proveli Komisija i Europska obrambena agencija, a što je u proračunu za 2015. predložio Parlament s ciljem da Agencija bude ta koja će izvršiti proračun i ostvarivati ciljeve Unije; u tom kontekstu žali što Komisija nije Parlamentu dostavila procjenu mogućnosti primjene članka 185. UFEU-a kako se zahtijeva u njegovoj Rezoluciji od 21. studenog 2013. o tehnološkoj i industrijskoj bazi europske obrambenog sektora (2013/2125(INI));
19. pozdravlja Komisijin plan provedbe za Komunikaciju o sektoru europske obrane i sigurnosti donesen 24. lipnja 2014.; u tom pogledu poziva Komisiju da u sklopu ocjenjivanja dionika naznači na koji su način potencijalni korisnici te nacionalne i pokrajinske vlasti spremni koristiti spomenute mjere (ESIF, EFRR, ESF ili programa Interreg V); u tom pogledu izražava žaljenje što su prijedlozi Komisije možda stigli prekasno da bi utjecali na raspodjelu sredstava nacionalnih i pokrajinskih vlasti koja je trenutno u tijeku ili preusmjerili sredstva EU-a kojima se financira snažnija tehnološka i industrijska baza europskog obrambenog sektora (EDTIB);
20. poziva Komisiju, uzimajući u obzir njenu odgovornost za jačanje tehnološke i industrijske baze europskog obrambenog sektora, da iznese prijedlog kojim bi se razjasnilo kako se negativan učinak mjera ograničavanja na izvoz europskih obrambenih i sigurnosnih industrija koje je donijelo Vijeće na temelju članka 215. UFEU-a može nadoknaditi iz proračuna EU-a ili ublažiti djelovanjem koje neće imati negativan utjecaj na tržišno natjecanje;
21. pozdravlja inicijativu „osposobi i opremi” kojom bi se lakšim financiranjem različitih oblika strojne opreme i nesmrtonosne opreme za snage sigurnosti i obrambene snage trećih zemalja omogućila izgradnja kapaciteta partnera, kao dio tranzicijske ili izlazne strategije, i podupire zajednički pristup ESVD-a i Komisije po tom pitanju; podupire stvaranje projektnih jedinica u okviru kojih bi zainteresirane države članice ili treće zemlje mogle dati svoj doprinos i kojima bi se moglo zajamčiti brzo djelovanje i ispunjavanje sigurnosnih potreba zemalja domaćina pružanjem projektne potpore te smatra da bi se takve jedinice trebalo sustavno koristiti;
22. pozdravlja prijedloge Komisije kojima bi se trebalo poboljšati provođenje Direktive 2009/81/EZ (o ugovorima o javnoj nabavi) i Direktive 2009/43/EZ (o transferu proizvoda povezanih s obranom na unutarnjem tržištu); poziva Komisiju da vodi računa o činjenici da europska poduzeća koja posluju u području obrane trebaju zaseban pravni i financijski okvir kako bi mogla biti konkurentna te kako bi bila u stanju pružiti potporu naporima koje države članice ulažu u jačanje obrambenih sposobnosti;
Financiranje vojnih operacija
23. potvrđuje da države članice financiraju vojne operacije izvan proračuna EU-a, a da su zajednički troškovi operacija pokriveni mehanizmom Athena; naglašava da je Athena od ključne važnosti za pokretanje tih operacija te da je to instrument solidarnosti među državama članicama jer ih potiče, posebno one kojima nedostaje financijskih i operativnih sredstava, na sudjelovanje u operacijama ZSOP-a; žali, međutim, što je stvarni udio zajedničkih troškova i dalje vrlo nizak (otprilike 10 – 15 % svih troškova) te što je visoki udio troškova i odgovornosti u vojnim operacijama koje snose države, po načelu prema kojem svatko pokriva vlastite troškove, suprotan načelima solidarnosti i podjele tereta i što dodatno odvraća države članice od aktivnog sudjelovanja u operacijama u okviru ZSOP-a; izražava zabrinutost što takvo stanje stvari, posebice u kontekstu nedostatka volje među državama članicama za uključivanje vlastitih jedinica u snage okupljenje za operacije, otežava mogućnost brzog pokretanja operacija u sklopu ZSOP-a i ugrožava njihovu cjelokupnu učinkovitost; smatra da bi trebalo zajamčiti dugoročno financiranje vojnih misija;
24. u tom kontekstu žali što je preispitivanje mehanizma Athena, koje je trebalo biti izvršeno do kraja 2014, dovelo tek do ograničenih rezultata, poput uvođenja jedne vrste pretfinanciranja nekih troškova kako bi se ubrzalo razmještanje; izražava žaljenje što Vijeće nije postiglo dogovor o uključivanju financiranja troškova strateškog razmještanja borbenih skupina EU-a na popis zajedničkih troškova koji se sustavno podmiruju u sklopu mehanizma Athena, nego je tek donijelo odluku, koja se može produžiti, za dvogodišnje razdoblje; poziva Europsko vijeće za obranu da na sljedećem sastanku razmotri daljnje proširenje zajedničkih troškova financiranih unutar okvira mehanizma Athena, poput automatskog financiranja troškova povezanih s odvijanjem operacija i misija u okviru ZSOP-a (infrastrukture za smještaj snaga, troškova povezanih s uspostavljanjem ulaznih baza za postrojbe na ratištima te, po potrebi, prikupljanja sigurnosnih zaliha hrane i goriva);
25. podupire inicijative kojima se ispituje mogućnost privlačenja financijskih doprinosa iz trećih zemalja ili međunarodnih organizacija i upravljanja njima u okviru mehanizma Athena; također podupire opciju „zajedničkog financiranja”, pri čemu bi manji broj zemalja sudionica financirao neke operativne troškove misija, pod uvjetom da se njihovim doprinosima upravlja u okviru mehanizma Athena i da su oni samo dodatak zajedničkim troškovima, a ne njihova zamjena;
26. podsjeća na to da su Ugovorm iz Lisabona u EU-u uvedene nove odredbe o ZSOP-u koje su još uvijek neiskorištene; potiče Vijeće da iskoristi odredbu iz članka 44. UEU-a kojom se omogućuje provedba neke od zadaća ZSOP-a skupini država članica koje su je voljne preuzeti; stajališta je da je hitno potrebno ubrzati postupak donošenja odluka; smatra da bi ad hoc mehanizmi financiranja za vojne operacije trebali pokrivati više od uobičajenih zajedničkih troškova obuhvaćenih mehanizmom Athena;
27. poziva Vijeće da tijekom ove proračunske godine započne uspostavu početnog fonda (predviđenog člankom 41. stavkom 3. UEU-a) za hitno financiranje početnih faza vojnih operacija, koji bi također mogao poslužiti kao snažno sredstvo razvoja kapaciteta; također poziva Vijeće da iznese prijedlog o tome kako se u kriznoj situaciji može brzo provesti savjetovanje s Europskim parlamentom; napominje da za civilne misije postoji poseban proračun za pripremne mjere i da će tijek i učinkovitost vojnih misija biti strukturno otežani sve dok se i za njih ne otvori ta mogućnost; snažno potiče države članice da uspostave trajnu strukturiranu suradnju predviđenu člankom 46. UEU-a, kojom bi se također znatno brže postigla hitno potrebna poboljšanja kapaciteta EU-a za brzu reakciju; u tom pogledu izražava žaljenje zbog manjka relevantnog sadržaja u Političkom okviru za sustavnu i dugoročnu obrambenu suradnju koji je Vijeće usvojilo 18. studenog 2014. jer se u njemu samo opisuje trenutna praksa; poziva, stoga, Komisiju da iznese potrebni prijedlog kojim bi se pojasnilo na koji se način proračunom EU-a može olakšati pokretanje stalne strukturirane suradnje i djelovanje vojne mirnodopske suradnje unutar nje;
28. iznenađen je što još uvijek na europskoj razini ne postoje porezni poticaji za suradnju i udruživanje; prima na znanje poziv Vijeća iz prosinca 2013. da se prouče takve mjere i žali što nakon godine dana rasprave još nisu dovele ni do kakve konkretne mjere na tom području; napominje da belgijska vlada, prema ad hoc načelu, već dodjeljuje izuzeća od PDV-a u pripremnim fazama određenih projekata Europske obrambene agencije kao što je primjerice satelitska komunikacija; smatra da bi spomenuta izuzeća trebala biti sustavna i proširena na infrastrukturne programe i programe povezane s kapacitetima po uzoru na postojeći mehanizam NATO-a ili onaj unutar EU-a za infrastrukturu za civilno istraživanja; poziva na razvoj bilo kojeg drugog poticaja kojima bi se Europljane navelo na suradnju kada je riječ o kapacitetima;
Transparentnost i odgovornost
29. naglašava da su transparentnost i odgovornost ključni zahtjevi ne samo za demokratski nadzor, već i za primjereno funkcioniranje i vjerodostojnost misija koje se provode pod zastavom EU-a; ponavlja da Parlament pridaje veliku važnost provođenju nadzora nad načinom na koji se izvršava proračun različitih misija i operacija u okviru ZSOP-a; pozdravlja mehanizme izvješćivanja predviđene Međuinstitucionalnim sporazumom od 2. prosinca 2013., kao što su tromjesečna izvješća o proračunu ZVSP-a i zajednički savjetodavni sastanci o ZVSP-u; pozdravlja odluku kojom se Visoka predstavnica /potpredsjednica Komisije obvezala osvježiti sastanke i uvesti prikladan stupanj fleksibilnosti u pogledu njihova opsega kako bi Parlament bio u potpunosti obaviješten o vojnim misijama i o radu i programu Političkog i sigurnosnog odbora; ustraje pri tvrdnji da nikakav napredak u fleksibilnosti i učinkovitosti financiranja i poduzimanja misija i operacija ne smije ugroziti postignute napretke u smislu transparentnosti i preuzimanja odgovornosti u intervencijama u sklopu ZSOP-a; poziva Komisiju da široko protumači članak 49. stavak 1. točku (g) Financijske uredbe i da predloži zasebne linije za svaku civilnu misiju ZSOP-a u proračunskom poglavlju o ZVSP-u te da u godišnje izvješće o radu obavezno uvrsti podroban prikaz svake misije prema sudionicima i rashodima;
30. željno očekuje inicijative kojima bi se u pravila financiranja i rada civilnih misija uvela jasnoća i dosljednost; u kontekstu aktualne rasprave o fleksibilnosti financijskih pravila pozdravlja obvezu koju je Komisija preuzela za pripremu posebnog obrasca za sve misije u okviru ZSOP-a i za prilagodbu postojećih smjernica njihovim potrebama;
Usklađivanje riječi i djela
31. potiče potpredsjednicu / Visoku predstavnicu da preuzme vodstvo u ZSOP-u i da odigra usmjeravajuću ulogu u premošćivanju jaza uspostavljanjem koordinacije između Vijeća, Komisije i ESVD-a te jamčenjem dosljednosti između potonjih dvaju tijela; predlaže da se posebnim predstavnicima EU-a povjeri mandat za poboljšanje dijaloga i suradnje među raznim akterima EU-a na terenu kako bi se povećala dosljednost djelovanja EU-a i kako bi višestruki izvori financiranja iz problema prerasli u prednost;
32. smatra da bi sljedeći sastanak Europskog vijeća o obrani trebalo iskoristiti kao priliku za vođenje dubinske rasprave i izradu konkretnih prijedloga o reformi financijskih aranžmana za misije i operacije u okviru ZSOP-a, kako bi ih se učinilo učinkovitijima i uspješnima; potiče države članice da ispune obveze preuzete na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2013.; smatra da je na sljedećoj sjednici Europskog vijeća za obranu nužno donijeti konkretne mjere za poboljšanje obrambenih kapaciteta EU-a na način komplemetaran s NATO-om, zadržati i konsolidirati Europsku obrambenu agenciju te pružiti podršku zajedničkoj industrijskoj i tehnološkoj bazi;
33. poziva Komisiju da podrži napore koje države članice ulažu u svrhu operativne provedbe odluka Europskog vijeća u pogledu poboljšanja obrambenih sposobnosti, vodeći pritom računa o proračunskim ograničenjima s kojima se suočavaju neke države članice;
34. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, potpredsjednici / Visokoj predstavnici, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku NATO-a i predsjedniku Parlamentarne skupštine NATO-a.
- [1] SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
- [2] SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
- [3] SL L 298, 26.10.2012.., str. 1.
- [4] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0286.
MIŠLJENJE MANJINE
o financiranju zajedničke sigurnosne i obrambene politike (2014/2258(INI))
Odbor za vanjske poslove, Odbor za proračune, izvjestitelji: Eduard Kukan, Indrek Tarand
Izdvojeno mišljenje koje su podnijeli zastupnici Kluba zastupnika GUE/NGL Sabine Lösing, Javier Permuy Couso i Pablo Iglesias
Izvješćem se izražava žaljenje zbog skromne prirode vojnih intervencija u okviru ZSOP-a, poziva se na brže i prilagodljivije misije u okviru ZSOP-a te se zagovara civilno-vojna suradnja. Njime se zahtijeva tješnja suradnja na području obrane te udruživanje i dijeljenje resursa, sposobnosti i sredstava. Izvješćem se stoga podržava proširivanje troškova koji se mogu podmirivati u sklopu mehanizma Athena te izražava sumnja u načelo po kojem svatko plaća vlastite troškove – što dovodi do toga da svaka država članica automatski snosi troškove za svaku vojnu misiju EU-a.
Protivimo se izvješću zbog sljedećih razloga:
• njime se traži način da se izbjegne članak 41. stavak 2. – Operativni izdaci koji nastanu pri operacijama koje imaju implikacije u području vojske ili obrane ne terete proračun Unije – kako bi se zloporabila sredstva EU-a,
• u njemu se izražava žaljenje zbog nepostojanja vojne doktrine kojom bi se operativno provele zadaće iz članka 43. UEU-a, među kojima su vojno savjetovanje i borbene snage u upravljanju krizama,
• njime se potiče širenje područja primjene mehanizma ATHENA te financiranje vojnih misija EU-a izvan svakog parlamentarnog nadzora,
• njime se potiče razmještanje borbenih skupina EU-a, njihovo financiranje putem mehanizma Athena i uspostava početnog fonda za vojne operacije (članak 41. stavak 3.),
• se u njemu zahtijeva financiranje tehnološke i industrijske baze europskog obrambenog sektora (EDTIB) iz proračuna EU-a
Zahtijevamo:
- radikalno (CBRN) razoružavanje na svjetskoj razini i razini EU-a
- da se iz proračuna EU-a ne izdvajaju sredstva za vojsku
- civilnu EU, strogo civilan miroljubivi pristup rješavanju sukoba
- potpuni parlamentarni nadzor svih sredstava
- strogo razdvajanje civilnih i vojnih misija
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU
|
Datum usvajanja |
14.4.2015 |
|
|
|
|
|
Rezultat konačnog glasovanja |
+: –: 0: |
54 23 2 |
|||
|
Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju |
Lars Adaktusson, Nedzhmi Ali, Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Bas Belder, Reimer Böge, Elmar Brok, Fabio Massimo Castaldo, Aymeric Chauprade, Lefteris Christoforou, Javier Couso Permuy, Arnaud Danjean, Jean-Paul Denanot, Gérard Deprez, Georgios Epitideios, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Jens Geier, Richard Howitt, Manolis Kefalogiannis, Afzal Khan, Bernd Kölmel, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Zbigniew Kuźmiuk, Ilhan Kyuchyuk, Arne Lietz, Ulrike Lunacek, Andrejs Mamikins, Vladimír Maňka, Ernest Maragall, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Siegfried Mureșan, Javier Nart, Urmas Paet, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Pașcu, Vincent Peillon, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Paul Rübig, Jacek Saryusz-Wolski, Alyn Smith, Jaromír Štětina, Charles Tannock, Indrek Tarand, Eleni Theocharous, László Tőkés, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Geoffrey Van Orden, Hilde Vautmans, Daniele Viotti, Marco Zanni |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju |
Reinhard Bütikofer, Bodil Ceballos, Tanja Fajon, Ana Gomes, Heidi Hautala, Marek Jurek, Igor Šoltes, Marie-Christine Vergiat, Anders Primdahl Vistisen, Tomáš Zdechovský |
||||
|
Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2. |
Laura Agea, Ramón Jáuregui Atondo, Artis Pabriks, Julie Ward |
||||