Postupak : 2014/2153(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0164/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0164/2015

Rasprave :

PV 09/06/2015 - 10
CRE 09/06/2015 - 10

Glasovanja :

PV 10/06/2015 - 8.6
CRE 10/06/2015 - 8.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :


IZVJEŠĆE     
PDF 320kWORD 381k
18.5.2015
PE 541.614v02-00 A8-0164/2015

o europskoj strategiji energetske sigurnosti

(2014/2153(INI))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Izvjestitelj: Algirdas Saudargas

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 EXPLANATORY STATEMENT
 MIŠLJENJE oDBORA ZA VANJSKE POSLOVE
 MIŠLJENJE oDBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
 MIŠLJENJE oDBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o europskoj strategiji energetske sigurnosti

(2014/2153(INI))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir članak 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Europska strategija energetske sigurnosti” i popratne radne dokumente (COM(2014)0330),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Energetska učinkovitost i njezin doprinos energetskoj sigurnosti i Okviru za klimatsku i energetsku politiku do 2030.” (COM(2014)0520),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Napredak u dovršavanju unutarnjeg energetskog tržišta” (COM(2014)0634),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Kratkoročna otpornost europskog plinskog sustava. Pripravnost za mogući poremećaj opskrbe s istoka tijekom jeseni i zime 2014./2015.” (COM(2014)0654),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom” (COM(2015)0080),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Prema kružnom gospodarstvu: program nulte stope otpada za Europu” (COM(2014)0398),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Okvir za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020. – 2030.ˮ (COM(2014)0015),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),

–       uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. i 21. ožujka 2014.,

–       uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 26. i 27. lipnja 2014.,

–       uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 23. i 24. listopada 2014.,

–       uzimajući u obzir javno saslušanje od 5. studenog 2014. o europskoj strategiji energetske sigurnosti koje je organizirao Odbor za industriju, istraživanje i energetiku,

–       uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010.,

–       uzimajući u obzir Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za strateška ulaganja i izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br.1316/2013,

–       uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009,

–       uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1391/2013 od 14. listopada 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu u pogledu Unijina popisa projekata od zajedničkog interesa,

–       uzimajući u obzir europske strukturne i investicijske fondove, osobito Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju ulaganja za rast i radna mjesta te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 i Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006,

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija naslovljenu „Program Čisti zrak za Europu” (COM(2013)0918),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Dugoročna vizija infrastrukture za Europu i šire” (COM(2013)0711) kojom se utvrđuje popis projekata od zajedničkog interesa (PCI) u vezi s energetskom infrastrukturom,

–       uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru naslovljeno „Provedba Komunikacije o sigurnosti opskrbe energijom i međunarodnoj suradnji te o zaključcima Vijeća o energetici od studenog 2011.” (COM(2013)0638),

–       uzimajući u obzir izvješće Vijeća Europske unije od 12. prosinca 2013. o napretku na dovršenju unutarnjeg energetskog tržišta EU-a, kao daljnje korake nakon sastanka Europskog vijeća od 22. svibnja 2013.,

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Promicanje čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu” (COM(2013)0214),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Budućnost vezivanja i skladištenja ugljika u Europi” (COM(2013)0180),

–       uzimajući u obzir svoje izvješće o provedbi za 2013.: Razvoj i primjena tehnologije vezivanja i skladištenje ugljika u Europi,

–       uzimajući u obzir Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU te stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ,

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Kako osigurati funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta” i popratne radne dokumente (COM(2012)0663),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Energetski plan 2050.” (COM(2011)0885) i izvješće o vlastitoj inicijativi Parlamenta naslovljeno „Energetski plan za 2050. – energetska budućnostˮ (2012/2103(INI)),

_       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije o sigurnosti opskrbe energijom i međunarodnoj suradnji naslovljenu „Energetska politika EU-a: Povezivanje s partnerima izvan naših granica” (COM(2011)0539),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija CO2 u 2050.” (COM(2011)0112),

–       uzimajući u obzir Direktivu 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa proizvoda povezanih s energijom uz pomoć oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu,

–       uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 994/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom kojom se stavlja izvan snage Odluka Vijeća 2004/67/EZ,

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Prioriteti energetske infrastrukture do 2020. i nakon toga – nacrt integrirane europske energetske mreže” (COM(2010)0677),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Europska strategija za čista i energetski učinkovita vozila” (COM(2010)0186),

–       uzimajući u obzir Direktivu 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada,

–       uzimajući u obzir izvješće skupine za razmatranje na visokoj razini o energetskoj zajednici u budućnosti,

–       uzimajući u obzir Direktivu 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu,

–       uzimajući u obzir Direktivu 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi za plovila na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ,

–       uzimajući u obzir Direktivu 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ,

–       uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju o Planu o međusobnom povezivanju na baltičkom energetskom tržištu od 17. lipnja 2009. koji su potpisale države članice s područja Baltičkog mora i Komisija,

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. studenog 2008. naslovljenu „Drugi strateški pregled energetske politike: Akcijski plan EU-a za energetsku sigurnost i solidarnost” (COM(2008)0781),

–       uzimajući u obzir Direktivu 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/76/EEZ,

–       uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0164/2015),

A.     budući da je za blagostanje i sigurnost EU-a potrebna razborita i izrazito učinkovita upotreba energije te stabilna, pristupačna i održiva opskrba energijom i budući da energetska sigurnost prije svega znači političku neovisnost;

B.     budući da je proteklih nekoliko godina postignut znatan napredak u jačanju energetske sigurnosti EU-a zahvaljujući povećanom udjelu obnovljivih izvora energije i smanjenju ukupne potražnje što je doprinijelo stabilizaciji ovisnosti o uvozu; međutim, budući da EU i dalje uvozi 53 % svoje ukupne energije za potrošnju, odnosno 85 % nafte, 67 % plina, 41 % krutih goriva i oko 95 % urana; budući da EU velik dio energije uvozi iz geopolitički nestabilnih područja i da određeni broj država članica još uvijek ovisi o jednom vanjskom izvoru opskrbe, što za posljedicu ima visoke troškove za građane, poduzeća i javne proračune, ograničava europski gospodarski rast i blagostanje te ugrožava nacionalnu sigurnost i sigurnost EU-a;

C.     budući da se 61 % plina uvezenog u EU koristi u zgradama, u prvom redu za grijanje, i 75 % tih zgrada čine stambene zgrade te da je stoga svaka kriza opskrbe plinom ujedno i kriza opskrbe toplinskom energijom; budući da je najbrži i najjeftiniji način smanjenja potrošnje plina u Europi smanjenje gubitka energije u stambenim zgradama što će doprinijeti energetskoj sigurnosti; budući da EU nema strategiju za toplinsku energiju što se tiče sigurnosti opskrbe, dekarbonizacije ili pristupačnosti i konkurentnosti; budući da svaki prekid u opskrbi plinom za grijanje koji rezultira neodgovarajućim grijanjem dovodi u opasnost zdravlje i dobrobit velikog dijela građana EU-a;

D.     budući da bi pouzdana dugoročna energetska strategija trebala voditi računa o nesigurnosti povezanoj s nestabilnošću tržišta nafte i plina uz povremene i privremene fluktuacije cijena;

E.     budući da EU dnevno izdvaja više od 1 milijarde EUR za uvoz energije (oko 400 milijardi EUR u 2013. godini) što je više od jedne petine ukupnog uvoza EU-a; budući da se svjetska cijena nafte znatno smanjila što je EU-u omogućilo da poduzme važne mjere kako bi preoblikovao svoju situaciju na području energetike ulaganjima u proizvodnju obnovljive energije, iskorištavanjem potencijala energetske učinkovitosti zgrada i industrije i razvojem pametne infrastrukture; budući da novac koji se troši na uvoz fosilnih goriva ne doprinosi znatno ulaganjima, zaposlenosti ni rastu u Uniji i da bi preusmjeravanje tog novca u ulaganja unutar Unije potaknulo rast i doprinijelo stvaranju kvalitetnih novih radnih mjesta za kvalificirane stručnjake na lokalnoj razini;

F.     budući da uštede na uvezenom gorivu zahvaljujući sve većoj uporabi obnovljive energije iznose najmanje oko 30 milijardi EUR godišnje;

G.     budući da je u kontekstu krize u Ukrajini pitanje jamčenja pouzdane opskrbe energijom postalo važnije nego ikad prije, kao i pitanje diversifikacije opskrbe energijom i prevelike ovisnosti o uvozu energije;

H.     budući da su iskustva iz 2006. i 2009., kada je Rusija prekinula opskrbu plinom Ukrajini, jasno pokazala da su poremećaji koje su doživjele neke države članice iz srednje i istočne Europe kao i njihova prevelika ovisnost o vanjskoj opskrbi energijom strateške slabosti trenutačnog sustava opskrbe energijom; budući da su ti poremećaji pokazali da su mjere koje su već bile poduzete u energetskom sektoru nedovoljne da bi se uklonila ovisnost Europe o plinu iz Rusije;

I.      budući da EU uvelike ovisi o jednoj jedinoj zemlji, Ruskoj Federaciji, koja je najveći izvoznik nafte (35 %), plina (26 %), ugljena (30 %) i urana (25 %) u EU; budući da se Ruska Federacija opskrbom energije služi kao političkim oružjem i da su takve mjere u opreci s tržišnom logikom i ozbiljno povećavaju rizik za EU;

J.      budući da se korištenjem nafte i prirodnog plina iz vanjskopolitičkih razloga i za destabilizaciju drugih zemalja ugrožava gospodarski rast i, što je još opasnije, demokratska stabilnost u Europi i neovisnost suverenih država;

K.     budući da je u okviru politike energetske sigurnosti nužno pozabaviti se potrebom za stabilnom opskrbom energije iz različitih izvora što će europskom gospodarstvu zajamčiti energiju potrebnu za promet, industriju i stanovanje tako da se pruži potpora konkurentnosti i klimatskoj politici te istodobno smanji ovisnost o onima koji energetske izvore namjerno žele iskoristiti za svoje političke ciljeve kako bi utjecali na politička događanja u drugim zemljama;

L.     budući da je 30. listopada 2014. dogovoren takozvani „zimski paket” od 4,6 milijarde USD koji se trenutno provodi, a kojim je zajamčena opskrba plinom za Ukrajinu, ali i za države članice EU-a, no samo na ograničeno razdoblje;

M.    budući da su se države članice obvezale na konačnu uspostavu unutarnjeg energetskog tržišta do 2014. i na ukidanje „energetskih otoka” EU-a do 2015.;

N.     budući da je Komisija sastavila popis projekata energetske infrastrukture koji su od zajedničkog interesa i koji će se provoditi do 2020. i da se taj popis ažurira svake dvije godine te da bi trebao biti potpuno u skladu sa zakonodavstvom EU-a na području klime, energije i državnih potpora; budući da višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje 2014. – 2020. doprinosi njihovu financiranju s pomoću Instrumenta za povezivanje Europe i Plana ulaganja u okviru kojeg bi se infrastruktura trebala smatrati prioritetom;

O.     budući da je tijekom posljednjeg desetljeća veća energetska učinkovitost djelomično razdvojila gospodarski rast od potrošnje energije i da je taj proces potrebno pojačati;

P.     budući da se prema podacima Komisije u razdoblju od 2001. do 2011. energetski intenzitet u industriji smanjio za 19 %; budući da bi se učinkovitijim kućanskim uređajima do 2020. mogle ostvariti uštede energije u vrijednosti od 100 milijardi EUR i da nove zgrade danas troše upola manje energije u odnosu na zgrade u 1980-ima te da moramo i dalje biti tako uspješni;

Q.     budući da se prema podacima Komisije za svakih dodatnih 1 % uštede energije uvoz plina u EU može smanjiti za 2,6 %;

R.     budući da strategija energetske sigurnosti među prioritete mora staviti niskougljičnu tehnologiju i resurse;

S.     budući da se zaključcima sa sastanka Europskog vijeća održanog 22. svibnja 2013. poziva na davanje prioriteta postupnom ukidanju ekološki ili gospodarski štetnih subvencija, uključujući i one za fosilna goriva;

T.     budući da su prema Komisijinu Energetskom planu za 2050. dekarbonizacija energetskog sektora i rješenje s visokim udjelom obnovljivih izvora energije jeftiniji od daljnje provedbe aktualne politike te da će s vremenom cijene energije iz nuklearnih i fosilnih goriva nastaviti rasti, dok će se troškovi obnovljivih izvora energije smanjivati;

U.     budući da su prema Komisiji energetska učinkovitost, obnovljiva energija i pametna infrastruktura tri mogućnosti koje su neupitno korisne s obzirom na to da je energetska učinkovitost „primarno gorivo” te najjeftiniji i najbrži način za smanjenje troškova kućanstava i industrije u EU-u jer se obnovljiva energija proizvodi u EU-u, često u blizini mjesta potrošnje, te da doprinosi otvaranju novih održivih radnih mjesta na lokalnoj razini, stvaranju energetske sigurnosti i ostvarenju naših klimatskih ciljeva, dok se pametnom prijenosnom i distribucijskom mrežom na razini EU-a mogu spriječiti nastanak viška kapaciteta i nestanci struje u državama članicama;

V.     budući da je, da bi obnovljiva energija bila središnji potporanj energetske i klimatske politike EU-a, potreban pristup Zajednice i suradnja među državama članicama u cilju isplativijeg ostvarenja ciljeva koji se odnose na obnovljivu energiju i uz bolje korištenje specifičnog regionalnog potencijala u EU-u;

W.    budući da su na sastanku na vrhu održanom 24. listopada 2014. čelnici država i vlada dogovorili obvezujući cilj u skladu s kojim bi udio obnovljive energije na razini EU-u do 2030. iznosio barem 27 % i indikativni cilj na razini EU-a u vezi s povećanjem energetske učinkovitosti od barem 27 %, pritom imajući na umu razinu EU-a od 30 % i ciljajući osobito na sektore u kojima se mogu ostvariti najveće uštede, te su također podržali obvezujući cilj EU-a u skladu s kojim se do 2030. emisije stakleničkih plinova iz kućanstava moraju smanjiti za najmanje 40 % u odnosu na razine iz 1990. godine; budući da je EU tehnološki predvodnik kad je riječ o tehnologijama obnovljivih izvora energije i da bi to trebalo biti vektorom za zapošljavanje kvalificiranih stručnjaka i održiv rast;

X.     budući da je među političkim prioritetima nove Komisije, kao što je njezin predsjednik Juncker najavio 15. srpnja 2014., obveza učiniti europsku energetsku uniju prvom u svijetu u pogledu obnovljive energije;

Y.     budući da je predsjednik Juncker u pismima upućenima povjerenicima Cañeteu i Šefčoviču javno iznio da je obvezujući cilj da se do 2030. ostvari povećanje energetske učinkovitosti od 30 % minimum koji je potreban da bi EU bio vjerodostojan;

Z.     budući da je Parlament već dva puta tražio uvođenje obvezujućih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. u skladu s kojima bi se ostvarilo smanjenje emisija CO2 od najmanje 40 %, udio obnovljive energije od najmanje 30 % i energetska učinkovitost od najmanje 40 %, što bi se trebalo provoditi u okviru pojedinačnih nacionalnih ciljeva; budući da obvezujući nacionalni ciljevi i ciljevi EU-a koji se odnose na energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju doprinose ostvarenju rasta i otvaranju novih radnih mjesta te da bi pomogli u ostvarenju tehnološkog vodstva EU-a na tim područjima;

AA.  budući da se u okviru strategije energetske sigurnosti moraju razmotriti prava potrošača, predvidljivost tržišta za ulagače i jasan okvir za industriju;

AB.  budući da industrija napušta EU zbog visokih energetskih troškova što vodi do njezina smanjenog udjela u BDP-u, a time i do pada zaposlenosti; budući da je Komisija postavila za cilj da udio industrije u BDP-u do 2020. bude otprilike 20 %;

AC.  budući da se cilju reindustrijalizacije s udjelom od 20 % BDP-a mora dati jednaka važnost i prioritet kao i ciljevima u vezi s klimatskim promjenama, niskougljičnom industrijom, energetskom učinkovitošću i obnovljivom energijom;

AD.  budući da će uloga i važnost električne energije i dalje jačati te da su potrebne političke odluke na europskoj razini i na nacionalnim razinama kako bi se to ostvarilo;

AE.   budući da će se boljim razinama međusobne povezanosti na području električne energije i plina povećati energetska sigurnost, doprinijeti boljoj integraciji obnovljive energije, omogućiti konvergencija cijena, ostvariti korist za potrošače i istovremeno ujednačiti opskrba i potražnja među državama članicama; budući da bi EU trebao razviti zajednički regulatorni okvir kako bi se maksimalno povećala korist od međusobne povezanosti na području električne energije i plina uz najpovoljnije cijene za potrošače;

AF.   budući da je Parlament zatražio da se utvrde obvezujući ciljevi za minimalne prekogranične kapacitete prijenosa;

AG.  budući da se energetski sustav u novije vrijeme sve više decentralizira te da su obnovljiva energija i kapaciteti skladištenja kao i fleksibilni potrošači povezani na aktivnije i pametnije distribucijske mreže; budući da se očekuje nastavak tog trenda u budućnosti;

AH.  budući da je ulaganje u distribucijske mreže barem jednako važno kao i ulaganje u prijenosne mreže, osobito s obzirom na sve veću daljnju decentralizaciju na području energetike i činjenicu da se 90 % proizvedene obnovljive energije povezuje s distribucijskim mrežama;

AI.    budući da će se bržom primjenom pametnih mreža poboljšati energetska učinkovitost, povećati udio obnovljivih izvora energije i decentralizirati energetski sustav kako bi se ojačala energetska sigurnost u državama članicama;

AJ.   budući da je u vanjskoj dimenziji energetske politike EU-a potrebna veća dosljednost i da ona još nema u potpunosti ulogu koju bi trebala imati u pogledu sigurnosti opskrbe energijom i konkurentnosti Unije;

AK.  budući da države članice zasebno pregovaraju o međuvladinim sporazumima i da Komisija ima ograničen nadzor nad njima;

AL.   budući da je energetska sigurnost ključan element u trgovinskoj politici EU-a i da su pokrenuta mnoga energetska partnerstva s trećim zemljama čija opskrba energijom uvelike ovisi o fosilnoj energiji;

AM. budući da su sve države članice odgovorne za potpunu provedbu Trećeg energetskog paketa EU-a kao i Drugog paketa za klimu i energiju te proizišlog zakonodavstva EU-a na području energetske učinkovitosti te da izostanak ispravnog i pravovremenog prijenosa u nacionalna zakonodavstva ugrožava sigurnost drugih država članica ili EU-a u cjelini;

AN.  budući da su ugovorne stranke Energetske zajednice dio unutarnjeg tržišta električne energije i plina te da bi trebale biti jednakopravno uključene u borbu za paneuropsku sigurnost opskrbe;

AO.  budući da se 2015. obilježava Europska godina razvoja i da bi plan razvoja Europske unije nakon 2015. trebao biti potpuno sukladan s njezinom vanjskom energetskom politikom na području klime, iskorjenjivanja siromaštva i poštovanja ljudskih prava;

AP.   budući da više od 70 % emisija dolazi iz gradova i da su gradovi odgovorni za više od 66 % potrošnje energije; budući da će do 2008. više od polovine svjetskog stanovništva živjeti u urbanim područjima i da se ta koncentracija povećava tako da se procjenjuje da će do 2030. ta brojka iznositi 60 %; budući da gradovi moraju promijeniti svoje obrasce potrošnje i rasta jer su u samom središtu problema te su ujedno i područja s kojih se rješenja mogu primjenjivati brže i ranije;

AQ.  budući da će promicanje iskorištavanja domaćih konvencionalnih izvora nafte i plina koje je u potpunosti usklađeno s pravnom stečevinom EU-a, u tradicionalnim područjima proizvodnje (npr. Sjeverno more) kao i u novootkrivenim područjima (npr. istočno Sredozemlje, Crno more), smanjiti ovisnost EU-a o vanjskim dobavljačima i državama tranzita;

AR.  budući da strategija energetske sigurnosti mora sadržavati okvir isplativih mjera za smanjenje potražnje za energijom i jednako djelotvorne mjere kojima će se prevladati veći i neposredni poremećaji te mora sadržavati mehanizme solidarnosti i koordinacije radi zaštite i jačanja proizvodnje energije, pametnog prijenosa te distribucijske infrastrukture i spojnih vodova; budući da se tom infrastrukturom mora moći upravljati promjenjivim izvorima obnovljive energije i mikroproizvodnjom i da mora biti ugrađena u potpuno integrirano unutarnje energetsko tržište koje dobro funkcionira i uključuje tržište za smanjenje potražnje za energijom kao ključan dio energetske unije s diversificiranom vanjskom opskrbom i pravcima opskrbe;

Ususret Europskoj energetskoj uniji

1.      pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Europska strategija energetske sigurnosti” i napominje da je temeljena na detaljnoj analizi energetske ovisnosti EU-a i da su u njoj istaknuta glavna područja i opisani glavni koraci koje treba poduzeti u kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim perspektivama kako bi se prevladali izazovi u pogledu energetske sigurnosti; naglašava potrebu da se zajamči da kratkoročne i srednjoročne mjere budu potpuno sukladne s dugoročnim političkim ciljevima EU-a u vezi s energijom, klimom i politikom zaštite okoliša;

2.      napominje da su jednaka energetska sigurnost, konkurentnost i održivost na potpuno integriranom energetskom tržištu glavni stupovi na kojima treba izgraditi energetsku uniju, koja se može ostvariti smanjenjem i ograničavanjem potražnje za energijom, razvojem i integracijom održivih izvora energije, udruživanjem resursa, povezivanjem mreža, smanjivanjem udaljenosti između međuovisnih proizvodnih lanaca, razvojem pametnih mreža, jamčenjem jedinstvenih propisa za energetsko tržište, zalaganjem za pristup dovoljnoj količini energije za svakog građana i uspostavljanjem jedinstvenih pregovaračkih pozicija u odnosu na treće zemlje ojačanim mjerama na razini EU-a te kohezivnijim i bolje koordiniranim nacionalnim politikama i djelovanjem;

3.      napominje da bi ukrajinska kriza iz 2014. i ishodi testova otpornosti na stres koje je provela Komisija trebali dodatno ubrzati dovršenje procesa stvaranja unutarnjeg tržišta, uključujući potpunu integraciju postojećeg zakonodavstva na područjima energije i klime od strane svih država članica, integraciju postojećih „energetskih otoka” te bi također trebali dovesti do ažuriranja procjena rizika, preventivnih akcijskih planova i planova za izvanredne situacije;

4.      ističe da je ambiciozna klimatska politika u skladu s ciljevima postizanja energetske sigurnosti i manje ovisnosti o onim dijelovima svijeta u kojima se strateški energetski resursi koriste kao sastavni dio vanjske politike;

5.      naglašava da je potrebno posvetiti pozornost najugroženijim državama članicama s obzirom na to da su testovi otpornosti na stres u vezi s plinom koje je provela Komisija pokazali da se EU nalazi u osjetljivom položaju zbog svoje ovisnosti o uvozu iz trećih zemalja; poziva države članice i Komisiju da odmah provode preporuke testova na otpornost u vezi s plinskim sustavom na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

6.      ističe da su za jačanje energetske neovisnosti važne kratkoročne mjere kao što su smanjenje potražnje za energijom, razvoj i skladištenje obnovljive energije, skladištenje plina, razvoj infrastrukture za reverzibilni protok plina, potpora novim projektima koji omogućuju maksimalno iskorištavanje postojeće infrastrukture, sastavljanje planova za regionalnu sigurnost opskrbe te djelotvornije korištenje prilikama za uvoz ukapljenog prirodnog plina osobito u onim državama članicama koje isključivo ovise o jednom dobavljaču prirodnog plina ili su zbog njega izložene riziku; ističe da je od ključne važnosti poboljšanje veze između energetskih mreža država članica kako bi se uspostavilo integrirano energetsko tržište; ističe da je s obzirom na sve te razloge iznimno potrebna suradnja između europskih gradova i općina, regija, energetskih zadruga i lokalnih inicijativa u različitim sektorima, Komisije, država članica, susjednih država, regulatornih tijela, Agencije za suradnju energetskih regulatora, operatera prijenosnih sustava i dobavljača plina te operatera za skladištenje;

7.      naglašava da bi energetska unija, uz jamčenje sigurnosti opskrbe, trebala imati sveobuhvatan pristup usredotočen na ključne dimenzije kao što su postizanje potpuno integriranog unutarnjeg energetskog tržišta, smanjenje potražnje za energijom, dekarbonizacija kombinacije energetskih izvora (ponajprije utemeljena na obnovljivim izvorima energije) te istraživanje i inovacije u cilju preuzimanja vodeće uloge u energetskim tehnologijama, naglašava da bi europski građani trebali biti u samom središtu energetske unije i da bi im se trebali zajamčiti sigurni, održivi i pristupačni izvori energije;

8.      ističe da EU mora razviti potpuno integrirani mehanizam prijenosa viška energije preko granica kako bi se ostvarila istinska energetska unija koja jača solidarnost u odnosu na šokove u vezi s vanjskom opskrbom energije; smatra da se u tom pogledu Komisija, države članice i operateri za prijenos moraju usmjeriti na reformu arhitekture unutarnjeg energetskog tržišta EU-a, kao i na specifične infrastrukturne projekte;

9.      ističe da se energetska sigurnost uz koju bi išle povoljne cijene energije i ostvarenje klimatskih ciljeva može postići samo stvaranjem održive situacije na području energetike na temelju visokog stupnja energetske učinkovitosti, obnovljive energije i pametne infrastrukture; nadalje, ističe da se prave mjere moraju poduzeti danas kako bi došlo do tog prijelaza u budućim generacijama;

10.    prepoznaje važnost uključivanja inicijativa u čijoj su osnovi potrošači, kao što su zadruge, projekata obnovljive energije u zajednici i energetske učinkovitosti te ističe potrebu za uklanjanjem ekonomskih, regulatornih i administrativnih prepreka kako bi se potrošačima omogućilo da aktivno sudjeluju u energetskom sustavu;

11.    ističe da bi ideja energetske unije trebala biti istinski paneuropska ideja koja bi obuhvaćala i EU i, u najmanju ruku, ugovorne stranke Energetske zajednice, te da bi se europski energetski sektori trebali integrirati i izvan granica Unije kako bi se ojačala važnost i pregovaračka pozicija EU-a na globaliziranom energetskom tržištu;

12.    ističe da stvaranje energetske unije mora biti popraćeno obuhvatnom industrijskom strategijom, osobito na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, koja može doprinijeti reindustrijalizaciji EU-a s ciljem ostvarenja udjela industrije u BDP-u EU-a u iznosu od 20 % do 2020.;

13.    ističe da se energetska ekonomija neće postići smanjenjem proizvodnje na europskoj razini ili premještanjem europske industrije;

UNUTARNJA DIMENZIJA

Smanjenje potražnje za energijom

14.    podsjeća da je smanjenje potražnje za energijom, osobito energijom za grijanje, s pomoću ušteda i energetske učinkovitosti ključno iz nekoliko razloga jer utječe pozitivno na energetsku sigurnost, konkurentnost, ekonomski rast i održivost Europske unije kao i na pristupačnost energije, borbu protiv energetskog siromaštva i otvaranje održivih radnih mjesta; u tom pogledu ističe da prema Međunarodnoj agenciji za energetiku ulaganja u energetsku učinkovitost predstavljaju najbolji povrat na ulaganja kod bilo kojeg izvora energije; poziva Komisiju i države članice da energetsku učinkovitost prihvate kao izvor energije sam po sebi koji predstavlja vrijednost uštede energije; ističe da se energetska učinkovitost i reakcija na strani potražnje moraju pod jednakim uvjetima natjecati s kapacitetom proizvodnje, vodeći pritom računa o hitnim i izvanrednim problemima energetske sigurnosti te kad god je to tehnički izvedivo; stoga potiče države članice da pri stvaranju svojih politika prednost daju energetskoj učinkovitosti;

15.    ističe da se potencijal uštede energije odnosi na sve sektore ekonomije, uključujući industriju, građevinu, promet, poljoprivredu i uslužni sektor;

16.    poziva Komisiju da utvrdi i otkloni preostale prepreke mjerama energetske učinkovitosti te da razvije istinsko tržište energetske učinkovitosti kako bi se potaklo prenošenje najboljih primjera iz prakse i zajamčila dostupnost proizvoda i rješenje diljem EU-a u cilju izgradnje istinskog jedinstvenog tržišta proizvoda i usluga za energetsku učinkovitost;

17.    poziva da se veća pozornost posveti tržištu energetskih usluga u nastajanju (uključujući ugovaranje energetske učinkovitosti i ugovore o pružanju energetskih usluga); naglašava važnost razvijanja standarda za svaki aspekt postupka ulaganja u energetsku učinkovitost;

18.    napominje da EU još nije na putu da ispuni obvezu uštede energije od 20 % (371 milijuna tona ekvivalenta nafte) do 2020. i da se više od trećine smanjenja potrošnje energije može zapravo pripisati nižoj razini gospodarske aktivnosti, a ne većim političkim naporima u pogledu energetske učinkovitosti; stoga poziva Komisiju da strogo provodi već usvojeno zakonodavstvo u vezi s energetskom učinkovitošću te da iznese prijedloge, u raspravama s Parlamentom i Vijećem, ažuriranog i poboljšanog zakonodavstva o označivanju energetske učinkovitosti i ekološkom dizajnu, vodeći računa o potencijalu za uštedu energije i važnosti za tržište;

19.    naglašava da je važno da države članice dodjeljuju dostatna sredstva za nadzor tržišta u pogledu energetske učinkovitosti proizvoda kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za industriju te istovremeno potrošačima pružile najkorisnije informacije i odgovarajući alati koji su im potrebni za donošenje utemeljene odluke, informiranost o vlastitoj energetskoj potrošnji te za njeno smanjenje;

20.    uvjeren je da poticanje kružnog gospodarstva i veće učinkovitosti resursa može dovesti do značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, što predstavlja bitan doprinos suočavanju s klimatskim i energetskim izazovima;

21.    ističe da oko 40 % potrošnje energije u EU-u i trećina iskorištenog prirodnog plina proizlaze iz potražnje za energijom u građevinskom sektoru te da je stoga potrebno ubrzati i dubinu i opseg obnove zgrada i iskorištavanje održivih izvora energije za grijanje i hlađenje s pomoću pravih poticaja kako bi se smanjila potražnja za energijom; preporučuje da se i dalje povećavaju standardi energetske učinkovitosti za građevine uzimajući u obzir i potičući tehničke inovacije ; nadalje, preporučuje daljnje davanje potpore izgradnji zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije kao dodatnog ključnog koraka u stvaranju energetske neovisnosti i održivog i sigurnog energetskog sustava; u tom kontekstu naglašava potrebu za razvojem inovativnih izvora privatnog financiranja i potiče veću uključenost Europske investicijske banke i EFSU-a kako bi se nadopunili nacionalni sustavi financiranja u cilju jačanja konkurentnosti industrije i stvaranja rasta i radnih mjesta; time bi se trebala ostvariti i korist za građane, između ostalog u vidu smanjenja troškova za energiju i poboljšanog životnog standarda;

22.    priznaje ulogu koja nadležna lokalna tijela i građani imaju u povećanju energetske učinkovitosti preko planiranja gradova, razvoja interneta povezanog s energijom i informacijske i komunikacijske tehnologije, kogeneracije, samopotrošnje, primjene toplinskih pumpi, modernizacije, ekspanzije i uspostave centraliziranog sustava grijanja i hlađenja te obnove pojedinačnih sustava grijanja, kao i povećane upotrebe ekološkijeg javnog prijevoza, poticanja aktivnijih oblika putovanja, razvoja i provedbe rješenja pametnih gradova i poticanja urbane ekološke mobilnosti;

23.    smatra da lokalna tijela također imaju ulogu u promicanju alternativnih instrumenata financiranja, uključujući zadružne modele, i kolektivnih sporazuma o kupnji kako bi se potrošačima omogućilo da kombiniraju svoje zahtjeve u pogledu energije što će dovesti do smanjenja cijena energije;

24.    smatra da je važno potrošačima ponuditi energetski učinkovite proizvode, uključujući i prehrambene proizvode, kao i točne, relevantne, usporedive i neovisno provjerene informacije o energetskoj učinkovitosti tih proizvoda kako bi se potrošačima omogućilo donošenje utemeljenih odluka, a tržišta orijentirala prema energetski najučinkovitijim uređajima i lancima proizvodnje hrane;

25.    poziva Komisiju da razmotri pokretanje kampanje podizanja razine osviještenosti za europske građane u vezi sa smanjenjem potrošnje energije u kućanstvima s pomoću isplativih metoda i da pritom istakne moguće uštede na troškovima za energiju; poziva Komisiju da razmotri mogućnost proglašenja 2016. godine europskom godinom štednje energije;

26.    napominje da su poboljšani standardi učinkovitosti vozila i goriva ključni i za smanjenje naftne ovisnosti EU-a i za smanjenje emisija stakleničkih plinova te stoga poziva industriju, države članice i Komisiju da nastave sa svojim naporima na tom području i da ih ubrzaju; poziva Komisiju da za razdoblje nakon 2020. revidira standarde emisije CO2 za automobile i kombije; međutim, napominje da su dugoročno rješenje za smanjenje emisija iz prometa i jamčenje smanjenja potražnje za energijom te diversifikaciju opskrbe alternativna goriva i elektrifikacija s pomoću obnovljive električne energije te promicanje održivijih sredstava prijevoza;

27.    poziva Komisiju da razvije obuhvatnu strategiju za elektrifikaciju prometa unutar energetske unije koja će nadilaziti puka ulaganja i poticaje za proizvodnju i uporabu električnih vozila te koja će se pozabaviti širenjem poticaja za električnu mobilnost, uključujući vlakove, bicikle i skutere, vodeći pritom računa o intermodalnosti prometa i interakciji sa sektorom električne energije preko pametnih mreža i mogućnosti skladištenja;

28.    poziva države članice i ugovorne stranke Energetske zajednice da budu ambiciozne u provedbi postojećeg zakonodavstva EU-a u području energetske učinkovitosti, da ubrzaju mjere za postizanje cilja povećanja energetske učinkovitosti do 2020. te da se pritom usmjere na grijanje i izolaciju u zgradama i industriji, te da se tako pripreme nacionalne i regionalne mjere za drastično smanjenje potražnje za energijom prije i tijekom kriznih situacija u vezi s opskrbom; u tom pogledu pozdravlja nadolazeću reviziju Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom koja je najavljena kao dio paketa zakonodavstva za energetsku uniju i traži od Komisije da u okviru te revizije istraži provedivost sustava nadzora na razini EU-a radi rješavanja takvih kriznih situacija; međutim, upozorava da se kratkoročne mjere za smanjenje potražnje za energijom moraju pažljivo planirati kako bi sve hitne mjere bile potpuno integrirane u dugoročne mjere i sukladne s njima; osim toga, poziva Komisiju da nadzire i izvještava o razvoju regulatornih prepreka koje sprečavaju razvoj energetske učinkovitosti u državama članicama;

29.    međutim, napominje da kratkoročne mjere za drastično smanjenje potražnje za energijom ne predstavljaju učinkovit način za rješavanje takvih situacija te da je Europi potreban obuhvatniji plan za jamčenje neprekinute opskrbe;

30.    poziva Komisiju da strogo nadzire provedbu Direktive o energetskoj učinkovitosti, osobito nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost i nacionalnih strategija obnove, kao i Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada; poziva Komisiju da provede ograničenu reviziju Direktive o energetskoj učinkovitosti i Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada u svrhu postizanja cilja poboljšanja energetske učinkovitosti EU-a za 2030. te da naglasi važnost pružanja potpore osjetljivim potrošačima i borbe protiv energetskog siromaštva; smatra da bi se u kontekstu ove provedbe, mjerenja i verifikacije energetske učinkovitosti trebala redovito provoditi poboljšanja;

31.    poziva Komisiju da aktivno podupre države članice u pokretanju nacionalnih strategija obnove kao što je predviđeno člankom 4. Direktive o energetskoj učinkovitosti; poziva da se za 2017. ponovno razviju te strategije s većim sudjelovanjem relevantnih dionika u građevinskom sektoru kako bi se utvrdio dugoročni cilj smanjenja potražnje za energijom u zgradama na nacionalnoj razini (za 2050.) kao i prateće ključne točke za 2040., 2030. i 2020.; napominje da je odredba o sustavima obveze energetske učinkovitosti koja je uključena u Direktivu o energetskoj učinkovitosti glavna mjera za jamčenje uštede energije do 2020.; stoga poziva Komisiju da taj zahtjev zadrži i nakon 2020., što će biti ključan instrument za postizanje cilja energetske učinkovitosti za 2030. te da ukloni iznimke kojima se smanjuje njezina učinkovitost;

32.    ističe da bi obvezujući cilj povećanja energetske učinkovitosti bio isplativ način za smanjenje europske energetske ovisnosti kojim bi se istodobno zaštitila industrija i kućanstva od rasta troškova za energiju; podsjeća da je Parlament u svojim rezolucijama od 5. veljače 2014.(1) i 26. studenog 2014.(2) usvojio tri obvezujuća cilja među kojima su cilj povećanja energetske učinkovitosti od 40 %, cilj u vezi s obnovljivim izvorima energije od najmanje 30 % i cilj u vezi sa stakleničkim plinovima od najmanje 40 %; u tom kontekstu žali zbog manjka ambicije u vezi s energetskom učinkovitošću koji je pokazalo Europsko vijeće na svojem sastanku na vrhu održanom u listopadu 2014. pri čemu je postavljen neobvezujući cilj od samo 27 % bez pojedinačnih ciljeva za države članice;

33.    smatra da su zakonodavstvo koje se odnosi na energetsku učinkovitost i sustav trgovanja emisijama (ETS) EU-a instrumenti koji se uzajamno podržavaju i poziva na brzu provedbu rezerve za stabilnost tržišta kako bi se zajamčilo slanje poruke u pogledu cijene ugljika pomoću koje se mogu pokrenuti poboljšanja energetske učinkovitosti u sektoru ETS-a; poziva Komisiju da se nadoveže na ETS uvođenjem standarda u vezi s emisijskim učinkom kojim se šalje jasna poruka ulagačima za postupno ukidanje oblika proizvodnje energije koji najviše onečišćuju, kao što su oni temeljeni na ugljenu;

34.    poziva Komisiju da iskoristi potencijal energetske učinkovitosti tako što će dati prijedloge novog zakonodavstva uključujući:

– okvir ciljanih financijskih poticaja i pravnih obveza kako bi se zajamčila minimalna i isplativa stopa za obnovu najmanje 3 % svih postojećih zgrada koje ispunjavaju uvjete za obnovu

– kategorizaciju i ocjenu ulaganja u cilju smanjenja potražnje za energijom, osobito u zgradama, kao ulaganja u infrastrukturu jednaka onima na strani opskrbe energijom kako bi bila prihvatljiva za jednake uvjete financiranja

– poticaje i obveze za veća poduzeća da provedu najekonomičnije preporuke u okviru obveznih energetskih pregleda predviđenih Direktivom o energetskoj učinkovitosti;

35.    poziva Komisiju da predstavi prijedloge za snažno upravljanje u pogledu energetske učinkovitosti za 2030. kako bi zajamčila snažno usmjerenje i poštena računovodstvena pravila za nacionalne doprinose u cilju ostvarenja cilja EU-a, poboljšanja provedivosti planova i omogućavanja jasnog izvještavanja o relevantnim politikama energetske unije;

36.    napominje važnost integracije planiranja potražnje za energijom i ponude energije na razini unutarnjeg energetskog tržišta EU-a, pri čemu prednost treba dati smanjenju potražnje i decentraliziranim rješenjima, kako bi se postigla isplativa sigurnost opskrbe i izbjeglo nepotrebno ili pretjerano ulaganje u infrastrukturu i izgubljena ulaganja;

37.    smatra da su ulaganja u cilju smanjenja potražnje za energijom, osobito u zgradama i industriji, znatan doprinos energetskoj sigurnosti kojima se istodobno potiče ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta te da bi se to trebalo uzeti u obzir pri razradi integriranih ekonomskih instrumenata, sastavljanju propisa o gradnji i raspodjeli financijskih sredstava; ističe da je potrebna veća financijska potpora EU-a kako bi se državama članicama pomoglo da postignu ciljeve povećanja energetske učinkovitosti;

Povećanje domaće proizvodnje energije

38.    ističe da bi EU trebao osmisliti akcijski plan i dodatno promicati dugoročnu strategiju za povećanje sigurnosti opskrbe, što mora uključivati razvoj održivih domaćih izvora energije u EU-u, posebno onih obnovljivih, u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom o zdravlju, sigurnosti i okolišu; naglašava da se zbog povećane proizvodnje domaće energije ne smije povećati niti produžiti ovisnost Europe o fosilnim gorivima;

39.    naglašava sve važniju ulogu energije iz obnovljivih izvora za dugoročnu sigurnost opskrbe energijom u EU-u; skreće pozornost na činjenicu da su se troškovi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora posljednjih godina znatno smanjili;

40.    ističe da je nužno povećati sudjelovanje europske industrije i tehnologije u cijelom lancu proizvodnje energije, koji ne obuhvaća samo sirovine već i proizvodnju, rafiniranje, skladištenje, transport i distribuciju jer su to ključni elementi za smanjenje ovisnosti EU-a o uvozu energije; podsjeća na to da je EU gotovo u potpunosti ovisan o isporuci urana iz trećih zemalja;

41.    smatra da treba uzeti u obzir i razviti sve izvore energije s niskom razinom emisija ugljika koji bi mogli doprinijeti energetskoj sigurnosti u Uniji, pritom u potpunosti poštujući dugoročne ciljeve EU-a o dekarbonizaciji i ciljeve za 2030. kako bi se ostvario klimatski cilj Europe o „dva stupnja” te poštovalo zakonodavstvo EU-a u području okoliša i tržišnog natjecanja; poziva Komisiju da ocijeni provedbu Direktive 2009/28/EZ, a posebno odredbu iz članka 13. stavka 4. prema kojoj države članice zahtijevaju da se u novim zgradama i zgradama na kojima se obavljaju radovi renoviranja većih razmjera upotrebljava minimalna razina energije iz obnovljivih izvora; smatra da poticaji za konvencionalne izvore i neinternalizacija vanjskih čimbenika uzrokuju poremećaje na tržištu te stoga poziva Komisiju da zajamči jednake uvjete za sve i da za nove i postojeće elektrane na ugljen i nuklearne elektrane uvede standardne vrijednosti emisija CO2 uz postojeće energetske standarde kako bi poslala jasan ulagački signal za održiva ulaganja kao i za postupno ukidanje oblika proizvodnje energije koji najviše zagađuju i koji su najopasniji;

42.    smatra da bi Komisija trebala izraditi odgovarajuće instrumente za homogenizaciju jasnog izračuna troška raznih izvora energije tijekom životnog vijeka pojedine tehnologije;

43.    poziva Komisiju i države članice da izmijene mehanizme subvencioniranja kako bi se olakšala integracija energetskog tržišta i postupno ukinule sve subvencije koje su štetne za okoliš, posebno one za fosilna goriva, te kako bi se u potpunosti iskoristila sredstva za financiranje održivih obnovljivih izvora energije koji u pogledu cijena još nisu konkurentni konvencionalnim izvorima energije, na temelju, između ostalog, obvezujućih ciljeva u pogledu energije iz obnovljivih izvora dogovorenih na razini EU-a;

44.    ističe da u kontekstu razmatranja energetske sigurnosti mora biti zajamčena visoka razina zaštite okoliša; u tom pogledu podsjeća na ekološke, klimatske i zdravstvene rizike i utjecaje povezane s ekstrakcijom nekonvencionalnih fosilnih goriva;

45.    smatra da se nuklearnom energijom, čija je razina emisija ugljika niska, i dalje znatno doprinosi domaćoj proizvodnji električne energije u EU-u; napominje da je odluka o upotrebi nuklearne energije i dalje u nadležnosti država članica; međutim, ističe da bi u pogledu sigurnosti i zaštite EU trebao postaviti najviše standarde koje bi stalno trebao poboljšavati kako bi se ublažili rizici povezani s nuklearnom energijom i izbjegle nesreće;

46.    uviđa da, sve dok su nuklearne elektrane i nuklearna postrojenja u pogonu, postoji rizik, koliko god malo vjerojatan, od teške nesreće;

47.    mišljenja je da bi postojeća nuklearna postrojenja i odlagališta radioaktivnog otpada mogla postati metom terorističkih napada, što bi prouzročilo golemu štetu; poziva države članice da zajamče najvišu razinu sigurnosti i zaštite tih mjesta;

48.    poziva one države članice koje postupno ukidaju nuklearnu energiju da se pobrinu za to da se ona zamijeni proizvodnjom energije kojom se može omogućiti jednaka opskrba, i kojom se također može doprinijeti stabilizaciji zajedničkog sustava za proizvodnju i distribuciju;

49.    podsjeća da su energetska učinkovitost, energija iz obnovljivih izvora i pametna infrastruktura neupitno korisne opcije jer predstavljaju najbrži i najjeftiniji način osiguravanja naše energetske sigurnosti kojim se istodobno cijene drže na pristupačnoj razini, doprinosi ostvarenju naših klimatskih ciljeva i otvaraju milijuni radnih mjesta u EU-u;

50.    podsjeća da je u Energetskom planu Komisije za 2050. visok udio energije iz obnovljivih izvora utvrđen kao preduvjet za održiviji i sigurniji energetski sustav;

51.    smatra da je razvoj obnovljivih izvora energije od ključne važnosti za strategiju energetske sigurnosti, uzimajući u obzir troškove energije; ističe važnost razvoja prekogranične infrastrukture i poboljšanja istraživanja i inovacija u postupku razvoja pametnijih energetskih mreža i novih rješenja za skladištenje energije kao i fleksibilnih tehnologija proizvodnje za integraciju energije iz obnovljivih izvora;

52.    poziva Komisiju da podnese analizu o tome kako stabilni izvori obnovljive energije kao što su hidroenergija, a posebice objekti za pohranu pumpi, održiva biomasa ili geotermalna energija mogu nadopuniti razne obnovljive izvore energije kako bi se povećala stabilnost energetskog sektora;

53.    ističe važnost pružanja poticaja za razvoj domaćih izvora energije kao što je hidroelektrična energija kao obnovljiv izvor energije; ponovno naglašava da je važno zajamčiti učinkovitost i dosljednost direktiva EU-a, kao što su Direktiva o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije i Okvirna direktiva o vodama, kako bi se male hidroelektrane bolje integrirale u okoliš;

54.    poziva države članice i Komisiju da zajamče transparentnost, dosljednost, stabilnost i kontinuitet regulatornih okvira za energiju iz obnovljivih izvora te da izbjegavaju retroaktivne promjene gospodarskih uvjeta za ulaganja kako bi se ojačalo povjerenje ulagača i doprinijelo troškovno učinkovitom uvođenju energije iz obnovljivih izvora u svim regijama EU-a; naglašava potrebu za boljom koordiniranosti programa potpore u skladu sa smjernicama Komisije o izradi programa potpore za obnovljivu energiju kako ne bi došlo do potencijalnih poremećaja na tržištu i kako bi se očuvala učinkovita potpora za obnovljive izvore energije;

55.    ističe da bi u EU-u trebalo primjereno financirati dugoročnu strategiju za razvoj domaćih izvora energije;

56.    vjeruje da obnovljivi izvori energije imaju važnu ulogu u domaćoj opskrbi energijom u EU-u; uviđa, međutim, da nemaju sve države članice iste geografske kapacitete za profitabilnu proizvodnju većih količina energije iz obnovljivih izvora;

57.    uviđa prednosti povećane upotrebe energije iz obnovljivih izvora na tržištu toplinskom energijom, posebno u zgradama; ističe povećanu fleksibilnost toplinske infrastrukture i skladištenja za poticanje integracije povremenih obnovljivih izvora energije skladištenjem energije u obliku toplinske energije; ponavlja da se energetska sigurnost može povećati razvojem centraliziranih mreža za grijanje i hlađenje, kojima se na najbolji način održiva toplinska energija u velikim razmjerima integrira u gradove s obzirom na to da se pomoću njih može istodobno dostavljati toplinska energija dobivena iz raznih izvora te da one nisu inherentno ovisne o jednom izvoru;

58.    naglašava potrebu za znatnim povećanjem kapaciteta za proizvodnju domaće energije u EU-u u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju; s tim u vezi podsjeća Komisiju i države članice da je u mnogo slučajeva najbrži način povećanja kapaciteta za opskrbu električnom energijom kada je to potrebno instalacija ili nadogradnja obnovljivih izvora energije, kao što su energija vjetra i solarna energija, s obzirom na razmjerno kratko vrijeme koje je potrebno za njihovo uvođenje; potiče Komisiju da dodatno istraži financijske i pravne prepreke razvoju tih izvora energije te da izda službene političke preporuke za države članice o mjerama kojima se utječe na uvođenje takve energije;

59.    potiče Komisiju da provede jasnu analizu po državama članicama o razvoju obnovljive energije kako bi ojačala sigurnost ulagača;

60.    ističe da je znatna elektrifikacija europskog sektora grijanja i prometnog sektora i dalje ključna za znatno smanjenje uvoza goriva u tim sektorima;

61.    smatra da bi vezivanje i skladištenje ugljika moglo imati važnu ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova od domaćih fosilnih goriva, omogućavajući raznolikiju i sigurniju kombinaciju izvora energije; poziva Komisiju da poboljša uvjete za upotrebu vezivanja i skladištenja ugljika; smatra da će vezivanje i skladištenje ugljika biti potrebno dodatno razviti i unaprijediti znatnim naporima u pogledu istraživanja i inovacija te poziva na izdvajanje sredstava za kontinuirani razvoj tehnologija za vezivanje i skladištenje ugljika;

62.    naglašava dodanu vrijednost integriranja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u energetski sustav te poziva Komisiju da uvede zajedničke standarde za pametne mreže na razini transportnih sustava s obzirom na to da se njima jamči stabilna opskrba i slobodan protok energije preko granica i uz to doprinosi energetskoj sigurnosti, te na razini distribucijskih sustava kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe za lokalne zajednice, gradove i regije; u tom pogledu naglašava ulogu koju razvoj pametnijih energetskih mreža i novih kapaciteta za skladištenje energije može imati u povećanju razine energije iz obnovljivih izvora;

63.    smatra da bi Komisija i države članice s obzirom na goleme potrebe za ulaganjima u sve starije i neodgovarajuće distribucijske mreže i na povezanost većine obnovljivih izvora energije na razini distribucijskih mreža trebale razmotriti mogućnost posebnih inicijativa za poticanje ulaganja operatera distribucijskih sustava, uključujući financijske instrumente;

64.    ističe da bi informacijske i komunikacijske tehnologije mogle i trebale imati važnu ulogu u promicanju odgovorne potrošnje energije u kućanstvima, prometu, proizvodnji energije i proizvodnji općenito; smatra da pametna brojila, učinkovito osvjetljenje, računalstvo u oblaku i distribuirani softveri imaju potencijala za promjenu obrazaca upotrebe energije; naglašava činjenicu da bi, nakon energetske učinkovitosti na izvoru (to jest u proizvodnji primarne energije), rješavanje problema gubitka (električne) energije prilikom transporta preko mreža trebalo smatrati prioritetom;

65.    napominje da se decentraliziranijim i fleksibilnijim energetskim sustavom, čiji su izvori energije i topline bliži mjestu potrošnje, može olakšati proizvodnja energije na malo te time dati potrošačima veća mogućnost da se uključe u energetsko tržište i kontroliraju vlastitu potrošnju energije, smanjiti gubitke pri transportu i distribuciji, poboljšati otpornost energetske infrastrukture i istodobno pružiti lokalne poslovne prilike za mala i srednja poduzeća; stoga poziva Komisiju i države članice da pospješe daljnji razvoj i širenje lokalnih i regionalnih obnovljivih izvora energije te lokalnih i regionalnih distribucijskih mreža i centraliziranih toplinskih mreža uz pomoć politika kojima se rješava problem postojećih prepreka i doprinosi transformaciji tržišta; poziva Komisiju da predloži smjernice za vlastitu proizvodnju energije kako bi potaknula njezinu upotrebu i zaštitila prava potrošača;

66.    ističe da su održiva poljoprivreda i šumarstvo važni alati za doprinos proizvodnji energije iz biomase i postizanje energetske učinkovitosti;

67.    napominje da je 95 % drvne biomase koja se u Europi koristi za toplinsku i električnu energiju lokalno proizvedeno;

68.    poziva Komisiju da iznese prijedloge za reviziju Uredbe (EU) 994/2010 o sigurnosti opskrbe plinom kojom bi se od država članica zahtijevalo da izrade strategiju za promicanje prelaska, među ostalim u području centraliziranog grijanja, s plina na obnovljive izvore energije kao što su geotermalni izvori, biomasa i solarni termalni izvori;

69.    napominje da je tehnologija za obnovljivu toplinsku energiju (energija iz biomase, geotermalna i solarna termalna energija) dostupna i da se njome mogu zamijeniti uvozna fosilna goriva uz istodobno otvaranje radnih mjesta i poticanje ulaganja;

70.    poziva Komisiju da zajamči potpunu provedbu Direktive o obnovljivoj energiji (2009/28) i da predloži snažan sustav upravljanja u koji će biti uključen Europski parlament te učinkovite propise u svrhu postizanja cilja o obnovljivoj energiji za 2030.;

71.    ističe da EU ima jedinstvenu priliku za energetsku tranziciju jer tradicionalne elektrane zastarijevaju, a modernizacija cijelog energetskog sustava koji je sve stariji i zagađuje iziskivala bi golema ulaganja u narednim godinama, te stoga poziva Komisiju da se usmjeri na nove tehnologije i da potiče ona ulaganja koja se koriste održivim izvorima, primjenjuju najbolje raspoložive tehnologije i ostvaruju napredak prema decentraliziranom i inteligentnom energetskom sustavu koji zadovoljava potrebe građana EU-a;

Razvoj energetskih tehnologija

72.    ističe da se djelotvornom upotrebom istraživanja i tehnoloških inovacija osnažuje vodeća pozicija europske industrije i jača konkurentna prednost i komercijalna održivost europskih poduzeća i industrije, otvaraju radna mjesta te se istodobno doprinosi glavnim ciljevima energetske i klimatske politike EU-a, uključujući smanjenje potražnje za energijom, sigurnost opskrbe, konkurentnost te održivi razvoj proizvodnje, distribucije, transporta i potrošnje energije, suzbijanje energetskog siromaštva i ciljeve EU-a u pogledu emisija stakleničkih plinova, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti;

73.    naglašava da su europske tehnologije u energetskom sektoru od ključne važnosti za energetsku sigurnost jer doprinose očuvanju strateških industrijskih pogona, znanja i vještina; podsjeća da se, s obzirom na to da EU nastoji razviti domaće resurse i prelazi na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, moraju poduzeti konkretne mjere kako bi se ostvarilo europsko tehnološko vodstvo u području niskougljičnih tehnologija u ključnim sektorima u kojima je EU na vodećoj poziciji ili je može postići na globalnoj razini;

74.    ističe da su energetska poduzeća, od MSP-ova do velikih društava, od strateške važnosti te se njihov razvoj mora podupirati;

75.    naglašava da kao prioritet treba odrediti obrazovanje, programe osposobljavanja i razmjenu najboljih praksi među državama članicama u području inovativnih energetskih tehnologija koje bi mogle osigurati našu opskrbu energijom u budućnosti;

76.    poziva države članice i Komisiju da nastoje ostvariti bolju suradnju i koordinaciju nacionalnih i europskih istraživačkih programa, posebno u području energije, prometa, informacijskih i komunikacijskih tehnologija i građevine, kako bi se zajamčilo da prednost imaju zajednički izazovi kao što su povećanje energetske učinkovitosti stavljanjem naglaska ne samo na sektor grijanja već i na sektor hlađenja, promicanje proizvodnje obnovljive energije manjih razmjera, smanjenje emisija stakleničkih plinova kao i povećanje energetske sigurnosti i razvoj novih izvora obnovljive energije, te da nastoje maksimalno pojačati tržišni uzlet novih tehnologija;

77.    uviđa da bez intenzivnog ulaganja u europske znanstvene istraživačke projekte s vodećom pozicijom na svjetskoj razini neće biti moguće razviti postojeće i nove niskougljične tehnologije kako bi se doprinijelo rješavanju klimatske krize s kojom se planet suočava;

78.    poziva Komisiju da pruži dodatnu potporu istraživačkim projektima u području nuklearne fuzije, kao što je ITER, zahvaljujući kojima će Europa dobiti izvor neograničene opskrbe energijom bez emisija ugljika i bez štetnog otpada;

79.    ističe da predanost smanjenju stakleničkih plinova i pretvaranju Europe u konkurentno resursno učinkovito gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, ako se ispravno provede, ima znatan potencijal da poveća globalnu konkurentnost Europe, ali također ističe da istodobno treba biti na oprezu da se konkurentnost ne naruši; stoga naglašava da bi trebalo provesti detaljnu procjenu učinka kako bi se procijenile optimalna razina i metode postizanja budućih ciljeva; smatra da je potreban složen, uravnotežen i smislen pristup klimatskim promjenama i konkurentnosti, održivosti i sigurnosti temeljen na uravnoteženom energetskom portfelju koji se u velikoj mjeri oslanja na održive izvore energije i uključuje tehnologije dekarbonizacije radi postizanja klimatskih ciljeva i time omogućuje povoljnu energiju za potrošače i industrijsku proizvodnju;

80.    poziva Komisiju da prouči kako stvoriti jednake uvjete za proizvođače iz Europe i one izvan nje, osobito ispitujući izvedivost mehanizma granične prilagodbe emisija CO2 ili standarda emisija;

81.    poziva na preraspodjelu subvencija u cilju usmjeravanja na cijeli inovacijski lanac kako bi se u potpunosti ostvario potencijal postojećih tehnologija i tehnologija u razvoju te ojačala domaća proizvodnja energije;

82.    ističe da je novu energetsku infrastrukturu i bolju međupovezanost najbolje financirati preko komercijalnih ulaganja, potaknutih tržišnim cijenama, u okviru funkcionalnog unutarnjeg energetskog tržišta;

83.    uviđa da pravila o državnoj potpori postoje kako bi se omogućila pravna sigurnost za intervenciju države u slučajevima kada dođe do osobitog nefunkcioniranja na tržištu; poziva Komisiju i države članice da, u svrhu povećanja energetske sigurnosti i prelaska na resursno učinkovito gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, u potpunosti iskoriste mogućnosti za financiranje energetskih projekata državnom potporom, kao i financijske instrumente koji su dostupni u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog fonda za strateška ulaganja, Instrumenta za povezivanje Europe, programa Obzor 2020., instrumenta Europske politike susjedstva te ulagačke instrumente Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj kao i javnih i privatnih posrednika, te poziva Komisiju da provede uobičajenu procjenu troškovne učinkovitosti financijskih instrumenata EU-a; poziva Komisiju i Europsku investicijsku banku da hitno utvrde nove instrumente i financijske proizvode prilagođene osobitostima dugoročnih ulaganja u energetske tehnologije s niskom razinom emisija ugljika; pozdravlja činjenicu da je energija jedan od prioriteta Plana ulaganja; smatra da bi Komisija trebala razjasniti kako namjerava iskoristiti Plan ulaganja od 315 milijardi EUR u kombinaciji s drugim postojećim fondovima;

84.    smatra da je uz pomoć postojećih tehnologija već moguće smanjiti energetsku ovisnost, diversicirati i konsolidirati mogućnosti opskrbe maksimalnim iskorištavanjem domaćih izvora energije te optimizirati infrastrukturu energetske mreže i povećati energetsku učinkovitost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju i suzbiti energetsko siromaštvo, ali i da je potrebno unaprijediti postojeće tehnologije za vezivanje i skladištenje ugljika, vezivanje i upotrebu ugljika te visoko učinkovite i vrlo fleksibilne elektrane, kao i razviti nove energetske tehnologije uzimajući u obzir pristup tehnološke neutralnosti kojim se državama članicama omogućuje da u potpunosti iskoriste svoje domaće energetske resurse, koristeći se sredstvima iz Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020.; stoga smatra da bi sredstva predviđena za uredbu o programu Obzor 2020. trebalo osigurati i zaštititi od bilo kakvih budućih rezova;

85.    poziva Komisiju i države članice da povećaju sigurnost informacijske tehnologije i zaštitu ključnih energetskih infrastruktura koje pružaju ključne usluge za potrošače, posebno s obzirom na razvoj industrijske proizvodnje i sve veću ulogu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u energetskom sektoru; s tim u vezi naglašava važnost donošenja i pravodobne provedbe direktive o sigurnosti mreža i podataka u cilju očuvanja visoke razine mrežne i informacijske sigurnosti ključnih infrastruktura;

86.    podsjeća da će sve složenije europske energetske mreže biti sve izloženije prijetnjama i sigurnosnim nedostacima povezanima s njihovom informatičkom infrastrukturom; ističe da je cyber oružje koje se može upotrijebiti za napad na tu infrastrukturu sve sofisticiranije i dostupnije; s tim u vezi podsjeća na potrebu za dobro koordiniranim odgovorom na pitanje europske cyber sigurnosti s odgovarajućim resursima kao dio pristupa energetskoj sigurnosti, uključujući odgovarajuću dodjelu sredstava i kapaciteta Europskom centru za cyber kriminal (EC3) kao i agencijama kao što je ENISA;

Ususret potpuno integriranom unutarnjem energetskom tržištu

87.    poziva na razvoj dobro integriranih i konkurentnih regionalnih tržišta električne energije i plina kojima će se omogućiti primjerenost i fleksibilnost energetskog sustava i obuhvatiti svi dijelovi Unije; zahtijeva odlučno i transparentno djelovanje Komisije protiv svih slučajeva protekcionizma, nekonkurentnog postupanja i prepreka pri ulasku na tržište i izlasku s njega; naglašava da je važno omogućiti stabilne nacionalne regulatorne okvire, riješiti problem administrativnih prepreka i poboljšati nacionalne administrativne procedure, među ostalim kako bi se građanskim projektima zajamčili jednaki uvjeti; konkretno, poziva Komisiju da zajamči objektivni tržišni okvir kojim će se omogućiti tržišno natjecanje pod jednakim uvjetima za sve tehnologije, uključujući one s inframarginalnim obilježjima, kao što je obnovljiva energija, i da u najvećoj mogućoj mjeri poveća uključenost onih tehnologija kojima se najviše doprinosi ciljevima sigurnosti opskrbe, učinkovitosti i ekološke održivosti;

88.    ističe pozitivan učinak koji integracija tržišta ima na veleprodajne cijene, a u konačnici i na maloprodajne cijene u sektoru električne energije, omogućujući građanima pristup energiji po povoljnijim cijenama, te podsjeća da se moguća neto ekonomska dobit koja se može ostvariti dovršenjem unutarnjeg tržišta energije kreće između 16 i 40 milijardi EUR godišnje;

89.    uviđa da ekonomske, regulatorne i administrativne prepreke trenutačno sprečavaju potrošače da aktivno sudjeluju u energetskom sustavu; uviđa da su potrošači u sve većem broju uključeni u proizvodnju vlastite energije i zainteresirani za odabir svog dobavljača energije te da mijenjaju svoje ponašanje i udružuju se u zajedničke inicijative kao što su obnovljiva energija na razini zajednice i projekti energetske učinkovitosti; stoga poziva Komisiju da građanima omogući da postanu „potrošači-proizvođači”, odnosno aktivniji sudionici europskog energetskog sustava umjesto pasivnih potrošača;

90.    poziva Komisiju da podrži prilagodbu tržišnih pravila kako bi se omogućila integracija raspoređenih i raznolikih obnovljivih izvora energije, posebno preko lakog pristupa tržištu za agregatore;

91.    smatra da je jedan od najvažnijih čimbenika za dovršenje transparentnog, funkcionalnog i potpuno integriranog tržišta plina i električne energije prilagođenog potrošačima potpuna provedba trećeg energetskog paketa, uključujući prekograničnu integraciju tržišta s naglaskom na unutardnevna tržišta i tržišta uravnoteženja te razvoj energetskih infrastruktura i prekograničnih međupovezanosti; poziva Komisiju da nadzire i ojača provedbu trećeg energetskog paketa;

92.    naglašava da je politika tržišnog natjecanja Europske unije sastavni dio unutarnjeg tržišta i da se mora primijeniti na sve izvore energije, sve distribucijske kanale i sve dobavljače energije na isti način kao i na drugim tržištima;

93.    pozdravlja izvješće Komisije od 10. listopada 2014. o troškovima energije i subvencijama za energiju EU-a te poziva Komisiju da svake godina ažurira to izvješće kako bi se bolje utvrdilo kojim su sektorima i područjima potrebna dodatna sredstva te u kojim sektorima kao posljedica subvencija može doći do poremećaja na tržištu;

94.    ističe da je regulirano određivanja cijena štetno za tržišno natjecanje i ulaganja te da je njegovo ukidanje preduvjet za dobro funkcioniranje energetskog tržišta;

95.    ističe da se tržište električne energije prema posljednjem pregledu stanja potrošačkih tržišta ubraja među četiri tržišta usluga koja najlošije funkcioniraju; naglašava važnost mjera za postizanje bolje informiranosti potrošača u pogledu strukture cijena energije te mjera energetske učinkovitosti koje bi im omogućile aktivno sudjelovanje u upravljanju potrošnjom energije, a između ostalog i mogućnost da jednostavno promijene dobavljača;

96.    ističe da se većim zonama nadmetanja ostvaruje napredak u provedbi unutarnjeg energetskog tržišta i povećava tržišna učinkovitost, tržišno natjecanje i likvidnost; ističe da se, uzimajući u obzir sve veći udio obnovljive energije, tim zonama podržavaju potrebne karakteristike funkcionalnog i likvidnog tržišta električne energije; napominje da povećana likvidnost rezultira smanjenim troškovima trgovanja, otpornim cjenovnim signalima za odluke o ulaganjima, boljom zaštitom od rizika za operatere elektrana i većim tržišnim natjecanjem, što u konačnici dovodi do nižih cijena energije;

97.    ističe potrebu za međusobno povezanim i stabilnim transportnim sustavom u cijelom EU-u, u kojem ne dolazi ni do kakvih negativnih učinaka, kao što su neplanirani protoci energije;

98.    poziva Komisiju da aktivno podrži države članice u postizanju ciljeva o međusobnoj povezanosti mreža i sustava i da u tom pogledu zajamči raspoloživost primjerenih sredstava EU-a;

99.    uviđa da bi se integriranijim energetskim sustavom mogla povećati prekogranična solidarnost tijekom kriznih situacija u vezi s opskrbom vanjskom energijom te bi se omogućila daljnja integracija sve većih količina obnovljive energije; smatra da Komisija i države članice moraju hitno djelovati kako bi zajamčile da proizvodnja, transport i distribucija energije te upravljanje potražnjom i skladištenje energije djeluju kao funkcionalni elementi unutarnjeg tržišta EU-a neovisno o nacionalnim granicama bez nepotrebnih ograničenja; u tom bi kontekstu trebalo zajamčiti optimalnu upotrebu postojeće infrastrukture;

100.  nadalje primjećuje da će privlačenje privatnih ulaganja za razvoj projekata od zajedničkog interesa preko maksimalnog iskorištavanja financijskih instrumenata imati važan učinak financijske poluge na javna ulaganja i da će također ponovno pokrenuti infrastrukturna ulaganja u EU-u;

101.  primjećuje da razina razvijenosti plinske infrastrukture nije ravnomjerna u EU-u; ističe da su u državama članicama na Baltiku te u srednjoistočnoj, jugoistočnoj i zapadnoj Europi potrebna ulaganja kako bi se zajamčila potpuna integracija infrastrukture i smanjila njihova podložnost poremećajima zbog jedinih ili dominantnih dobavljača energije;

102.  pozdravlja prijedlog Europskog vijeća prema kojem bi se međusobna povezanost sustava električne energije morala zajamčiti integriranjem svih država članica u europske kontinentalne mreže, kao i njegov prijedlog za minimalnu razinu međusobne povezanosti u pogledu električne energije među državama članicama od 10 % do 2020. i 15 % do 2030., te traži da se odrede i ciljevi za međusobnu povezanost u pogledu plina; poziva Komisiju da predloži konkretan akcijski plan kako bi se ti ciljevi ostvarili;

103.  ističe da Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) ima ključnu ulogu u dovršenju jedinstvenog energetskog tržišta EU-a za električnu energiju i prirodni plin; izražava žaljenje zbog toga što, usprkos povećanim zadaćama i odgovornostima te agencije, nije došlo do povećanja resursa koje joj je potrebno za izvršavanje njezina mandata za nadziranje veleprodajnih tržišta energije propisanog Uredbom REMIT;

104.  naglašava da proširenje i nadogradnja međusobne povezanosti u zemljama južne Europe mogu doprinijeti daljnjem povećanju upotrebe obnovljivih izvora energije i energetskoj sigurnosti u regiji te da mogu potaknuti integraciju energetskih tržišta te regije s ostatkom EU-a i povećati sigurnost opskrbe energijom;

105.  ističe da je Europsko vijeće naglasilo da je potrebno postići višu razinu međusobne povezanosti među energetskim mrežama na Iberskom poluotoku i u ostatku Europske unije;

106.  ističe da je potrebno provesti testove otpornosti na stres u vezi s električnom energijom i plinom i nastaviti s njihovom provedbom sve dok se potpuno ne iskorijeni ovisnost kontrole država članica nad transportnim sustavima o operaterima trećih zemalja, te ostvariti istovremeno djelovanje u okviru europskih kontinentalnih mreža najkasnije 2025.;

107.  ističe da je neophodno ubrzati provedbu projekata strateške infrastrukture kako bi se postigli ciljevi energetske i klimatske politike Unije, uključujući ukidanje energetskih otoka, te stoga potiče Komisiju da aktivnije sudjeluje u tom procesu; naglašava da infrastrukturna ulaganja obuhvaćaju i mjere potražnje energije i mjere opskrbe energijom; čvrsto vjeruje da je financiranje sredstvima EU-a neophodno za provedbu tih ključnih projekata europske energetske infrastrukture za osiguranje opskrbe i resursa;

108.  ističe da se tijekom procesa odobravanja velikih infrastrukturnih projekata u svakom trenutku mora razmotriti postoji li mogućnost da se isti rezultati u pogledu energetske sigurnosti postignu manjim projektima, mjerama za energetsku učinkovitost ili pametnim prilagodbama transportnih ili distribucijskih mreža kako bi se izbjeglo prekoračenje kapaciteta i obustavljanje projekata i kako bi se na što učinkovitiji način uložila oskudna sredstva;

109.  naglašava da će provedba tih strateških infrastrukturnih projekata doprinijeti srednjoročnim i dugoročnim aspektima energetske sigurnosti i da će biti u postupnosti usklađena s dugoročnim obvezama EU-a o dekarbonizaciji te sa zakonodavstvom EU-a o okolišu i drugim relevantnim pitanjima;

110.  potiče Komisiju da ocijeni nužnost i potencijalnu ulogu europske strategije za rezervne kapacitete kako bi se zajamčila unutarnja otpornost na šokove u pogledu vanjske opskrbe;

111.  uviđa da bi u određenim okolnostima mogli biti potrebni mehanizmi za osiguravanje kapaciteta na tržištu električne energije EU-a; ističe potrebu za koordiniranim pristupom na europskoj razini kako ne bi došlo do neučinkovitosti ili viška kapaciteta na europskom tržištu; naglašava činjenicu da unaprijed treba istražiti alternativna rješenja kao što su bolja međupovezanost i fleksibilnost resursa;

112.  poziva da se bez odgode izvrši popis projekata od zajedničkog interesa, usvojen 2013. i periodički ažuriran, te da se u potpunosti poštuju rokovi; naglašava da bi provedba projekata od zajedničkog interesa trebala biti okosnica ostvarivanja ciljeva EU-a o međupovezanosti; ističe hitnost provedbe ključnih projekata i inicijativa navedenih u Europskoj strategiji za energetsku sigurnost;

113.  naglašava ulogu Europskog fonda za strateška ulaganja i Instrumenta za povezivanje Europe u pružanju potpore za provedbu projekata od zajedničkog interesa te stoga i potrebu da se u proračun Instrumenta za povezivanje Europe usmjeri više sredstava za projekte energetske infrastrukture u sljedećoj financijskoj perspektivi; u tom kontekstu naglašava posebnu važnost izdvajanja sredstava EU-a za komercijalno neodržive projekte energetske infrastrukture u području sigurnosti opskrbe prije i nakon 2020.;

114.  ističe da je potrebno ojačati regionalnu suradnju diljem EU-a i Energetske zajednice, među ostalim u području skladištenja prirodnog plina i inteligentnih sustava za skladištenje električne energije, jer problemi energetske sigurnosti mogu biti djelotvornije riješeni, a energija razboritije proizvedena, skladištena, upravljana i potrošena na lokalnoj i regionalnoj razini; napominje da je Plan o međusobnom povezivanju na baltičkom energetskom tržištu, kojim se države iz regije Baltičkog mora nastoji uključiti u mreže energetske infrastrukture EU-a, odličan primjer regionalne suradnje;

115.  poziva Komisiju da pokrene istraživanje usmjereno na analizu novih i isplativih tržišnih modela za europsko tržište električnom energijom kako bi potrošačima zajamčila da dobivaju električnu energiju po razumnoj cijeni i spriječila izmještanje emisija ugljika;

116.  ističe da energija mora biti dostupna svim građanima EU-a; smatra da bi se izbjegavanjem nepotrebne potrošnje poboljšanjem učinkovitosti, jačom međupovezanošću, većom tržišnom integracijom i održivim energetskim ulaganjima, posebno u zgradama, mnogim kućanstvima omogućio pristup jedinstvenom, održivom, konkurentnom i sigurnom energetskom tržištu pod jednakim uvjetima te bi se spriječilo njihovo energetsko siromaštvo, kojim je 2012. bio pogođen svaki četvrti građanin EU-a; poziva Komisiju da predstavi komunikaciju o energetskom siromaštvu u Europi zajedno s akcijskim planom za njegovo suzbijanje te njegovom definicijom i pokazateljima;

117.  ističe da EU ima snažnu industrijsku bazu za energetske tehnologije s niskom razinom emisije ugljika, kao što su tehnologije za energiju iz obnovljivih izvora i nuklearnu energiju, kojima se može doprinijeti poboljšanju energetske sigurnosti EU-a i njegovih susjeda smanjenjem vanjske ovisnosti o samo jednom dobavljaču;

VANJSKA DIMENZIJA

Diversifikacija vanjske opskrbe

118.  ističe da ovisnost o jednom dobavljaču energetskih resursa, zajedno s ranjivosti i nedostatkom konkurentnosti koji proizlaze iz toga, može ograničiti gospodarski rast i ugroziti sigurnost na nacionalnoj razini i na razini EU-a te da stoga treba dosljedno provesti sve projekte za diversifikaciju dobavljača energije; ističe da bi trebalo ubrzati rad na diversifikaciji dobavljača, pravaca i izvora energije za EU, uzimajući u obzir buduću potražnju za energijom i potrebu da se taj rad upotpuni mjerama za smanjenje potražnje;

119.  naglašava da je diversifikacijom potrebno riješiti problem ekskluzivne ovisnosti o samo jednom dobavljaču prerađenog nuklearnog goriva za 20 nuklearnih reaktora koji su u pogonu u pet država članica;

120.  ističe da smanjenje ovisnosti o jednom dobavljaču ne smije dovesti do povećanja ovisnosti o drugom dobavljaču, osobito u pogledu ukapljenog plina;

121.  poziva na veću usklađenost trgovinskih i energetskih politika EU-a; smatra da bi sporazumi o slobodnoj trgovini koje EU sklapa trebali rezultirati povećanim pristupom tržištu energetskih resursa i proizvoda, kako s postojećim dugoročnim partnerima tako i s novim i budućim zemljama partnerima u područjima kao što su, između ostalog, središnja Azija, sjeverna Afrika te Sjeverna i Južna Amerika;

122.  naglašava da trgovina ima ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti i da su pritom ključni instrumenti jaka energetska partnerstva osnažena uključivanjem poglavlja o energetici u trgovinske sporazume koje sklapa EU; smatra da je od ključne važnosti da se na temelju tih poglavlja poveća diversifikacija energetskih izvora EU-a i da se smanji ovisnost o uvozu energije od premalog broja dobavljača, da se uspostave standardi kvalitete energetskih proizvoda i zajednički standardi održive proizvodnje energije te da se potakne diversifikacija pravaca opskrbe i lokalna proizvodnja energije, osobito iz obnovljivih izvora s obzirom na to da bi se strategijom energetske sigurnosti trebalo promicati korištenje domaćih izvora energije, energetsku učinkovitost, međupovezanost i politike smanjenja potrošnje; smatra da izravna strana ulaganja u stratešku energetsku infrastrukturu u Uniji mogu imati i negativne posljedice te da bi ih Komisija trebala nadzirati; traži da Komisija državama članicama pruži najbolju moguću tehničku potporu kako bi osigurala brzu i pravilnu provedbu zakonodavstva EU-a na području energetike; ističe da je u slučajevima kada države članice imaju negativnu trgovinsku bilancu to u prvom redu prouzročeno troškovima uvoza fosilnih goriva;

123.  ističe da su trgovinskim sporazumima već poduzeti prvi koraci prema suradnji na području energetske učinkovitosti i označivanja te učinkovitosti (npr. američka oznaka „Energy Star”); traži da se ti napori u budućnosti povećaju;

124.  poziva Komisiju da zadrži cilj uključivanja posebnog poglavlja o energetici u Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP), s obzirom na to da bi se time doprinijelo energetskoj sigurnosti EU-a i otvaranju međunarodnih energetskih tržišta; s tim u vezi traži od Komisije da i dalje radi na provođenju politike slobodne trgovine u pogledu goriva, uključujući ukapljeni prirodni plin i sirovu naftu;

125.  smatra da bi trgovina ukapljenim prirodnim plinom između EU-a i SAD-a u potpunosti integrirala europsko tržište plina u svjetsko tržište i znatno doprinijela dovršenju procesa stvaranja unutarnjeg energetskog tržišta;

126.  žali zbog činjenice da su u Vijeću zastale rasprave o modernizaciji instrumenata trgovinske zaštite unatoč činjenici da je Parlament izrazio snažnu podršku strožim mjerama protiv nepoštenih uvoza iz trećih zemalja;

127.  ističe da se pri diversifikaciji energije EU-a treba dati prednost projektima koji diversiciraju pravce i izvore, a sama diversifikacija mora poštovati sve zahtjeve prava EU-a; naglašava da diversifikacija putova mora biti usmjerena na pouzdane dobavljače i da bi se u ugovorima o opskrbi u svakom slučaju trebale predvidjeti jasne, učinkovite i lako primjenjive obveze i kaznene odredbe kako bi se zajamčilo da na opskrbu energijom ne utječu događaji poput onih političke naravi; naglašava važnost i mogućnosti ukapljenog prirodnog plina u pogledu energetske sigurnosti EU-a;

128.  smatra da se energijom ne bi trebalo koristiti kao sredstvom političkog pritiska u bilo kojem kontekstu međunarodne suradnje;

129.  mišljenja je da se Rusiju više ne može smatrati pouzdanim partnerom jer izričito dovodi u pitanje pravo EU-a, među ostalim u okviru Svjetske trgovinske organizacije, te koristi opskrbu energijom u političke svrhe; napominje da se diversifikacijom opskrbe poboljšava pregovaračka pozicija zemalja prema vanjskim dobavljačima plina i stoga ističe da EU mora izvući pouku iz prijašnjih energetskih kriza s Rusijom;

130.  smatra da bi trebalo posvetiti više pozornosti razvoju infrastrukture za opskrbu plinom i novih terminala ukapljenog prirodnog plina (LNG) kao i učinkovitijoj upotrebi postojeće infrastrukture;

131.  ističe prednosti partnerstva između Norveške i EU-a u području energije; naglašava stratešku važnost Transjadranskog plinovoda (TAP) i dovršenja južnog plinskog koridora za energetsku diversifikaciju i energetsku sigurnost Europe te izražava žaljenje zbog neuspjeha projekta Nabucco; ističe da će se dodatnim kapacitetima za ukapljeni prirodni plin u istočnom Sredozemlju i u Crnom moru olakšati postizanje cilja EU-a o diversifikaciji opskrbe plinom za države članice i zemlje Energetske zajednice u jugoistočnoj Europi; također naglašava važnost povezivanja plinskih čvorišta središnje Europe s jugoistočnom Europom preko koridorâ sjever-jug;

132.  ističe da će se opcijom LNG-a za opskrbu plinom za istočne države članice omogućiti tržišno natjecanje u pogledu plina i da se njome uvoz prirodnog plina u okviru ugovora koji se temelje na indeksaciji nafte može zamijeniti ugovorima koji se temelje na cijenama u čvorištima i tržišnim cijenama;

133.  ističe da znatne rezerve plina u sjevernoafričkim zemljama i nedavna otkrića u istočnom Sredozemlju pružaju sredozemnoj regiji priliku da izraste u dinamično središte mreže plinovoda za transport plina u Europu; poziva na uspostavu sredozemnog plinskog čvorišta s povećanim kapacitetima za ukapljeni prirodni plin; ističe da bi EU trebao iskoristiti mogućnosti koje nude te rezerve plina kako bi ojačao svoju energetsku sigurnost;

134.  ističe da se napredak koji je ostvario EU mora uzeti u obzir u energetskim partnerstvima sa zemljama izvan EU-a;

135.  ističe da trgovačka društva iz trećih zemalja koja sudjeluju u čitavom lancu proizvodnje energije EU-a i Energetske zajednice, koji obuhvaća sirovine, proizvodnju, transport i distribuciju te skladištenje plina, moraju poštovati sve zahtjeve zakonodavstva EU-a kako bi se izbjegli poremećaji na tržištu te zaštitilo konkurentno i transparentno unutarnje energetsko tržište, što je u općem interesu energetske sigurnosti; poziva Komisiju da zajamči da ta društva također djeluju u skladu s ciljevima klimatske i energetske politike EU-a;

136.  ističe da je, unatoč najnovijim kretanjima koja utječu na cijenu barela sirove nafte Brent, i dalje važno odbaciti indeksaciju cijena plina s cijenom nafte zbog sve veće neravnoteže između tih dvaju izvora energije;

137.  poziva na promicanje europskih industrijskih sektora koji se bave proizvodnjom i distribucijom energije na svim tržištima, prije svega na europskom tržištu;

138.  poziva Komisiju i države članice te ugovorne stranke Energetske zajednice da pojačaju napore u cilju provedbe strateških projekata energetske potražnje (smanjenje) i infrastrukture za opskrbu energijom, jamčeći obaviještenost Parlamenta; smatra da postojeća infrastruktura mora doprinijeti regionalnoj integraciji;

139.  ističe da infrastrukturni projekti povezani s energetskom sigurnosti moraju biti u potpunosti u skladu s demokratskom voljom i sudjelovanjem lokalnih zajednica na koje se planiranje i izgradnja izravno odnose;

Koordinacija i jednoglasnost

140.  potvrđuje veliku važnost načela solidarnosti među državama članicama; ističe da je sigurnost opskrbe energijom pitanje kolektivnog djelovanja koje se tiče svih država članica, usprkos različitim razinama ugroženosti kriznim situacijama u vezi s opskrbom; ističe da niti jedna država članica ne smije svojim djelovanjem ili nedjelovanjem ugroziti sigurnost druge države članice ili EU-a u cjelini; smatra da su u najmanju ruku potrebni bolja komunikacija, savjetovanje i suradnja među državama članicama;

141.  ponavlja da se energetska suradnja mora temeljiti na temeljnim vrijednostima EU-a poput poštovanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava te da se mora promicati gospodarski i socijalni razvoj u zemljama partnerima te potpuno iskorjenjivanje energetskog siromaštva; poziva sve aktere vanjske politike EU-a da zagovaraju razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost prilikom svakog kontakta s trećim zemljama te da podrže međunarodne napore u borbi protiv klimatskih promjena; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiju da osiguraju strogi nadzor nuklearne infrastrukture unutar EU-a koji provode subjekti izvan EU-a te da pomno nadziru standarde nuklearne sigurnosti u susjedstvu EU-a, kao i upravljanje europskim nuklearnim otpadom koji predstavlja potencijalni izazov za vanjsku politiku;

142.  naglašava da je potrebno aktivno ojačati suradnju s partnerima EU-a i prepoznati važnu ulogu međunarodne suradnje u području energetike, a posebno energetske sigurnosti; u tom pogledu ističe da se svi međuvladini sporazumi moraju temeljiti na načelu uzajamnog poštovanja u odnosu s uključenim trećim zemljama;

143.  ističe da je energetska sigurnost čvrsto povezana s geopolitičkim pitanjima i pitanjima sigurnosne politike te da bi sve mjere energetske sigurnosti trebalo poduzeti u tom širem kontekstu i da bi se njima trebalo doprinijeti smanjenju ovisnosti EU-a o vanjskim izvorima energije;

144.  poziva na detaljnu procjenu dosega, vrijednosti i načina uspostave zajedničkih strateških rezervi plina i znatnog povećanja kapaciteta povratnog toka u cilju suočavanja s kriznim situacijama u pogledu opskrbe i omogućavanja učinkovite otpreme plina u područja u kojima je potreban u slučaju krize, uz poseban naglasak na solidarnosti među državama članicama; pri izradi tih prijedloga trebalo bi uzeti u obzir rezultate aktualnih energetskih testova otpornosti na stres;

145.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da zajamči dosljednost i sveukupnu usklađenost vanjske te zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a s energetskom politikom; u tom kontekstu smatra da je potrebna uska koordinacija preko Europske službe za vanjsko djelovanje, država članica, Komisije i Parlamenta;

146.  ističe da bi Energetska zajednica trebala biti djelotvoran instrument za jačanje paneuropske energetske sigurnosti; ističe da treba dodatno poboljšati njezin provedbeni mehanizam i institucionalni ustroj kako bi se pojačale transparentnost, demokratičnost i stabilnost ulaganja; smatra da Energetska zajednica može biti korisna u svrhu povezivanja zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja s mehanizmima solidarnosti EU-a; ističe da bi to trebalo rezultirati konsolidiranijom europskom energetskom politikom prema susjedstvu;

147.  poziva države članice da ojačaju kapacitete i ovlasti tajništva Energetske zajednice te da provedu temeljitu analizu prijedlogâ skupine za razmatranje na visokoj razini za reformu Energetske zajednice i da ih provedu kako bi se zajamčila brza i učinkovita provedba pravne stečevine EU-a u području energije u ugovornim strankama Energetske zajednice; ističe potrebu za jačanjem energetske sigurnosti ne samo u EU-u, već i Europi kao cjelini; naglašava da zemlje zapadnog Balkana imaju golem potencijal u pogledu obnovljivih izvora energije i poziva na njihovo uključivanje u Energetsku zajednicu i u zajedničko energetsko tržište;

148.  ističe da je izazov energetske sigurnosti ublažiti nesigurnosti koje uzrokuju napetosti između država i smanjiti tržišne neučinkovitosti koje djeluju protivno koristi trgovine; stoga ističe potrebu za promicanjem demokratskih struktura globalnog upravljanja u području sirovina i međunarodnih pravila za trgovinu energijom kako bi se smanjile međunarodne tenzije i ojačala pravna stabilnost u tom području te potpomoglo ostvarenje poštenog svjetskog tržišta energije koje će svim svojim sudionicima biti od koristi, s naglaskom na pristojnim mogućnostima prihoda za države bogate resursima unutar i izvan EU-a koje su poticajne za njihov gospodarski razvoj i strategije iskorjenjivanja siromaštva; ističe važnost bliskije suradnje u području energije sa zemljama europskog susjedstva;

149.  poziva Komisiju da bolje iskoristi mogućnosti koje pruža Fond za poticanje ulaganja u susjedstvu i da sufinancira ulaganja u mjere energetske učinkovitosti i projekte obnovljivih izvora energije;

150.  prepoznaje vrijednost Istočnoeuropskog partnerstva za energetsku učinkovitost i okoliš (E5P) kao fonda s više donatora kojim upravlja Europska banka za obnovu i razvoj u cilju pospješivanja ulaganja u energetsku učinkovitost i smanjenje emisija ugljičnog dioksida u istočnoeuropskim partnerskim zemljama;

151.  poziva Komisiju da analizira potencijalnu strukturu i primjerenost mehanizma zajedničke nabave i njegov utjecaj na funkcioniranje unutarnjeg tržišta plina i na zahvaćena poduzeća te njegov doprinos jamčenju sigurnosti opskrbe plinom; napominje da je, s obzirom na to da postoji nekoliko modela mehanizma zajedničke nabave, potreban dodatan rad kako bi se odredio najbolji model temeljen na tržištu koji bi bio primjenjiv na relevantne regije EU-a i dobavljače te na iznimne uvjete kada bi mehanizam zajedničke nabave mogao biti pokrenut;

152.  mišljenja je da je dovršenje integriranog unutarnjeg energetskog tržišta EU-a glavni uvjet za stvaranje buduće europske energetske unije, a to iziskuje potpunu provedbu trećeg energetskog paketa koja obuhvaća i upravljanje potražnjom energije i optimizaciju sustava opskrbe energijom, razvoj pametne energetske infrastrukture i energetske međupovezanosti, kao i jaku vanjsku dimenziju za energetsku politiku EU-a koja se temelji na uskoj koordinaciji stajališta i jednoglasnosti u nastupu pred trećim zemljama;

153.  uviđa da su Lisabonskim ugovorom obuhvaćene politike za ublažavanje klimatskih promjena i promicanje energetske učinkovitosti i razvoja obnovljivih tehnologija kao osnovni element Europske unije; smatra da je razvoj energetskih ciljeva za 2020. i 2030. odraz potrebe da se odgovori na članak 194. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te ga se stoga mora poštovati u svakom bilateralnom sporazumu koji sklopi Komisija;

154.  ističe da načelo uzajamnosti mora imati važnu ulogu u sporazumima s trećim zemljama u području energetike, pri čemu moraju biti zajamčeni standardi kvalitete i usklađenost s regulatornim okvirom;

155.  ističe potrebu da se poboljša sposobnost EU-a da bude jednoglasan kako bi energetska diplomacija u partnerskim zemljama i višestranim forumima bila dosljednija; u tom pogledu napominje da bi trebalo zahtijevati obvezno sudjelovanje Komisije, u ulozi promatrača, na pregovorima za sklapanje međuvladinih sporazuma te u ex ante i ex post ocjeni dogovorenih sporazuma kako bi se na taj način mogućnost neusklađenosti s pravom EU-a svela na najmanju moguću mjeru;

156.  poziva države članice da pojačaju suradnju na mehanizmu razmjene informacija u pogledu međuvladinih sporazuma na području energetike s trećim zemljama kako bi povećale transparentnost i pregovaračku snagu u odnosu na treće zemlje; poziva Komisiju da hitno predloži obvezujuću ex-ante procjenu međuvladinih sporazuma u pogledu njihova utjecaja na unutarnje energetsko tržište EU-a i sukladnost s pravom EU-a; poziva države članice da zatraže sudjelovanje Komisije u pregovorima o sporazumima na području energetike sa zemljama izvan EU-a; poziva Komisiju da razradi obrazac za sporazume na području energetike sa zemljama izvan EU-a s uključenim odredbama koje su relevantne za interese Unije; ustraje u tome da je za promicanje demokracije i transparentnosti nužno da Komisija redovno izvještava Parlament o sporazumima na području energetike između EU-a i trećih zemalja; smatra da bi se trebala razmotriti mogućnost da države članice koje to žele u budućnosti uvedu mehanizam zajedničke nabave u pogledu energetskih izvora;

157.  u potpunosti se slaže s Europskim vijećem da je 2015. potrebno razviti i predložiti pouzdan, demokratičan i transparentan sustav upravljanja bez dodatne papirologije i nepotrebne birokracije kako bi se zajamčilo da EU ispunjava svoje ciljeve energetske politike, uz potrebnu fleksibilnost za države članice te na temelju potpunog poštovanja njihove slobode odlučivanja o njihovoj kombinaciji izvora energije; ističe da Parlament mora imati snažnu i proaktivnu ulogu u pogledu razvoja, provedbe i revizije sustavâ upravljanja energetske unije;

158.  poziva Komisiju da hitno podrži dovršenje europske energetske unije u smislu potražnje za energijom i opskrbe energijom, u pogledu smanjenja rasipanja energije, diversificiranih i sigurnih vanjskih odnosa u području energije te funkcionalnog i resursno učinkovitog unutarnjeg energetskog tržišta; poziva države članice i ugovorne stranke Energetske zajednice da pokažu snažnu političku volju u pogledu postizanja ciljeva energetske unije;

159.  ističe da treba zajamčiti redovitu reviziju provedbe Europske strategije energetske sigurnosti te da se mora izvršiti godišnja procjena napretka strategije uzimajući u obzir relevantne izazove u pogledu energetske sigurnosti; poziva Komisiju da podnosi godišnja izvješća o stanju u vezi s Europskom strategijom energetske sigurnosti;

160.  poziva Komisiju da podnese prijedloge o ključnoj infrastrukturi, uključujući fizičku zaštitu energije;

161.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Tajništvu Energetske zajednice te ugovornim strankama Energetske zajednice.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0094.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0063.


EXPLANATORY STATEMENT

Introduction

The outbreak of the crisis in Ukraine has reminded the European Union of the importance of energy security and its crucial role in confirming Europe’s strong political and economic position. The vulnerability of the energy market in the context of geopolitics has made energy policy as one of the strategic priorities in foreign affairs. Therefore, the European Union needs to develop an energy policy based on close coordination of positions and speaking with one voice.

The European Commission has outlined the main challenges in the energy sector in its Communication on a European Energy Security Strategy and now there is a need of political impulse from the European Parliament to outline the framework for an improved energy security. The current report will also address the Commission’s Communication on Energy efficiency and its contribution to energy security and the 2030 framework for climate and energy policy, Communication on Progress towards completing the internal energy market and the Communication on The short term resilience of the European gas system. All these documents reflect the current situation in the EU energy market.

Whereas there has been a significant progress towards strengthening the EU’s energy security over the last years, the EU still faces a number of challenges such as instability in regions delivering energy, fragmented internal market and a changing climate. The EU imports 53 % of its total energy consumption and many Members States are still dependent on a single external source of supply which impedes Europe’s economic growth and endangers national and EU security.

The Rapporteur perceives the strategy not as a short term action plan but as a long term strategy which identifies strategic objectives in relation to Europe’s energy security. Therefore the report includes actions to moderate energy demand, actions to increase indigenous energy production and to develop energy technologies, further actions to build a fully integrated and well-functioning internal energy market as well as solidarity and coordination mechanisms.

A European Energy Union for European Energy Security

As the new Commission has taken office, a new concept of Energy Union is emerging and needs to be clarified and developed. The new portfolio of the Vice-President on Energy Union was established in order to underline the need of common energy policy. The European Parliament should be seen as an intermediary in defining the steps towards the creation of Energy Union. The Rapporteur believes that the European Energy Security Strategy should be an integral part of the broader, emerging concept of Energy Union and would encourage the new Commission to continue working in this direction.

In addition to security of supply the Energy Union should be developed following a comprehensive approach by focusing on key pillars, such as the completion of a fully integrated internal energy market, moderation of energy demand, decarbonisation of the energy mix and research and innovation. Energy policy based on close coordination of positions and speaking with one voice with third countries is the basis for the existence of Energy Union, therefore collective purchasing of gas should be considered.

Moderating energy demand

The moderation of energy demand through energy efficiency is crucial for the EU’s energy security, competitiveness and sustainability. Energy efficiency positively affects such areas as energy supply, energy poverty, energy prices, industrial productivity, employment and resource management. However, despite this enormous potential, the European Union is not yet on track to meet its commitment of saving 20 % of energy by 2020. Therefore, EU should speed up efforts to significantly enhance energy efficiency beyond 2020 as existing instruments are not sufficient.

Local authorities of European cities could significantly contribute to energy efficiency through cogeneration, modernisation of district heating systems, increasing the use of cleaner public transport, encouraging more active travel models and renovation of buildings.

Increasing indigenous energy production and developing energy technologies

In order to reduce energy dependence the EU has to increase its indigenous energy production and to develop energy technologies. It is stressed in the report that a long-term strategy is necessary to develop indigenous energy sources within the European Union. The EU should consider the development of any energy source that might contribute to EU’s energy security. New energy technologies could help to decrease energy dependence, to diversify and consolidate supply options, to optimise energy network infrastructure and to increase efficiency of energy consumption.

A well-functioning Internal Energy Market

A well-functioning internal energy market ensures the participation of different energy suppliers which may offer reliable services at lower prices. Europe is well underway towards the completion of the internal energy market. However, further efforts are needed to develop interconnections and remove bottlenecks to ensure competitive and well-integrated regional energy markets. The Rapporteur welcomes the European Council’s opinion that priority should be given to solve the problem of inadequate interconnections of Member States with the European gas and electricity networks and to ensure synchronous operation of Member States within the European Continental Networks. This would help to reach the target of 15 % minimum level of interconnection between Member States. Moreover, there is an urgent need for effective and consistent implementation and application of the provisions set out in the Third Energy Package.

External dimension of EU energy policy

With regard to the current geopolitical situation Russia can no longer be treated as a reliable partner as it explicitly questions EU law and uses energy for political purposes. Therefore it is highly necessary to diversify energy routes and sources and especially to make sure that routes are directed towards reliable suppliers.

Since regional integration is a key element for energy security the EU has to increase its efforts towards the implementation of strategic energy infrastructure projects.

By emphasising the principle of solidarity, the Rapporteur underlines that energy security is a matter of collective action. Member States should ensure transparency in negotiations and adopt a common stance towards foreign suppliers. As reported in the Commission’s Communication on the short term resilience of the European gas system, Member States supply strategies are currently unilateral in nature and insufficiently coordinated. In this regard the Parliament invites the Commission to analyse potential mechanisms for collective gas purchasing.

The importance of the Energy Community should also be highlighted in this regard. By implementing the EU energy acquis, the Energy Community could be an effective instrument of raising pan-European energy security. It is important to boost the energy security not only of the EU, but of Europe as a whole as this could lead to more consolidated European energy neighbourhood policy.


MIŠLJENJE oDBORA ZA VANJSKE POSLOVE  (24.3.2015)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o europskoj strategiji energetske sigurnosti

(2014/2153(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Arne Lietz

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da dosljedna energetska politika treba biti sastavni dio cjelokupne vanjske politike EU-a i da su potrebni daljnji napori i bolja sinergija kako bi se energetski ciljevi uskladili s pouzdanom vanjskom politikom; podsjeća da je energetska suradnja jedan od temelja europskih integracija; ističe da se energetska sigurnost odnosi na cijelu Uniju unatoč različitim razinama osjetljivosti pojedinih država članica; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europsku službu za vanjsko djelovanje da pobliže usklade relevantna sredstva i instrumente vanjske politike država članica i institucija EU-a;

2.  smatra da je, s obzirom na veliku ovisnost EU-a o uvozu energije i na trenutačnu dominaciju jednog opskrbljivača plinom, prijeko potrebno diversificirati izvore opskrbe energijom i energetskih pravaca te ojačati sposobnost EU-a za učinkovitu reakciju na moguće krize u opskrbi plinom i kako bi izdržao pritisak trećih zemalja kada energiju koriste u političke svrhe; ističe ključnu važnost radikalnog unaprjeđenja energetske sigurnosti EU-a smanjenjem ovisnosti o Rusiji i povećanjem otpornosti na vanjski pritisak; vjeruje da je u ovom kontekstu nužno osigurati povećanu administrativnu i financijsku podršku postojećim i alternativnim projektima izgradnje infrastrukture za opskrbu energijom, uključujući otvaranje novih pravaca opskrbe iz Kaspijske regije, Bliskog istoka, Sredozemlja i zemalja središnje Azije;

3.  pozdravlja napore koje je Komisija poduzela na izgradnji energetske unije i poziva na njezinu hitru provedbu; podsjeća na to da je istinska energetska unija moguća jedino kada su energetska i vanjska politika usklađene; osobito naglašava da je nužno da EU i njegove države članice razviju zajedničku energetsku politiku utemeljenu na solidarnosti kako bi bili jednoglasni i usuglašeni na međunarodnoj razini i kako bi razvili dosljednu energetsku diplomaciju; poziva Komisiju da ocijeni opcije za dobrovoljne mehanizme za agregaciju potražnje kojima bi se mogla povećati pregovaračka moć EU-a; poziva Komisiju da revidira odluku o uvođenju mehanizma za razmjenu informacija o međuvladinim sporazumima između država članica i trećih zemalja na području energetike kako bi se učvrstile njegove odredbe te zajamčila usklađenost sa zakonodavstvom o unutarnjem energetskom tržištu i veća uloga Komisije;

4.  poziva da se u politici proširenja i reviziji europske politike susjedstva koja je u tijeku poseban naglasak stavi na energetsku sigurnost; nadalje, naglašava da bi energetska zajednica trebala služiti kao sredstvo za reformu i snažniju integraciju našeg susjedstva u energetsko tržište EU-a; smatra da bi uspostava zajedničkog pravnog područja utemeljenog na mjerilima povezanima s pravnom stečevinom Unije i načelima unutarnjeg energetskog tržišta unaprijedila sigurnost opskrbe i tranzita energije; smatra da je potrebno preispitati cjevovodne projekte u susjednim zemljama te da ti projekti trebaju slijediti strateški pristup uzimajući u obzir cjelokupnu trenutačnu političku situaciju;

5.  ponavlja da se energetska suradnja mora temeljiti na središnjim vrijednostima EU-a poput poštovanja ljudskih prava i demokracije te da se mora promicati gospodarski i socijalni razvoj u zemljama partnerima te potpuno uklanjanje energetskog siromaštva; poziva sve aktere vanjske politike EU-a da zagovaraju razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost prilikom svakog kontakta s trećim zemljama te da podrže međunarodne napore u borbi protiv klimatskih promjena; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiju da osiguraju strogi nadzor nuklearne infrastrukture unutar EU-a koji provode subjekti izvan EU-a te da pomno nadziru norme nuklearne sigurnosti u susjednim zemljama EU-a, kao i upravljanje europskim nuklearnim otpadom koji predstavlja potencijalni izazov za vanjsku politiku;

6.  zabrinut je zbog opetovanih najava Rusije da će obustaviti opskrbu Ukrajine plinom te poziva sve strane uključene u sporazum kojemu je posredovao bivši povjerenik za energetiku Günther Oettinger da pronađu prihvatljivo rješenje;

7.  naglašava da se, kako bi povećao sigurnost opskrbe, ovisnost EU-a o uvozu mora smanjiti prijelazom na obnovljivo, bezugljično gospodarstvo temeljeno na uvođenju obvezujućih i ambicioznih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti i proizvodnje iz obnovljivih izvora energije te osnivanjem pametne, moderne i povezane infrastrukture; u tom kontekstu poziva na cjelovito iskorištavanje postojećih interkonekcijskih kapaciteta i provođenje novih infrastrukturnih projekata među državama članicama te naglašava važnost Instrumenta za povezivanje Europe u smanjenju fragmentiranosti energetskog tržišta EU-a; u tom smislu poziva na brzu sinkronizaciju sustava električne energije baltičkih zemalja s europskim kontinentalnim mrežama.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

23.3.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

9

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Petras Auštrevičius, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Aymeric Chauprade, Arnaud Danjean, Mark Demesmaeker, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Tunne Kelam, Afzal Khan, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Ulrike Lunacek, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Ioan Mircea Pașcu, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Andrej Plenković, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Charles Tannock, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Zigmantas Balčytis, Reinhard Bütikofer, Liisa Jaakonsaari, Marek Jurek, Gabrielius Landsbergis, Antonio López-Istúriz White, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Traian Ungureanu

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

José Blanco López, Jude Kirton-Darling, Susanne Melior, Maria Noichl, Gabriele Preuß, Ricardo Serrão Santos


MIŠLJENJE oDBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU  (16.4.2015)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o europskoj strategiji energetske sigurnosti

(2014/2153(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Helmut Scholz

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da Europska unija i države članice moraju, na temelju postojećih pravnih okvira, također poduzeti zajedničke mjere na međunarodnoj razini kako bi odgovorile na izazove europske strategije energetske sigurnosti i provele ciljeve u području energetike i klimatskih promjena u kontekstu globalnih ograničenja na tim političkim područjima pokretanjem pitanja energetske sigurnosti i održivosti u međunarodnim trgovinskim forumima, između ostalog i ona o načinu rješavanja problema ekološkog dampinga od trećih strana koje zanemaruju svoje međunarodne obveze; ističe da su smanjenje potražnje za energijom i promicanje obnovljivih i lokalnih izvora energije među najučinkovitijim sredstvima za smanjivanje ovisnosti o vanjskim izvorima energije i ostvarenje klimatskih ciljeva; naglašava da promicanje obrazovanja na temu energije može poslužiti kao cilj za smanjenje onečišćenja i poboljšanje obrazaca potrošnje;

2.  ponavlja da je potreba za energijom osnovna ljudska potreba i da je ključna za ljudsku gospodarsku aktivnost te osobito važna za konkurentnost industrije i drugih gospodarskih grana; stoga je ustrajan u tome da bi se europskom strategijom energetske sigurnosti trebao zajamčiti povoljan, održiv, stabilan, siguran i predvidiv pristup energiji i za građane i za poduzeća te osnažiti javni nadzor, ali i regulacija i pravednost u području tržišnog natjecanja kako bi se pozornost posvetila problemu energetskog siromaštva i kako bi se promicale mjere za rješavanje tog problema koji pogađa velik broja građana u EU-u (prema izvješćima Eurostata o dohotku i životnim uvjetima (EU SILC)) i u zemljama u razvoju (prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA)); naglašava da bi u postupke odlučivanja o projektima energetske infrastrukture trebale biti uključene sve lokalne zajednice na koje se to izravno odnosi; ističe da bi strategija energetske sigurnosti Unije trebala biti osnovna komponenta uključive strategije Unije za gospodarski rast;

3.  poziva na veću usklađenost između trgovinskih i energetskih politika EU-a; smatra da bi sporazumi o slobodnoj trgovini koje EU sklapa trebali rezultirati povećanim pristupom tržištu energetskih izvora i proizvoda i s postojećim dugoročnim partnerima i novim i budućim zemljama partnericama u područjima kao što su, između ostalog, središnja Azija, sjeverna Afrika te Sjeverna i Južna Amerika;

4.  naglašava da trgovina ima ključnu ulogu u energetskoj sigurnosti i da su pritom ključni instrumenti jaka energetska partnerstva potkrijepljena uključivanjem poglavlja o energetici u trgovinske sporazume koje sklapa EU; smatra da je od ključne važnosti da se na temelju tih poglavlja poveća diversifikacija energetskih izvora EU-a i da se smanji ovisnost o uvozu energije od premalog broja dobavljača, da se uspostave standardi kvalitete energetskih proizvoda i zajednički standardi održive proizvodnje energije te da se potakne diversifikacija pravaca opskrbe i lokalna proizvodnja energije, osobito iz obnovljivih izvora s obzirom na to da bi se strategijom energetske sigurnosti trebalo promicati korištenje domaćih izvora energije, energetsku učinkovitost, međupovezanost i politike smanjenja potrošnje; smatra da izravna strana ulaganja u stratešku energetsku infrastrukturu u Uniji mogu imati i negativne posljedice te da bi ih Komisija trebala nadzirati; traži da Komisija državama članicama pruži najbolju moguću tehničku potporu kako bi osigurale brzu i pravilnu provedbu zakonodavstva EU-a na području energetike; ističe da je u slučajevima kada države članice EU-a imaju negativnu trgovinsku bilancu to u prvom redu uzrokovano troškovima uvoza fosilnih goriva;

5.  s obzirom na legitiman interes EU-a da pojača svoju energetsku sigurnost očekuje da će ključne teme, među kojima je i trgovina energetskim resursima kao što su nafta i prirodni plin, biti uključene u pregovore o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja;

6.  ističe potrebu za čvrstom koordinacijom europske trgovinske politike s energetskom politikom, vanjskom politikom i zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom (ZSOP) kako bi se zajamčila učinkovitost europske energetske strategije i bolja usklađenost naših vanjskih djelovanja;

7.  podsjeća da trgovinski sporazumi sadrže prve korake suradnje na području energetske učinkovitosti i označivanja te učinkovitosti (npr. američka oznaka „Energy Star”); traži da se ti napori u budućnosti povećaju;

8.  ističe da se velika i nediversificirana ovisnost o uvozu plina može smanjiti poticanjem decentralizirane kogeneracije toplinske i električne energije u lokalnoj zajednici kojom se jačaju lanci vrijednosti u pojedinim regijama EU-a;

9.  podsjeća da sklapanje trgovinskih sporazuma s trećim zemljama mora i dalje biti u skladu s unutarnjom politikom EU-a;

10. ističe da smanjenje ovisnosti o jednom dobavljaču ne smije dovesti do povećanja ovisnosti o drugom dobavljaču, osobito u pogledu ukapljenog plina; podsjeća da je hidrauličko frakturiranje tehnologija kojoj se protivi većina Europljana;

11. smatra da bi trgovina ukapljenim prirodnim plinom između EU-a i SAD-a u potpunosti integrirala europsko tržište plina u svjetsko tržište i znatno doprinijela dovršenju procesa stvaranja unutarnjeg energetskog tržišta;

12. ističe da infrastrukturni projekti povezani s energetskom sigurnosti moraju biti u potpunosti u skladu s demokratskom voljom i sudjelovanjem lokalnih zajednica na koje se planiranje i izgradnja izravno odnose;

13. poziva države članice da pojačaju suradnju na mehanizmu razmjene informacija u pogledu međuvladinih sporazuma na području energetike s trećim zemljama kako bi povećale transparentnost i udružile pregovaračku snagu u odnosu na treće zemlje; poziva Komisiju da hitno predloži obvezujuću ex-ante procjenu međuvladinih sporazuma u pogledu njihova utjecaja na unutarnje energetsko tržište EU-a i sukladnost s pravom EU-a; poziva države članice da zatraže sudjelovanje Komisije u pregovorima o sporazumima na području energetike sa zemljama izvan EU-a; poziva Komisiju da razradi obrazac za sporazume na području energetike sa zemljama izvan EU-a s uključenim odredbama koje su relevantne za interese Unije; ustraje u tome da je za promicanje demokracije i transparentnosti nužno da Komisija redovno izvještava Parlament o sporazumima na području energetike između EU-a i trećih zemalja; smatra da bi se trebala razmotriti mogućnost da države članice koje to žele u budućnosti uvedu zajednički mehanizam nabave u pogledu energetskih izvora;

14. poziva Komisiju da u ime država članica odredi mogućnosti na raspolaganju za zajedničke pregovore o ugovorima o energiji s vanjskim dobavljačima;

15. naglašava da se u sporazumima na području energetike uvijek mora staviti naglasak na načelo uzajamnosti pri čemu se osiguravaju standardi kvalitete i jamči pridržavanje uvjeta zakonodavnog okvira; ustraje u tome da bi se, s obzirom na zajedničko unutarnje tržište energije EU-a, o sporazumima na području energetike trebalo raspraviti u okviru redovnog zakonodavnog postupka radi jamčenja demokracije, transparentnosti i usklađenosti sa pravom EU-a;

16. ističe da je važno okončati svaku izoliranost država članica i regija od europskih mreža za opskrbu plinom i električnom energijom;

17. napominje da na zahtjev države članice Komisija može sudjelovati kao promatrač u pregovorima o međuvladinim sporazumima;

18. ističe da je izazov energetske sigurnosti ublažiti nesigurnosti koje uzrokuju tenzije između država i smanjiti tržišne neučinkovitosti koje djeluju protivno koristi trgovine; stoga ističe potrebu promicanja demokratskih struktura globalnog upravljanja u području sirovina i međunarodnih pravila za trgovinu energijom kako bi se smanjile međunarodne tenzije i ojačala pravna stabilnost u tom području te potpomoglo ostvarenje poštenog svjetskog tržišta energije koje će svim svojim sudionicima biti od koristi, s naglaskom na pristojnim mogućnostima prihoda za države bogate resursima unutar i izvan EU-a koje su poticajne za njihov gospodarski razvoj i strategije iskorjenjivanja siromaštva; ističe važnost bliskije suradnje u području energije sa zemljama europskog susjedstva;

19. smatra da bi EU trebao pomoći najugroženijim zemljama u diversifikaciji njihovih izvora i pravaca opskrbe, između ostalog prekograničnom povezanošću i obrnutim tokovima, s posebnim naglaskom na obnovljivu energiju i lokalne izvore energije kao i na odgovarajuća postrojenja za skladištenje te mjere energetske učinkovitosti u okviru regionalnih strategija što bi trebalo doprinijeti smanjenju ovisnosti o određenim nestabilnim međunarodnim tržištima energije; jednako važnim smatra razvijanje novih tehnologija za proizvodnju energije iz različitih izvora kako bi se povećala energetska učinkovitost u cijelom svijetu i tako pomoglo u iskorjenjivanju energetskog siromaštva, davanju doprinosa globalnom održivom razvoju i pružanju potpore globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena;

20. ističe da bi EU trebao iskoristiti mogućnosti koje nude izvori energije u istočnom Sredozemlju, osobito u cilju stvaranja sredozemnog plinskog čvorišta s pomoću koridora koji ide iz jugoistočnog Sredozemlja prema Europi kako bi se pojačala energetska sigurnost EU-a; smatra da bi EU trebao promicati inicijative za suradnju u energetskom sektoru između zemalja istočnog Sredozemlja kojima se doprinosi miru i gospodarskom blagostanju stanovništva;

21. uviđa da su Europski fond za strateška ulaganja i Instrument za povezivanje Europe ključni mehanizmi za razvoj infrastrukture i privlačenje privatnih ulaganja u EU; nadalje primjećuje da će maksimalno iskorištavanje financijskih instrumenata imati važan učinak financijske poluge na javno financiranje i da će privući svjetski ulagački kapital u EU;

22. ističe da se strateškom infrastrukturom kojom se promiče diversifikaciju dobavljača, izvora energije i pravaca opskrbe, kao što su postrojenja za skladištenje, uvoz i prijevoz te postrojenja za ukapljivanje i uplinjavanje prirodnog plina, može olakšati pojačana opskrba u hitnim situacijama; napominje da se ta infrastruktura može podržati posebnim regulatornim aranžmanima i/ili javnim financiranjem kako je predviđeno Uredbom o transeuropskoj energetskoj infrastrukturi i Uredbom o Instrumentu za povezivanje Europe (Uredba (EU) br. 347/2013 i Uredba (EU) br. 1316/2013) i/ili financijskom podrškom preko financijskih instrumenata EU-a koji se temelje na strateškim ciljevima EU-a;

23. smatra da su mogućnosti izvoza čistih, sigurnih i učinkovitih energetskih tehnologija i tehnologija skladištenja energije za privatna i javna poduzeća u EU-u iznimno važne, a osobito u svjetlu rastuće globalne potražnje za energijom; predlaže pojačana ulaganja u istraživanje, razvoj i primjenu novih tehnologija za energiju i skladištenje energije; poziva na značajno smanjenje carinskih tarifa za te tehnologije u okviru Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o ekološkim dobrima i u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini koje sklapa EU;

24. poziva Komisiju da osigura stroži nadzor praksi kojima se narušava tržišno natjecanje i mjere protiv dampinga kako bi se europske energetske industrije zaštitile od nepoštenog uvoza iz trećih zemalja;

25. žali zbog činjenice da su u Vijeću zastale rasprave o modernizaciji instrumenata trgovinske zaštite unatoč činjenici da je Parlament izrazio snažnu podršku strožim mjerama protiv nepoštenog uvoza iz trećih zemalja;

26. poziva Komisiju da osigura da njezini ciljevi i aktivnosti u području energetske sigurnosti budu usklađeni sa zajedničkim ciljevima politike EU-a, osobito s obzirom na međunarodni mir i razvoj, te da uključivanje zemalja u svjetsko gospodarstvo podrazumijeva i njihov pristup energiji;

27. smatra da se energetska sigurnost u Europskoj uniji može učinkovito ostvariti ne samo financiranjem nove infrastrukture i postrojenja, nego i pružanjem podrške optimizaciji postojećih tehnologija, istraživanjem i razvojem novih rješenja te poticanjem uporabe obnovljivih izvora energije i tehnologija koje se na njima temelje;

28. ponovno potvrđuje potrebu za znatnim ulaganjima u energetiku i energetsku infrastrukturu i to prije svega u obnovljive izvore energije i zelenu tehnologiju.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

14.4.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

6

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

William (The Earl of) Dartmouth, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Marielle de Sarnez, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Ska Keller, Jude Kirton-Darling, Alexander Graf Lambsdorff, Gabrielius Landsbergis, Jörg Leichtfried, Marine Le Pen, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Alessia Maria Mosca, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Klaus Buchner, Nicola Danti, Danuta Maria Hübner, Sander Loones, Frédérique Ries, Jarosław Wałęsa


MIŠLJENJE oDBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (30.3.2015)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Europskoj strategiji energetske sigurnosti

(2014/2153(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Merja Kyllönen

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  smatra da trenutačni globalni energetski i klimatski izazovi zahtijevaju učinkovito, pravično i zajedničko djelovanje Europske unije na međunarodnoj razini;

2.  smatra da je na izazove koje predstavljaju energetska sigurnost i klimatske promjene potrebno odgovoriti ujedinjenom strategijom kojom se oba problema rješavaju istovremeno; ističe da je kombiniranje mjera za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljive energije te za razvoj inovativnih energetskih tehnologija od ključne važnosti kako bi se postigla ekološki održiva kombinacija energetskih izvora i zajamčila stabilna opskrba energijom po prihvatljivim cijenama i za građane i za poduzeća diljem Europe, što su ključne dimenzije energetske sigurnosti;

3.  stoga pozdravlja predanost većoj suradnji u energetskoj politici; naglašava da je važno uključiti ulaganja u energetsku učinkovitost diljem EU-a u sve planove energetske sigurnosti i promicati ulaganja u domaće obnovljive izvore energije;

4.  ističe da klimatske promjene, nekonkurentne cijene energije i izrazito visoka razina ovisnosti o nepouzdanim dobavljačima iz trećih zemalja ugrožavaju održivost europskog energetskog sustava;

5.  mišljenja je da sve veća ovisnost EU-a o uvozu fosilnih goriva od većinom nepouzdanih dobavljača iz trećih zemalja ugrožava EU i ozbiljno dovodi u pitanje razvoj pouzdane, učinkovite i dosljedne zajedničke europske energetske politike;

6.  ističe da je moguće postići poboljšanu energetsku sigurnost na isplativ način ako države članice surađuju u tom pogledu; u tom pogledu naglašava važnost uloge koju tržište energije i plina koje je pravilno međusobno povezano i funkcionalno može imati u povećanju raznolikosti dobavljača, izvora i pravaca u Europi;

7.  poziva Komisiju da poduzme proaktivniji pristup kako bi zajamčila usklađenost država članica s europskim zakonodavstvom radi uspostave transparentnih i funkcionalnih energetskih tržišta;

8.  ističe važnost koordinacije nacionalnih energetskih politika i jačanja glasa EU-a u području vanjske energetske politike;

9.  ističe da je energetska sigurnost neodvojiva od potrebe za prijelazom na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika; stoga snažno poziva Komisiju da predloži ambiciozne ciljeve za 2030. i da uspostavi sveobuhvatnu energetsku i klimatsku strategiju EU-a temeljenu na cilju dekarbonizacije gospodarstva EU-a, počevši od komunikacije Komisije i uzimajući u obzir rezoluciju Parlamenta od 15. ožujka 2012. o planu za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika 2050. godine(1);

10. ističe važne dodatne koristi koje poboljšanje energetske sigurnosti ima za klimu, kakvoću zraka, javno zdravlje i zaštitu okoliša povećanjem energetske učinkovitosti i prijelazom na obnovljive izvore energije, kao što su energija vjetra, solarna energija i geotermalna energija;

11. smatra da su zakonodavstvo koje se odnosi na energetsku učinkovitost i sustav trgovanja emisijama (ETS) EU-a instrumenti koji se uzajamno podržavaju i poziva na brzu provedbu rezerve za stabilnost tržišta kako bi se zajamčilo slanje poruke u pogledu cijene ugljika pomoću koje se mogu pokrenuti poboljšanja u energetskoj učinkovitosti u sektoru ETS-a; poziva Komisiju da se nadoveže na ETS uvođenjem standarda u vezi s emisijskim učinkom kojim se šalje jasna poruka ulagačima za postupno ukidanje oblika proizvodnje energije koji najviše onečišćuju, kao što su oni temeljeni na ugljenu;

12. snažno poziva na ukidanje „energetskih otoka” EU-a, što je inicijalno trebalo biti dovršeno tijekom 2015. godine; s obzirom na to tvrdi da je nužno razviti energetsku povezanost kako bi se stalo na kraj izoliranosti bilo koje države članice; naglašava potrebu da se ubrza provedba strateških projekata u pogledu infrastrukture, posebno onih čiji je cilj okončanje energetske izolacije neke države članice te potrebu da se promiče upotreba obnovljivih izvora energije olakšavanjem njihove distribucije; potiče Komisiju da u tom pogledu da veliku prednost instrumentima EU-a za financiranje projekata za povezivanje kojima je cilj dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta EU-a;

13. ističe da će se djelovanje za postizanje potrebnih znatnih promjena u energetskom sustavu EU-a ostvariti samo ako se mjere predlože u suradnji s državama članicama, uzimajući u obzir njihove mogućnosti; poziva Komisiju da predloži konkretne korake i akcijske planove, uključujući u obliku zakonodavstva, za kratkoročno i dugoročno razdoblje; poziva EU i njegove države članice da obilno ulažu u istraživanje i inovacije u području energije s ciljem postizanja ekološki održivih, inovativnih energetskih tehnologija; ističe potrebu za obrazovanjem, osposobljavanjem i razmjenom najboljih praksi te za lokalnim pilot projektima u državama članicama pomoću kojih se doprinosi energetskoj sigurnosti poboljšanjem izdržljivosti lokalnih sustava;

14. podsjeća na svoja prethodna stajališta u pogledu postavljanja ambicioznih, nacionalno obvezujućih ciljeva za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost pomoću kojih bi se trebala smanjiti ovisnost o uvezenoj energiji;

15. i dalje smatra da su ušteda energije i energetska učinkovitost brz i isplativ način da se odgovori na pitanja kao što su energetska sigurnost, ovisnost o vanjskim izvorima, visoke cijene, nezaposlenost te na postojeće zabrinutosti u pogledu okoliša; ističe potencijal i za uštedu energije i za energetsku učinkovitost, posebice u određenim sektorima kao što su građevinarstvo i promet; ističe ulogu centraliziranog grijanja i hlađenja u upravljanju potražnjom za energijom; ističe činjenicu da je prema Međunarodnoj agenciji za energetiku energetska učinkovitost svjetsko „gorivo broj jedan” zbog toga što je najjeftinija, dostupna i održiva; ističe potrebu za time da se politikama EU-a i nacionalnim politikama promiču ulaganja u energetsku učinkovitost i rješenja u pogledu potražnje, čime će se postići znatne dugoročne koristi za europsku sigurnost opskrbe; stoga poziva Komisiju da postavi jasne ciljeve u pogledu obnove zgrada diljem EU-a, čime će se također otvoriti nova radna mjesta i potaknuti gospodarstvo EU-a;

16. uvjeren je da poticanje kružnog gospodarstva i veće učinkovitosti resursa može dovesti do značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, što predstavlja bitan doprinos suočavanju s klimatskim i energetskim izazovima;

17. poziva Komisiju da prioritetno usvoji mjere kojima će se povećati energetska učinkovitost i na taj način pokušati riješiti problem niske konkurentnosti prouzročene visokim cijenama energije;

18. ističe važnost potpune provedbe zakonodavnog okvira EU-a za energetsku učinkovitost radi postizanja energetske uštede od 20 % do 2020., važnost dodatne razrade Direktive o energetskoj učinkovitosti, Direktive o ekološkom dizajnu, Direktive o dodjeljivanju znaka za okoliš i Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada te važnost dodjeljivanja povećanih sredstava EU-a tim područjima; poziva Komisiju da pomno nadzire provedbu tih direktiva u državama članicama; naglašava da bi u sklopu provođenja revizije tih direktiva energetsko siromaštvo trebalo imati prioritet te da bi mjere trebale biti usmjerene na socijalne stambene jedinice i na najneučinkovitije jedinice u kojima obitavaju kućanstva s niskim prihodima;

19. uviđa da su smanjene emisije uređene standardom emisijskog učinka u izravnoj vezi s energetskom učinkovitošću i dugoročnim uštedama u energetskom sektoru;

20. podsjeća na to da je članak o sustavima obveze energetske učinkovitosti iz Direktive o energetskoj učinkovitosti ključna mjera za ispunjenje cilja energetske učinkovitosti za 2020. godinu; potiče Komisiju da produži trajanje te odredbe nakon 2020. i ukloni izuzeća kojima se umanjuje njezina djelotvornost;

21. poziva Komisiju da povisi razinu ambicioznosti standarda energetske učinkovitosti za proizvode, uključujući nove standarde iz očekivanog Plana rada za ekološki dizajn za razdoblje između 2015. i 2017., te razinu transparentnosti i djelotvornosti sustava informiranja o potrošnji energije kućanskih aparata kako bi se ostvario potpuni ekonomski potencijal uštede energije za kućanstva i poduzeća te kako bi se doprinijelo europskoj energetskoj sigurnosti i dugoročnim ciljevima dekarbonizacije;

22. mišljenja je da će za postizanje energetske sigurnosti korisni biti i jasni, obvezujući ciljevi za 2030. u pogledu klime i energije, zajedno s ambicioznim akcijskim planom i djelotvornom upravljačkom strukturom provedenima u okviru europskog zakonodavstva; ističe da je dugoročna perspektiva ključna za uspostavu stabilnog okvira za potrebna ulaganja u europsku energetsku infrastrukturu te da je stoga važno da se bez odlaganja uspostavi zakonodavni okvir za klimu i energiju za razdoblje između 2020. i 2030. godine; stoga poziva Komisiju da što je prije moguće iznese sve potrebne prijedloge na temelju redovnog zakonodavnog postupka;

23. ponavlja da su istraživanje i inovacije ključni za razvoj ekološki održivih, inovativnih energetskih tehnologija te kako bi se već dostupne domaće tehnologije u pogledu obnovljivih izvora energije učinile pristupačnijima i konkurentnijima; stoga potiče na veću potporu EU-a za istraživanje, razvoj i inovacije;

24. naglašava da je regulatorna sigurnost koja se temelji na jasnom političkom smjeru ključna za pružanje sigurne, održive i pristupačne energije građanima i poduzećima EU-a; u tom pogledu podsjeća na to da je Parlament zatražio donošenje obvezujućeg cilja na razini EU-a za 2030. koji se odnosi na smanjenje emisije domaćih stakleničkih plinova za najmanje 40 % u usporedbi s razinama iz 1990., obvezujućeg cilja energetske učinkovitosti od 40 % na razini EU-a za 2030. te obvezujućeg cilja na razini EU-a za 2030. koji se odnosi na proizvodnju iz obnovljivih izvora energije najmanje 30 % ukupne konačne potrošnje energije;

25. poziva Komisiju da ubrza razvoj i uvođenje tehnologija s niskom razinom emisija ugljika i da ojača ulogu obnovljivih izvora energije kako bi se dodatno omogućilo diversifikaciju opskrbe energijom i uštedjelo na uvozu goriva;

26. poziva Komisiju da izradi okvir za potporu za unapređenje obnovljivih izvora energije kojim će se zajamčiti međunarodna konkurentnost, te da podnese prijedloge za najmanje 30 % energije iz obnovljivih izvora u EU-u do 2030. godine, održavajući stope porasta instaliranih izvora obnovljive energije na trenutačnim razinama te pritom uzimajući u obzir da države članice imaju različite mogućnosti i sposobnosti za stvaranje te energije i iskorištavanje tih izvora;

27. pozdravlja stav Komisije prema kojem su obnovljivi izvori energije neupitno korisna opcija, zajedno s energetskom učinkovitošću i energetskom infrastrukturom, kako je utvrđeno u Energetskom planu za 2050. što je podržao i Parlament, te ističe važnost razvoja pametnijih energetskih mreža i novih fleksibilnih, raširenih rješenja proizvodnje i skladištenja energije na mikro razini; u tom kontekstu prihvaća da bi upotreba zemnog plina u sektorima proizvodnje energije, grijanja i prometa mogla doprinijeti djelotvornom prijelazu na kombinaciju energetskih izvora EU-a u kojoj je potpuno odsutan ugljik;

28. ističe da je EU trenutačno globalni predvodnik u tehnologiji obnovljivih izvora energije s oko pola milijuna radnih mjesta koja su već otvorena u tom sektoru; budući da će veći udio energije iz obnovljivih izvora stvoriti dugoročan rast i povećanu energetsku sigurnost;

29. pozdravlja predanost Komisije u pogledu ulaganja u istraživanje i inovacije u području energetike preko programa Obzor 2020.;

30. ističe da je hidroenergija veliki domaći obnovljivi izvor energije koji će i dalje imati ključnu ulogu u proizvodnji i skladištenju električne energije u Europi;

31. ističe da su održiva poljoprivreda i šumarstvo važni alati za doprinos proizvodnji energije iz biomase i postizanje energetske učinkovitosti;

32. poziva Komisiju da prihvati važnost tehnologija za hvatanje i skladištenje ugljika (CCS), koje mogu imati važnu ulogu kao dio niza rješenja za smanjenje emisija ugljika u Europi;

33. nadalje, poziva Komisiju da potakne i financira prijelaz na tehnologije u pogledu obnovljivih izvora energije i zadrži financiranje tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika pomoću sredstava za inovacije kao što su NER300 i NER400;

34. napominje da je bitno da brzina kojom se ulaže u prijenos energije odgovara brzini kojom se ulaže u obnovljive i ostale izvore energije; naglašava da uspješan prijelaz na održivo gospodarstvo s niskim emisijama ugljika zahtijeva dodatnu međusobnu povezanost koja će olakšati prekograničnu trgovinu i povećati sposobnost uravnoteženja EU-a, što će rezultirati isplativijom integracijom obnovljivih izvora energije;

35. naglašava da proširenje i nadogradnja međusobne povezanosti u zemljama južne Europe mogu doprinijeti daljnjem povećanju uporabe obnovljivih izvora energije i energetskoj sigurnosti u regiji te da mogu potaknuti integraciju energetskih tržišta regije s ostatkom EU-a i ojačati sigurnost opskrbe energijom;

36. smatra da je postojanje energetski izoliranih zemljopisnih regija u očitoj suprotnosti s ciljem EU-a o energetskoj sigurnosti; u tom kontekstu ističe potrebu za postavljanjem obvezujućih minimalnih ciljeva kapaciteta prekogranične povezanosti s jasnim vremenskim rokovima; potiče Komisiju da uspostavi odgovarajuće mjere nadzora kako bi se zajamčilo pravovremeno postizanje tih ciljeva;

37. ističe da u kontekstu razmatranja energetske sigurnosti mora biti zajamčena visoka razina zaštite okoliša; u tom pogledu podsjeća na ekološke, klimatske i zdravstvene rizike i utjecaje povezane s ekstrakcijom nekonvencionalnih fosilnih goriva;

38. poziva Komisiju i države članice da izmijene mehanizme subvencioniranja kako bi se olakšala integracija energetskog tržišta i postupno ukinule sve subvencije koje su štetne za okoliš, posebno one za fosilna goriva, te kako bi se u potpunosti iskoristila sredstva za financiranje održivih izvora obnovljive energije koji u pogledu cijena još nisu konkurentni s konvencionalnim izvorima energije, na temelju, između ostalog, obvezujućih ciljeva u pogledu obnovljive energije dogovorenih na razini EU-a;

39. ponavlja da je potrebno hitno djelovanje u prometnom sektoru, i u pogledu poboljšanja učinkovitosti i u pogledu dekarbonizacije, u cilju smanjenja ovisnosti tog sektora o uvozu i njegovog ukupnog klimatskog utjecaja; poziva na djelotvorne mjere koje će biti dio sveobuhvatnog i održivog pristupa usmjerenog na promicanje smanjenja emisija, promicanju energetske učinkovitosti, razvoju alternativnih goriva i elektrifikaciji prometnog sektora;

40. smatra da bi trebalo poticati upotrebu ukapljenog zemnog plina kao čišćeg prijelaznog goriva za vozila s velikim opterećenjem i za pomorski sektor;

41. smatra da bi temeljita obnova radi povećanja energetske učinkovitosti i promicanje zgrada s nultom stopom emisija trebali biti prioriteti za stambeni sektor.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

26.3.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

57

10

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Nessa Childers, Alberto Cirio, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Iratxe García Pérez, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Dubravka Šuica, Tibor Szanyi, Nils Torvalds, Glenis Willmott, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Nicola Caputo, Herbert Dorfmann, Linnéa Engström, Luke Ming Flanagan, Jan Huitema, Karol Karski, Elisabeth Köstinger, Merja Kyllönen, Anne-Marie Mineur, Alessandra Mussolini, James Nicholson, Marit Paulsen, Bart Staes, Theodor Dumitru Stolojan, Tom Vandenkendelaere

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marie-Christine Boutonnet, Anthea McIntyre, Emilian Pavel

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0086.


MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA (18.3.2015)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Europskoj strategiji energetske sigurnosti

(2014/2153(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Filiz Hyusmenova

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da si EU ne može priuštiti fragmentiranost unutarnjeg energetskog tržišta koja je i dalje prisutna; stoga poziva na potpunu provedbu postojećeg regulatornog okvira (trećeg energetskog paketa), dostatnu energetsku međupovezanost država članica i modernizaciju energetskih mreža; osim toga smatra da glavni cilj strategije energetske sigurnosti EU-a mora biti da se zajamči da niti jedna država članica niti EU u cjelini nisu nepotrebno ugroženi prekidom isporuke energije jednog dobavljača; naglašava da politiku energetske sigurnosti čine razni elementi, pri čemu su pojačana pripravnost u slučaju prekida u opskrbi energijom, suradnja i koordiniranost u odnosima s trećim zemljama te nova infrastruktura jednako važni kao ciljevi u smjeru razvoja obnovljive energije, provedbe mjera energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova te su osmišljeni tako da budu usklađeni s tim ciljevima;

2.  ističe pozitivan učinak koji integracija tržišta ima na veleprodajne cijene, a u konačnici i na maloprodajne cijene u sektoru električne energije, omogućujući građanima pristup energiji po povoljnijim cijenama, te podsjeća da se moguća neto ekonomska dobit koja se može ostvariti dovršenjem unutarnjeg tržišta energije kreće između 16 i 40 milijardi eura godišnje;

3.  vjeruje da bi se u okviru energetske politike EU-a trebao rješavati problem nekonkurentnih cijena energije, koji je doprinio gospodarskoj krizi i oslabio europsku industrijsku konkurentnost te koji utječe na cjelokupnu energetsku sigurnost naših građana;

4.  naglašava da je važno da države članice dodjeljuju dostatna sredstva za nadzor tržišta u pogledu energetske učinkovitosti proizvoda kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za industriju te istovremeno potrošačima pružile najkorisnije informacije i odgovarajući alati koji su im potrebni za donošenje utemeljene odluke, informiranost o vlastitoj energetskoj potrošnji te za njeno smanjenje;

5.  podsjeća da se tržište električne energije prema posljednjem pregledu stanja potrošačkih tržišta ubraja među četiri tržišta usluga koja najlošije funkcioniraju; naglašava važnost mjera za postizanje bolje informiranosti potrošača u pogledu strukture cijena energije te mjera energetske učinkovitosti koje bi im omogućile aktivno sudjelovanje u upravljanju potrošnjom energije, a između ostalog i mogućnost da jednostavno promijene dobavljača;

6.  podsjeća na svoja ranija stajališta o postavljanju ambicioznih ciljeva u pogledu energetske učinkovitosti te o važnosti ubrzanja provedbe mjera kojima bi se ostvarili ti ciljevi; naglašava da su mjere energetske učinkovitosti na europskoj razini od najveće važnosti za jamčenje energetske neovisnosti EU-a, uz istovremeno jamčenje održivog rasta, razvoja usavršavanja, otvaranja radnih mjesta te poboljšanja gospodarskog prosperiteta poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća te u tom smislu pozdrava prijedlog za osnivanje Europskog fonda za strateška ulaganja; u tom kontekstu zahtijeva ulaganja u energetsku učinkovitost, posebno s obzirom na zgrade;

7.  naglašava da bi važni sektori mogli imali koristi od mjera energetske učinkovitosti na nacionalnoj i na razini EU-a; poziva države članice i Komisiju da promiču učinkovito korištenje energijom te da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje im pružaju direktive o javnoj nabavi kako bi se promicalo ocjenjivanje na temelju kriterija inovativnosti i zaštite okoliša, a u cilju standardizacije energetski učinkovitih zgrada i proizvoda; naglašava da je važno potrošačima pružiti točne i jednostavne informacije o energetskoj učinkovitosti tih proizvoda; smatra da su mogući daljnji doprinosi politici energetske učinkovitosti i to poboljšanjem i daljnjim razvojem zakonodavstva na području označivanja energije i ekološkog dizajna;

8.  ističe dodanu vrijednost integracije informacijskih i komunikacijskih tehnologija u energetske sustave u cilju maksimalnog povećanja energetske učinkovitosti, smanjenja potražnje i snižavanja cijena za potrošače te informiranja potrošača o tome kako bi na bolji način upravljali sojom energetskom potrošnjom; poziva EU i države članice na provedbu dugoročnih kampanja za jačanje javne svijesti o različitim načinima smanjenja energetske potrošnje; ističe važnost ambicioznih politika energetske učinkovitosti za rezidencijalni sektor u cilju brže obnove zgrada i poboljšanja sustava za grijanje;

9.  podsjeća da je potrebno povećati spremnost i sposobnost EU-a da učinkovito odgovori na moguću krizu opskrbe plinom; ističe važnost savjetovanja koje je 15. siječnja 2015. započela Komisija i koja su usmjerena na utvrđivanje područja u kojima je potrebno poboljšati sadašnje propise EU-a kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe plinom; napominje da postoji potreba za boljom i dubljom suradnjom i koordinacijom među državama članicama u području energetske sigurnosti;

10. naglašava da bi razvoj obnovljivih energija mogao imati pozitivan gospodarski učinak i učinak na okoliš, istovremeno doprinoseći energetskoj neovisnosti EU-a; naglašava da je potrebno u potpunosti iskoristiti potencijal obnovljivih izvora energije, između ostalog u sektoru grijanja i hlađenja, te osmisliti pametne energetske mreže i nova rješenja za pohranjivanje energije; naglašava da je, uzimajući u obzir da je tehnologija ključni element u smanjenju energetske potražnje, od ključne važnosti podupirati inovativne projekte na području obnovljive i čiste energije; poziva da se zaštiti financiranje „sigurne, čiste i učinkovite energije” kako se navodi u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 1291/2013, što će Europskoj uniji omogućiti da postane vodeća u svijetu na području obnovljive i čiste energije; poziva države članice i Komisiju da zajamče regulatornu stabilnost za obnovljive izvore energije i zaštitu ulaganja koja su provedena u skladu s energetskim ciljevima EU-a, pružajući jednake uvjete na europskoj razini;

11. poziva da se veća pozornost posveti tržištu energetskih usluga u nastajanju (uključujući ugovaranje energetske učinkovitosti i ugovore o pružanju energetskih usluga); naglašava važnost razvijanja standarda za svaki aspekt postupka ulaganja u energetsku učinkovitost; zahtijeva ulaganja u energetsku učinkovitost, posebno u zgrade; ističe da bi mjere energetske učinkovitosti poduzete na razini EU-a i na nacionalnoj razini mogle pogodovati važnim sektorima, kao što je turizam; naglašava da usklađene i ambiciozne politike energetske učinkovitosti i mjere usmjerene na rezidencijalni sektor predstavljaju stabilno, strateško i dugoročno rješenje problema energetskog siromaštva;

12. podsjeća države članice na nedavno izrađenu strategiju za sigurniju opskrbu energijom u Europi te ih u tom smislu poziva da ojačaju regulatornu i javnu financijsku potporu kako bi se ubrzala stopa obnove zgrada i popravak odnosno izgradnja dalekovodnih sustava;

13. traži od Komisije, država članica i regija da dodijele sredstva za razvoj tehnologija za hvatanje i skladištenje ugljika;

14. potiče Komisiju i Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER) da se više usmjere na rješavanje problema ograničenja prijenosa na nacionalnim granicama; napominje da bi se moglo uštedjeti 15 milijardi eura godišnje (10 % veleprodajne cijene plina) pod uvjetom da se riješi problem postojećih manjkavosti tržišta zbog kojih dolazi do nekonkurentnih razlika u cijeni među državama članicama EU-a; vjeruje da je potrebno da ACER preuzme snažniju ulogu da bi se postiglo dobro funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta jer je za to potreban znatan razvoj infrastrukture i spojnih vodova kojima se omogućuje prekogranična trgovina te stroga provedba postojećih pravila o dodjeli kapaciteta; traži da se povećaju napori u cilju bolje prekogranične međusobne povezanosti i razvoja pametnih mreža; žali zbog toga što se neke države članice i danas nalaze na području tzv. energetskih otoka, što je posljedica nedostatka energetskih infrastrukturnih veza s ostatkom EU-a, ali i zbog toga što se zbog manjka infrastrukture u nekim regijama EU-a sve veće količine nestalne obnovljive energije ne mogu prenijeti do potrošača;

15. ističe da je regulirano određivanja cijena štetno za konkurenciju i ulaganja te da je njegovo uklanjanje preduvjet za dobro funkcioniranje energetskog tržišta;

16. poziva Komisiju da provede mjere (predviđene u trećem energetskom paketu) kojima bi se građanima trebalo zajamčiti ostvarivanje prava na izbor dobavljača energije; ističe da ostvarivanje tog prava nije samo od velike važnosti za potrošače, već je i dodatni poticaj za veleprodajno energetsko tržište;

17. vjeruje da bi se poboljšanim i čvršćim sustavom za trgovanje emisijskim jedinicama trebalo zajamčiti ostvarenje ulaganja potrebnih za postizanje dugoročnih energetskih i klimatskih ciljeva EU-a; ističe da bi mjere čija je svrha poduprijeti sustav trgovanja emisijama trebale očuvati konkurentnost energetski intenzivne industrije, čime bi se spriječilo preseljenje poslovanja, gubitak radnih mjesta i odljev mozgova iz Europske unije.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

17.3.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

5

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Dennis de Jong, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Antanas Guoga, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Antonio López-Istúriz White, Jiří Maštálka, Eva Paunova, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Jussi Halla-aho, Kaja Kallas, Emma McClarkin, Jens Nilsson, Julia Reda, Adam Szejnfeld, Lambert van Nistelrooij, Josef Weidenholzer, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Andrea Bocskor, Roger Helmer, György Hölvényi, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Emilian Pavel


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

7.5.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

13

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, David Borrelli, Gianluca Buonanno, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Soledad Cabezón Ruiz, Philippe De Backer, Christian Ehler, Adam Gierek, Hans-Olaf Henkel, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Janusz Lewandowski, Ernest Maragall, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Nadine Morano, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Miloslav Ransdorf, Herbert Reul, Paul Rübig, Algirdas Saudargas, Jean-Luc Schaffhauser, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Adina-Ioana Vălean, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Miriam Dalli, Cornelia Ernst, Eugen Freund, Francesc Gambús, Benedek Jávor, Olle Ludvigsson, Svetoslav Hristov Malinov, Vladimír Maňka, Marian-Jean Marinescu, Luděk Niedermayer, Piernicola Pedicini, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Sofia Sakorafa, Paul Tang, Indrek Tarand, Cora van Nieuwenhuizen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Daniela Aiuto, Fernando Maura Barandiarán, Claudia Tapardel

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti