Postupak : 2015/2036(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0171/2015

Podneseni tekstovi :

A8-0171/2015

Rasprave :

PV 10/06/2015 - 13
CRE 10/06/2015 - 13

Glasovanja :

PV 11/06/2015 - 5.4
CRE 11/06/2015 - 5.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0232

IZVJEŠĆE     
PDF 181kWORD 111k
21.5.2015
PE 546.620v04-00 A8-0171/2015

o strateškoj vojnoj situaciji u crnomorskom bazenu nakon nezakonitog ruskog pripojenja Krima

(2015/2036(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestitelj: Ioan Mircea Pașcu

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o strateškoj vojnoj situaciji u crnomorskom bazenu nakon nezakonitog ruskog pripojenja Krima

(2015/2036(INI))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ukrajini, a posebno rezoluciju od 15. siječnja 2015.(1),

–       uzimajući u obzir svoje rezolucije o pomorskoj dimenziji zajedničke sigurnosne i obrambene politike od 12. rujna 2013.(2), o godišnjem izvješću Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici od 12. rujna 2012.(3), o trgovinskim aspektima Istočnog partnerstva od 3. srpnja 2012.(4) te o pregledu europske politike susjedstva od 14. prosinca 2011.(5),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2011. o strategiji EU-a za Crno more(6),

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća EU-a od 17. ožujka 2014., 21. ožujka 2014. i 18. prosinca 2014.,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Ukrajini od 17. studenog 2014. i 29. siječnja 2015.,

–       uzimajući u obzir posljednje izjave Vijeća za vanjske poslove od 9. veljače 2015. i 16. ožujka 2015.,

–       uzimajući u obzir sporazume o pridruživanju između EU-a i Ukrajine, Moldove i Gruzije,

–       uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Ruskoj Federaciji, s posebnim naglaskom na rezolucije od 13. ožujka 2014. o invaziji Rusije na Ukrajinu(7), od 17. travnja 2014. o ruskom pritisku na zemlje Istočnog partnerstva, a posebno o destabilizaciji istočne Ukrajine(8) , te one od 18. rujna 2014. o stanju u Ukrajini i trenutačnom stanju odnosa između EU-a i Rusije(9),

–       uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu NATO-a održanog u Walesu 5. rujna 2014.,

–       uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–       uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0171/2015),

A.     budući da je crnomorski bazen jedno od strateški najvažnijih područja na svijetu te da je od iznimne važnosti za EU i njegove države članice, posebice u pogledu jamčenja njihove sigurnosti i obrane, te za politiku susjedstva EU-a i Istočno partnerstvo; budući da je važnost pojačane suradnje između Europske unije i zemalja te regije prepoznata u okviru Crnomorske sinergije, regionalne politike EU-a uspostavljene 2008.; budući da je crnomorski bazen poprište svih postojećih i dugotrajnih sukoba u Republici Moldovi (Pridnjestrovlje), Gruziji (Južna Osetija i Abhazija) te između Armenije i Azerbajdžana (Nagorno-Karabah);

B.     budući da je crnomorski bazen veoma važna vanjska granica Europske unije;

C.     budući da je Europsko vijeće snažno osudilo pripojenje Krima i Sevastopolja od strane Ruske Federacije – pripojenje kojim su prekršeni Povelja UN-a, Pariška povelja, Helsinški završni dokument OESS-a, ali i obveze koje je Rusija preuzela Memorandumom iz Budimpešte iz 1994. godine – te ga neće priznati; budući da je Rusija djelovala u smjeru destabilizacije stanja na istoku Ukrajine; budući da su kao posljedica toga nametnuta ograničenja u vezi s trgovinom između EU-a i Krima;

D.     budući da je NATO osudio eskalaciju sukoba koju je Ruska Federacija izazvala na Krimu, njezino nezakonito i nelegitimno pripojenje Krima te stalnu i namjernu destabilizaciju istočne Ukrajine koja predstavlja kršenje međunarodnog prava;

E.     budući da se nakon nezakonitog pripojenja Krima u crnomorskom bazenu promijenio odnos vojnih snaga pa tako sada Rusija bespravno nadzire stotine kilometara krimske obale i obližnjih voda koje graniče na moru s NATO-om i EU-om; budući da je Rusija potakla agresivna djelovanja na ukrajinskom teritoriju;

F.     budući da su prije nezakonitog pripojenja ruske kopnene i zračne snage na Krimu bile minimalne te da su prvenstveno bile namijenjene za obranu glavne baze ruske crnomorske flote u Sevastopolju te dviju obližnjih mornaričkih baza; budući da je pripojenje Krima ozbiljno oslabilo Oružane snage Ukrajine, a posebno njezinu ratnu mornaricu koju su preuzele ruske postrojbe; budući da je nakon pripojenja Rusija na Krimu i u crnomorskom bazenu povećala broj vojnika i započela postupak stvaranja ofenzivno orijentiranih združenih udarnih postrojbi sastavljenih od pripadnika ratne mornarice, kopnene vojske i zrakoplovstva;

G.     budući da je nakon pripojenja Rusija ubrzala jačanje i modernizaciju crnomorske flote; budući da je plan modernizacije crnomorske flote jedan od najambicioznijih dijelova programa nabave za oružane snage Rusije za razdoblje od 2011. do 2020. godine; budući da je u prosincu 2014. ruska vlada odobrila novu vojnu doktrinu u kojoj se NATO smatra najvećom sigurnosnom prijetnjom Rusiji;

H.     budući da je Rusija 2007. godine privremeno prekinula svoje sudjelovanje u Sporazumu o konvencionalnim oružanim snagama u Europi (CFE); budući da je 11. ožujka 2015. Rusija prestala sudjelovati u Zajedničkoj savjetodavnoj skupini koja djeluje u okviru CFE-a i time se u potpunosti povukla iz Sporazuma;

I.      budući da je Turska država kandidatkinja za članstvo u EU-u, saveznica u NATO-u, pomorska sila, aktivan vanjskopolitički čimbenik u regiji te ključan partner EU-a, posebice u pitanjima energetike i sigurnosti granica; budući da je strateški položaj Turske od iznimne važnosti i u pogledu druge velike prijetnje s kojom se suočavaju NATO i EU, samoproglašenog Daiša (Islamske države); budući da Turska može imati važnu ulogu u suprotstavljanju prijetnjama u crnomorskoj regiji i Daišu; budući da Turska, unatoč tome što rusko pripojenje Krima smatra nezakonitim, nije jasno izrazila svoje stajalište o njemu ili njegovim posljedicama; budući da su nedavni diplomatski stavovi Turske, posebno oni koji se odnose na obližnje sukobe, ostavljali mogućnost za različite interpretacije i da nisu bili sukladni stajalištima EU-a i NATO-a; budući da je Turska strateški partner po pitanju sigurnosti te da ima važnu ulogu u crnomorskoj regiji, kako je, uostalom, propisano i odredbama Konvencije iz Montreauxa iz 1936. godine;

J.      budući da je reakcija EU-a na rusku agresiju i povredu teritorijalne cjelovitosti Gruzije 2008. godine možda ohrabrila Rusiju na slično postupanje u Ukrajini; budući da su EU, NATO i SAD osudili „sporazume” koje je Rusija u studenom 2014. i ožujku 2015. potpisala sa separatističkim vlastima u Abhaziji odnosno Južnoj Osetiji i ponovno potvrdili svoju potporu suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije; budući da se tim „sporazumima” krše temeljna načela međunarodnog prava ali i međunarodne obveze koje je Rusija preuzela, uključujući i one koje proistječu iz Sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. godine;

K.     budući da su, otkada su ih okupirale ruske snage, Abhazija, područje Chinvalija / Južna Osetija i odnedavno Krim postali poprišta kršenja ljudskih prava; budući da su na Krimu kršenjima ljudskih prava izloženi manjinske skupine i protivnici ruske okupacije, posebice domaćeg tatarskog stanovništva, aktivista civilnog društva i onih s proukrajinskim stavovima te osoba koje su izrazile želju zadržati ukrajinsko državljanstvo;

Promjena strateške i sigurnosne slike na Crnom moru

1.      snažno podupire nepriznavanje ruskog pripojenja Krima; ponovno iskazuje svoju predanost neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine u skladu s Poveljom UN-a, a posebno s njenim člankom 2.; u potpunosti podupire zaključke Europskog vijeća prema kojima EU neće priznati nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja; naglašava da se pripojenjem krši i Sporazum o prijateljstvu, suradnji i partnerstvu između Ukrajine i Ruske federacije iz 1997.; naglašava potrebu da EU i države članice usuglašeno istupaju po pitanju odnosa EU-a s Rusijom;

2.      sa zabrinutošću konstatira da je nezakonitim pripojenjem Krima došlo do značajne promjene strateške slike crnomorskog bazena i susjednih područja; smatra da agresivno djelovanje Rusije predstavlja njen povratak neprijateljskom, blokovskom pristupu; upozorava na činjenicu da je okupacijom čitavog poluotoka Rusija dobila iznimno važnu bazu za pokretanje akcija prema zapadu (Balkanu, Pridnjestrovlju i ušću Dunava) i jugu (istočnom Sredozemlju) u kojoj je već uspostavila stalnu mornaričku borbenu skupinu te da je nezakonitim pripojenjem Krima Rusija dobila i „južni Kalinjingrad”, odnosno još jednu isturenu bazu koja izravno graniči s NATO-om;

3.      vjeruje da su promjena geostrateške slike, način na koji se razvija vojna situacija u crnomorskom bazenu te nasilno pripojenje Krima Rusiji naznake širih i sustavnih izazova poslijehladnoratovskom sustavu europske sigurnosti utemeljenom na poštivanju pravila; vjeruje da EU i države članice moraju imati spreman sigurnosni odgovor na te izazove te da svoje vanjske i sigurnosne politike moraju ponovno razmotriti u svjetlu toga, što bi se pak trebalo odraziti u izmjenama Europske sigurnosne strategije, Strategije europske pomorske sigurnosti te Strategije EU-a za Crno more; zabrinut je zbog pojačanog ruskog pritiska na istočne granice EU-a, na Rumunjsku, Poljsku i baltičke države, koji predstavlja veliki rizik;

4.      naglašava da bi EU trebao ojačati svoju otpornost na korištenje informacija kao oružja i imati spreman odgovor na izazove informacijske sigurnosti; pozdravlja Odluku Vijeća od 19./20. ožujka 2015. o pokretanju projekta kojim bi se odgovorilo na rusku propagandu, u koji je uključeno i financiranje nekoliko televizijskih kanala na ruskom jeziku;

5.      izražava duboku zabrinutost zbog trenutačne ruske politike jačanja obrambenih i ofenzivnih vojnih snaga u Crnom moru te planiranog jačanja i modernizacije ruske crnomorske flote koji podrazumijevaju nabavu šest novih modernih dizelskih podmornica klase „Rostov na Donu” i šest novih fregata klase „Admiral Grigorovič”; podsjeća da će slanje zrakoplovnih snaga sposobnih za ofenzivno djelovanje na Krim te unaprjeđivanje postojeće vojne infrastrukture pojačati ruski ofenzivni vojni položaj te sposobnost projiciranja moći izvan vlastitog teritorija;

6.      sa zabrinutošću prima na znanje kontinuirano jačanje ruskih vojnih snaga u okupiranim gruzijskim regijama Abhaziji i Chinvali/Južnoj Osetiji; napominje da ta vojna infrastruktura ima defenzivna ali i ofenzivna obilježja te da zbog svojeg znatnog operativnog dometa predstavlja ozbiljnu prijetnju za cijelu crnomorsku regiju;

7.      sa zabrinutošću prima na znanje da je Rusija znatno ojačala svoje zračne i mornaričke snage u crnomorskom bazenu razmještanjem novih mornaričkih obrambenih (protubrodskih) raketa (koje, s dometom od 600 km, mogu doseći Bospor) te omogućavanjem svojim borbenim zrakoplovima da kontroliraju oko tri četvrtine zračnog prostora u crnomorskom bazenu (time što je gotovo utrostručen broj zračnih luka na Krimu); u vezi s time napominje da je Rusija ojačala svoje kapacitete kako u strateškom tako i u taktičkom pogledu; strateški gledano, dalekometni bombarderi naoružani krstarećim projektilima te izviđački zrakoplovi koji djeluju u blizini zapadnih obala Crnog mora sposobni su prodrijeti duboko u srednju Europu; taktički gledano, dvije brigade mornaričkog pješaštva, kojima bi u budućnosti potporu mogli pružati i nosači helikoptera klase „Mistral”, predstavljaju potencijalno ozbiljnu prijetnju desantnog djelovanja; poziva Francusku da, nedvosmisleno i konačno, odustane od prodaje amfibijskih desantnih brodova Rusiji;

8.      duboko je zabrinut zbog izjave predsjednika Putina da je bio spreman staviti ruske nuklearne snage u stanje pripravnosti tijekom ruske okupacije Krima u slučaju intervencije Zapada usmjerene protiv pripojenja; također je duboko zabrinut zbog prijetećih izjava visokih ruskih dužnosnika o pravu Rusije da na Krim razmjesti i ondje zadrži nuklearno oružje; sa zabrinutošću konstatira da je Rusija tijekom vojne vježbe u ožujku 2015. na Krim poslala neobjavljen broj strateških bombardera TU22M3 sposobnih za nošenje nuklearnog oružja; zabrinut je zbog nove ruske vojne doktrine iz prosinca 2014., prema kojoj je dopuštena uporaba nuklearnog oružja protiv država koje ne posjeduju to oružje;

9.      napominje da moguće rusko razmještanje oružnih sustava s mogućnošću dvostrukog (konvencionalnog/nekonvencionalnog) djelovanja na Krimu dovodi u pitanje dobre namjere Rusije u pogledu ostvarivanja napretka u okviru multilateralnog programa nuklearnog razoružanja tijekom predstojeće revizije Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, čime se podrivaju pomaci koji su već ostvareni u tom smjeru;

10.    smatra da su nedavni brišući preleti ruskih vojnih zrakoplova iznad ratnih brodova NATO-a i istraživačkih platformi u Crnom moru jasan pokazatelj zauzimanja agresivnijeg stava Rusije u crnomorskom bazenu te upozorava na pojačani rizik od zaoštravanja sukoba; poziva na uspostavu izravnih linija komunikacije između vojnih snaga kako bi se izbjegli tragični nesporazumi s dalekosežnim vojnim i sigurnosnim posljedicama;

11.    duboko je zabrinut zbog iznimno ozbiljne situacije u istočnoj Ukrajini, gdje ratno stanje vodi ka destabilizaciji Ukrajine i čitave regije, a koje uključuje i potencijalnu prijetnju uspostave kopnenog koridora kojim bi se ruski državni teritorij povezao s Krimom preko područja koje se proteže uzduž zapadne obale Azovskog mora (Mariupolj) pod kontrolom separatista, čime bi Ukrajina mogla u potpunosti biti odsječena od mora; poziva Ukrajinu i Republiku Moldovu da poduzmu mjere sprečavanja dostave oružja i vojne opreme u Pridnjestrovlje kako kopnenim, tako i zračnim putem;

12.    osuđuje činjenicu da Rusija pruža izravnu i neizravnu potporu separatističkim skupinama u Ukrajini, što uključuje potporu u oružju i pri novačenju, čime se pridonosi nastavku ratovanja; izražava zabrinutost zbog izvješća o ratnim zločinima počinjenim u dijelovima zemlje pod kontrolom separatista koji imaju potporu Rusije, u koje se broji i rušenje civilnog putničkog zrakoplova MH17 koje je trenutačno predmet neovisne međunarodne istrage; poziva Rusiju da povuče sve svoje vojne snage s ukrajinskog teritorija i da se pridržava sporazuma iz Minska; poziva Rusiju i sve umiješane strane da koriste svoj utjecaj kako bi se zaustavili sukobi i spriječili daljnji ratni zločini i nove žrtve; ponavlja da ne može biti amnestije za počinjene ratne zločine;

13.    izražava žaljenje što su regionalne inicijative za sigurnosnu suradnju u Crnom moru, „BLACKSEAFOR” i „Black Sea Harmony”, kojima je cilj bio pokazati svijetu da obalne zemlje mogu preuzeti najveći dio odgovornosti za svoju sigurnost te ostaviti otvorenom mogućnost buduće suradnje među tim zemljama, trenutačno na mrtvoj točki;

Nepopuštanje i komunikacija s Rusijom

14.    naglašava da bi, općenito gledano, odnos s Rusijom, koja je jedan od glavnih aktera međunarodnog poretka, dugoročno trebao biti odnos koji se temelji na suradnji, a ne na sukobima; mišljenja je, međutim, da se, zbog nepovjerenja prouzročenog ruskim postupcima u posljednje vrijeme, svaki nastavak suradnje u kratkom i srednjem roku mora temeljiti na, prvo, pružanju snažnih strateških jamstava NATO-a svojim istočnim državama članicama i, drugo, na promjeni ruske politike prema Ukrajini, s posebnim naglaskom na cjelovitoj i bezuvjetnoj provedbi sporazuma iz Minska iz rujna 2014. i veljače 2015. (koji se odnose samo na sukob u istočnoj Ukrajini) te na vraćanju Krima Ukrajini, čime bi se uspostavio status quo ante i nadzor ukrajinskih vlasti nad svojim teritorijem unutar međunarodno priznatih granica;

15.    izražava nadu da će se Sporazum o prekidu vatre iz Minska od 12. veljače 2015. održati i da će se tako dobiti vrijeme potrebno za dogovor o političkom rješenju; zabrinut je zbog brojnih naznaka da Rusija i separatisti krše sporazum; ističe da se trenutačni međunarodni pravni okvir mora u potpunosti poštovati;

16.    vjeruje da bi, u slučaju da Rusija ne provede u potpunosti sporazume o prekidu vatre iz Minska i nastavi s destabilizacijom istočne Ukrajine i nezakonitim pripojenjem Krima, režim sankcija trebalo nastaviti i pojačati te da bi trebalo razmotriti mogućnost naoružavanja Ukrajine obrambenim oružjem i pružanja pomoći Ukrajini u jačanju njenih obrambenih kapaciteta; vjeruje da obalne države mogu dati značajan doprinos pridruživanjem tim naporima i stoga poziva Ukrajinu, Republiku Moldovu i Gruziju da razmotre mogućnost jačanja međusobne suradnje, između ostalog i na vojnom polju, primjerice razmatranjem stvaranja višenacionalne postrojbe, a države članice NATO-a poziva da razmotre pružiti podršku tim inicijativama; naglašava da EU mora pokazati jedinstvo, solidarnost i predanost sankcioniranju ruskog djelovanja koje je protivno primjenjivim pravilima međunarodnog prava;

17.    poziva države članice EU-a da ostanu čvrste i ujedinjene u pridržavanju dogovorenih sankcija protiv Rusije te da ih provode, između ostalog, i zamrzavanjem svake vojne i obrambene suradnje te otkazivanjem ugovora, poput onog o isporuci amfibijskih desantnih brodova klase „Mistral” Rusiji;

Energetska, pomorska, granična i ljudska sigurnost u crnomorskoj regiji

18.    pozdravlja provedbu energetske politike EU-a usmjerenu na promicanje energetske sigurnosti za sve države članice; poziva države članice da poduzmu potrebne korake kako bi smanjile svoju energetsku ovisnost te da se pobrinu za sigurnost eksploatacije nafte i plina i odvijanje prijevoza u crnomorskoj regiji; poziva EU da, kao dio strategije za ostvarenje energetske neovisnosti, podupre inicijative za diversifikaciju crnomorskih izvora energije preko, između ostalog, investicija i financijskih mjera; poziva Komisiju da nastavi s radom u cilju izgradnje plinovoda „Nabucco”; mišljenja je da konstruktivan odnos među susjednim zemljama koji se temelji na povjerenju pruža najbolje jamstvo za opskrbu energijom država članica;

19.    zabrinut je što je, kao posljedica nezakonitog ruskog pripojenja Krima i naknadnog jačanja ruskih snaga u tom području, korist od iskorištavanja nafte i plina i odvijanja prijevoza u crnomorskoj regiji sve više povezana s razinom militarizacije ; potvrđuje da je, s obzirom na potencijalnu nestabilnost u regiji i, posebno, europsku ovisnost o crnomorskoj trasi za opskrbu energijom, odvraćanje regionalnih aktera od politike sračunatog rizika u strateškom interesu EU-a te da stoga može biti potrebno razmjestiti europske pomorske i zračne snage u Crno more; apelira na države članice da poduzmu potrebne korake kako bi se zajamčila sigurnost iskorištavanja nafte i plina i odvijanja prijevoza u crnomorskoj regiji;

20.    naglašava da je trenutačna kriza ugrozila suradnju u drugim važnim područjima, kao što su upravljanje granicama i njihova sigurnost (posebno kontrola migracije) te borba protiv krijumčarenja i organiziranog kriminala;

21.    osuđuje kršenja ljudskih prava koja su se dogodila na Krimu od kada su ga zauzele ruske snage, među kojima su zastrašivanje i sve veći broj prisilnog nestajanja osoba(10), cenzura slobode govora i progon manjina, posebice etničkih i nacionalnih manjina; osuđuje sustavan progon krimskih Tatara koji su sudjelovali u demonstracijama za teritorijalnu cjelovitost Ukrajine; podsjeća da su tisuće krimskih Tatara pobjegle iz svoje domovine zbog straha od progona i sklonile se u druga područja Ukrajine; izražava solidarnost s njima i traži hitno poboljšanje njihovog položaja; poziva ruske vlasti da odmah prestanu s uznemirivanjem Medžlisa, izvršnog tijela krimskih Tatara; poziva Rusiju da u potpunosti poštuje prava lokalnog stanovništva na Krimu i poziva Ukrajinu, EU i njegove države članice da nadziru poštovanje ljudskih prava na Krimu;

22.    poziva na provođenje istraga svih slučajeva ozbiljnog kršenja ljudskih prava na Krimu te na omogućavanje boljeg pristupa međunarodnim organizacijama za nadzor ljudskih prava; poziva ukrajinsku vladu da u istragama i kaznenom progonu za ratne zločine koji su počinjeni na njezinom teritoriju upotrijebi sva raspoloživa sredstva; poziva međunarodnu zajednicu, uključujući i Haški sud, na pokretanje istrage o mogućim zločinima počinjenim tijekom nezakonitog pripojenja Krima i sukoba u istočnoj Ukrajini;

23.    skreće pozornost na izuzetnu ekološku ranjivost crnomorskog bazena; naglašava da sve veća militarizacija regije dodatno ugrožava taj osjetljivi ekosustav i poziva na uspostavu učinkovitog mehanizma za sprječavanje incidenata s pouzdanim sustavom za razmjenu informacija između svih obalnih zemalja u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti ;

24.    podsjeća da EU, suočen s ruskim hibridnim ratom u Ukrajini, mora ostati jedinstven i usuglašeno istupati; čvrsto vjeruje da je jedinstvo preduvjet za učinkoviti odgovor na sve sigurnosne prijetnje i političke izazove uzrokovane spojem ruskog vojnog i nevojnog djelovanja u Ukrajini;

Uloga EU-a i međunarodni akteri

25.    ističe da bi crnomorska regija trebala biti istinski prioritet EU-a; smatra da je trenutačni oblik Crnomorske sinergije (BSS) zastario; ponovno poziva Komisiju i ESVD da što prije izrade sveobuhvatnu strategiju EU-a za crnomorsku regiju; naglašava da bi se odredbe Strategije pomorske sigurnosti EU-a trebale primjenjivati i na Crno more; poziva na preispitivanje Europske sigurnosne strategije i očekuje da će preispitivanje Europske politike susjedstva, pri kojem će se uzeti u obzir svi programi povezani s regijom, dovesti do poboljšanja suradnje u okviru ZSOP-a s partnerskim državama na Crnom moru;

26.    naglašava da bi se, unatoč činjenici da je program Crnomorske sinergije (BSS) zapravo stavljen na čekanje, trebala nastaviti učinkovita suradnja s državama u crnomorskom bazenu; pozdravlja postojeće misije ZSOP-a (savjetodavnu misiju EU-a, promatračku misiju EU-a i misiju EU-a za pomoć na granicama) kao važne elemente doprinosa EU-a rješavanju dugotrajnih sukoba u regiji; pozdravlja napore koje države članice EU-a ulažu kako bi poboljšale vojne kapacitete obalnih država Crnoga mora i time pojačale njihovu sposobnost odgovora na krizne situacije u regiji; smatra da je, kako bi EU ojačao na unutarnjem planu i kako bi se osuvremenili i poboljšali postojeći instrumenti te pojačala sposobnost reagiranja na događaje u susjedstvu koji utječu na europsku sigurnost, EU-u potreban odvažan pristup koji se temelji na rezultatima, posebno u pogledu gospodarstva, obrane i sigurnosti;

27.    naglašava da je koordinacija s NATO-om, posebice s crnomorskim državama članicama Saveza, i SAD-om od iznimne važnosti s obzirom na to da je crnomorski bazen ključan dio euroatlantske sigurnosti; naglašava da su modernizacija i poboljšanje vojnih kapaciteta onih crnomorskih obalnih država koje su članice EU-a i NATO-a ključni kako bi se u regiji zajamčile sigurnost i stabilnost; pozdravlja predanost NATO-a podupiranju regionalnih napora crnomorskih obalnih država usmjerenih na jamčenje sigurnosti i stabilnosti; naglašava nužnost potpore EU-a i NATO-a za održavanje Crnoga mora otvorenim gospodarskim područjem; poziva OESS da poveća opseg svoga djelovanja u pogledu sigurnosti u području Crnog mora; poziva EU da podrži pojačanu prisutnost OESS-a u regiji kao i nove inicijative OESS-a kojima je cilj poboljšati sigurnosno stanje;

28.    u svjetlu sigurnosne situacije u crnomorskom bazenu podsjeća da, u skladu s člankom 42. stavkom 7. UEU-a, sve države članice trebaju imati istu razinu sigurnosti;

29.    pozdravlja predanost država članica NATO-a ostvarivanju kolektivne sigurnosti i, prema potrebi, pridržavanju članka 5. Ugovora iz Washingtona; pozdravlja odluku sa sastanaka na vrhu NATO-a održanog u Walesu o donošenju strateških mjera i Akcijskog plana o pripravnosti, što su važni elementi za postizanje sigurnosti u državama članicama NATO-a koje su najviše pogođene ovim stanjem; poziva NATO da nastavi razvijati svoje kibernetičke i proturaketne obrambene kapacitete, uključujući u crnomorskoj regiji, te da razvije mjere za izvanredne situacije u svrhu i borbe protiv asimetričnog i hibridnog ratovanja i odvraćanja od njih;

30.    potiče Komisiju da pruži potporu državama članicama u njihovim naporima da pronađu rješenja za povećanje obrambenih proračuna na razinu od 2 % BDP-a; pozdravlja što su države članice Saveza na posljednjem sastanku na vrhu NATO-a održanom u Newportu preuzele obvezu da iz proračuna do 2024.za obranu izdvajaju sredstva u visini od barem 2 % BDP-a; izražava zabrinutost zbog izjava nekih saveznika o njihovoj namjeri da dodatno smanje proračunske izdatke u području obrane; podsjeća u tom smislu na članak 3. Ugovora iz Washingtona;

31.    podsjeća da je NATO najavio na sastanku na vrhu u Bukureštu da će Gruzija i Ukrajina postati članice Saveza, iako njihov zahtjev za primanje u Akcijski plan za članstvo NATO-a nije prihvaćen 2008. godine; primjećuje da je Rusija ratom u Gruziji 2008. i nezakonitim pripojenjem Krima 2014. teritorijalno osakatila dvije države i time ih učinila neprihvatljivima za članstvo u NATO-u; smatra da NATO, iako ih ne može izravno braniti, ima moralnu obvezu pružiti pomoć Gruziji i Ukrajini kako bi se same obranile;

32.    ističe da bi NATO trebao očuvati svoju opću mornaričku i zračnu nadmoć u crnomorskom bazenu te i dalje nadzirati to područje;

33.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te parlamentima i vladama država članica EU-a i svih crnomorskih zemalja.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0011.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0380.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0334.

(4)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0276.

(5)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0576.

(6)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2011)0025.

(7)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0248

(8)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0457

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0025

(10)

unutar značenja članka 7. stavka 1. točke (i) Rimskog statuta (2002.).


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU

Datum usvajanja

4.5.2015

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

42

13

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Bas Belder, Goffredo Maria Bettini, Mario Borghezio, Klaus Buchner, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Aymeric Chauprade, Arnaud Danjean, Mark Demesmaeker, Georgios Epitideios, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Sandra Kalniete, Eduard Kukan, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Kati Piri, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jaromír Štětina, Charles Tannock, Johannes Cornelis van Baalen, Geoffrey Van Orden

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Reinhard Bütikofer, Neena Gill, Ana Gomes, Andrzej Grzyb, Liisa Jaakonsaari, Anneli Jäätteenmäki, Marek Jurek, Antonio López-Istúriz White, Norbert Neuser, Urmas Paet, Gilles Pargneaux, Soraya Post, Marietje Schaake, Renate Sommer, István Ujhelyi, Traian Ungureanu, Paavo Väyrynen, Janusz Zemke

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Victor Boştinaru, Jonás Fernández

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti